Novi Svjetski Poredak » Featured, NOVAC » Novac je prošlost ! Kupujte Zlato ?! – Da li ste, da bi osigurali svoje vrijednosti, kupili zlato ili bezvrijedni volfram?
U prilogu su fotografije legitimnog zlata Metalor 1000 grama Au u poluge koje su bušene i napunjene Volframom (W).
Ova poluga je kupljena od strane osoblja od stranog trgovca u xxxxx, jučer u Velikoj Britaniji. Poluga se činila savršenom osim činjenice da je 2 grama manje teška. Zlato je provjereno od strane ručnog XRF rendgena (ručni flourescentni x-rengen) i pokazala je 99,98 posto Au čistoće zlata. Inače, Volfram nema fero-magnetska svojstva. Pločica je bila isporučena s originalnim certifikatom.
Vlasnik koji je kupio zlatnu polugu je postao sumnjičav kad je shvatio razliku težine i da pločica nije od čistog zlata. On procjenjuje da je između 30-40% težine pločice – Volfram.
To je vrlo zabrinjavajuće, te raste zabrinutost koja postoji u ulaganju i profitu, u ovom metalu. Molimo budite oprezni!
1000g Zlatna poluga - prerezana, pokazuje umetnute šipke Volframa
Dvije polovice razlomljene zlatne poluge
Lažne poluge zlata ! Šta dalje ?
Svu svjetsku trgovinu zlatom kontroliraju Rothschild-ovi. Precizno rečeno, to su desetljećima radili, a onda 2004. naglo izašli iz toga posla! Zašto?
Da bi se cijela priča razumjela potreban je mali uvod.
U Americi najveća skladišta zlata imaju federalna banka FED (koja je u privatnom vlasništvu i raspoređena po cijeloj teritoriji USA) i državna agencija za plemenite metale u Fort Knox – Bullion Depository (gdje se istovremeno nalazi jedna od najjacih americkih vojnih baza sa oko 10’000 profesionalnih vojnika 3000 tenkova itd..).
[notification type="alert"] Svu svjetsku tvrgovinu zlatom kontroliraju Rothschildovi. Precizno rečeno, to su desetljećima radili, a onda 2004. naglo izašli iz toga posla! Zašto? [/notification]
Ovdje u Fort Knox -u je pod zemljom prema zvanicnim podacima deponirano oko 4580 tona zlata (koje isključivo USA regiji) u ukupnoj vrijednosti od oko 273 milijarde dolara (stanje 2011/8/19).
Najveća trgovačka mjesta plemenitih metala su London Bullion Market (LBMA), New York Mercantile Exchange (NYMEX) i Tokyo Commodity Exchange (TOCOM).
Najveće burze plemenitim metalima su:
I sada dolazi prava horor priča …
Naime, poznato je da sve države svijeta svoja međusobna dugovanja ali i nagodbe po pitanju državnih obveznica često uz međusobnu suglasnost izvršavaju u zlatu.
Također, poznato je da je Kina najveći svjetski kupac i vlasnik američkih državnih obveznica.
U doba vladavine Bila Clintona (sa suradnicima Robert Rubin , Sir Alan Greenspan and Lawrence Summers ) amerikanci su poravnali Kinezima “neka” dugovanja u zlatu i to tako što su iz Fort Knox-a isporučili 600 tona zlata.
Kinezi nisu baš previše vjerovali amerima pa su napravili neka probna bušenja zlatnih poluga. Kemijska analiza je pokazala da zlatne poluge nisu bile zlatne nego samo pozlaćene, a u unutrašnjosti je bio volfram (specifična težina zlata je 19:32, a volframa 19:25). Tona volframa na tržištu metala košta oko 230 dolara, za koliko se može kupiti samo 4,5 grama zlata.
Kinezi su o ovome pisali ovdje (hvala Bogu ima naših ljudi koji znaju kineski, neizmjerno im hvala): http://big5.jrj.com.cn/gate/big5/gold.jrj.com.cn/2011/09/06071910956472 . shtml i ovdje http://ido.3mt.com.cn/Article/201109/show2301346c30p1.html
Na engleskom se mogao pronaći ovaj članak:
http://viewzone2.com/fakegold.html http://viewzone2.com/fakegold.html
A na njemačkom ovaj blog (ali na američkom serveru):
Za one koji ne znaju njemački, naslov glasi: “Da li ste, da bi osigurali svoje vrijednosti, kupili zlato ili bezvrijedni volfram? Tko je pokrao naše nacionalno zlato? “
E sada, zašto su se Rothschildovi tako naglo povukli iz biznisa sa zlatom (?), ostavljam vama da nagađate.
Vijest o pokušaju ove međudržavne prijevare nisu do danas objavile nijedne državne novine u Europi. Na Balkanu također – nitko.
Ali ono što jeste javljeno je da zlato kao rezerva više nije interesantno i da ga se treba osloboditi.
Tako npr. Hrvatska je nakon ostamostaljenja kupila nešto zlata na svjetskom tržištu kojim je pokrivala svoju valutnu sigurnost. Ali iznenada su sve “rasprodali” i danas nemaju više ni kilogram zlata.
To su oficijalne vijesti ( http://www.gold.org/government_affairs/gold_reserves/ ). Čak su na televiziji u raznim emisijama uživo ekonomski “stručnjaci” uvjeravali naciju kako je imati zlatne rezerve čist ekonomski promašaj te da se te rezerve pod hitno moraju staviti u funkciju tekućeg kapitala kojim će se financirati značajni nacionalni projekti.
ALI, istovremeno se na sajtu http://www.srebrozlato.com/ulaganje/index.shtml uz slogan “Hrvati – narod blagoslovljen blizinom Europe” nudi Hrvatskom narodu prodaja zlata i kupovina zlata. Preuzimanje tog “novog zlata” je u Sloveniji u tvrtki “Moro & Kunst”. Znači tvrtka Moro & Kunst, misli da bi Hrvatska trebala biti presretna što ima Sloveniju za susjedu u kojoj se prodaje zlato, jer Hrvatska je “presretna” time što je “nadomak” Europe. To nije problem, nego se pitamo, da li tvrtka MORO KUNST prodaje čisto zlato sa ceritfikatom, kako je navedeno na njihovim stranicama, ili prodaje “čisto” slovensko zlato sa ceritifikatima. To će te saznati tek nakon kupnje, kad prepilite svoju zlatnu polugu koju su vam prodali.
Prema nekim neoficijelnim proračunima razmjere cijele malverzacije na internacionalnoj razini su gigantske i dosežu iznos od oko 600 milijardi dolara. ALI, činjenica da je to zlato isporučeno iz Fort Knox-a, dakle s mjesta gdje se deponira zlato koje je isključivo u vlasništvu i pod patronatom države govori sve za sebe.
Dalje, kao što je prije javljeno, predsjednik Venecuele Hugo Chavez je najavio povlačenje svih svojih zlatnih rezervi iz svijeta u zemlju. Samo iz Londona je već trebalo biti premješteno 211 tona. Do danas se ništa nije ostvarilo jer Chavez traži kemijsku analizu svake poluge na licu mjesta, prije utovara (!?) Ja to do danas nisam razumio i nisam znao zašto.
U Hrvatskoj je cijena zlata 60 posto viša nego u EU jer ne postoji pojam investicijskog zlata.
Stotine stanica za otkup zlata, koje zamjenjuju zatvorene obrte i propale dućane, stalni su podsjetnik na dubinu krize; već njihovo postojanje govori o tome koliko je masovna postala prodaja posljednjih materijalnih vrijednosti kojima raspolažu hrvatske obitelji. Gospodarskim terminima reći ćemo da je izvoz zlata iz Hrvatske sa 77 kilograma 2006. godine porastao na 1,37 tona u 2011. godini. Vrijednost mu se u šest godina povećala sa 1,1 milijun dolara na impozantna 54 milijuna dolara.
Roba i vjenčano prstenje
U Hrvatskoj za to vrijeme nije otkriveno nijedno nalazište zlata; rudnici su skriveni samo po obiteljskim škrinjama, u uspomenama nekoliko generacija, pošteđeno nije ni vjenčano prstenje. Upravo to, otkupljeno zlato, završava u izvozu.
– Ovo što se događa, nije slučaj samo kod nas, toga ima i drugdje, u Americi postoji jako mnogo mjesta za otkup zlata. No, nažalost, kriza je tako duboka da se mnogi rješavaju svojih dragocjenosti pa je i otkupljivača sve više – kaže Ivan Ivin, predsjednik uprave Ilirike Investment, čiji fondovi, među ostalim, ulažu i u zlato. Cijena mu, kaže, nije loša čak ni za otkup lomljenog zlata, možda je čak i viša nego kad su zlatne predmete ili nakit građani kupovali, pa se može dogoditi i da su na dobitku. A dokad će se ta cijena držati visoko?
– Dokle god kriza traje. Kad raspoloživa valuta nije najbolje rješenje, zlato se nameće kao najbolji izbor. I u istočnim zemljama potražnja je još jako velika, Kina još nije odabrala treću ili četvrtu valutu za čuvanje novca – objašnjava Ivin.
No, premda i drugdje otkup cvjeta, u Hrvatskoj postoji drugi problem.
– Prodano zlato nemoguće je ponuditi vlastitim građanima koji imaju mogućnosti kupiti ga – upozorava Sven Sambunjak, savjetnik za ulaganje u zlato i urednik portala srebrozlato.com. Kaže da smo jedina zemlja u kojoj se na zlato plaća porez na luksuz 30 posto, a s ostalim nametima cijena mu je 60 posto viša nego u EU.
– Događa se dvostruki odljev kapitala; prvo otkupljivači izvoze zlato, a onda ga hrvatski građani kupuju izvan Hrvatske.
Izbor: šverc ili inosef
U Hrvatskoj ne postoji pojam investicijskog zlata; na uvezeno zlato plaća se, osim poreza na luksuz, PDV u iznosu od od 25 posto i carina u rasponu od nula do 18 posto. Hrvatski građani koji zlato kupe najčešće u Sloveniji, poluge švercaju ili čuvaju u inozemnim sefovima.
– Kad uđemo u EU, legalno će unijeti to zlato iz sefova u Hrvatsku, a mi ćemo kao država u međuvremenu previše izgubiti – poručuje Sambunjak.
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7824"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
Filed under: Featured, NOVAC · Tags: Au, Balkan, FED, federalna banka, Fort Knox, horor, Hrvatska, Hugo Chávez, investicijsko zlato, Kemijska analiza, kina, Kinezi, kupnja zlata, London bullion market, Metalor, Moro Kunst, obiteljske škrinje, obveznice, otkup zlata, plemeniti metali, poluga, prodaja zlata, rendgen, Robert Rubin, Rothschild, rudnik zlata, skladišta zlata, Slovenija, Tungsten, USA, Velika Britanija, Venecuela, vjenčano prstenje, vojna baza, Volfram, XRF, zlatna poluga, zlatne poluge, zlato
