Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA, VIJESTI IZ SVIJETA » Koliko je te┼íka bila Velika Depresija? Usporedba sa dana┼ínjom depresijom.

Koliko je teška bila Velika Depresija? Usporedba sa današnjom depresijom.

wall street depresija krizaDa biste pravilno razumjeli doga─Ĺaje u vremenu (i da ih stavite u dana┼ínji kontekst), vjerujemo, da je ─Źinjeni─Źno prikladno za pregled Velike depresije kao ne jedne, nego ─Źetiri uzastopne krize u jednoj.┬á

Ove ─Źetiri “faze” su: I.┬áMonetarna politika i poslovnoi ciklusi; II.┬áRaspad svjetskog gospodarstva; III. Novi dogovor; IV. Wagner-ov Akt. Prva faza obja┼ínjava za┼íto se slom 1929. dogodio na prvom mjestu;. Preostala tri prikazuju kako ga vladina intervencija┬á pogor┼íava i kako je gospodarstvo odr┼żavala u mrtvilu vi┼íe od jednog desetlje─ça. Sljede─çi kratki isje─Źak i ─Źlanak koji je obasjao to kako su lo┼íe stvari bile i ┼íto je u─Źinjeno u ime “pomo─çi” – postoje mnogo ┼íokantnih analogija vezano za trenutnu teku─çu vladu, od poreza na protekcionizam do “trikova” opskrbe novcem.

Svatko je ─Źuo za mudro promatranje filozofa George Santayan-a:

“Oni koji ne mogu sjetiti pro┼ílosti su osu─Ĺeni da im se to ponovi.”

To je upozorenje na koje bi se trebali jako obazirati.

Za one koji ne znaju što je to Velika Depresija:

Velika gospodarska kriza (1929.-1933.) , Velika ekonomska kriza ili Velika depresija nazivi su te┼íkog sloma cijelih nacionalnih gospodarstva u svim va┼żnijim industrijskim dr┼żavama koja je po─Źela 1929. a o─Źitovala se, izme─Ĺu ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposleno┼í─çu i deflacijom.

Istovremenost pojavljivanja krize u raznim podru─Źjima nacionalne ekonomije bila je pospje┼íena naraslom me─Ĺusobnom prepleteno┼í─çu pojedinih dijelova gospodarstva kao i ekonomija raznih dr┼żava te povezano┼í─çu financijskih tokova odnosno naraslom pokretljivo┼í─çu kapitala ali i nepostojanjem odre─Ĺenih elemenata reguliranja tr┼żi┼íta koji se danas podrazumijevaju. Svjetska ekonomska kriza prekinula je tzv. “zlatne dvadesete godine”.

Posljedice

U SAD-u, gdje je sve po─Źelo, nakon sloma ─Źitave ekonomije, svaki ─Źetvrti Amerikanac je ostao bez posla, tako da je oko 15 milijuna ljudi bilo nezaposleno. Prosje─Źne nadnice su pale za 60%, a prihod od poljoprivrede za 50%. Kako je do tada ekonomija SAD-a bila vode─ça i u neku ruku pokreta─Ź razvoja svjetske privrede, tako se i kriza prelila iz Amerike u cijeli svijet. Posljedice su se osjetile u svim zemljama svijeta, a najte┼że je bilo industrijski razvijenijim dr┼żavama.
 
Pogledajmo isje─Źak:


 

 
 
izvor: zerohedge.com/uredio: nsp
 
PRETHODNI ─îLANAK
Share

Filed under: GLOBALNA KRIZA, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , ,