Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Novi Svjetski Poredak » Bogati ─çe se Promjeniti Samo Kad Budu Primorani !

Bogati ─çe se Promjeniti Samo Kad Budu Primorani !

elita-bogata┼íiSve ve─çi broj autora isti─Źe da kapitalisti─Źko dru┼ítvo ne prati ekonomske promjene i da previ┼íe novca u premalo ruku svima donosi financijsku nestabilnost. Jedan od direktora “Goldman Sachs-a” potvrdio je to kada je za “NYT” otkrio mra─Źne tajne najmo─çnije investicijske banke.

Ni tri godine nije pro┼ílo kako je kontroverzni Michael Moore snimio dokumetarni film “Kapitalizam, ljubavna pri─Źa” o previsokoj cijeni kojom Amerikanci pla─çaju ljubav prema kapitalizmu i pohlepi kapitalista kao uzroku ekonomske krize, da bi se o istoj temi nedavno debatiralo u Davos-u.

Osniva─Ź tog elitnog kluba i njegov izvr┼íni direktor Klaus Schwab otvoreno je rekao da kapitalizmu u sada┼ínjem obliku nema mjesta u dana┼ínjem svijetu.

“Moramo rije┼íiti pitanje kako ekonomski rast bude od koristi svima, ┼íto podrazumijeva i preispitivanje kapitalisti─Źkog sustava”, istaknuo je Schwab.

Podaci pokazuju da se u svim velikim gospodarstvima, unato─Ź krizi, bogata manjina i dalje bogati na ┼ítetu siroma┼íne ve─çine. Selidba kapitala po svijetu i ┼ípekulacije na globalnom tr┼żi┼ítu izazivaju financijsku nestabilnost svima.

Jedan od direktora “Goldman Sachs-a”, podnose─çi ostavku, napisao je da je ta investicijska banka najotrovnije okru┼żenje koje je ikad vidio, gdje klijenti slu┼że samo da bi se na njima zaradilo.

U pro┼ílosti se, me─Ĺutim, govorilo da se kapitalist mo┼że tolerirati samo dok njegova zarada doprinosi dru┼ítvu, jer je njegovo pretvaranje u profitera udarac kapitalizmu.

Kako obja┼ínjava profesor Kosta Josifidis s Ekonomskog fakulteta u Subotici kapitalizam je sustav utemeljen na konzumerizmu, ┼íto zna─Źi da se mora tro┼íiti. Zbog toga, prema njegovim rije─Źima kapitalizam ne mo┼że dugo opstati u uvjetima stalnih visokih stopa nezaposlenosti.

Ipak, smatra Josifidis, kapitalizam nema alternativu, ali mora biti primjeren ─Źovjeku, ┼íto se mo┼że posti─çi samo putem sustavnih i normativnih promjena.

Prema njegovim rije─Źima bogati ─çe se mijenjati samo kad budu shvatili da moraju mijenjati, jer imaju dovoljno mo─çi i utjecaja da taj proces uspore i odgode.

“Pogledajte samo odnos snaga u ameri─Źkom Kongresu. Pogledajte kako se republikanci bore da ne daju da se oporezuju oni koji imaju prihode ve─çe od 250.000 dolara “, obja┼ínjava Josifidis.

Nezadovoljstvo nepravednim pona┼íanjem kapitalisti─Źke elite ┼íiri prosvjede, ali analiti─Źari ukazuju da postoje─çim pokretima nedostaju ─Źvr┼í─ça organizacija i ciljevi da bi imali pravu snagu utjecati da u svijetu bude manje nepravde.

Antikapitalisti─Źki stavak

Schwabov antikapitalisti─Źki stav izazvao je ─Źu─Ĺenje jer je on poznat kao zagovornik slobodnog tr┼żi┼íta koji je posvetio ┼żivot okupljanju poslovne i politi─Źke elite.

Schwab je u intervjuu za AP iskazao i neuobi─Źajeni pesimizam.

“Duboko vjerujem u slobodno tr┼żi┼íte ali ono treba slu┼żiti dru┼ítvu”, rekao je Schwab.

