Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Uncategorized » ─îLANOVI MASONSKIH LO┼ŻA: Wolfgang Amadeus Mozart

─îLANOVI MASONSKIH LO┼ŻA: Wolfgang Amadeus Mozart

amadeus-mozartMalo se toga promijenilo u vanjskom obliku masonstva od Mozartovog doba do danas. To je jo┼í uvijek isklju─Źivo tajno udru┼żenje pa┼żljivo odabranih obreda i simbolike izvedene iz srednjovjekovnog cehovskog udru┼żenja, koje se temelji na drevnim gr─Źkim i egipatskim misterijama.

Kult slobodnog zidarstva i masonstva iz 18. stolje─ça potje─Źe iz srednjovjekovnih zidarsko-klesarskih cehova. U 17. stolje─çu obredi i simboli drevnih vjerskih i vite┼íkih redova dodani su onima koji se povezuju s obrtni─Źkim cehovima. Prva velika lo┼ża utemeljena je u Engleskoj 1717. godine u ┼żelji da bude na─Źin stjecanja iskrenog prijateljstva me─Ĺu osobama koje bi ina─Źe vje─Źno morale ostati na razdaljini.

Masonstvo u Engleskoj nije bilo politi─Źka sila i bilo je povezano sa kr┼í─çanstvom, ali kad se 1725. pro┼íirilo u Francusku, povezalo se s idealima koji su iznijeli revoluciju 1789. godine. Stoga je papinskim bulama 1738. i 1751. masonstvo zabranjeno, ali pridr┼żavanje tih zabrana u rimokatoli─Źkim dr┼żavama ovisilo je o tome koliko je poglavar pojedine dr┼żave bio za masone ili protiv njih.

U Austriji je carica Marija Terezija isprva dopu┼ítala masone, vjerojatno zato ┼íto je njezin suprug Franjo od Lotaringije bio ─Źlan tog reda. Bila je ipak sumnji─Źava prema masonskim aktivnostima i pri─Źa se da je jedanput u┼íla u masonsku lo┼żu preru┼íena u mu┼íkarca. Drugom prilikom je naredila svojim vojnicima da provedu raciju u lo┼żi ─Źiji ─Źlan je bio njezin suprug.

Nakon njegove smrti zabranila je rad mnogim lo┼żama, dok su druge nastavile djelovati u tajnosti. Nakon ┼íto je umrla 1780. godine, njezin znatno liberalniji sin Josip II ukinuo je papsku zabranu i gotovo bio sklon masonstvu. Na po─Źetku njegove vladavine masoni su bili rasprostranjeni i ve─çina be─Źkih intelektualaca, uglavnom katolika, pripadala je redu. I zaista, u tom je razdoblju bilo pomodno biti mason.

Masonski red pratilo je toliko publiciteta i razmetljivosti da se to grani─Źilo sa smije┼ínim. Masonske pjesme komponirao su se, objavljivale i pjevale posvuda. Masonski simboli visili su na lancima za d┼żepne satove; i novi i stari ─Źlanovi darovali su damama bijele rukavice, a razni modni predmeti bili su kr┼íteni slobodno zidarski. Zbog ┼íirenja revolucionarnih ideja iz Francuske i nastanka raznih drugih dru┼ítava, naro─Źito Rozenkrojcera i iluminata, promijenio se odnos prema masonima.

U Bavarskoj su iluminati / prosvijetljeni zavladali u nekoliko masonskih lo┼ża. Oni su zastupali dalekose┼żne dru┼ítvene promjene te, iako nisu bili revolucionari ni antijeretici, vlasti su ih, a osobito Katoli─Źka crkva, ┼żeljeli ukinuti. Godine 1784. kampanja predvo─Ĺena jezuitima, uz potporu Rozenkrojcera, zavr┼íila je progonom iluminata i zabranom rada svih tajnih dru┼ítava.

Bavarska je vlada prisiljavala austrijskog cara Josipa II zabraniti iluminate u Austriji. To je on odbio, ali je uveo nadzor rada 8 be─Źkih lo┼ża, koje je ┼żelio smanjiti na najvi┼íe tri. Stvorene su dvije lo┼że, Istina i Novookrunjena nada. Nakon njegove smrti poja─Źano se progoni masonski red, ┼íto se zavr┼íilo vladavinom terora u doba Franje II i njegovog kancelara Metternich. Naposljetku, zabranjena su sva tajna dru┼ítva, pa je u Austriji izme─Ĺu 1808. i 1918. biti mason postalo protuzakonito.

Kad je Mozart pristupio masonskom redu, veselio se mogu─çnosti razmjene ideja sa slobodoumnim ljudima. Bez sumnje je volio masonsku gozbu i koncerte, a privla─Źili su ga i tajanstveni obredi, jer je oduvijek u┼żivao u ┼íiframa i zagonetkama.

