Koliko je siguran novac štediša? Zašto mislite da je vaša štednja u bankama sigurna ?!

Raste zabrinutost za eurozonu. Bonitetne agencije redom snižavaju rejting europskih banaka. Mnogi štediše se boje za svoj novac. Sve su glasniji i zahtjevi za novim milijardama za spas eura.

Moćna američka rejtinška agencija Moody’s ponovo dijeli loše ocjene. Nakon što su snižavanjem rejtinga u utorak (15.5.) kažnjene talijanske banke, danas (18.5.) je ista sudbina zadesila i 16 španjolskih banaka. Istodobno u Grčkoj štediše masovno dižu svoj novac s bankovnih računa u strahu od sloma domaćeg bankarskog sustava.

Ostanak Grčke u eurozoni ionako je sve nesigurniji, a sada je snižavanje rejtinga španjolskim bankama dodatno povećalo zabrinutost za daljnju sudbinu eura. Jer, Španjolska je u eurozoni četvrto gospodarstvo po veličini, pa bi zaoštravanje krize u toj zemlji moglo imati daleko veće posljedice po euro nego sudbina Grčke. Španjolska se nikako ne uspijeva izvući iz recesije i napokon početi bilježiti gospodarski rast. I snižavanje rejtinga španjolskim

Moodys opet dijeli loše ocjene

bankama je dijelom posljedica problema koje ta zemlja ima sa smanjivanjem deficita i zabrinutosti da nema dovoljno sredstava kako bi podržala banke koje imaju poteškoća.

Koliko je siguran novac štediša?

No, što konkretno u praksi znače loše ocjene rejtinških agencija? Prva posljedica je teže i skuplje nabavljanje novca na tržištu. Banke si uglavnom posuđuju novac međusobno i jasno je da loša ocjena izaziva nepovjerenje u kreditne sposobnosti dotične banke. Osim toga, takva banka teško privlači i klijente koji su spremni uložiti novac u nju. U najgorem slučaju čak može doći i do povlačenja kapitala iz banke. Ukoliko onda još i štediše počnu prazniti svoje račune, može se reći da ta novčarska institucija ima ozbiljne probleme. Posljedica: platežna nesposobnost.

Naravno, to je najgori scenarij od kojeg su europske banke još uvijek daleko. Zato građani koji imaju uloge u podružnicama banaka kojima je rejting snižen za sada nemaju razloga za zabrinutost. Pogotovo što i država jamči za štedne uloge do određene visine. Osim toga, pad rejtinga ne znači automatski platežnu nesposobnost neke banke, nego se prije svega odnosi na kreditiranje i ulaganje pa nema direktnih posljedica po štediše.

Još više novca iz ECB-a?

Zbog takvog razvoja situacije sve su glasniji zahtjevi za daljnjim mjerama za suzbijanje krize. Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi Europska središnja banka (ECB) trebala na tržište novca izbaciti nove količine

Je li novac sigurniji kod kuće?

svježeg kapitala i sniziti referentnu kamatnu stopu na ispod 1 posto. Predlaže se i da ECB kupi još više državnih obveznica država u krizi, poput Španjolske i Italije. To bi pomoglo tim zemljama da dođu do svježeg novca pod relativno povoljnim uvjetima i stabiliziralo njihove bankarske sustave.

No, ECB za sada odbija sve te prijedloge. Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi ponovo je zatražio veći angažman politike u suzbijanju krize. “ECB je izljevom krajnje jeftinog novca, ukupno bilijun eura u prosincu i veljači, dao svoj doprinos smanjivanju napetosti na tržištima”, podsjetio je Draghi i dodao da je jednostavno potrebno još vremena kako bi taj novac iz banaka stvarno stigao i do gospodarstva.

Barclay: Vlada se ne trudi da održi rating

“ONI SU SE jednom opekli pa sad pušu i na hladno. Pada našeg rejtinga zasad nema!”, poručio je Radimir čačić prije dva mjeseca, komentirajući ocjenu Barclaysa jedne od najvećih britanskih banaka koji su svojim je klijentima preporučili da novac koji su ulagali u Hrvatsku prebace u Ukrajinu ili druge istočnoeuropske države poput Litve. Čačić je rekao da su aktivnosti ove Vlade dovoljno snažne da se rejting zadrži.

Čačić se također složio i s izjavom američkog veleposlanika Jamesa Foleya da u Hrvatskoj nije dobra ulagačka klima.

“Potpuno je u pravu, on nije rekao ništa novo. Moramo puno toga napraviti jer se u zadnjih osam godina nije napravilo ništa”, rekao je Čačić.

Vlada nije napravila dovoljno da zadrži rejting

Podsjetimo, Barclays jedna od najvećih britanskih banaka, svojim je klijentima preporučila da novac koji su ulagali u Hrvatsku prebace u Ukrajinu ili druge istočnoeuropske države poput Litve, javlja Novi list.

Do ove sugestije došlo je nakon što su Barclaysovi analitičari posjetili Zagreb i zaključili kako hrvatska Vlada nije napravila dovoljno da se izbjegne novi pad kreditnog rejtinga i to u junk investicijsku kategoriju.

U banci su uvjereni kako će Hrvatska već u ožujku izgubiti postojeći rejting, a utješna vijest je jedino ta da misle kako to za Hrvatsku neće imati jednako katastrofalne posljedice kao što je to bio slučaj u Mađarskoj, gdje su obveznički prinosi skočili na visokih 11,3 posto.

Vlada će teško izaći na kraj sa jakim sindikatima

Analitičari su objasnili kako je Vlada krenula u pravom smjeru, podsjećajući na rezanje proračunske potrošnje, ali uz napomenu kako je to premalo i zakašnjelo. “Vladine su mjere jednokratne i nedovoljno ambiciozne”, tvrde u Barclaysu. Podsjetimo, sličan su zaključak donijeli i Fitchovi analitičari, koji su Hrvatskoj ipak odlučili dati još malo vremena za pokretanje strukturnih reformi.

Iz Barclaysa su Vladi zamjerili, kako piše Novi list, to što nije imala snagu riješiti najveće strukturalne probleme – golemi javni sektor i rigidno radno zakonodavstvo. “Neće biti lako rušiti kolektivne ugovore, uz tradicionalno jake sindikate”, napominju, sugerirajući korjenite promjene na tržištu rada i internu devalvaciju.

Devalvacija rastom cijena i smanjenjem plaća

S obzirom da hrvatska ima 80 posto duga u euru, male su šanse da će se ići na klasičnu devalvaciju kune, pa iz Barclaysa predlažu devalvaciju kroz rast cijena ili smanjenje plaća. Da stvar bude još sumornija, smatraju kako Hrvatska ove godine neće moći ostvariti rast BDP-a, čak ni uz dobru turističku sezonu, a prognozirani rast od 0,8 posto čini im se nerealan.

Naravno, izvješće Barclaysa neće imati utjecaj na eventualno revidiranje kreditnog rejtinga Hrvatske, ali je znakovito to što se investitorima predlaže da novac povuku  iz naših obveznica i presele ga u Ukrajinu i Litvu. Riječ je o zemljama s formalno istim kreditnim rizicima i sličnim prinosima, ali imaju bolja osiguranja povrata jer ih podržava jača ekonomija.
 

 
izvor: dw.de, index.hr
 
 
PRETHODNI ČLANAK