Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Bankarski sustav, Featured, Illuminati, Masoni, NOVAC, VIJESTI IZ SVIJETA » Tko stoji iza banaka, povijest banaka?! STOP BANKAMA!

Tko stoji iza banaka, povijest banaka?! STOP BANKAMA!

novi svjetski poredak NSPBanke su zlo─Źina─Źke organizacije koje plja─Źkaju, kontroliraju i ugnjetavaju ljude i dr┼żave, a za to koriste bezvrijedne papiri─çe koje danas poznajemo kao novac! Banka je jedina institucija na svijetu koja ima legalno pravo da STVARA novac iz ni─Źega te da pomo─çu njega PLJA─îKA stvarna materijalna dobra od ljudi prave─çi od njih du┼żnike. 99% ljudi na svijetu ne zna odakle dolazi novac i tko ga stvara, pogre┼íno misle─çi da je centralna banka dr┼żave jedina institucija koja mo┼że ‘stvarati’ novac.

 

Banke, odnosno cijeli monetarni sustav je glavni instrument ekonomske stagnacije, krize, siroma┼ítva i gladi u svijetu. Ako banka ikada zapadne u krizu tada ucjenjuje dr┼żavu jer bi kao propast banke zna─Źila i propast dr┼żave, odnosno banke prebacuju rizike poslovanja na dru┼ítvo, a istovremeno ubiru enormne profite kad posao cvjeta. Danas smo svjedoci takve politike koja se stru─Źnim terminom zove ‘bailout’: vlada SAD-a poklanja preko triljun dolara poreznih obveznika (tisu─ça miljardi) bankama kako bi ih spasila od propasti. Bankrot Gr─Źke i Irske su sli─Źni primjeri, gdje je kriza umjetno izazvana.

Krize, recesije i inflacije se periodi─Źno ponavljaju jer je to o─Źekivani i pri┼żeljkivani rezultat (‘gre┼íka’) ovakvog trulog monetarnog sistema koji danas vlada u svijetu. Ova ‘gre┼íka’ je namjerno ugra─Ĺena u sustav, kako bi pojedincima omogu─çila da se bogate na le─Ĺima ve─çine ljudi, tako da danas pola svjetske populacije doslovno gladuje, ostatak jedva spaja kraj s krajem pod teretom dugova, a samo 5% populacije posjeduje ve─çinu svjetskog bogatstva i zemljinih resursa i u┼żiva u blagodatima, te kreditira one ostale, iako sama planeta Zemlja ima dovoljno resursa da prehrani i deset puta vi┼íe stanovnika nego ┼íto nas danas ima (7 miljardi 2010.g.)

Nakon uzaludnih prosvjeda u listopadu/studenom 2010.g. u Francuskoj i Irskoj kada je bankarska oligarhija nametnula svoje uvjete u socijalnoj politici (mirovine tek od 65.g i ostale restriktivne mjere) u jednom neobaveznom intervjuu biv┼íi nogometa┼í Eric Cantona u trenutku lucidnosti izla┼że odli─Źnu ideju: umjesto prosvjeda na ulicama, banke se mogu ‘uni┼ítiti’ zatvaranjem ra─Źuna. Cantona predla┼że da 07.12.2010.g. svi zatvorimo na┼íe ra─Źune kod banaka. Ovaj intervju izaziva pravu malu revoluciju obespravljenih, nezaposlenih i o─Źajnih ljudi koji se organiziraju u pokret Stop Banque.

Ovom prilikom pozivam sve slobodnoumne, nezaposlene, ugnjetavane i obespravljene ljude da se pridru┼że pokretu STOP BANKAMA i da napokon shvate da je me─Ĺunarodna bankarska oligarhija jedan od glavnih uzro─Źnika na┼íe bijede. Mislim da ovim kriminalcima treba pokazati ┼íto zna─Źi volja malog ─Źovjeka, pa vas pozivam da uradite ono na ┼íto jo┼í imamo pravo izbora:

  1. ugasite sve ra─Źune u bankama ako ste u mogu─çnosti
  2. nemojte nikada više ići u dozvoljeni minus na tekućem
  3. nemojte nikada više uzimati kredite od banke
  4. nemojte sudjelovati u fondovima, dionicama i ostalim špekulativno-financijskim podvalama

