Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Proizvodnja nasilja

Proizvodnja nasilja

proizvodnja nasiljaProizvodnja nasilja odigrava se i u civilnom ┼żivotu kroz nagla┼íenu militarizaciju policije, poo┼ítrenje sustava nadzora, represiju prema prosvjednicima i neumjeren porast zatvorske populacije koja se sada popela na 2.3 milijuna ljudi. Ratna retorika sada se koristi i za ukidanje socijalnih povlastica za najnemo─çnije ─Źlanove dru┼ítva, ali i za napad na gra─Ĺanska prava ┼żena i manjina

Knji┼żevnik, sveu─Źili┼íni profesor i pedagog Henry A. Giroux u komentaru za Truthout pi┼íe o uvo─Ĺenju trajnog ratnog stanja u SAD-u i popratnoj popularizaciji nasilja koje sve vi┼íe pro┼żima cijelo ameri─Źko dru┼ítvo. Nakon 11. rujna 2001. zapo─Źeo je proces militarizacije dru┼ítvenog i javnog ┼żivota i brisanja granica izme─Ĺu vojnog i civilnog, ratnog i mirnodopskog.

ÔÇ×Metafizika rata i s njome povezani oblici nasilja sada se uvla─Źe u svaki aspekt ameri─Źkog dru┼ítva”, a dr┼żava proizvodi nasilje na svim razinama i uvodi trajno izvanredno stanje koje se o─Źituje i u ratnim zlo─Źinima po─Źinjenima s blagoslovom vlade: ubijanje civila bespilotnim letjelicama, zlo─Źini nad afganistanskim seljacima od strane ÔÇ×ubila─Źke ekipe” ameri─Źkih vojnika, fotografije na kojima njihovi suborci poziraju s odsje─Źenim udovima talibana i, naposljetku, zloglasni slu─Źaj narednika Roberta Batesa koji je u samotnom no─çnom pohodu u o┼żujku pobio 17-ero civila, uglavnom ┼żena i djece.

Demonizacija, dehumanizacija

Takvi slu─Źajevi nisu novost i prizivaju u sje─çanje savezni─Źko bombardiranje Dresdena i bacanje atomskih bombi na Hiro┼íimu i Nagasaki u Drugom svjetskom ratu ili poznati pokolj u My Laiju koji je “odigrao klju─Źnu ulogu u mobiliziranju antiratnih prosvjeda protiv Vijetnamskog rata”. Neke stvari ipak nije mogu─çe opravdati inzistiranjem na nu┼żnoj obrani nacionalne ─Źasti. Uz to ┼íto “demonizira neprijatelja i dehumanizira vojnike”, ratno nasilje razotkriva “moralni kukavi─Źluk ratnih hu┼íka─Źa” i ukida pojam moralne odgovornosti. ─îinovi nasilja nisu izolirani incident, ve─ç proizlaze iz “kulture tr┼żi┼íta” koja uzor vidi u ekstremnoj varijanti socijalnog darvinizma: u ratu svih protiv svih svatko je neprijatelj, a pre┼żivljavaju samo najja─Źi. U takvom dru┼ítvu nasilje je pravilo, a ne iznimka, a proizvodnja nasilja postaje izvor zabave za mase i profita za tvorce popularne kulture.

Proizvodnja dehumanizacije odvija se i u ┼íkolama, zatvorima, vojarnama i drugim popri┼ítima komercijalizacije nasilja ─Źija je druga svrha discipliniranje dijelova stanovni┼ítva na koje se gleda kao na prijetnju dru┼ítvenom poretku. Mnogi stambeni prostori sve vi┼íe nalikuju vojnima i predstavljaju oli─Źenje kulture u kojoj nasilje i ka┼żnjavanje postaju temelj politike, dru┼ítva i zabave. “Privatizacija i militarizacija ┼íkola” pretvara u─Źenike u pokorne, ukalupljene potro┼ía─Źe bez osje─çaja dru┼ítvene odgovornosti i sposobnosti za kriti─Źko mi┼íljenje, dok se siroma┼íniji i pripadnici etni─Źkih manjina izdvajaju iz ┼íkolskog i u velikom broju slu─Źajeva prepu┼ítaju kaznenom sustavu. Javni prostori i institucije sve su vi┼íe nalik ratnim zonama u kojima se njeguju “tr┼żi┼íno pokretani egocentri─Źni interesi autonomnog pojedinca”, podrazumijevaju─çi nepovjerenje i strah od drugih i nagla┼íavaju─çi osobnu sigurnost nau┼ítrb sigurnosti zajednice.

Povratak u barbarizam

Komercijalni uspjeh holivudskog filma “Igre gladi” Giroux vidi kao simptom “dru┼ítva u kojem je nasilje postalo novi univerzalni jezik”. Film o dru┼ítvu u kojem se elite zabavljaju promatraju─çi me─Ĺusobno ubijanje djece prikazuje krajnji ishod onoga ┼íto je Giroux u svom drugom nedavnom tekstu nazvao “samoubila─Źkim dru┼ítvom”. ─îinjenica da takav film mo┼że dose─çi toliku popularnost me─Ĺu mladima i ostvariti toliko visoku gledanost i zaradu alarmantan je pokazatelj “moralne praznine ameri─Źkog dru┼ítva”, a na─Źin i kontekst u kojem je u njemu prikazano nasilje nad djecom odra┼żava patolo┼íko stanje u kojem su “temeljne vrednote fa┼íisti─Źke dr┼żave” preuzele glavnu rije─Ź.

Ratno stanje ┼íiri se i izvan granica Amerike, a u “neoliberalnom teatru okrutnosti” gube se granice izme─Ĺu opravdanog i neopravdanog nasilja. Ratni zlo─Źini ─Źesto se opravdavaju kao neizostavan dio ratovanja, kao ┼íto je ministar obrane Leon Panetta slu─Źaj Roberta Batesa lakonski prokomentirao sa: “Rat je pakao.”

Njegova izjava ozna─Źava silazak u barbarsko stanje koje je u potpunosti podre─Ĺeno ratu i uni┼ítenju, bez ikakvih moralnih i eti─Źkih obzira. Proizvodnja nasilja odigrava se i u civilnom ┼żivotu kroz nagla┼íenu militarizaciju policije, poo┼ítrenje sustava nadzora, represiju prema prosvjednicima i neumjeren porast zatvorske populacije koja se sada popela na 2.3 milijuna ljudi. Ratna retorika sada se koristi i za ukidanje socijalnih povlastica za najnemo─çnije ─Źlanove dru┼ítva, ali i za napad na gra─Ĺanska prava ┼żena i manjina.

Proizvodnja siroma┼ítva i oru┼żja

“Politika i pedagogija smrti” potrudile su se da rat i nasilje postanu norma koja sada pro┼żima sva podru─Źja ┼żivota. Primjerice, nedavno je otkriveno da je trener profesionalne mom─Źadi ameri─Źkog nogometa New Orleans Saints nudio igra─Źima nov─Źane bonuse ako svojim protivnicima nanesu tjelesne ozljede. Popularizacijom nasilja gra─Ĺani se i sami pozivaju na sudjelovanje u ─Źinovima nasilja iz ─Źistog u┼żitka, bez obzira na dobrobit svojih sugra─Ĺana. Suvremeno potonu─çe u divlja┼ítvo mo┼żda se najbolje odra┼żava u ameri─Źkoj kulturi oru┼żja koju predstavlja Nacionalno oru┼żano udru┼żenje (NRA).

Njegovi pripadnici zadrti su protivnici socijalne dr┼żave, a ljudska cijena o─Źuvanja vrednota koje zagovaraju sve je vi┼ía. Gary Younge u tekstu za Guardian navodi da vatreno oru┼żje ubija vi┼íe od 85 ljudi dnevno, a ozlje─Ĺuje dvosruko vi┼íe. U trgovini smr─çu rijetko se uzima u obzor “dru┼ítvena cijena” ┼íirenja kulture nasilja, a njegov prodor u institucije ubija demokratske vrijednosti. Nasilje poprima sve ekstremnije oblike, a “javni nered postaje i spektakl i opsesija”.

Ratno stanje uzima danak i u dr┼żavnom prora─Źunu. “SAD ima najvi┼íi vojni prora─Źun na svijetu koji je ’2010.-2011. sa─Źinjavao 40% nacionalne potro┼ínje’”. Ratovi u Iraku i Afganistanu stajali su ameri─Źke porezne obveznike negdje izme─Ĺu 3.7 i 4.4 trilijuna dolara, a ljudska cijena jednako je drasti─Źna – gotovo 225,000 poginulih, preko 363,000 ranjenih i sedam milijuna izbjeglica. Novac za ratovanje nami─Źe se smanjenjem socijalnih tro┼íkova, ─Źime se ubrzava proces ukidanja socijalne dr┼żave i stvaraju uvjeti u kojima financija┼íi i korporacije prisvajaju abnormalno velik dio bogatstva i mo─çi. Nesrazmjer u prihodima i bogatstvu u SAD-u danas je ve─çi nego ikada u povijesti, a rezultat je povi┼íena razina “neizvjesnosti i tjeskobe” koja proizvodi dodatnu sklonost tra┼żenju uto─Źi┼íta u nasilju. Financijska dr┼żava stapa se s dr┼żavom nadzora, stvaraju─çi dru┼ítvo rizika u kojem su pojedinci prepu┼íteni sami sebi i prisiljeni snositi posljedice nehumanosti “neoliberalnog kapitalizma”.

Beskona─Źni ratovi

Ameri─Źkim dru┼ítvom danas dominiraju “hipermaskulinost i spektakl militariziranog nasilja”, a otvoreno iskazivanje bijesa i nepristojnosti postalo je po┼żeljan oblik gra─Ĺanskog pona┼íanja. S time je u skladu i pove─çana podr┼íka javnog mnijenja mu─Źenjima odobrenima od dr┼żave, masovnog zato─Źenja pripadnika manjinskih zajednica i ni┼żih dru┼ítvenih slojeva te policijskog nasilja nad malodobnicima. Dru┼ítvo se po─Źinje organizirati prema ratnim na─Źelima, a sve izra┼żenije antidemokratske te┼żnje otvaraju put ka otvorenoj autoritarnosti. Najva┼żnije politi─Źke odluke vi┼íe ne donose predstavnici vlasti, ve─ç elite iz “financijsko-vojno-industrijskog kompleksa” kojima dr┼żava ropski smanjuje poreze, deregulira poslovanje i daje novac za beskona─Źne ratove vo─Ĺene u svrhu boga─çenja proizvo─Ĺa─Źa oru┼żja. Mre┼ża nasilja poprimila je globalne razmjere i jedini u─Źinkoviti otpor koji joj se mo┼że pru┼żiti mora tako─Ĺer biti globalan. To se mo┼że ostvariti, tvrdi Giroux, samo ako politika preuzme pedago┼íke elemente i sredi┼ínje mjesto prepusti obrazovanju.

Dr┼żava rata i nasilja nu┼żno je odvojena od “javnih vrednota i formativnih kultura koje demokraciju ─Źine mogu─çom”. Kako bi se oja─Źala gra─Ĺanska kultura u kojoj nasilje i kazna ne─çe vi┼íe biti sveprisutna pojava i sredstvo razonode, “zgra┼żanje i osu─Ĺivanje” nije dovoljno. Potrebna je precizna analiza posljedica spajanja “ideolo┼íkih i institucionalnih elemenata” koje se u SAD-u odvija od 1980-ih i njegove povezanosti s ─Źinjenicom da “SAD ima preko 1000 vojnih baza u inozemstvu”. Treba jasno prokazati na─Źin na koji vojno-industrijski kompleks, sada uz pomo─ç zatvorskog i obrazovnog sustava, koristi nasilje za “oblikovanje nacionalne politike i svakodnevnog ┼żivota”. Kulturne prakse neodvojive su od dru┼ítvenog poretka te slu┼że kao potvrda i produ┼żetak njegove autoritarnosti. C. Wright Mills ustanovio je da dominantna kultura ide toliko daleko da ljudima oduzima ─Źak i osobna iskustva, provode─çi “organiziranu infantilizaciju i bijeg od odgovornosti” i izoliraju─çi pojedince u lju┼íture otu─Ĺene od svakog oblika dru┼ítvene svjesnosti.