Schwab je kazao i da se “moralni kompas” svjetske biznis elite i politi─Źkog kruga mora ponovno postaviti.

Schwab se zalo┼żio i da ─Źelnici i vlade obrate vi┼íe pozornosti na zapo┼íljavanje, da se koncentriraju na talent umjesto kapitalizma i na ponovno zadobijanje povjerenja javnosti.

Ina─Źe, najnovija istra┼żivanja tvrtke sa ispitivanje javnog mnijenja Edelman pokazuju da pada povjerenje u vlade i tvrtke da ─çe uspjeti rije┼íiti probleme.

Direktore vode─çih svjetskih kompanija najvi┼íe brine europska du┼żni─Źka kriza.

O─Źekuje se da ─çe u 2013. kineska, brazilska i druge ekonomija biti u brzom razvoju i dalje bilje┼żiti sna┼żan rast dok ─çe se SAD i Europa i dalje boriti sa problemima koji su posljedica kreditne krize iz 2008, uklju─Źuju─çi visoku nezaposlenost.

Takvi stavovi u javnosti pridonose mi┼íljenju da su svjetske ekonomske neda─çe ve─çe nego ┼íto su financijski stru─Źnjaci predvi─Ĺali u prethodnim godinama.

“Bili smo preveliki optimisti” priznao je Schwab.

Da li se dr┼żavni kapitalizam Kine i Rusije pojavljuje kao model?

Je li kapitalizam podesan za 21 stolje─çe? Ako jeste, koliko mora promijeniti?

Najbogatiji i najmo─çniji ljudi svijeta suo─Źit ─çe se s izazovom da nije rije─Ź samo o globalnoj ekonomskoj krizi, ve─ç i krizi globalne politike.

“Da li kapitalizam funkcionira? Da li ─çe ekonomije ponovo rasti? Da li je zapadni model i dalje funkcionalan “, pita se John Griffith Jones, predsjedavaju─çi britanskog i europskog ogranka revizorskog giganta KPMG.

“Vrlo sam zainteresiran da ─Źujem da ljudi o tome razgovaraju”, ┬á ka┼że Griffith Jones.

Jones ukazuje na potrebu da se prona─Ĺe “koncept odgovornog kapitalizma” i brine ga to ┼íto, to vjerojatno ne─çe biti jasno ljudima diljem svijeta.

Profesor Schwab je jo┼í izravniji: “Kapitalizmu u sada┼ínjem obliku nema mjesta u svijetu oko nas”. On isti─Źe da bi rje┼íavanje problema u kontekstu zastarjelih i odumiru─çih modela samo bi jo┼í vi┼íe produbilo ponor.

“Nalazimo se u eri temeljnih promjena koje hitno zahtijevaju nove na─Źine razmi┼íljanja umjesto uobi─Źajenih. Imamo op─çu krizu morala, nismo voljni da investiramo u budu─çnost, podrili smo socijalnu skladnost i u opasnosti smo da u potpunosti izgubimo povjerenje budu─çih generacija “, upozorava Scwab.

Zaista, prema globalnom istra┼żivanju, koje je nekoliko dana uo─Źi po─Źetka Foruma sproveo Edelman, zabilje┼żen je drasti─Źan pad javnog povjerenja, ne samo u poslovnu elitu, ve─ç prije svega u vlade diljem svijeta.

Davos na specifi─Źan na─Źin pokazuje da su o┼żiljci ekonomske krize u posljednjih ─Źetiri godina i dalje bolni, ─Źak i za vrlo dobro pla─çene poslovne lidere.

Eurozona, financijski sektor, siromaštvo, nejednakost, odgovornost korporacija i uspon Kine.

“Dobre vijesti”

Postoji opasnost, smatra David Jones, izvr┼íni direktor francuske reklamne kompanije Havas, da usred svih sumornih vijesti, budu slu─Źajno ignorirane dobre.

Vjerujem da ne─çe biti tako kataklizmi─Źno kao ┼íto mnogi predvi─Ĺaju “, ukazuju─çi na sna┼żan rast Kine i Indije, kao i nekoliko ohrabruju─çih vijesti u posljednje vrijeme iz eurozone.

“Me─Ĺutim, postoji tendencija da ─çe jedna tema dominirati svim ostalim”, dodaje Jones.

Globalni lideri znaju da moraju ulo┼żiti ogroman napor da bi povratili povjerenje ljudi kojima upravljaju. Jonesa brine da klju─Źna pitanja, kao ┼íto su nezaposlenost mladih i globalno zagrijavanje, mogu ostati po strani.

Zbog fokusiranja isklju─Źivo na krizu, tvrtke tako─Ĺer mogu zanemariti da se na─Źin poslovanja fundamentalno mijenja.

Jones to naziva “epohom ┼ítete”, u kojoj “dru┼ítveni mediji stvaraju svijet radikalne transparentnosti. Bilo da ste lider arapske zemlje, ┼íef British Petroleuma, modni dizajner lo┼íih manira ili nogometa┼í – u osnovi vidimo svakog dana na dijelu mo─ç ljudi utjecati na ─Źelnike da se pona┼íaju onako kako bi oni ┼żeljeli “.

Kriza globalne politike, a ne samo ekonomije

Godinama je forum u Davos-u demonstrirao povjerenje u biznis, nagovje┼ítavaju─çi ┼íirenje globalizacije i neoliberalnih, tr┼żi┼ínih vrijednosti u sve povezaniji i me─Ĺuzavisnijem svijetu, pi┼íe┬á Ishaan Tharoor u blogu u portalu i novinskoj ku─çi The Time.

Bankari, intelektualci, izvr┼íni direktori, politi─Źari predstavljali su elitu, koja ─Źini jedan postotak svjetskog stanovni┼ítva – lidere planete koja se mijenjala s bezgrani─Źnim optimizmom o mogu─çnostima progresa, bez obzira na zapomaganja antiglobalisti─Źkih prosvjednika koji su dr┼żani na marginama Svjetskog ekonomskog foruma.

U izvje┼í─çu samog Svjetskog ekonomskog foruma se o┼ítro upozorava “da je posijano ‘sjeme distopije’ (te┼íko─ça) na razli─Źitim kontinentima, jer sada┼ínji fiskalni i demografski trendovi mogu dovesti u pitanje dobiti koje je omogu─çila globalizacija – i dovedu to toga da nekada bogate dr┼żave klize ka bezakonju i nemirima “.

Me─Ĺunarodna nevladina organizacija Oxfam objavila je pro┼ílog tjedna izvje┼í─çe u kojem se ukazuje na dramati─Źan rast nejednakosti u posljednjih 20 godina u svakoj ve─çoj zemlji – ─Źlanici G20.

“Podaci raspr┼íuju mit da vlade mogu ─Źekati dok najsiroma┼íniji osjete dobiti od ekonomskog rasta. Previ┼íe kreatora politike zanemaruje interese siroma┼ínih. To ima pogubne posljedice, ne samo na ┼żivote siroma┼ínih, ve─ç i na┼íe prirodne resurse i ekonomski prosperitet u cjelini “.

To je izazvalo masovne prosvjede protiv mjera ┼ítednje u Europi kao i akciju “Occupy Wall Street” u SAD. Dok je nezadovoljstvo naroda zbog pona┼íanja poslovne i politi─Źke elite potaknulo globalne prosvjede, to je vodilo nacionalisti─Źkoj reakciji na doma─çoj sceni ─Źime se dovodi u pitanje kosmopolitiski san Svjetskog ekonomskog foruma.

Nedavno istra┼żivanje Pew instituta (Pew) o globalnim stavovima, pokazalo je da 20 godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, znatna ve─çina u mnogim biv┼íim komunisti─Źkim dr┼żavama nije vi┼íe odu┼íevljena vi┼íepartijskom demokracijom i kapitalizmom slobodnog tr┼żi┼íta. Tako─Ĺer, sve vi┼íe se odbacuju u─Źenja neoliberalnih intelektualaca u SAD koji su prije dva desetlje─ça “trubili” o kraju povijesti i usponu globalnog poretka.

Platforma za “lije─Źenje trule┼żi”

Od Madrida do New Delhija, demokratske vlade se sada suo─Źavaju s izljevima nezadovoljstva. Korupcijski skandali i nesposobna politi─Źka vodstva dodatno poti─Źu bijes naroda. Mno┼ítvo obi─Źnih gra─Ĺana, primjerice u Gr─Źkoj, sve su nezadovoljniji jer su njihova demokratska prava i dru┼ítveni ugovor podriveni zbog hirova i imperativa me─Ĺunarodnih institucija koje nikome ne pola┼żu odgovornost.

Njema─Źki magazin Der Spiegel ukazuje na zna─Źajan zaokret u desno u dijelovima isto─Źne Europe i veliko razo─Źarenje u liberalni projekt Europske unije.

“Nisu u opasnosti samo krhke ekonomije. Mnogim dru┼ítva u sredi┼ínjoj i ju┼żnoj Europi nedostaje, tako─Ĺer, politi─Źka i dru┼ítvena stabilnost. Ova podru─Źja su u posljednja dva desetlje─ça pro┼íle kroz proces neprekidnih reformi i o┼ítrih mjera ┼ítednje. Mnogi su iscrpljeni, zbog ─Źega ja─Źa demokratski zamor, euroskepticizam i averzija prema nekada obo┼żavanom Zapadu “. ┬á

Ma─Ĺarski ekonomist┬áLaslo Lengjel ukazuje da ovaj proces u mnogo ─Źemu nalikuje nezadovoljstvu socijalizmom u isto─Źnoj Europi tijekom 1970-ih i 1980-ih godina.

“Postoji opasnost da ─Źitave dru┼ítvene klase ili regije, kao ┼íto su u isto─Źnoj Poljskoj, Slova─Źkoj i Ma─Ĺarskoj postanu ┼żrtva beznade┼żnosti i ekstremizma”, upozorava Lengjel.

S druge strane, tek treba dokazati tvrdnju da ─çe kineska varijanta kapitalizma voditi ka demokratskim reformama.

Britanski Ekonomist (Economist) je objavio specijalan izvje┼ítaj o vitalnosti dr┼żavnog kapitalizma – kakav postoji u autoritarnim dr┼żavama poput Kine i Rusije, pa ─Źak, u odre─Ĺenoj mjeri, i u demokracijma kao ┼íto su Brazil i Indija – s rastu─çim utjecajem i kineskih dr┼żavnih kompanija, koji je sve vidljiviji u svakom dijelu planete.

Ova promjena u kalkulaciji i politi─Źkom naglasku, ozbiljan je izazov za globalne “dobro─Źinitelje” u Davosu. Sve postaje varljivije i slo┼żenije zbog, stje─Źe se dojam, nemogu─çnosti mnogih demokratskih, liberalnih zemalja da pomire dileme koje proizlaze iz me─Ĺunarodne krize zajedno s problemima nacionalne politike.

Jedan blogger je napisao na websiteu washingtonskog Instituta za politi─Źke studije┬á (Institute for Policy Studies) da Davos mo┼że osigurati klju─Źnu platformu za “lije─Źenje trule┼żi”.

“Summit koji se ne fokusira na rast i konkurentnost, ve─ç na prakti─Źna pitanja kao ┼íto su smanjenje dugova i institucionalne reforme, mogao bi biti dobar po─Źetak. Da bi se to u─Źinilo, od presudne je va┼żnosti da se dopre do ‘sr┼żi ove distopije’ (te┼íkog stanja) – ─Źak iako to podrazumijeva postavljanje te┼íkih pitanja i slu┼íanje neugodnih odgovora u velikim financijskim centrima svijeta “.
 
 
(vestinet.rs/uredio: nsp)

OTKRIVAMO ┼ŻIVOTNE PRI─îE MASONA U HRVATSKOJ: U Velikoj lo┼żi Hrvatska radi ih ─Źak 350!
25 ─îINJENICA: Ameri─Źke ┼Żene su Uni┼ítene od Seksualne Revolucije i Promiskuitetne Kulture

Filed under: Novi Svjetski Poredak · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama