Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI Hrvatska » AMERI─îKI SISTEM: Za hrvatsku tajnu slu┼żbu radi 1000 agenata, a dou┼ínike tra┼że svuda oko nas

AMERI─îKI SISTEM: Za hrvatsku tajnu slu┼żbu radi 1000 agenata, a dou┼ínike tra┼że svuda oko nas

zanimanje ┼ípijunPrvi susjed, lije─Źnik, profesor u ┼íkoli, vodoinstalater, teta za pultom u du─çanu… Svi su oni mogu─çi suradnici tajne slu┼żbe. Pritom, naravno, nije uop─çe bitan njihov posao, nego jesu li u nekakvoj vezi s nekim tko je zanimljiv Sigurnosno-obavje┼ítajnoj agenciji.

Osim agenata koji su na pla─çi u SOA-i, ta tajna slu┼żba u svoje redove regrutira i vanjske suradnike. To je idealan posao za hrvate, biti ┼ípijun, spojiti ugodno sa korisnim.

Analiti─Źari, a ne kriminalisti

Da, ┼ípijuni su me─Ĺu nama. Ne paranoi─Źni poput legendarnog ÔÇťbalkanskog ┼ípijunaÔÇŁ, nego obi─Źni ljudi koji u jednom trenutku do─Ĺu pod pove─çalo ÔÇťslu┼żbeÔÇŁ. Primijeti li agent SOA-e ─Źiji je zadatak, recimo, pra─çenje ekstremnih vjerskih organizacija, da neka osoba ima kontakte, pa mo┼żda na prvi pogled i sasvim benigne, s nekim potencijalno opasnim religijskim skupinama, po─Źet ─çe je obra─Ĺivati.

Mo┼żda i godinu dana pratit ─çe njene navike, razgovarati s ljudima koji je poznaju (ne bi je smio prislu┼íkivati), sastavit ─çe njezin psiho-profil… Upoznat ─çe je, ka┼żu nam obavje┼ítajci, bolje od nje same. E, kad je tajni agent to odradio, onda ─çe svoju metu i upoznati. Uredno ─çe joj se predstaviti, predlo┼żiti suradnju, ali i novac kao naknadu za trud. Budu─çi da ─çe iskusan ┼ípijun dobro prou─Źiti i najslabije to─Źke svoje mete, znat ─çe je ÔÇťobraditiÔÇŁ (ne bi je smio ucjenjivati) i privoljeti na suradnju. Ma, nemogu─çe?

ÔÇô A za┼íto ljudi sura─Ĺuju s vama novinarima? Za┼íto vam odaju odre─Ĺene informacije? ÔÇô odgovara protupitanjem na┼í sugovornik iz tajne slu┼żbe.

Za to ─çe vrijeme taj SOA-in vanjski suradnik uredno nastaviti svoj ┼żivot, odlaziti na posao i sli─Źno, ali susretat ─çe se i sa ┼ípijunima te im prenositi tra┼żene informacije.

Sigurnosno-obavje┼ítajna agencija danas zapo┼íljava oko tisu─çu djelatnika. Osim u sjedi┼ítu SOA-e u Zagrebu, u superzgradi otpornoj na eksplozije i prislu┼íkivanje, tajni agenti rade i u lokalnim centrima po Hrvatskoj: Split, Osijek, Rijeka, Bjelovar… Vi┼íe od 70 posto zaposlenih u SOA-i, ka┼żu na┼íi sugovornici, imaju visoku stru─Źnu spremu, a u tajnoj slu┼żbi uglavnom rade ljudi koji su po obrazovanju i struci novinari, diplomati, povjesni─Źari…

Iako bi ─Źovjek na prvu pomislio da u tajnim slu┼żbama rade kriminalisti, ne, rije─Ź je o ljudima koji su zavr┼íili neki od fakulteta s podru─Źja dru┼ítvenih znanosti. Na┼íi ─çe sugovornici objasniti da je to zato ┼íto ljudi mije┼íaju posao policije i posao SOA-e. Policija, USKOK i DORH bave se kriminalom, a tajni agenti vi┼íe su analiti─Źari ─Źije su zada─çe ┼ípijuna┼ża, kontra┼ípijuna┼ża i protuteroristi─Źko djelovanje.

