Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Illuminati, NOVAC, Novi Svjetski Poredak, VIJESTI IZ SVIJETA » MALA ┼áKOLA FINANCIJSKE KRIZE: Za┼íto nam se to doga─Ĺa ?

MALA ┼áKOLA FINANCIJSKE KRIZE: Za┼íto nam se to doga─Ĺa ?

wall street banka dolarO aktualnoj svjetskoj krizi mnogo se pi┼íe posljednjih godina, ali u tim raspravama (kako znanstvenim tako i u publicisti─Źkim) ima mnogo zabluda i mitova koji se vrlo vje┼íto medijski plasiraju i odr┼żavaju, a onda se samo masovno reproduciraju.

O pravoj su┼ítini i osnovnim uzrocima globalne ekonomske krize koja traje od 2008. godine i kojoj se ne nazire kraj skoro da se ni┼íta ne ─Źuje ili pro─Źita.

U ovom tekstu ─çemo ukazati na dva osnovna mita:

prvi – financijska kriza u SAD je sanirana, a za aktualnu ekonomsku krizu je odgovorna Europa, te

drugi – da je financijska kriza u SAD izbila zbog neadekvatne financijske regulacije.

tre─çi – suo─Źeni smo s ozbiljnom du┼żni─Źkom krizom koja je posljedica nerazumnog zadu┼żivanja pojedinih dr┼żava,

─Źetvrti – u krizu upadaju zemlje koje su neodgovorno pove─çavale javnu potro┼ínju i imale velike prora─Źunske deficite,

peti – rast nejednakosti je posljedica krize,

┼íesti – kriza se nije mogla predvidjeti,

sedmi – svjetska ekonomska kriza je dovela do kolapsa hrvatskog gospodarstva.

Stvoreno je uvjerenje da je financijska kriza u SAD sanirana, te da je to pro┼ílost, a svijet se sada suo─Źio s europskom du┼żni─Źkom krizom koja prijeti da se prelije na ostatak svijeta. Nedavno je ameri─Źki predsjednik Barack Obama pozvao lidere eurozone da hitno sprije─Źe ┼íirenje du┼żni─Źke krize na ostatak svijeta.

On je tako─Ĺer za slab rast ameri─Źkog gospodarstva, nekoliko puta optu┼żio europsku krizu. Inzistira se na neophodnosti brzog reagiranja i sprje─Źavanja da se europska kriza ne pro┼íiri na ostatak svijeta, a zaboravlja se da je kriza stvorena upravo u SAD i iz nje se ┼íirila dalje, pa i na Europu.

Osnovni uzro─Źnik krize se svjesno pre┼íu─çuje, a on se nalazi u zlouporabi dolara kao svjetske rezervne valute. SAD je koriste─çi svoju ekonomsku, politi─Źku i vojnu mo─ç mogao nametnuti ostalom svijetu masovno kori┼ítenje dolara i poslije 1971. godine kada je jednostrano ukinula konvertibilnost dolara za zlato. Izgledalo je da je SAD napokon uspio prona─çi ─Źarobnu formulu za vi┼íestoljetne bezuspje┼íne poku┼íaje alkemi─Źara – stvoriti bogatstvo ni iz ─Źega.

Papir je zamijenio zlato i najve─ça svjetska sila osigurala je za sebe jedinstvenu privilegiju (koju nemaju ostale dr┼żave) da mo┼że dolaziti do ogromnih realnih materijalnih dobara iz cijeloga svijeta (ni─Źim ograni─Źenim i ni od koga kontroliranim) jednostavnim “tiskanjem” dolara – zelenih papira.

Kako “apetit dolazi tijekom jela” SAD nije mogao odoljeti isku┼íenju da na tome parazitiraju i stvaruju ogromna bogatstva iz ni─Źega.

Da bi se ta pogodnost mogla ┼íto vi┼íe koristiti SAD su poduzimale aktivne mjere kako bi ┼íirile zonu kori┼ítenja ameri─Źkog dolara, a posljednjih desetlje─ça se to vr┼íi i preko svjesne deregulacije na financijskim tr┼żi┼ítima kojom je omogu─çeno stvaranje novih aktiva trgovanja (prije svih, takozvanih financijskih derivata) .

Me─Ĺutim, u znanstvenim i publicisti─Źkim tekstovima se, po pravilu, tvrdi kako je deregulacija financijskih tr┼żi┼íta osnovni uzro─Źnik krize, a da su zakonodavci i regulatorna tijela radili u najboljoj namjeri i nisu mogli predvidjeti do ─Źega ─çe deregulacija dovesti, te da je za rje┼íenje problema nu┼żna samo bolja regulativa rada financijskih tr┼żi┼íta.

U samom procesu deregulacije financijskih tr┼żi┼íta osobito velike negativne posljedice imalo je dono┼íenje CRA zakona (Community Reinvestment Act), te ukidanje GSA zakona (Glass-Steagall Act).

Tvrdilo se da CRA zakon treba omogu─çiti sveobuhvatnije osiguranje kreditnih potreba gra─Ĺana i on je do┼żivio mnoge promjene i amandmane (1989,1992,1994) kojima su banke bile ohrabrivane da odobravaju takozvane subprime ili drugorazredne kredite gra─Ĺanima s niskim prihodima, odnosno klijentima s lo┼íim kreditnim rejtingom, mada se s velikom vjerojatno┼í─çu moglo pretpostaviti da krediti ne─çe mo─çi biti vra─çeni.

Oni se popularno nazivaju Nind┼ża (NINJA – No Income, No Job, No Assets) kreditima, ─Źime se sugerira da se odobravaju osobama, odnosno obiteljima bez dohotka, posla i imovine.

Godine 1995. donesen je mo┼żda i najzna─Źajniji amandman u ovom zakonu kojim je omogu─çena takozvana osiguranje stambenih kredita i prodaja vrijednosnica stvorenih na toj osnovi.

Kroz veoma slo┼żen proces osiguranja (u koji je uklju─Źen velik broj sudionika – banke, hipotekarne korporacije, veliki financijski konglomerati, rejting agencije, osiguravaju─ça dru┼ítva, konzalting i revizorske ku─çe, marketin┼íko-reklamne agencije itd..) Problemati─Źni stambeni krediti su konvertirani, odnosno “prepakirani i oplemenjivani” u vrijednosnice (koje od rejting agencija, po pravilu, dobivaju najbolji rejting – AAA – kao iznimno kvalitetne i neopasne).

ekonomski-dug-mmfTako su financijskom alkemijom, dobrim dijelom, nenaplativa potra┼żivanja po stambenim kreditima pretvoreni u prvoklasne vrijednosnice (financijske derivate) koje se zatim prodaju diljem svijeta. Svi sudionici u ovom lancu igrali su svoju ulogu u svjesnoj prevari i to su radili s velikim entuzijazmom.


Financijski derivati ÔÇőÔÇőpostaju va┼żan predmet burzovnih ┼ípekulacija i njihova vrijednost u vrijeme izbijanja krize (2008) vi┼íe nego deseterostruko prema┼íuju vrijednost globalnog BDP-a, mada je samo prije tri desetlje─ça vrijednost financijskih derivata bila zanemariva.

Ove promjene vodile su zna─Źajnom pove─çanju potreba za “tiskanjem” novih dolara i nevjerojatno brzom rastu financijskih tr┼żi┼íta na kojima se ┼ípekulativnost vremenom pretvorila od periferne u njegovu osnovnu karakteristiku.

Financijskim ┼ípekulacijama mo┼że stvoriti profit, ali se njima ne stvara nova vrijednost i one predstavljaju izvla─Źenje vrijednosti stvorene u realnom sektoru. Tako danas imamo dvije paralelne ekonomije, jednu – realnu koja stvara proizvode i usluge i drugu – virtualnu koja “stvara” novac burzovnim ┼ípekulacijama i koja postaje sve dominantnija u odnosu na realnu ekonomiju.

Virtualna ekonomija ne mo┼że postojati bez realnog sektora, jer ona od njega ┼żivi, ÔÇőÔÇőodnosno na njemu upravo i parazitira.

Do 1999. godine na snazi ÔÇőÔÇője bio GSA zakon (Glass-Steagall Act) iz 1933. godine kojim je izvr┼íeno razdvajanje komercijalnih i investicijskih banaka (komercijalne banke se nisu mogle baviti burzovnim ┼ípekulacijama), a bile su propisane rigorozne sankcije za borbu protiv korupcije, nedozvoljenih ┼ípekulacija i kori┼ítenja insajderskih informacija na financijskim tr┼żi┼ítima.