Autoritarnost, potro┼ía─Źko dru┼ítvo, kultura slavnih

Klju─Źno je, smatra Giroux, prona─çi nove oblike govornog izri─Źaja kako bi se mogli imenovati dru┼ítveni elementi koji rade u korist ratne dr┼żave i njezinih mehanizama nasilja, “istodobno mobiliziraju─çi dru┼ítvene pokrete” usmjerene ka kidanju mre┼ża mo─çi. Potrebno je nanovo stvoriti kulturne preduvjete za pretvaranje ameri─Źke javnosti u informirane i anga┼żirane gra─Ĺane, umjesto u promatra─Źe i provoditelje nasilja. Sustav obrazovanja, na┼żalost, i sam je podlegao privatizaciji i militarizaciji, li┼íavaju─çi u─Źenike mogu─çnosti da jednog dana postanu aktivni sudionici procesa upravljanja. “Bez javnih sfera za stvaranje formativne kulture opremljene za osporavanje obrazovnih, vojnih, tr┼żi┼ínih i vjerskih fundamentalizama koji dominiraju ameri─Źkim dru┼ítvom, bit ─çe prakti─Źki nemogu─çe oduprijeti se normalizaciji rata kao predmeta unutarnje i vanjske politike.”

Pedagogija mora postati sastavni dio definicije politike i politi─Źkih praksi. Kriti─Źko razumijevanje politike razbit ─çe uvrije┼żene mentalne obrasce koji daju legitimitet ratu i nasilju i pokrenuti djelovanje ka promjeni i dru┼ítvu u kojem rat vi┼íe ne─çe biti trajno stanje niti osnovno na─Źelo organizacije svakodnevice. “Vi┼íak straha, nesigurnosti i oslabljenog dru┼ítvenog anga┼żmana” koji proizvodi “neoliberalni dru┼ítveni poredak” dovest ─çe do stvaranja autoritarne dr┼żave zamaskirane u potro┼ía─Źko dru┼ítvo i kulturu slavnih ukoliko javnost, radi budu─çih generacija ako ve─ç ne radi sebe, ne prepozna i ne uni┼íti mehanizam nasilja i ┼ítovanje smrti zamijeni ┼ítovanjem ┼żivota. Pojedinci i organizacije trebaju se trgnuti, obrazovati i povezati kako bi kolektivnom akcijom obnovili demokratske vrijednosti i institucije koje ─çe im to omogu─çiti.

Prosvjedi diljem Amerike i svijeta, ─Źiji su nositelji uglavnom mladi ljudi, dokazuju da reforma ne mo┼że biti kratkoro─Źni projekt, ve─ç dugotrajan i razra─Ĺen proces koji ─çe bez podr┼íke naj┼íirih politi─Źkih i dru┼ítvenih pokreta ostati tek vanjska forma. Potrebno je osmisliti novi govor za izra┼żavanje i prona─çi nova mjesta za provo─Ĺenje novih oblika djelovanja kroz koje ─çe se, rije─Źima Girouxa i Michelle Brown, “rekonfigurirati novi kolektivni subjekt, modaliteti dru┼ítvenosti i ‘alternativne konceptualizacije sebstva i odnosa prema drugima’”. SAD mora iskorijeniti nasilje i suzbiti virus rata ┼żeli li zadr┼żati svoje pravo da se i dalje naziva demokratskom dr┼żavom; pokreti mladih zasad su najbolja ┼íansa da se to i ostvari.

Henry A. Giroux
 
 
(nacional.hr/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=8969"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,