Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE » Kraj “Novog svjetskog poretka” i svijet nakon njega !?

Kraj “Novog svjetskog poretka” i svijet nakon njega !?

kraj-novog-svjetskog-poretkaKraj “Novog svjetskog poretka”, naslov je ─Źlanka Seumas Milnea, uva┼żenog kolumnista britanskog The Guardiana. Milne je godinama izvje┼ítavao za The Guardian iz Bliskog istoka, Isto─Źne Europe, Rusije, Ju┼żne Azije i Latinske Amerike. Prije toga je radio za The Economist, a autor je i bestselera “The Enemy Within: The Secret War Against the Miners”.

Seumas Milne, svoju analizu zapo─Źinje povratkom u kasno ljeto 2008. godine, kada su dva doga─Ĺaja u brzom slijedu signalizirala kraj Novog svjetskog poretka. U kolovozu je Gruzija, ameri─Źki saveznik na Kavkazu, slomljena u kratkom, ali krvavom ratu, nakon ┼íto je napala ruske trupe u spornoj pokrajini Ju┼żnoj Osetiji. Biv┼ía sovjetska republika bila je miljenik ameri─Źkih neokonzervativaca. Njezin autoritativni predsjednik bio je glasan zagovornik ulaska Gruzije u NATO.

Usprkos ameri─Źkoj invaziji na Irak, George Bush tvrdio je, da je neprihvatljiv ovakav napad na suverenu dr┼żavu u 21. stolje─çu. Dvostruki standardi Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava postajali su sve bolje vidljivi. Kad je sukob zavr┼íio, George Bush upozorio je Rusiju da ne priznaje Abhaziju i Ju┼żnu Osetiju. Rusija je u─Źinila suprotno i priznala ih.

Milne smatra da taj sukob predstavlja prekretnicu u me─Ĺunarodnim odnosima. Ameri─Źko obmanjivanje je zavr┼íilo, njezin vojni utjecaj potkopan je u ratu protiv terorizma, u Iraku i Afganistanu. Nakon dva desetlje─ça u kojima je opkora─Źila svijet poput Kolosusa, godine neosporne ameri─Źke mo─çi su zavr┼íene.

Tri tjedna nakon rata, drugi, dalekose┼żniji doga─Ĺaj, zaprijetio je sredi┼ítu dominantno ameri─Źkom globalnom financijskom sustavu. Sredinom rujna izbila je kreditna kriza kolapsom ─Źetvrte najve─çe ameri─Źke investicijske banke Lehman Brothers, ┼íto je bacilo zapadni svijet u najdublju ekonomsku krizu jo┼í od 1930-tih.

Milne zaklju─Źuje da je prvo desetlje─çe 21. stolje─ça uzdrmalo me─Ĺunarodni poredak, dok je 2008. godina bila prekretnica. Sa zavr┼íetkom hladnog rata, re─Źeno nam je da su sva velika politi─Źka i gospodarska pitanja rije┼íena. Liberalna demokracija i slobodno tr┼żi┼íte su trijumfirali, te su predodre─Ĺeni ─Źovje─Źanstvo odvesti u novu eru mira, slobode i prosperiteta.
Proro─Źanstvo se nije ispunilo. Govorili su da je socijalizam poslan u ropotarnicu povijesti, no niti to se nije dogodilo.

George Bush stariji je 1990. godine inaugurirao “Novi svjetski poredak” utemeljen na neprijepornoj ameri─Źkoj vojnoj supremaciji i zapadnoj ekonomskoj dominaciji. To je trebao biti po─Źetak jednopolarnog svijeta bez suparnika. Regionalne sile, trebale su savijati koljena pred novom svjetskom imperijom. Sama povijest, kako su rekli, trebala je do─çi do kraja. Ni┼íta se od toga nije dogodilo, Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave su pro┼íirile svoj utjecaj, no ostale su daleko od ostvarivanja krajnjih ciljeva.

anti nwoIzme─Ĺu napada 11. rujna 2001. i pada Lehman Brothersa, do┼ílo je do raspada globalnog poretka. Milne zaklju─Źuje da su dva faktora bila presudna. Tokom desetlje─ça kontinuiranog ratovanja, Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave uspjele su otkriti svoje limite, a ne snagu svoje vojne mo─çi. Kao drugo, sru┼íio se neoliberalni kapitalisti─Źki model koji je vladao generacijama.

Davno prije 2008. model “slobodnog tr┼żi┼íta” bio je pod ┼żestokim napadom: neoliberalizam je predao vlast neodgovornim bankama i korporacijama, protivnici korporacijske globalizacije upozoravali su na rastu─çe siroma┼ítvo i socijalnu nepravdu, na sustav koji je ekonomski i ekolo┼íki neodr┼żiv. Velik broj ekonomista je predvi─Ĺao kolaps neoliberalnog modela.

Udaljimo se od Milnea, do poznatog ameri─Źkog geopoliti─Źara Zbigniew Brzezinskog. On je u ─Źlanku “Nakon Amerike” napisao: “Jer ako Amerika posrne, svijetom vjerojatno ne─çe dominirati jedan nadmo─çan nasljednik – ─Źak niti Kina”. Poku┼íajmo analizirati ┼íto to zna─Źi.