Zakonom o financijskoj modernizaciji iz 1999. godine zamijenjen je GSA zakon i tako izbrisana razlika izme─Ĺu klasi─Źnog i investicijskog bankarstva, te omogu─çeno ponovno spajanje komercijalnih i investicijskih banaka.

Do┼ílo je do opasne koncentracije u bankarskom sustavu, pa je tr┼żi┼íni udio pet najve─çih banaka sa 8% posto krajem 90-ih godina pove─çano na 30% u sada┼ínje vrijeme, au njima je dominirao na─Źin rezoniranja i prakse iz investicionog bankarstva, odnosno burzovnih ┼ípekulacija.

Banke su postale prevelike da bi dr┼żava mogla dozvoliti da one propadnu, a istovremeno politi─Źki jake da bi njihovu djelatnost bilo tko mogao ograni─Źavati.

Znaju─çi da su suvi┼íe velike da bi dr┼żava dozvolila da propadnu banke su svjesno ulazile u sve rizi─Źnije poslove i kada su ostvarivale velike profite menad┼żeri su nagra─Ĺivani ogromnim bonusima, a kada je izbila globalna financijska kriza (kojoj su, u velikoj mjeri, i kumovale) vlasti SAD su za spa┼íavanje banaka potro┼íile tisu─çe milijardi dolara.

Tako je rizik u─Źinjen zajedni─Źkim – kada donosi profit on se privatizira od strane menad┼żera i dioni─Źara, a kada nastaju gubici oni se socijaliziraju, odnosno prebacuju na dr┼żavu, to─Źnije na sve porezne obveznike.

Ne samo da nitko nije odgovarao nego su menad┼żeri banaka dobivena sredstva od dr┼żave za njihovo spa┼íavanje koristili za nove isplate velikih bonusa sada i pod novim obrazlo┼żenjem i nazivom bonusi za lojalnost (ostajanje) menad┼żera.

wall street banka burza

Inicijativa da se zakonom ograni─Źe isplate bonusa u bankama koje su dobile pomo─ç za spa┼íavanje od dr┼żave nazivan je jednim od “nirnber┼íkih zakona”, te da se obra─Źun sa bankarima u SAD odvija “br┼że i ┼że┼í─çe nego ┼íto je to bio slu─Źaj s intelektualcima u vrijeme Mao “.

Banke su postale tako velike i politi─Źki jake da onemogu─çe ozbiljnija ograni─Źenja u svome radu, pa svi dosada┼ínji poku┼íaji efikasnije regulacije u SAD ne pokazuju ozbiljnije rezultate i svode se na kozmeti─Źke promjene kako bi se sa─Źuvao status quo.

Pored toga, regulatorni organi su stalno u zaostatku nastoje─çi pratiti sve slo┼żenije i rizi─Źnije poslovanje banaka (i drugih sudionika na financijskom tr┼żi┼ítu) dono┼íenjem velikog broj kompliciranih pravila. Tako je GSA zakon iz 1933. godine imao samo 37 stranica i osiguravao je financijsku stabilnost do kraja stolje─ça, a samo novi Zakon o reformiranju Wallstreet-a i za┼ítiti potro┼ía─Źa ima 8,5 tisu─ça i jo┼í preko 20 tisu─ça stranica popratnih dokumenata kojima su podrobnije regulirana pravila.

Da bi se na┼íli adekvatni odgovori na izazove s kojima se svijet suo─Źio na po─Źetku XXI stolje─ça, a koji su vezani s aktualnu globalnu ekonomsku krizu neophodno je razumijevanje su┼ítine i osnovnih uzroka koji su do toga doveli, kako bi se mogle poduzeti odgovaraju─çe mjere za njeno eliminiranje .

U suprotnom, slušat ćemo o sve novim valovima i oblicima krize i ona će još dugo trajati i imaće sve razornije posljedice.
 

 
 
(vestinet.rs, youtube.com/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11437"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]

Filed under: Illuminati, NOVAC, Novi Svjetski Poredak, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,