Ali, najvi┼íe su ga odu┼íevljavala masonska ─Źovjekoljubivi na─Źela, koja je provodio do kraja ┼żivota. Mozartovo preobra┼żenje na masonstvo nije bilo iznenadno; od djetinjstva je imao veze s tim redom. Kao jedanaestogodi┼ínjak, od boginja ga je lije─Źio dr. Wolf, ugledni mason. Godinu poslije, Mozartova obitelj je u Be─Źu upoznala dr. Anton Mesmer-a, proslavljenog hipnotizera, tako─Ĺer masona, u ─Źijem je vrtu izvedena prva Mozartova opera – “Bastien i Bastienne”.

Kad je Mozart imao 17 godina, vode─çi be─Źki pisac Tobias von Gebler, mason i iluminat, zamolio ga je da sklada glazbu za njegovu dramu “Thamos kralj Egipta”, u kojoj se prikazuju masonski obredi i simboli. Nakon nekoliko godina drugi mason i iluminat, Otto von Gemingen, zamolio je Mozarta za glazbu za melodramu s egipatskom temom nastalu prema Voltairovoj drami “Semiramida”.

I tekst i glazba, na┼żalost, izgubljeni su, ali se zna da je masonsko zna─Źenje djela toliko odu┼íevilo Mozarta da je glazbu ponudio napisati besplatno. Gemingen je bio veliki majstor lo┼że Dobro─Źinstvo, u koju je Mozart primljen u prosincu 1784. godine, iako je vjerojatno da je bio prisutan sastancima salzbur┼íkih iluminata u planinskoj pe─çini blizu Salzburga puno prije nego se odlu─Źio za taj korak.

To romanti─Źno mjesto zasigurno je ostavilo dubok trag u mladom skladatelju, jer poslije njegove smrti udovica Konstanca govorila je kako je planirao osnivanje tajnog dru┼ítva pod nazivom “┼ápilja”. Mozart je silno u┼żivao u dru┼ítvu ljudi koji su, ┼żele─çi skladati ili u┼żivati ÔÇőÔÇőu glazbi, zaboravljali svoj polo┼żaj u dru┼ítvu, stoga su ga neobi─Źno privla─Źili masonski ideali bratstva i ─Źovjekoljublja.

Kad je Mozart 1781. godine iz Salzburga oti┼íao u Be─Ź, ubrzo se sprijateljio s mnogim masonima, uklju─Źuju─çi vode─çeg ─Źlana iluminata, znanstvenika i pisca Ignaz von Born-a. Suvremenici su smatrali kako je upravo Born poslu┼żio kao model za lik Sarastro, mudrog sve─çenika boga Sunca u “─Źarobnoj fruli”. Dalje, prema nekima Kraljica no─çi bi mogla biti upravo neprijateljska Marija Terezija; a eminentni znanstvenik i masonski aspirant, dobri junak Tamino bio bi Car Josip, a junakinja Pamina, sam austrijski narod.

Zanimljivo je da je Born bio stru─Źnjak za egipatske misterije i vjerojatno pomogao Mozartu savjetima u svezi s obrednim prizorima ove opere. Born je bio osniva─Ź i veliki majstor lo┼że “Stvarni sklad”, sestrinske lo┼że “Dobro─Źinstva”, a njezini ─Źlanovi bili su mnogi vode─çi be─Źki intelektualci – pisci, umjetnici, znanstvenici i glazbenici. Mozart je ─Źesto bio na tim sastancima i tamo je promaknut u drugi stupanj 1785. godine uz uobi─Źajene obrede. Joseph Haydn je, vjerojatno pod utjecajem prijatelja Mozarta, zatra┼żio ─Źlanstvo u lo┼żi, rekav┼íi kako mu je najiskrenija ┼żelja da postane ─Źlan tog reda zbog njegovih ─Źovekoljubivih na─Źela. U travnju 1785. Mozartov otac Leopold primljen je u lo┼żu “Dobro─Źinstvo”, a na drugi je stupanj promaknut u lo┼żi “Stvarni sklad”. Mozart je u povodu toga napisao pjesmu “Putovanje kolege slobodnog zidara”. Ta je pjesma bila prva od mnogih djela koja je Mozart napisao za bratstvo nakon ┼íto je postao mason, iako ve─ç i nekoliko njegovih ranijih radova, poput nedovr┼íene kantate “Himna suncu”, izra┼żava masonske zamisli.