SOA zgrada Zagreb

Sjedište SOA-e u Zagrebu, superzgrada otporna na eksplozije i prisluškivanje

U SOA-i je od svih zaposlenih 45 posto ┼żena (podjednako su kao i mu┼íki kolege ili tajne agentice ili na rukovode─çim funkcijama), a vi┼íe od 40 posto zaposlenih mla─Ĺe je od 35 godina. Sude─çi po ovoj statistici, na┼ía je tajna slu┼żba gotovo pa idealna. No, nije i ne mo┼że biti tako. U dvadesetak godina hrvatske samostalnosti tajne slu┼żbe pro┼íle su transformaciju od obavje┼ítajnog aparata koji je sazidan na temeljima nekada┼ínje zloglasne jugoslavenske Udbe i koji je ratnih devedesetih godina bio pod dominantnim utjecajem politike, pa i slu┼żio tada vladaju─çem HDZ-u u obra─Źunima sa svima koji nisu mislili i djelovali kao oni, do moderne agencije koja se, me─Ĺutim, i dalje nije posve uspjela odlijepiti od politike.

I dok je, primjerice, ameri─Źka CIA ugledna agencija ─Źiji zaposlenici (oni koji to mogu) ne kriju gdje rade, u Hrvatskoj se i dalje od rodbine i susjeda skriva posao u tajnoj slu┼żbi. Potvr─Ĺuje to i profesor Vlatko Cvrtila, stru─Źnjak za sigurnosna pitanja, koji korijen problema vidi upravo u Udbi.

U─Źinkovitiji nadzor

ÔÇô Na┼íe su sigurnosne slu┼żbe u devedesetim godinama zadr┼żale i mentalitet i na─Źin rada prija┼ínje Udbe. Tako su se prislu┼íkivali opozicijski politi─Źari, novinari… Politika je uvijek htjela vladati tajnim slu┼żbama ÔÇô napominje Cvrtila.

Obavje┼ítajne agencije, dodaje, ne mogu biti samostalne od politike, ali moraju biti neovisne o politi─Źkim opcijama.

ÔÇô Dr┼żavna politika treba voditi ra─Źuna o tome ┼íto slu┼żbe rade, ali nad njima treba uspostaviti u─Źinkovitiji nadzor. Nu┼żno je oja─Źati unutarnju kontrolu u obavje┼ítajnim agencijama tako da ┼íef tajne slu┼żbe ne mo┼że zaustaviti i zata┼íkati istrage ÔÇô obja┼ínjava Cvrtila.

Po njemu bi mandat ┼íefa tajne slu┼żbe trebao po─Źinjati u sredini mandata vladaju─çih tako da svaki novi ravnatelj obavje┼ítajne agencije ne dolazi i ne odlazi s novim premijerom. Problem paraobavje┼ítajnog podzemlja, koje se u hrvatskim prilikama tako ─Źesto spominje, Cvrtila ne zanemaruje i ka┼że da paraobavje┼ítajci nisu izolirani od obavje┼ítajaca.

ÔÇô To je mre┼ża starih pajda┼ía koji, kad iza─Ĺu iz obavje┼ítajnog sustava, ne mogu i ne ┼żele s njim prekidati veze. Posebno kada mogu do─çi do informacija koje se ti─Źu politike i politi─Źara ÔÇô isti─Źe Cvrtila i dodaje da je paraobavje┼ítajno podzemlje problem tranzicijskih dr┼żava i zemalja s organiziranim kriminalom. Agentima CIA-e, tvrdi, nikada ne bi palo na pamet da rade ne┼íto ┼íto bi se moglo povezati s radom za korist jedne politi─Źke opcije.

Bitna mu bila logika

Smiljan Relji─ç, najdugovje─Źniji ravnatelj SZUP-a (od 1992. do 1997. godine), ima lovi┼íta u Lici i vinograde u Dalmaciji. Danas ┼żivi na relaciji Drni┼í ÔÇô Zagreb i ba┼í je sretan ┼íto se maknuo ÔÇťiz tog svijetaÔÇŁ.

ÔÇô Nije nikada problem u slu┼żbi, nego je problem u politici koja uvijek preko slu┼żbe ho─çe hraniti svoje ─çakule ÔÇô ka┼że Relji─ç.

On je, pak, ostao upam─çen po 126 dosjea nepodobnih novinara i politi─Źara koje je tajna slu┼żba napravila u Tu─Ĺmanovo vrijeme. Relji─çu je ta pri─Źa, i sam ka┼że, i dandanas bolna rana, ali on je vidi drugim o─Źima od ostalih. Zapravo tvrdi da nije bilo toliko dosjea, da su izmi┼íljeni…

U njegovo vrijeme, isti─Źe, u SZUP-u nisu zapo┼íljavali dru┼ítvenjake, nego ljude tehni─Źke struke jer je Relji─çu bila bitna logika.