Realno ne o─Źekujem da ─çemo im ugroziti poslovanje, ali dovoljno je da i jedan ─Źovjek ne┼íto pozitivno napravi i da za sobom pokrene lavinu doga─Ĺaja, ako ni┼íta drugo onda je ovo prava stvar koju radimo za sebe i na┼íu djecu, za na┼íu bra─çu i sestre koji su dovedeni do ruba egzistencije pod teretom dugova, rastu─çih kamata, fluktuacije te─Źaja i ostalih lihvarskih podvala koje svakodnevno gutamo. Nadam se da im ne─çemo vi┼íe biti robovi i do┼żivotni du┼żnici i da ─çemo mo─çi s ponosom pri─Źati na┼íim unucima da smo se borili za pravu stvar. Kako bi Goran Bare rekao: OSLOBODI SE!

 

STOP BANKAMA!

 

Ovaj ─Źlanak nije usmjeren protiv ljudi koji rade u bankama, dioni─Źara, me┼íetara i op─çenito ekonomista, ve─ç protiv sistema u kojem smo svi mi ┼żrtve kako god okrenuli. U daljnjem tekstu ─çu probati poslo┼żiti i analizirati obilje materijala koji govore o kriminalnoj prirodi bankarskog sustava.

Najveci problem modernog svijeta – (Novac kao dug) – 1 od 4

Najveci problem modernog svijeta – (Novac kao dug) – 2 od 4

Najveci problem modernog svijeta – (Novac kao dug) – 3 od 4

Najveci problem modernog svijeta – (Novac kao dug) – 4 od 4

 

Pozadina

Novac se desecima tisu─ça godina koristio u robno-nov─Źanoj razmjeni. Novac je imao univerzalnu robnu vrijednost, odnosno predstavljaoNovi svjetski poredak NSP je vrijednost onog materijala od kojeg je izra─Ĺen (zlato, srebro). Tada┼ínje kovanice je izdavao vladar (dr┼żava). Karikirano re─Źeno, umjesto da ─Źuva 30 ba─Źvi vina, ─Źovjek je mogao pohraniti 10 zlatnika i biti siguran da ─çe i za 100 godina oni imati jednaku ili mo┼żda ve─çu vrijednost jer je vrijednost bila u samom zlatu od kojeg je sa─Źinjen zlatnik bez obzira ho─çe li kraljevstvo/dr┼żava propasti koja ih je izdala.

Pohlepni gramzivci su shvatili da mogu puno vi┼íe zaraditi od obi─Źnog radnika, seljaka ili trgovca ako posu─Ĺuju novac ili ga razmjenjuju za odre─Ĺenu naknadu. Posluju na tr┼żnici na tzv. stolcima (banco na talijanski) od ─Źega kasnije nastaje naziv BANKA koja ozna─Źava instituciju koja se bavi posu─Ĺivanjem (kreditiranjem), ─Źuvanjem (depoziti) i razmjenom novca. Prvi po─Źeci ovakvog bankarskog sustava su bili u renesansnoj Italiji u 14-tom stolje─çu. U tom razdoblju je Italijom vladalo tzv. Crno Plemstvo (‘Black Nobility’) odnosno skupina plemi─Źkih familija koje su se udru┼żile u zlo─Źina─Źku organizaciju s ciljem koncentracije mo─çi, novca i bogatstva u svojim rukama. Smatraju se za─Źetnicima/prete─Źama masonskog, iluminatskog pokreta, komiteta 300, mafije, Bilderberg dru┼żbe i ostalih polutajnih parapoliti─Źkih kriminalnih organizacija koje danas vladaju svijetom.

Banka je u po─Źetku samo posu─Ĺivala zlatnike koje je posjedovala ili od depozita onih koji su kod nje ─Źuvali svoje zlatnike. Nakon nekog vremena, shvatilo se da su zlatne ili srebrne kovanice nezgrapne u svakodnevnom platnom prometu, pa su bankari do┼íli na ideju da klijentu umjesto samih zlatnika izdaju komad papira – potvrdu (novac) kojeg je mogao koristiti za pla─çanje, a donosioc te potvrde je uvijek mogao do─çi u banku i na osnovu nje tra┼żiti isplatu u zlatu. Ovaj sistem je poznatiji kao zlatni standard (Gold Standard) i vladao je skoro sve do po─Źetka 20-tog stolje─ça. U ovom periodu inflacija, deflacija, recesija i ostali nusprodukti financijskog sistema kakvog danas znamo nisu bili poznati. Na primjer srebrni US dolar je vrijedio isto kao i prije 100 godina. Na po─Źetku 20-tog stolje─ça umjesto srebrnih i zlatnih kovanica u robno-nov─Źanim transkacijama uglavnom je u optjecaju paprini novac, a onaj tko ima novac je obeshrabren da ga promijeni u zlato, ve─ç je izdavatelj novca (dr┼żava) jam─Źila da iza papirnog novca postoje dr┼żavne zlatne rezerve u ekvivalentnoj vrijednosti.

1913.g. izvr┼íen je dr┼żavni udar u SAD-u kada je bez kvoruma i protivno Ustavu, kongres SAD-a usvojio zakon o Federalnim rezervama kojim se privatnicima omogu─çuje da kontroliraju Federalne Rezerve SAD-a (centralnu banku) odnosno da sami ┼ítampaju novac bez ikakve odgovornosti (vi┼íe o ovom sistemu koji je danas prisutan u svakoj dr┼żavi na svijetu u sljede─çem poglavlju). Direktna posljedica ovog transferiranja monetarnih ovlasti iz ruku senata/kongresa i vlade u ruke privatnih bankara je umjetno izazvana velika depresija (Great Depression) 30-tih godina 20-tog stolje─ça koja je pogodovala pojedinim bankarima u uni┼ítavanju konkurencije i dodatnom osna┼żivanju i boga─çenju na teret ionako siroma┼ínih gra─Ĺana.

Nakon Drugog svjetskog rata na Bretton Woods konferenciji, ve─çina zemalja uvodi svoj vlastiti papirni novac koji nema nikakvog pokri─ça u zlatnim rezervama (‘fiat money‘), ali ga vezuju za US dolar koji je vezan za zlatni standard. Odnosno US dolar se mogao promijeniti u fiksnom odnosu za istu koli─Źinu zlata. US dolar je postao svjetska rezervna valuta. 1971.g. vlada SAD-a na ─Źelu s Nixonom i pod operativnom paskom Henry-a Kissingera ukida zlatni standard ┼íto tjera ve─çinu dr┼żava da ukinu fiksnu vezu doma─çe valute s US dolarom.

Danas je papirni novac svake dr┼żave u biti potvrda s kojim se omogu─çuje pla─çanje robe i ostalih usluga, a ─Źiju vrijednost garantira dr┼żava. Onaj tko posjeduje papirni novac (euro, dolar, kuna) nikada ne zna da li ─çe taj novac vrijediti isto i za mjesec dana, a kamoli i za 100 godina. Vrijednost novca garantira dr┼żava, ┼íto zna─Źi da u slu─Źaju propasti iste, novac postaje bezvrijedan papiri─ç. Kako papirni novac nije podr┼żan niti jednom ekvivalentnom robnom vrijedno┼í─çu (zlatom), ovo omogu─çava ogromne mogu─çnosti manipulacije novcem (i ljudima) od strane dr┼żave, banaka i ostalih financijskih institucija, a onaj tko posjeduje novac je izlo┼żen hirovima (mra─Źnim planovima) bogatih bankara i financijera.

“Jednom sam bio u Victoriji i vidio sam veoma veliku ku─çu. Rekli su mi da je to banka i da bijeli ljudi tu stavljaju svoj novac na ─Źuvanje i da vremenom dobivaju korist. Mi Indijanci nemamo takve banke ali kada imamo mnogo novca ili pokriva─Źa, mi ih dajemo drugim Indijancima i s vremenom to nam donosi korist i na┼ía srca se osje─çaju dobro. Na┼í na─Źin davanja je na┼ía banka.”

Poglavica Maquinna, Nootka

Kako banke stvaraju novac?

Dana┼ínji monetarni sistem svake moderne dr┼żave je prepu┼íten privatnim bankama. Izabrana vlada i sabor ne mogu kontrolirati emisiju i raspodjelu novca odnosno nemaju nikakav ili vrlo mali utjecaj na monetarnu politiku. Samim tim, mo┼żemo izvesti zaklju─Źak da za koga glasovali na izborima, STVARNA vlast nikada nije ugro┼żena. Citat:

“Dozvoli mi da izdajem i kontroliram nacionalni novac i onda me ne─çe brinuti tko pravi zakone” –

Mayer Amschel Rothschild

 Proces je bolno jednostavan:

  1. svaka dr┼żava ima centralnu banku (Hrvatska Narodna Banka u Hrvatskoj) koja vodi monetarnu politiku neovisno o trenutnoj vladi, ali je pod kontrolom sabora. Centralna banka je odgovorna za ┼ítampanje papirnog novca i kovanica za ─Źiju vrijednost jam─Źi dr┼żava, a mo┼że se upotrijebiti kao plate┼żno sredstvo. Ovo se zove primarna emisija novca i ona sudjeluje s oko 5% u ukupnoj masi novca.
  2. svaka privatna banka ima pravo na osnovu kredita koji izdaje, STVORITI na svom ra─Źunu 70% novca od vrijednosti kredita. Ovaj novac ne postoji u fizi─Źkom obliku, ve─ç se zavodi u knjige i dodaje na ra─Źun banke odnosno na ra─Źun korisnika kredita. Ovo se zove tzv. sekundarna emisija novca i ona ─Źini ogromni udio u ukupnoj koli─Źini novca u optjecaju (preko 95%). Pojednostavljeno re─Źeno, ako netko zatra┼żi kredit od banke, od recimo 1000 US dolara, banka na svome ra─Źunu mora imati samo 300 US dolara (obvezne rezerve), dok ostatak mo┼że jednostavno ‘ukucati’ na ra─Źun klijenta. Napomena: postoci su prozvoljni i razli─Źiti od dr┼żave do dr┼żave. Na┼żalost, danas je sistem jo┼í podliji jer se ne koriste apsolutni postoci obvezne rezervi, ve─ç komplicirani sistem, koji efektivno omogu─çava da se od 1000US dolara stvarnog depozita u banci, stvori 100.000 US dolara novog novca (100 puta vi┼íe). Vi┼íe o sistemu stvaranja novca u ─Źlanku TAJNA MO─ćI I KAPITALA.

Ovo je ne─Źuveno i neshvatljivo: institucija (banka) koja nije dr┼żavna ima mogu─çnost da KREIRA novac iz NI─îEGA ┼íto se ne tretira kao KRIMINALNO DJELO! Pitam se da li mogu i obi─Źni gra─Ĺani primjeniti isti recept: recimo kupiti auto i platiti samo tre─çinu ili pak stotinu cijene? Ljudi po ─Źitav ┼żivot mukotrpno rade da stvore materijalnu vrijednost, a ovdje imamo KRIMINALNE udruge (banke) koje jednim klikom kreiraju novac iz ni─Źega. Ono ┼íto je najgore je da je to potpuno legalno (po zakonu), ali svakako nije legitimno ni po┼íteno.

Centralna banka NEMA NIKAKVA utjecaja kome ─çe, kada i koliko kredita banke davati. Jedini utjecaj koji centralna banka ima na privatne banke je iznos obveznih rezervi, odnosno novca koji banke STVARNO moraju imati na svome ra─Źunu, taj iznos se obi─Źno kre─çe oko 20-30% od ukupnog kreditnog plasmana.

Direktne posljedice ove sulude samoubila─Źke monetarne politike su:

  • banke odre─Ĺuju ukupnu koli─Źinu novca u optjecaju: vi┼íe kredita, vi┼íe novca = gospodarski rast, manje kredita, manje novca = kriza. Defacto, banke dr┼że prst na okida─Źu kada treba po─Źeti ili prestati recesija. Normalno, da onaj tko zna kada dolazi kriza mo┼że vrlo dobro zaraditi na tome. U nastavku teksta ─çu ukazati na par primjera kako odre─Ĺeni pojedinci uvijek zara─Ĺuju, bez obzira jeli trenutno recesija ili ekonomski rast.
  • kada gra─Ĺanin vrati prvu ratu kredita, to se zbraja na postoje─çe rezerve banke te pove─çava kreditnu sposobnost banke
  • kada du┼żnik nije u stanju vratiti kredit od koga je 70% virtualni novac, odnosno kojega banka NIKADA nije posjedovala, tada banka PLIJENI (─Źitaj: plja─Źka) materijalna dobra du┼żnika u punom iznosu kredita zajedno s pripadaju─çim kamatama.
  • monetarni sustav svake dr┼żave je koncipiran da u optjecaju (primarne i sekundarne emisije novca) jednostavno nema dovoljne koli─Źine novca da SVI ONI KOJI SU UZELI KREDIT imaju mogu─çnost da i otplate kredit zajedno s kamatama. Jednostavno je matemati─Źki nemogu─çe. Procjena je da jedan od ─Źetiri du┼żnika ne─çe biti u stanju vratiti kredit. ┼áto zna─Źi da svakim uzimanjem kredita imate 25% ┼íansi da ga nikada ne vratite, odnosno da vam banka zaplijeni ono ┼íto ste stavili pod jamstvo. Ovo je vrlo izra┼żeno kod dugoro─Źnih kredita (stambeni) u kojima ukupne kamate mo┼żda ─Źak dosti┼żu i iznos glavnice.
  • banke samostalno odlu─Źuju o visini kamatnih stopa bez ikakva upliva dr┼żave. Postoji zakon koji propisuje maksimalnu kamatu koja se mo┼że odrediti (14% godi┼ínje u Hrvatskoj). Kako bi i ovaj propis zaobi┼íli, banke uvode tzv. posebne tro┼íkove obrade kredita, interkalarne kamate i ko zna kakve mehanizme, tako da nitko nikada ne zna koja je u biti realna kamatna stopa, tako da u zadnje vrijeme koriste pojam efektivna kamatna stopa ili EKS koja je u pravilu za par postotnih poena ve─ça od one ‘nominalne’ koja se reklamira.
  • kamatne stope bi trebale biti odre─Ĺene tr┼żi┼ítem, ali nema zakona koji sprije─Źava banke da se ne dogovore, iskoriste svoj monopolisti─Źki polo┼żaj i zajedni─Źki nametnu visine kamatnih stopa. To se upravo doga─Ĺa u Hrvatskoj gdje je prosje─Źna kamata oko 8-10%, dok te iste banke koje su uglavnom u stranom vlasni┼ítvu na svojim domicilnim tr┼żi┼ítima rade s duplo ili ─Źak troduplo manjim kamatama.
  • kamatne stope su uglavnom promjenjive, ┼íto zna─Źi da prilikom potpisivanja ugovora o kreditu mo┼żete pristati na jednu kamatu, a ovisno o volji banke na kraju mo┼żete pla─Źati puno ve─çu kamatu. Du┼żnik koji uzima kredit vezan za stranu valutu (CHF) je isto izlo┼żen te─Źajnim fluktuacijama koje su u domeni financijskih institucija odnosno banaka i njihovih vlasnika. Na┼żalost, dosta ljudi u Hrvatskoj je osjetilo svu mo─ç bankarske batine na svojim le─Ĺima u obliku pove─çanja kamata na kredite te na sada prenapuhanom te─Źaju ┼ívicarskog franka (01.01.2010. CHF=4.91Kn┬á – 01.12.2010. CHF=5.70Kn). Du┼żnik je doveden u situaciju da osim glavnice mora na kraju isplatiti i kamate u skoro istom iznosu kao i glavnica.
  • banke mogu usmjeravati kredite u onaj smjer koji im odgovara odnosno prema gospodarstvu zemlje iz koje banka potje─çe. Primjer je Hrvatska gdje su najmanje kamatne stope i najprivla─Źniji krediti za strane automobile dok je najte┼że ili ─Źak nemogu─çe dobiti kredit za pokretanje vlastite proizvodnje. Ovo je naro─Źito izra┼żeno u zemljama tzv. Tre─çeg svijeta u kojem je bankarski sustav u 90% ili 100%┬á postotnom vlasni┼ítvu stranih banaka koji nemaju interesa podr┼żavati doma─çu ekonomiju i poticati eventualnu konkurenciju stranim korporacijama u kojima i same banke imaju vlastite interese. Najbolji primjer ovakvog banakarskog neo-imperijalizma je hrvtaski primjer gdje je 90% banaka u stranom vlasni┼ítvu. ─îlanak na hrsvijet.net.
  • karti─Źno poslovanje i takozvani dozvoljeni minusi su zlatni rudnik za banke jer svakom kunom kojom idete u dozvoljeni minus podi┼żete kreditnu sposobnost banke odnosno mogu─çnost stvaranja novca, a i sebe izla┼żate maksimalnim kamatama koja vam banka napla─çuje (11.99% u ZABA).