Nakon dvopolarnog, ideolo┼íki suprotstavljenog svijeta od 1945.-1991., te jednopolarnog svijeta koji je uslijedio padom Sovjetskog Saveza, kre─çemo se prema mnogopolarnosti. Rusija i Kina su jo┼í 1997. godine potpisale sporazum o mnogopolarnosti osje─çaju─çi se ugro┼żene ameri─Źkom snagom. Me─Ĺunarodna nesigurnost, pove─çanje tenzija me─Ĺu globalnim konkurentima, u─Źestalost gerilskih i gra─Ĺanskih ratova, nestabilnost, kaos i revolucije – sve su to znaci slabljenja jednopolarnog svijeta.

Ameri─Źka dominacija nad svjetskim financijskim sustavom, dolar kao rezervna svjetska valuta, te ameri─Źka kontrola pomorskih putova i dalje dr┼że Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave na poziciji broj jedan. Potezi Rusije i Kine, zatim Indije i Brazila, pa i Irana – potezi su dr┼żava koje predstavljaju avangardu u uspostavi mnogopolarnog svijeta. Nijedna od ovih dr┼żava ne mo┼że se sama suprotstaviti Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama, pa to rade skupno.

Mogli bismo to nazvati suradnjom civilizacija koje se bore protiv dominantnog ameri─Źkog imperijalizma. “Trijumf imperijalizma vodi uni┼ítenju civilizacija”, kao ┼íto je napisala Rosa Luxemburg. To je u isto vrijeme borba za ┼íto ve─çu politi─Źku nezavisnost, kulturnu posebnost i ekonomski prosperitet tih civilizacija.

I Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave sve vi┼íe te┼że svoju strategiju prikazati mnogopolarnom. Oni i Europsku Uniju vide kao zaseban pol, iako u njoj dr┼że razmje┼ítene nuklearne bojeve glave. Ameri─Źki potpredsjednik John Biden, tako je u Ukrajini 2009. godine odr┼żao govor u kojem spominje mnogopolarnost: “Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave ne tra┼że sferu utjecaja. Mi se trudimo izgraditi mnogopolaran svijet, u kom nacije s istim mi┼íljenjem stvaraju zajedni─Źki povod za na┼íe zajedni─Źke izazove – ┼íto su ja─Źi na┼íi partneri, u─Źinkovitije je na┼íe partnerstvo.”

U osnovi ovo ne predstavlja istinsku mnogopolarnost, jer je za nju potrebna razli─Źitost, a ne istost ili bliskost. Radi se ─Źisto o retori─Źkoj promjeni, kojom Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave nastoje svoje saveznike od Europe, Turske, Japana ili Australije prikazati kao nezavisne polove, dok bi u stvarnosti te civilizacije slu┼żile za suprotstavljanje onim civilizacijama koje istinski te┼że postati polovima u mnogopolarnom svijetu.

To pokazuju i posljednji trendovi: Europa protiv Arapa u Libiji, Turska protiv Arapa u Siriji, pro-ameri─Źki blok na Dalekom istoku kao protute┼ża Kini, Europa i Turska kao protute┼ża Rusiji. Sukobi civilizacija u interesu Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava.

Istinska mnogopolarnost zna─Źi istinsku suradnju i izbjegavanje bilo kakvih civilizacijskih sukoba. Recimo na primjeru Europe ovo zna─Źi politi─Źku nezavisnost, kako od Amerike, tako i od Rusije, ali zna─Źi i po┼ítenu suradnju sa Sjevernom Afrikom – a ne eksploataciju. Sama Europa ne slijedi ovu politi─Źku liniju, ve─ç upravo dijametralno suprotnu – politi─Źka ovisnost o SAD-u, suprotstavljanje Rusiji, eksploatacija Sjeverne Afrike.

Ja─Źanje mnogopolarnosti donosi sa sobom mnoge pozitivne i negativne mogu─çnosti. Od izgradnje paralelnog financijskih sustava, do ja─Źanja kapitalizmu suprotstavljenih ekonomskih teorija, po─Źev┼íi od klasi─Źnog socijalizma do kr┼í─çanskih ili islamskih verzija socijalizma ili ograni─Źenog kapitalizma. Mnogopolarnost omogu─çuje ve─çu nezavisnost civilizacija te spre─Źavanje destruktivne dru┼ítvene amerikanizacije, te globalizaciju po sasvim druga─Źijem modelu.

Da se vratimo opet na Brzezinskog. On je postavio pitanje: “Kako ─çe svijet izgledati u godinama slabljenja ameri─Źke mo─çi? Veoma opasno” – odgovorio je. Najgore ┼íto se svijetu mo┼że dogoditi slabljenjem Amerike, su mogu─çi sukobi koje bi to slabljenje moglo uzrokovati. Ova sukobljavanja bi mogla poticati i sama Amerika, da na taj na─Źin doka┼że nu┼żnost svoje ja─Źe prisutnosti. ┼áto je suradnja civilizacija na euroazijskoj kopnenoj masi ve─ça, to je prijetnja ameri─Źkog hegemonizma manja.

Zaklju─Źci Milnea sli─Źni su ovima, iako su ovdje preba─Źeni u jedno drugo podru─Źje. Njegov kona─Źni zaklju─Źak glasi: “Preokreti u prvim godinama 21.stolje─ça otvaraju mogu─çnost nove vrste globalnog poretka, i istinske dru┼ítvene i ekonomske promjene”.
 
 
(advance.hr/uredio: nsp)
 
 
PRETHODNI ─îLANAK

Filed under: Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,