Glazba je masonima bila zna─Źajna, jer su vjerovali da ┼íiri dobre misli i slogu me─Ĺu ─Źlanovima. Sastanci bi po─Źinjali i zavr┼íavali jednostavnom pjesmom u narodnom duhu, naj─Źe┼í─çe sastavljenom od tri dijela uz pratnju orgulja i uvijek pisanom za mu┼íke glasove. Masoni su se slu┼żili posebnom glazbenom simbolikom za ozna─Źavanje dijelova obreda. Broj tri je va┼żan za masone – tri udarca kojima bi kandidat za uvo─Ĺenje u lo┼żu pokucao na vrata, prikazivani su ritmi─Źkim motivom triole. Parovi legatom povezanih nota predstavljali su bratstvo.


Mozart je vje┼íto iskori┼ítavao te simbole da poja─Źa u─Źinak te ih je razra─Ĺivao pridaju─çi im ve─çu dubinu i izra┼żajnost. Me─Ĺu njegovim najpopularnijim masonskim djelima bila je kantata “Masonska radost”, koju je skladao u ─Źast Ignaz von Born-u odlikovanom carskim odli─Źjem zbog otkri─ça s podru─Źja metalurgije. Krajem 1785. Mozart je napisao dvije pjesme za svoju lo┼żu “Novookrunjena nada”, utemeljene na skladu s carskom uredbom. Osim preustrojstva be─Źkih lo┼ża, car je naredio da se zapisnici sastanaka i popis ─Źlanova redovito podnose policiji. Te promjene nisu bile prihva─çene bez nesuglasica te su mnogi istupili iz lo┼ża.

Mozart se pridru┼żio lo┼żi “Novookrunjenu nadu” ─Źiji je veliki majstor bio njegov stari prijatelj Tobias von Gebler. Dvije njegove pjesme, “Za otvaranje lo┼że” i “Za zatvaranje lo┼że”, hvale nove vo─Ĺe i izra┼żavaju nadu u budu─çnost masonstva. Na┼żalost, njegove nade se nisu ostvarile. Kru┼żile su glasine kako su iluminati podupirali revolucionarne ideje iz Francuske, pa je uhoda i prokaziva─Źa bilo posvuda. Bilo je zapljena knjiga i uhi─çenja, uni┼ítavani su mnogi dokumenti iz tog razdoblja, pa i neka Mozartova pisma. Pojedina su ipak sa─Źuvana, primjerice pismo ocu neposredno prije njegove smrti 1787., u kojem ga Mozart poti─Źe da, u skladu s masonskim u─Źenjem, smrt do┼żivljava kao ─Źovjekovog najboljeg prijatelja.

Mozart je ─Źesto pomagao kolegama masonima, ─Źak i kad je sam bio u oskudici. ─îesto je nastupao na dobrotvornim koncertima kako bi im pomogao, a prihod od objavljivanja svoje masonske kantate “Masonska radost” dao je siroma┼ínim masonskim kolegama. Poslije 1785. Mozart vi┼íe nije pisao masonsku glazbu do posljednje godine svog ┼żivota 1791. kada je napisao puno vedrih i samosvesnih remek-djela. U nekoliko djela iz tog razdoblja prepoznaju se masonski utjecaji, osobito u ─îarobnoj fruli. Iako se libretto ─îarobne frule pripisuje producentu Schikaneder-u, danas je ipak vi┼íe uvrije┼żeno mi┼íljenje da je veliki utjecaj imao i Giesceke, prijatelj i drug Goethea i Schillera, koji je vjerojatno ┼żelio ostati anoniman zbog politi─Źkih razloga.

Jo┼í dva dijela, napisana u posljednjoj godini njegova ┼żivota izra┼żavaju istu ─Źovjekoljubivi poruku. Jo┼í dok je radio na ─îarobnoj fruli, Mozart je dobio neobi─Źnu narud┼żbu od hambur┼íkog trgovca, masona Franz Ziegenhagen-a, sljedbenika Rousseaua, koji u svojoj knjizi izri─Źe pretpostavku kako bi dru┼ítvo utemeljeno na ravnopravnosti rasa, vjera i spolova moglo ostvariti sre─çu ljudskog roda u svijetu bez neima┼ítine i rata.

┼Żelio je osnovati koloniju pokraj Hamburga kako bi svoje zamisli sproveo u djelo te je zamolio Mozarta da mu napi┼íe kantatu koja ─çe se pjevati na sastancima u toj koloniji. Mocartovo posljednje dovr┼íeno djelo je Mala masonska kantata, komponirana u studenom 1791. za otvaranje novog hrama lo┼że Novokrunisana nada. Sam je dirigirao izvo─Ĺenjem, a djelo je primljeno s odu┼íevljenjem. “Poludjeli su za mojom kantatom! Kad ne bih znao kako sam napisao i bolje stvari, pomislio bih da mi je to najbolje djelo! “Na┼żalost, Mozart nije uspio u┼żivati ÔÇőÔÇőu njenom uspjehu jer je ubrzo, 5. studenog 1791., umro.

“Ko nije znao za njega? Tko ga nije po┼ítovao? Tko ga nije volio? Na┼íeg ─Źasnog brata Mozarta. Bio je marljiv ─Źlan na┼íeg reda. Bratska ljubav, miroljubivost, zauzimanje za plemenita na─Źela, dobro─Źinstvo te pravi, iskren osje─çaj zadovoljstva uvijek kad bi svojim talentom pomogao nekome od svoje bra─çe, bila su njegova najva┼żnija obilje┼żja “, rije─Źi su njegovih kolega masona.
 

 
Mozart i Schikaneder, prijatelj slobodni zidar iz druge lo┼że, ugradili su mnogo od slobodnozidarskog u─Źenja i simbolizma u svoje opere. Uporaba simbola i odre─Ĺenih scena, po mnogima daje izravan uvid u neke obrede slobodnog zidarstva, ─Źija je namjera mo┼żda bila dati suptilan prikaz uzvi┼íene svrhe toga udru┼żenja. U najmanju ruku je mogu─çe da je to slu┼żilo kao neka vrsta obrane ideja slobodnog zidarstva.

Pronalazimo da je broj tri imao duboko zna─Źenje za slobodne zidare. On se konstantno ponavlja tijekom ─îarobne frule: tri dame, tri dje─Źaka, tri hrama i tako dalje. U Schikanederovoj produkciji iz 1794., prikazano je u po─Źetnoj sceni kako tri dame ubijaju zmiju i rasijecaju je na tri dijela. Unutarnji klju─Ź opere sni┼żeni E (aroma vrline, plemenitosti i spokoja) je Mozart ─Źesto upotrebljavao za svoje masonske kompozicije zbog njegova potpisa od tri sni┼żenja. U uvertiri se isti─Źe trostruko ponavljanje slobodno-zidarskog mota (kratko-dugo-dugo), tako─Ĺer i u II. ─Źinu opere.

Slobodno-zidarski po svojem porijeklu su i natpisi na tri hrama: “Mudrost”, “Razum”, i “Priroda”. Slobodni zidari u publici ─çe prepoznati i simboli─Źan oklop ─Źuvara za vrijeme Taminovih inicijacijskih izazova te simbole zemlja-zrak-voda-vatra u samim izazovima. Ali tu su i srebrno koplje dama, Papagenov zlatni katanac, Sarastro ko─Źija u obliku lava, Tamina nesvjestica nalik smrti, te poraz Kraljice no─çi od strane snaga svjetlosti.

Brigid Brophy, u svojoj odli─Źnoj studiji Dramati─Źar Mozart, ukazuje na vezu izme─Ĺu slobodno zidarskih praksi s Eleuzinski misterijama i orfi─Źki mitovima anti─Źkog svijeta. Ona dokumentira veliki dug Libretto noveli Jeana Terrasona “┼Żivot Sethosa”, objavljenoj u Parizu 1731. Tvrde─çi da je prijevod starog Gr─Źkog izvornika, ova knjiga pripovijeda inicijaciju svog egipatskog junaka u misterije Izide. Kako g─Ĺa. Brophy zaklju─Źuje, “Terason eksplicitno ne povezuje svoje misterije Izide s Slobodno zidarstvo (uostalom to se od njega i ne o─Źekuje); ali postoji o─Źigledna veza po kojoj su mo┼żda slobodni zidari posudili neke uvide za svoje obrede iz Terasonovog zami┼íljenog Egipta”.

Mocart i Schikaneder su tako─Ĺer bili upoznati s djelima Shakespearea. J. Liebner je zabilje┼żio mnoge fascinantne paralele izme─Ĺu ─îarobne frule i Shakespearove Oluje. Sarastro, kontroliraju─çi snagu opere, sli─Źan je liku Prospera u Oluji. Svaki planira ujedinjenje dvoje izabranih ljubavnika, ali ─Źini taj put te┼íkim kako bi oja─Źao njihovu vezu. Monostatos i Caliban su vrlo sli─Źno osmi┼íljeni, simboli na┼íe ni┼że prirode koja se treba nadi─çi i odbaciti. Nesvetovna nevinost trojice dje─Źaka nalazi svoj kontrapunkt u Arielu, Prosperov veselom slugi i glasono┼ía.

Svako nadolaze─çe doba promatralo je ─îarobnu frulu na neki svoj na─Źin, i svaka od tih interpretacija ima svoju valjanost. Bila ta opera vi─Ĺena kao bezbri┼żna fantazija, prosvijetljena alegorija, prikriva slobodno zidarski obred, ili izgubljenu bitku za ┼żensku ravnopravnost, ona uvijek nanovo pri─Źa o magiji i sazrijevanju svake sljede─çe generacije.
 
(vestinet.rs)

Filed under: Uncategorized · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,