ÔÇô Sve se svodi na sklapanje informacija i logi─Źko zaklju─Źivanje ÔÇô obja┼ínjava Relji─ç, koji je nakon SZUP-a godinu dana bio ravnatelj Ureda za nacionalnu sigurnost. Nakon toga dvije je godine radio kao menad┼żer za sigurnost u HEP-u, pa opet dvije u UNS-u i naposljetku je oti┼íao u mirovinu. U sustavu tajnih slu┼żbi proveo je, ka┼że, 12 godina i tvrdi da je za svoj rad osam puta odlikovan.

Od njegovih vremena, priznaje, po prirodi stvari tajne su slu┼żbe ÔÇťi┼íle naboljeÔÇŁ.

ÔÇô Devedesetih je bila ratna situacija, ┼íto je bilo posebno te┼íko za slu┼żbu koja se u Hrvatskoj, kao novoj samostalnoj dr┼żavi, tek razvijala. Da bi se obavje┼ítajna agencija razvila, potreban joj je jedan ljudski vijek, otprilike 70-ak godina ÔÇô obja┼ínjava biv┼íi ┼íef SZUP-a.

┼ípijun ┼ípijuniranje SOAA ┼íto je s drugim starim ┼íefovima tajnih slu┼żbi s po─Źetka devedesetih godina koji su odavno oti┼íli iz obavje┼ítajnog aparata? Ve─ç letimi─Źna analiza pokazuje da su ili poduzetnici ili politi─Źari; neki su zavr┼íili u diplomaciji, ima i profesora, a neki su zbog godina i u mirovini. Budu─çi da su ─Źelnici┬áobavje┼ítajnih agencija dr┼żavni du┼żnosnici, dr┼żava se uglavnom za njih pobrine i ne zavr┼íavaju na cesti. Upravo zato nije rijedak slu─Źaj da se islu┼żeni obavje┼ítajni kadrovi smjeste ili u diplomaciju ili ih se zaposli u javnim poduze─çima na savjetni─Źkim mjestima za sigurnost.

Od Kanade do Iraka

Tako je Jerko Vukas nakon karijere u SZUP-u danas hrvatski veleposlanik u Bagdadu, dok Veselko Grubi┼íi─ç, nekada┼ínji ┼íef OA-e, isti posao obavlja u Kanadi. Jo┼íko Podbev┼íek, koji je u POA-i naslijedio smijenjenog Franju Tureka, zaposlio se u dr┼żavnom Janafu, i to na poziciji savjetnika.

Neki su se obavje┼ítajci bacili u poduzetni─Źke vode, poput Ivana Brzovi─ça, kojega se povezivalo s Ivi─çem Pa┼íali─çem, nekad jednim od najmo─çnijih ljudi u Hrvatskoj. Brzovi─ç je, prema podacima dostupnima na internetu, vlasnik jedne gra─Ĺevinske tvrtke iz Sesveta. Neki su, pak, poput Tomislava Karamarka, iz slu┼żbe zapra┼íili u politiku. ┼áef HDZ-a prvo je nakon ubojstva Ivane Hodak u┼íao u vladu Ive Sanadera kao ministar policije, a zatim je Jadranki Kosor na unutarstrana─Źkim izborima preuzeo stranku.

Profesori Miroslav Tu─Ĺman, koji je ravnao HIS-om, i Ozren ┼Żunec, tako─Ĺer biv┼íi ┼íef HIS-a, vratili su se fakultetskim obvezama. Tu─Ĺman je poku┼íao i sa strankom Hrvatski istinski preporod, koja je propala, a na zadnjim izborima ponovno se politi─Źki anga┼żirao i s liste HDZ-a u┼íao u Sabor.

Zgrada otporna na metke i prisluškivanje

Potkraj 2010. godine SOA se seli iz Gru┼íke ulice u Savsku, po opremljenosti i sadr┼żaju u pravi ÔÇťsvemirski brodÔÇŁ od zgrade u sastavu MUP-ova kompleksa u sredi┼ítu Zagreba. U novi dom SOA-e ugra─Ĺene su posebne instalacije i protupo┼żarna dizala, ostakljena je tzv. propucavaju─çim stijenama i okvirima koje su prije ugradnje ┼íest mjeseci ispitivane u Njema─Źkoj.

Te povr┼íine ne omogu─çuju samo sigurnost od eksplozija i metaka nego i prislu┼íkivanja. Podzemlje zgrade koncipirano je i kao alternativna bolnica u slu─Źaju krize.
 
izvor: vecernji.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11182"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Facebook špijunira razgovore u potrazi za sumnjivim ponašanjem!
┼áEST SAVJETA: Kako pre┼żivjeti moderni svijet u slu─Źaju krize

Filed under: Featured, Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama