Koliko je teška bila Velika Depresija? Usporedba sa današnjom depresijom.

Da biste pravilno razumjeli događaje u vremenu (i da ih stavite u današnji kontekst), vjerujemo, da je činjenično prikladno za pregled Velike depresije kao ne jedne, nego četiri uzastopne krize u jednoj. 

Ove četiri “faze” su: I. Monetarna politika i poslovnoi ciklusi; II. Raspad svjetskog gospodarstva; III. Novi dogovor; IV. Wagner-ov Akt. Prva faza objašnjava zašto se slom 1929. dogodio na prvom mjestu;. Preostala tri prikazuju kako ga vladina intervencija  pogoršava i kako je gospodarstvo održavala u mrtvilu više od jednog desetljeća. Sljedeći kratki isječak i članak koji je obasjao to kako su loše stvari bile i što je učinjeno u ime “pomoći” – postoje mnogo šokantnih analogija vezano za trenutnu tekuću vladu, od poreza na protekcionizam do “trikova” opskrbe novcem.

Svatko je čuo za mudro promatranje filozofa George Santayan-a:

“Oni koji ne mogu sjetiti prošlosti su osuđeni da im se to ponovi.”

To je upozorenje na koje bi se trebali jako obazirati.

Za one koji ne znaju što je to Velika Depresija:

Velika gospodarska kriza (1929.-1933.) , Velika ekonomska kriza ili Velika depresija nazivi su teškog sloma cijelih nacionalnih gospodarstva u svim važnijim industrijskim državama koja je počela 1929. a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposlenošću i deflacijom.

Istovremenost pojavljivanja krize u raznim područjima nacionalne ekonomije bila je pospješena naraslom međusobnom prepletenošću pojedinih dijelova gospodarstva kao i ekonomija raznih država te povezanošću financijskih tokova odnosno naraslom pokretljivošću kapitala ali i nepostojanjem određenih elemenata reguliranja tržišta koji se danas podrazumijevaju. Svjetska ekonomska kriza prekinula je tzv. “zlatne dvadesete godine”.

Posljedice

U SAD-u, gdje je sve počelo, nakon sloma čitave ekonomije, svaki četvrti Amerikanac je ostao bez posla, tako da je oko 15 milijuna ljudi bilo nezaposleno. Prosječne nadnice su pale za 60%, a prihod od poljoprivrede za 50%. Kako je do tada ekonomija SAD-a bila vodeća i u neku ruku pokretač razvoja svjetske privrede, tako se i kriza prelila iz Amerike u cijeli svijet. Posljedice su se osjetile u svim zemljama svijeta, a najteže je bilo industrijski razvijenijim državama.
 
Pogledajmo isječak:

 

 
 
izvor: zerohedge.com/uredio: nsp
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10881"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]