Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI IZ SVIJETA » Noam Chomsky: Medijska kontrola i strah od “crvenih”

Noam Chomsky: Medijska kontrola i strah od “crvenih”

noam chomskyZapo─Źet ─çu suprostavljanjem dviju razli─Źitih koncepcija demokracije. Jedna bi bila ta u kojoj demokratsko dru┼ítvo posjeduje sredstva pomo─çu kojih bi moglo sudjelovati na neki razuman na─Źin u upravljanju svojim poslovima, a informacije bi bile svima dostupne i besplatne.

Druga koncepcija je ta u kojoj je javnost sprije─Źena u upravljanju svojim poslovima, a informacije su strogo kontrolirane. Mo┼żda zvu─Źi ─Źudno, ali va┼żno je znati da je druga koncepcija demokracije ona koja prevladava.

RANA POVIJEST PROPAGANDE

Wilsonova administracija je utemeljila vladin odbor za propagandu, Creel Odbor, koji je u razmaku od ┼íest mjeseci uspio pretvoriti miroljubivi narod u histeri─Źnu populaciju koja je opsjednuta ratom i koja ┼żeli uni┼ítiti sve njema─Źko, ubiti sve Nijemce, oti─çi u rat i spasiti svijet.

Ovo najva┼żnije dostignu─çe vodilo je daljnjim dostignu─çima. U isto vrijeme, i to─Źno nakon rata, iste su se metode primjenjivale kako bi ulile histeri─Źni strah od komunizma, Crveni Strah kako su ga zvali, ┼íto je uspjelo uni┼ítiti sindikate i eliminirati opasne probleme kao ┼íto su sloboda tiska i politi─Źke misli. Mediji i korporacijske vlasti su pru┼żali veliku potporu, promovirali i organizirali veliki dio rada, sve u svemu bio je to veliki uspjeh.

Me─Ĺu onima koji su aktivno i puni entuzijazma sudjelovali bili su i progresivni intelektualci, ljudi iz kruga Johna Deweya koji su bili iznimno ponosni na svoje tekstove o “inteligentnijim ─Źlanovima zajednice”, zna─Źi o njima samima, koji su mogli natjerati nesklon narod na rat, ulijevaju─çi im strah u kosti i izmamljuju─çi borbeno domoljubni fanatizam (sje─çate li se Jugoslavije 1990?). Sredstva upotrebljena u tom pothvatu bila su raznolika. Na primjer, veliki broj izmi┼íljotina o njema─Źkim zlo─Źinima, belgijske bebe otrgnutih ruku, svakojake strahote koje se jo┼í uvijek mogu pro─Źitati u povijesnim knjigama.

Sve ih je izmislilo britansko ministarstvo propagande ─Źija je zada─ça u to vrijeme bila, kako su oni rekli u svojim tajnim vije─çanjima, kontroliranje misli ─Źitavoga svijeta. Ono ┼íto je va┼żnije, oni su htjeli kontrolirati misli inteligentnijih ─Źlanova ameri─Źke zajednice, koji bi onda ┼íirili pripremljenu propagandu i tako preobratili miroljubivu zemlju u ratnu histeriju. Uspjelo je. Itekako je uspjelo. A to nas je nau─Źilo lekciju: dr┼żavna propaganda mo┼że imati iznimno jak u─Źinak kada je podupiru obrazovani slojevi i kada odstupanje od nje nije dozvoljeno. To su nau─Źili i Hitler i mnogi drugi, a prakticira se i dan danas.

PROMATRA─îKA DEMOKRACIJA

Walter Lippman, starje┼íina ameri─Źkoga novinarstva, najva┼żniji kriti─Źar unutarnje i vanjske politike i najva┼żniji teoreti─Źar liberalne demokracije, smatrao je da “revolucija u umjetnosti demokracije” mo┼że poslu┼żiti za “proizvodnju pristanka”, drugim rije─Źima, dono┼íenje suglasnosti putem novih tehnika propagande kod dijela javnosti koji se nije slagao s odre─Ĺenim idejama.

Smatrao je da u demokraciji koja ispravno funkcionira postoje slojevi gra─Ĺana. Prvi sloj je onaj koji ima aktivnu ulogu u vo─Ĺenju op─çih poslova. To je poseban sloj. Ljudi koji analiziraju, izvr┼íavaju, donose odluke i upravljaju svim politi─Źkim, ekonomskim i ideolo┼íkim sustavima. To je mali postotak populacije … Ostali koji se nalaze izvan te grupe su “zbunjeno stado”, kako ih je Lippman zvao. Moramo se za┼ítiti od bijesa i ga┼żenja zbunjenog stada …

Zato nam treba ne┼íto ┼íto bi ukrotio zbunjeno stado, a to je nova revolucija u umjetnosti demokracije: proizvodnja pristanka. Mediji, ┼íkole i popularna kultura moraju biti podjeljeni; jer im politi─Źki sloj i oni koji odlu─Źuju moraju dati nekakvu podno┼íljivu sliku stvarnosti, iako i oni moraju ulijevati pravilna uvjerenja. Zapamtite, tu se nalazi neizre─Źena pretpostavka – ─Źak je i odgovorni ljudi moraju sakrivati ÔÇőÔÇőod samih sebe, a odnosi se na pitanje kako ti ljudi dospiju na pozicije na kojima imaju autoritet u odlu─Źivanju. Tako ┼íto slu┼że prave mo─çnike, naravno. One koji posjeduju cijelo dru┼ítvo, jedan vrlo uzak krug.

Ako poseban sloj do─Ĺe i ka┼że: “Mogu slu┼żiti va┼íim interesima”, postat ─çe dio izvr┼íne grupe. O tome se mora ┼íutjeti. To zna─Źi da su oni morali prihvatiti uvjerenja i doktrine koje ─çe slu┼żiti interesima privatne mo─çi. Ako ne uspiju svladati tu vje┼ítinu, nisu dio posebnoga sloja. Vrijednosti i interesi privatne mo─çi i veza izme─Ĺu dr┼żave i poslovnoga svijeta koja predstavlja te vrijednosti moraju biti duboko indoktrinirani u njih. Ako mogu pro─çi kroz to, mogu biti i dio posebnoga sloja. Ostatak zbunjenoga stada treba jednostavno biti zaokupljen drugim stvarima.

To je lagano izvesti u dr┼żavama koje danas smatramo totalitarnim ili vojnima. Jednostavno im prijeti┼í batinom i ako naprave ne┼íto krivo, dobit ─çe po glavi. Kako je dru┼ítvo postalo slobodnije i demokratskije tako se izgubila i ta sposobnost. Zato se treba posvetiti tehnikama propagande. Logika je jasna. P Propaganda je u demokraciji ono ┼íto je batina u totalitarnoj dr┼żavi.

ODNOSI S JAVNO┼á─ćU

Amerikanci su bili pioniri industrije za odnose s javno┼í─çu. Obveza industrije je bila “kontroliranje uma javnosti”, kako bi to rekli vo─Ĺe. Puno toga su nau─Źili na uspjehu Creel odbora i uspjehu kreiranja Crvenog Straha te njegovih posljedica. Industrija za odnose s javno┼í─çu je u to vrijeme iskusila veliku ekspanziju. Tijekom 1920-ih je bila uspje┼ína u stvaranju skoro potpune podre─Ĺenosti javnosti poslovnim pravilima …

Odnosi s javno┼í─çu su velika industrija. Godi┼ínje potro┼íe oko milijardu dolara. Cijelo to vrijeme zada─ça im je nadzirati mi┼íljenje javnosti …

┼áef korporacije i ─Źista─Ź imaju iste interese. Svi mo┼żemo raditi zajedno, za amerikanizam, volje─çi jedni druge. To je bila poruka. U prezentaciju te poruke ulo┼żen je veliki trud. Ipak je ovo poslovna zajednica, tako da oni kontroliraju medije i imaju ogromna sredstva … Mobiliziranje testiranja zajednice u korist plitkog i praznog koncepta poput amerikanizma.

Tko bi se protivio tome? Ili da malo moderniziram ovo ┼íto sam rekao, “podr┼żavajmo na┼íe trupe”. Tko bi se protivio tome? Ili ┼żuta odlikovanja. Tko bi se protivio tome? Svrha slogana poput “podr┼żavajmo na┼íe trupe” jest ta da oni ne ne zna─Źe apsolutno ni┼íta.

Oni zna─Źe isto koliko zna─Źi slogan “podr┼żavajmo ljude u Iowi”. Naravno, rije─Ź je bila o ne─Źemu drugome, a to je “da li podr┼żavate na┼íu politiku?” Ali ne ┼żelite da ljudi razmi┼íljaju o tome. To je cijela svrha uspje┼íne propagande. Potrebno je smisliti slogan protiv kojega ne─çe nitko biti i koji ─çe se svima svidjeti jer nitko ne zna ┼íto on zna─Źi zato ┼íto on jednostavno ni ne zna─Źi ni┼íta, ali njegova najve─ça vrijednost je ┼íto skre─çe pozornost na ne┼íto drugo …

To je sve iznimno djelotvorno. I odvija se po pravilima sve do danas. Naravno da je sve jako pa┼żljivo promi┼íljeno. Ljudi iz industrije za odnose s javno┼í─çu nisu tamo da bi se zabavljali. Oni rade. Poku┼íavaju uliti pravilne vrijednosti. Uostalom, imaju koncepciju demokracije kakva bi trebala biti: sustav u kojemu je poseban sloj nau─Źen raditi u slu┼żbi gospodara, u slu┼żbi ljudi koji upravljaju dru┼ítvom.

Ostatku populacije mora biti uskra─çen bilo kakav oblik organizacije jer organizacija samo stvara neprilike. Neka sjede sami ispred TV ekrana i upijaju poruku koja ka┼że: “Jedina vrijednost u ┼żivotu je ┼żivjeti ┼íto udobnije, ┼żivjeti kao ta bogata obitelj srednjega sloja koju gleda┼í i posjedovati lijepe vrijednosti kao ┼íto su sklad i amerikanizam.” To je sve ┼íto ┼żivot pru┼ża. Mo┼żda pomisli┼í da postoji ne┼íto vi┼íe od toga, ali budu─çi da samo gleda┼í televiziju pretpostavlja┼í da si lud jer to je jedino ┼íto se tamo de┼íava …

Tako je to postalo ideal. Mnogo truda se ulo┼żilo u ostvarivanje tog ideala. O─Źito da iza njega postoji nekakva koncepcija. Na primjer, koncepcija demokracije koju sam naveo na po─Źetku. Zbunjeno stado je problem. Trebali bi zaustaviti njihov bijes i divljanje. Moramo im skrenuti pozornost. Neka gledaju Superbowl ili humoristi─Źne serije ili filmove pune nasilja. Svako malo zovemo ih da pjevaju besmislene pjesmice kao ┼íto je “Podr┼żavajmo na┼íe trupe”. Treba ih dr┼żati upla┼íene, jer ako se nedovoljno boje svakakvih zlikovaca koji ─çe ih uni┼ítiti izvana ili iznutra mogli bi po─Źeti razmi┼íljati, ┼íto je opasno jer nisu kompetentni za razmi┼íljanje. Zato im je potrebno skrenuti pozornost i marginalizirati ih.

IZMUDRIVANJE MIŠLJENJA

Isto je tako potrebno natjerati populaciju da podupire vanjske pustolovine. Uglavnom je populacija miroljubiva, ba┼í kako je bila i tijekom Prvoga svjetskog rata. Javnost ne vidi razlog za uplitanje u vanjske pustolovine, ubijanje, mu─Źenje. Zato ih treba natjerati. A da bi ih natjerali, trebamo ih upla┼íiti …

Ideal je bio postignut do odre─Ĺene granice. Neke institucije nije bilo mogu─çe uni┼ítiti. Crkve, na primjer, jo┼í uvijek postoje. Veliki dio disidentskih aktivnosti proizlazi iz crkve, iz jednostavnoga razloga ┼íto one postoje. Ako idete u neku europsku dr┼żavu odr┼żati politi─Źki govor, to ─çe se najvjerojatnije odvijati u prostorijama sindikata. Takvo ┼íto se ne─çe dogoditi ovdje, kao prvo zato ┼íto sindikati jedva postoje, a ako i postoje nisu politi─Źke organizacije. Ali postoje crkve i zato se govori tamo ─Źesto odr┼żavaju. Solidarni rad za Centralnu Ameriku nastao je u crkvama, najvi┼íe zato ┼íto one postoje.

Zbunjeno stado nikada nije dovoljno ukro─çen tako da je to konstantna borba. U ’30-ima su ustali i bili u┼íutkani. U ’60-ima je do┼ílo do novog vala nezadovoljstva. Imalo je ime. Poseban sloj ga je zvao “krizom u demokraciji”. Smatralo se da je u ’60-ima demokracija zakora─Źila u krizu. Kriza je bila toliko velika da su se dijelovi populacije po─Źeli organizirati te su postali aktivni i poku┼íavali sudjelovati na politi─Źkoj pozornici. Ovdje se vra─çamo na ona dva koncepta demokracije. Po definiciji u rje─Źniku, to se zove napredak u demokraciji. Po prevladavaju─çoj koncepciji demokracije, to predstavlja problem, krizu koju treba nadja─Źati.

Populaciju treba vratiti natrag u stanje apatije, pokornosti i pasivnosti. Zato trebamo poduzeti korake da bi nadja─Źali krizu. Ulo┼żen je veliki napor. Ni┼íta nije djelovalo. Kriza demokracije je jo┼í uvijek ┼żiva i zdrava, na sre─çu, ali ba┼í ne utje─Źe na promjenu u politici. Zato je uspje┼ína u promjeni mi┼íljenja, ┼íto god ve─çina ljudi mislila. Sva┼íta se poduzimalo nakon 60-ih kako bi se promijenila i preboljela ta bolest. Zvala se “vijetnamski sindrom”. Termin “vijetnamski sindrom” se pojavio oko 1970-e i bio je slu─Źajno definiran. Reaganski intelektualac Norman Podhoretz definirao ga je kao “bolesne zapreke protiv upotrebe vojne sile”.

Te bolesne zapreke protiv nasilja bile su prisutne u velikom dijelu populacije. Ljudi jednostavno nisu mogli razumjeti za┼íto bi oni trebali ubijati i mu─Źiti i bombardirati ljude. Opasno je kada narod postane zanesen tim bolesnim zaprekama, a to je i Goebbels shvatio, jer onda postoji ograni─Źenje vanjskim pustolovinama. Bitno je, kako je Washington Post ponosno napisao neki dan, “uliti u ljude po┼ítovanje prema ratnim vrlinama”. To je va┼żno. Ako ┼żeli┼í nasilno dru┼ítvo koje koristi silu diljem svijeta kako bi ostvarilo ciljeve svoje doma─çe elite, va┼żno je imati pravilnu procjenu ratnih vrlina bez onih bolesnih zapreka o kori┼ítenju sile. To je, zna─Źi, vijetnamski sindrom. Va┼żno ga je savladati.

PREDSTAVA KAO STVARNOST

Tako─Ĺer je va┼żno potpuno falsificirati povijest … Ta povijest se poku┼íala rekonstruirati nakon Vijetnamskog rata. Previ┼íe ljudi je po─Źelo shva─çati ┼íto se zapravo doga─Ĺa, uklju─Źuju─çi vojnike i mlade ljude koji su bili dio mirovnoga pokreta. To je bilo lo┼íe. Zlo─Źeste misli su se morale srediti i morala se nadoknaditi nekakva pamet, a naru─Źito se morala nadoknaditi spoznaja da je sve ┼íto radimo dobro. Ako bombardiramo Ju┼żni Vijetnam to je zato ┼íto ga branimo od nekoga. Od Vijetnamaca jer nikog drugog ni nema. Kennedy-evi intelektualci su to zvali “obrana od unutarnje agresije u Ju┼żnom Vijetnamu”. Frazu je koristio i Adlai Stevenson.

Va┼żno je da takva slika doga─Ĺaja postane slu┼żbena i dobro shva─çena slika. I djelovalo je. Jer imate apsolutnu kontrolu nad medijima i obrazovnim sustavom, i bez prevelike veze sa stvarno┼í─çu. Istina pokopana ispod hrpa i hrpa la┼żi. S toga stajali┼íta, sve je to bio veliki uspjeh u otklonjavanju prijetnje demokraciji, postignut u uvjetima slobode, ┼íto je jako zanimljivo. To nije kao totalitarne dr┼żave koje koriste silu. Ova dostignu─ça su postignuta u uvjetima slobode. Ako ┼żelimo shvatiti na┼íe dru┼ítvo moramo razmisliti o ovim ─Źinjenicama.┬á One su bitne za ljude kojima je stalo do toga u kakvome dru┼ítvu ┼żivimo.

DISIDENTSKA KULTURA

Unato─Ź svemu ovome, disidentska kultura je jo┼í uvijek ┼żiva. Pro┼íirila se od 1960-ih. Kao prvo, u 60-ima je bila vrlo spora u svome razvoju. Nije bilo prosvjeda protiv rata u Indokini sve do godina nakon ┼íto je Amerika po─Źela bombardirati Ju┼żni Vijetnam. Taj pokret je bio vrlo malen, sastojao se uglavnom od studenata i mladih ljudi. Do 70-ih stvari su se promijenile. Razvili su se va┼żni pokretiÔÇŽ U ’80-ima je do┼ílo do jo┼í ve─çe ekspanzije pokreta solidarnosti, a to je ne┼íto novo i va┼żno u povijesti ameri─Źkoga, ako ne i svjetskoga, disidentstva. Ljudi u tim pokretima nisu samo prosvjedovali nego su uklju─Źivali i sebe same, ─Źesto i intimno, u ┼żivote ljudi koji pate. Sva┼íta su od toga nau─Źili i imali vrlo civiliziran utjecaj na mainstream Ameriku. Sve ovo je napravilo golemu razliku …

Sve su to znakovi civiliziranog utjecaja, unato─Ź propagandi, unato─Ź nastojanjima da se kontroliraju misli i unato─Ź proizvodnji pristanka. Bilo kako, ljudi stje─Źu mogu─çnost i volju za razmi┼íljanjem. Skepticizam prema mo─çi je u porastu, a promijenili su se i stavovi prema puno stvari. Sve se doga─Ĺa sporo, ali je vidljivo i va┼żno. Drugo je pitanje da li je ono dovoljno brzo da napravi zna─Źajnu promjenu u svijetu … Organizacija ima svoje posljedice. Shvatite da niste sami.

Drugi razmi┼íljaju kao ti. Mo┼że┼í produbiti svoje misli i nau─Źiti vi┼íe o onome u ┼íto vjeruje┼í. Ti pokreti su vrlo neformalni, nisu kao organizacije gdje postoji ─Źlanstvo, samo raspolo┼żenje koje uklju─Źuje interakciju me─Ĺu ljudima. Organizacije imaju jedan vrlo primjetljiv efekt. To je opasnost u demokraciji: ako se organizacije mogu razviti, ako ljudi vi┼íe nisu samo priljepljeni za TV, u glavi im se mogu javiti ─Źudne misli, bolesne zapreke protiv upotrebe vojne sile. To treba biti svladano, ali nije bilo.

PARADA NEPRIJATELJA

U Americi se trenutno odvija jedan vrlo karakteristi─Źan razvoj. Amerika nije prva dr┼żava u svijetu koja je to u─Źinila. Doma─çi socijalni i ekonomski problemi, zapravo katastrofe, su u porastu.

Mo─çnici nemaju namjeru ni┼íta u─Źiniti s time. Pogledate li doma─çe programe administracija u zadnjih deset godina – ovdje uklju─Źujem i demokratsku opoziciju – ne─çete uo─Źiti ozbiljne planove za ubla┼żavanje problema zdravstva, obrazovanja, besku─çnika, nezaposlenosti, kriminala, zatvora, propadanja u gradovima – cijela sfera problema. Svima su vam poznati i pogor┼íavaju se … U takvim uvjetima morate skrenuti pa┼żnju zbunjenoga stada, jer ako oni po─Źnu primje─çivati ÔÇőÔÇőte probleme ne─çe biti dobro, jer oni su ti koji pate.

Gledanje Superbowla i humoristi─Źnih serija mo┼żda nije dovoljno. Morate ih natjerati na strah od neprijatelja. U 30-ima ih je Hitler natjerao na strah od ┼żidova i cigana. Morali ste ih uni┼ítiti kako bi se obranili. Mi isto tako imamo svoje na─Źine. U zadnjih deset godina svaku godinu ili dvije smi┼íljeno je nekakvo grozno ─Źudovi┼íte od kojega se moramo braniti. Rusi su uvijek bili na raspolaganju. Ali oni kao neprijatelji gube svoju privla─Źnost i sve ih je te┼że gledati kao neprijatelje i zato moramo izmisliti nove …

Svijet ─çe pokoriti me─Ĺunarodni teroristi, preprodava─Źi droge, zalu─Ĺeni Arapi i Saddam Hussein, novi Hitler. Neprijatelji se moraju neprestano pojavljivati, jedan za drugim. Prepla┼íi┼í narod, terorizira┼í ih, ulijeva┼í im strah u kosti tako da se svi boje putovati i sakriju se. Onda se desi veli─Źanstvena pobjeda nad Grenadom, Panamom, ili nekom tre─çom vojskom tre─çega svijeta koju smo u stanju pretvoriti u prah prije nego li se potrudimo pogledati je, a to se upravo dogodilo. Olak┼íanje. Spasili smo se u zadnji ─Źas. Ovo je samo jedan od na─Źina kako sprije─Źiti zbunjeno stado da obra─ça pozornost na stvarne doga─Ĺaje i kako ih dr┼żati po strani i pod kontrolom …

SELEKTIVNA PERCEPCIJA

U svibnju 1987. ─Źlanovi skupine za ljudska prava iz El Salvadora, koji su pre┼żivjeli – vo─Ĺe su bili ubijeni – bili su uhi─çeni i maltretirani; uklju─Źuju─çi Herberta Anaya koji je bio direktor. Odvedeni su u zatvor La Esperanza (nada). U zatvoru su nastavili sa svojim poslom. Bili su odvjetnici, i nastavili su o─Źitovanja. U zatvoru je bilo 432 zatvorenika. 430 ih je potpisalo iskaze u kojima su pod prisegom opisivali mu─Źenja. Mu─Źenja strujom i sli─Źne okrutnosti, uklju─Źuju─çi u jednome slu─Źaju mu─Źenje koje je po─Źinio sjevernoameri─Źki general u uniformi, koji je opisan u nekim detaljima. Svjedo─Źenje je bilo eksplicitno i opse┼żno, vrlo vjerojatno jedinstveno u detaljnome opisu doga─Ĺaja u sobi za mu─Źenje. Ovaj izvje┼ítaj koji sadr┼żi sto┼íezdeset stranica je bio tajno izne┼íen iz zatvora zajedno s videokazetom na kojoj se prikazuje svjedo─Źenje pod prisegom o mu─Źenjima. Marin County Interfaith Task Force ju je distribuirao. Nacionalni tisak je odbio pisati o tome doga─Ĺaju. TV postaje su odbile prikazati sadr┼żaj videokazete.

─îlanak se pojavio jedino u lokalnim novinama okruga Marin i u San Francisco Examiner-u, ali ─Źini mi se da je to bilo sve. Nitko drugi to nije htio. To je bilo doba “nepromi┼íljenih zapadnja─Źkih intelektualaca” koji su slavili Josea Napoleona Duartea i Ronalda Reagana. Anaya nitko nije slavio. Nije dobio po─Źast ni na dan ljudskih prava. Nije imenovan za ni┼íta. Pustili su ga za vrijeme izmjene zatvorenika i nakon toga je na njega izvr┼íen atentat, o─Źito od strane snaga sigurnosti koje su bile potpomognute od SAD-a. Malo se zna o tome doga─Ĺaju. Mediji nikada nisu upitali da li bi otkrivanje okrutnosti – umjesto zata┼íkavanja – moglo spasiti njegov ┼żivot.

U velja─Źi, usred kampanje za bombardiranje, libanonska vlada zatra┼żila je od Izraela da promotri rezoluciju 425 Vije─ça sigurnosti UN-a koja je tra┼żila od Izraela da se neposredno i bezuvjetno povu─çe iz Libanona. Rezolucija je iz o┼żujka 1978. Nakon toga donesene su jo┼í dvije uzastopne rezolucije koje su zahtijevale neposredno i bezuvjetno povla─Źenje iz Libanona. Nakon toga donesene su jo┼í dvije uzastopne rezolucije koje su zahtijevale neposredno i bezuvjetno povla─Źenje iz Libanona. Naravno da Izrael nije promotrio rezolucije jer ih Amerika podupire u okupaciji. Naravno da Izrael nije promotrio rezolucije jer ih Amerika podupire u okupaciji. U me─Ĺuvremenu, ju┼żni Libanon je teroriziran. Velike sobe za mu─Źenje u kojima se odvijaju stravi─Źne stvari. Kori┼íten je i kao baza za napadanje ostalih dijelova Libanona. Kori┼íten je i kao baza za napadanje ostalih dijelova Libanona.

Tijekom tih trinaest godina Libanon je napadnut, Beirut bombardiran, oko dvadeset tisu─ça ljudi ubijeno, oko 80% civila, bolnice uni┼ítene, a teror, plja─Źke i razbojstva sve prisutniji. Sve je u najboljemu redu, ipak to Amerika potpoma┼że. Ovo je samo jedan primjer. U medijima nije bilo ni┼íta o tome, nije bilo diskusije o tome da li bi Izrael i SAD trebali promotriti rezoluciju 425 Vije─ça sigurnosti UN-a ili bilo koju drugu rezolucijuÔÇŽ Ovo je samo jedan slu─Źaj. Ima ih gorih. U indonezijskoj invaziji Timora ubijeno je oko dvjesto tisu─ça ljudi. Sve je neznatno naspram ovome. Napad je bio ─Źvrsto potpomognut od Amerike, i jo┼í uvijek traje uz ameri─Źku diplomatsku i vojnu pomo─ç …

ZALJEVSKI RAT

Taj doga─Ĺaj nam pokazuje kako djeluje dobar propagandni sustav. Ljudi povjeruju da upotrebljavamo silu protiv Iraka i Kuvajta zato ┼íto iskreno pazimo na princip da se ilegalna okupacija i kr┼íenje ljudskih prava trebaju suo─Źiti sa silom.┬á Ne uvi─Ĺaju ┼íto bi zna─Źilo primijeniti te principe na politiku SAD-a. To je spektakularan uspjeh propagande.

Pozabavimo se pitanjem razloga za ratovanjem. Razlozi za rat su ponu─Ĺeni. Jedan od razloga bi bio da agresori ne mogu biti nagra─Ĺeni i agresija mora biti obrnuta brzim posezanjem za nasiljem. To je bio razlog za rat. Drugog razloga nije bilo. Je li mogu─çe da je to razlog rata? Da li SAD podupiru te principe? Da li su se SAD protivile svojoj agresiji na Panamu i inzistirale na bombardiranju Washingtona kako bi je obrnule? Kada je 1969. ju┼żnoafri─Źka okupacija Namibije progla┼íena nezakonitom, da li su SAD stavile sankcije na hranu i lijekove? Da li je do┼ílo do rata? Da li su bombardirali Capetown? Ne, ve─ç je dvadeset godina trajala “tiha diplomacija”. Tih dvadeset godina nije bilo ugodno. Samo za vrijeme Reaganove i Bushove administracije, Ju┼żna Afrika je ubila oko milijun i pol ljudi u okolnim zemljama.

Zaboravite ┼íto se doga─Ĺalo u Ju┼żnoj Africi i Namibiji. Nekako na┼íe osje─çajne du┼íe nisu postale be┼í─çutne. “Tiha diplomacija” se nastavila i sve je zavr┼íilo obilnom nagradom za agresore. Dobili su glavnu luku u Namibiji i hrpu prednosti u vezi njihovih siguronosnih problema. Gdje je taj princip koji podupiremo? Nisu nam dali razlog za odlazak u rat. Niti jedan. Sve razloge za rat koje su nam dali mogao je opovrgnuti pismeni tinejd┼żer u roku od dvije minute. To je jedan od pokazatelja totalitarne dr┼żave. Trebala bi nas pla┼íiti spoznaja da smo toliko duboko totalitarni da nas mogu natjerati u rat bez ijednog razloga i da to nitko ─Źak ni ne primijeti, niti je ikog briga. Zapanjuju─ça ─Źinjenica.

Radi se o tome da je Irak zemlja tre─çega svijeta s vojskom koja se uglavnom sastoji od seljaka. Priznalo se da je bilo puno dezinformacija o tvr─Ĺavama, kemijskom oru┼żju, itd.. Primijetite da se ovo dogodilo godinu dana nakon ┼íto se ista stvar dogodila Manuelu Noriega. On je nebitan lopov u usporedbi s prijateljem Georgea Busha Saddamom Husseinom ili Bushovim prijateljima u Pekingu ili samim Bushom. U usporedbi s njima, Manuel Noriega je neznatan. Zao, ali ne i svjetski lopov na kakve smo mi naviknuti. Napravili su od njega osobu ve─çu od ┼żivota. Htio nas je uni┼ítiti, bio je vo─Ĺa preprodava─Źa droge.

Trebali smo brzo djelovati i ubiti ga, ubijaju─çi nekoliko stotina ili tisu─ça ljudi usput, postaviti na vlast malenu, mo┼żda osampostotnu bijelu oligarhiju, a ameri─Źke vojne du┼żnosnike da upravljaju svakim nivoom politi─Źkog sustava. Sve smo to morali napraviti jer smo se morali spasiti od zvijeri koja bi nas ina─Źe uni┼ítila. Godinu dana kasnije istu stvar je napravio Saddam Hussein. Da li je itko to naglasio? Da li je itko naglasio ┼íto se dogodilo i za┼íto? Morat ─çete duboko kopati.

Ovo se bitno ne razlikuje od onoga ┼íto je Creel Odbor napravio u 1916.-1917. kada je unutar ┼íest mjeseci pretvorio miroljubivu populaciju u histeri─Źne divljake koji su imali namjeru uni┼ítiti sve njema─Źko kako bi se spasili od divljaka koji su belgijskim bebama trgali ruke. Dana┼ínje tehnike su vjerojatno sofisticiranije, imamo televiziju i hrpu novaca koji se ula┼żu u nju, ali jo┼í uvijek tradicionalne. Mislim da problem nisu samo dezinformacije i Zaljevska kriza, da se vratim na po─Źetak.

Problem je puno ve─çi. Da li mi ┼żelimo ┼żivjeti u slobodnome dru┼ítvu ili ne─Źemu ┼íto dose┼że oblik totalitarizma nametnuga od samoga sebe, sa zbunjenim stadom totalno marginaliziranim i upu─çenim nekamo drugdje, prestra┼íenim, koje vi─Źe domoljubne slogane, boje─çi se za svoje ┼żivote i dive se vo─Ĺi koji ih je spasio od uni┼ítenja dok obrazovane mase paradiraju po naredbi, ponavljaju slogane koje moraju ponavljati, dru┼ítvo se raspada doma, zavr┼íavamo kao dr┼żava koja postaje pla─çeno poja─Źanje. Nadamo se da ─çe nam drugi platiti da razorimo svijet. To su dva izbora. I morate se suo─Źiti s njima. Odgovor na to pitanje nalazi se u ljudima kao ┼íto smo ti i ja.
 
(vestinet.rs/uredio:NSP)

Filed under: Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,