Sigurno bih mogao nabrajati cijeli dan nelogi─Źnosti i nepo┼ítenje ovog monetarnog sistema, ali po meni su najbitnija dva elementa:

  1. ovo je nepravedan sistem koji omogu─çuje boga─çenje bez rada pojedincima (vlasnicima banaka), stjecanje stvarnog materijalnog bogastva preko nepostoje─çeg virtualnog novca i stvarnu mo─ç u pojedinoj dr┼żavi bez izlaska na izbore.
  2. kreditiranjem s virtualnim novcem koji nema nikakvu realnu vrijednost iza sebe, se stvara neravnote┼ża, odnosno du┼żni─Źko ropstvo koje tjera du┼żnike (pojedince, poduze─ça, dr┼żave) da u utrci za otplatom kredita i kamata neprestano moraju pove─çavati svoj rad, vr┼íiti ekspanziju odnosno ostvarivati rast koji bi pokrio dug i ostvario neku novu vrijednost. U svijetu s limitiranim resursima ovakvo ┼íto je neodr┼żivo na du┼że staze, stoga ─Źovjek ─Źovjeku postaje neprijatelj (u potrazi za bolje pla─çenim poslom), dr┼żava dr┼żavi postaje neprijaljatelj (u potrazi za novim resursima) i neminovno je da u ovoj ‘utrci’ samo rijetki pobje─Ĺuju, te da je danas rezultat da je pola svjetske populacije na rubu gladi, ostatak spaja kraj s krajem, a samo 5% ljudi u┼żiva u bogatstvu i izdaje nove kredite.

 

Ekonomske ubojice

Banke i njihov virtualni bezvrijedni novac se mo┼że smatrati i kao ‘tiho oru┼żje’ kojim se cijele nacije i dr┼żave mogu pokoriti bez ispaljenog metka. Taktika je sljede─ça: dr┼żava se natjera ili namami da uzme ogromne kredite koje ne mo┼że vra─çati, a koji se ne ula┼żu u proizvodnju i stvaranje novih vrijednosti, ve─ç otplatu starih dugova, krpanje prora─Źunskih rupa ili za ulaganje u ogromne infrastrukturne projekte od kojih doma─çe stranovni┼ítvo ima male koristi, a na kojima rade izabrane strane kompanije odnosno one kompanije ─Źiji su vlasnici isti kao i banka koja daje kredit. Rezultat je da novac ‘ostaje u ku─çi’ tj. samo mijenja uknji┼żbu, a kreira se tzv. ‘problem dr┼żava’ koja ne mo┼że vra─Źati zastra┼íuju─çe kamate i kredit jer dobiveni novac ve─Źim dijelom nikada nije ni vidila pa nije ni imala ┼íanse da isti ulo┼żi u proizvodnju odnosno stvaranje neke nove vrijednosti. U ovom trenutku dr┼żava je prakti─Źno kapitulirala i bez ispaljenog metka predala suverenitet kriminalnoj organizaciji odnosno stranoj banci koja u zamjenu za otpis duga tra┼żi prirodne resurse doti─Źne zemlje na kori┼ítenje ili bilo kakve druge materijalne ili politi─Źke ustupke (koncesije, vojne baze i sli─Źno). Ukoliko predsjednik dr┼żave ili vlade odbije kooperaciju, biva eliminiran. Primjer je ubojstvo predsjednika Ekvadora Jaime Rold├│s Aguilera i predsjednika Paname Omar Torrijosa 1981.g. koji su se isprije─Źili na putu bankarskoj mafiji Ovo je detaljno dokumentirano u knjizi Johna Perkinsa “Confessions of an Economic Hit Man”.

Me─Ĺunarodni monetarni fond MMF (International Monetary Fund) i Svjetska Banka (World Bank) su dvije krovne svjetske organizacije koje okupljaju banke koje se bave iznudom, kamataranjem, ucjenom i direktnom represijom svih dr┼żava, a naro─Źito dr┼żava Tre─çeg svijeta odnosno dr┼żava u razvoju. Glavni cilj ovih banaka nije pomo─çi rastu gospodarstva i blagostanja u tim zemljama ┼íto im je kao deklarativni cilj, ve─ç uni┼ítenje bilo kakve ┼íanse za industrijski i tehnolo┼íki razvoj, odnosno o─Źuvanja tehnolo┼íkog i industrijskog monopola i koncentracije mo─çi koje pojedine dr┼żave (korporacije) danas imaju. Kao dokaz ove moje tvrdnje samo ─çu iznijeti podatak da ove dvije udruge banaka postoje od zavr┼íetka Drugog Svjetskog rata, zna─Źi nekih 65 godina (danas je 2010.g.), a da NE POSTOJI NITI JEDNA DR┼ŻAVA NA SVIJETU KOJOJ SU KREDITI OVIH BANAKA POMOGLI, odnosno u kojoj danas vlada gospodarski rast, blagostanje i prosperitet, a siroma┼ítvo je iskorijenjeno. Dapa─çe, svaka dr┼żava koja je primila ‘pomo─ç’ ovih udruga banaka je do┼żivjela rast siroma┼ítva, deindustralizaciju, raspad┬á poljioprivrede, a stanovni┼ítvo je dovedeno na rub gladi. Stariji primjer je intervencija MMF-a u Argentini (Argentina’s Economic Collapse), a noviji primjeri je bankrot Gr─Źke i Irske u kojima domicilne vlade vi┼íe ne kroje nikakvu politiku, ve─ç strani bankari odre─Ĺuju tko ─çe, ┼íto ─çe i kada ─çe proizvoditi, po kojim cijenama prodavati, kada ─çe se i─çi u penziju, a tko ─çe imati pravo na zdravstvenu skrb, a tko ne─çe, odnosno drugim rije─Źima vlast u ovim dr┼żavama ne obna┼íaju demokratski izabrani predstavnici ve─ç strani bankari kojima je prvi cilj za┼ítitii i osigurati svoje interese, a nije im ni na kraj pameti pomo─çi obi─Źnom ─Źovjeku. Najgora stvar koja se podvaljuje ljudima je da ove institucije dolaze u ulozi spasitelja, a u stvarnosti imaju ulogu osvaja─Źa. Najbolje se to vidi na primjeru Irske: u svim medijima se navodi da ─çe MMF i EU POMO─ćI Irsku s 100 miljardi eura. ─îovjek bi pomislio iz medijskih natpisa da banke mo┼żda daju nepovratnu humanitarnu pomo─ç, ali normalno to nije istina, oni samo daju kredite koje ─çe kasnije masno naplatiti i to ne samo kamatama nego i politi─Źki unov─Źiti.

Duga je povijest tla─Źenja naroda u svijetu s prenapuhanim kamatama, umjetnim igrama na tr┼żi┼ítu (naftne krize iz 70-tih) u kojem jenovi svjetski poredak NSP dozovljeno da kreditor proizvoljno mijenja kamate, obra─Źunava ogromne zatezne kamate na ka┼ínjenje isplate duga ili prisili du┼żnika na tzv. reprogramiranje duga i dovede du┼żnika u bezizalaznu situaciju. Ogromna mo─ç koja je koncentrirana u bankarskim krugovima, omogu─çava im da manipuliraju cijenom nafte, te─Źajem dolara, eura i ostalih va┼żnih valuta te i na taj na─Źin umjetno napu┼íu zadu┼żenja svojih du┼żnika.

Najpoznatije otimanje strate┼íkog resursa dr┼żave od iznimne va┼żnosti je Britansko preuzimanje vlasni┼ítva nad Sueskim kanalom 1875.g. kada Isma’il Pasha pritisnut ogromnim vanjskim dugom Egipta prodaje (daje) udio u vlasni┼ítvu nad Sueskim kanalom Britancima (Suez Canal Company). Interesantno je da se kao financijer iz sjene koji je pomogao ovaj poduhvat Britanije opet pojavljuje mafija┼íko-bankarska familija Rothschildovih.

Neki dijelovi teksta su preuzeti iz knjige Williama Engdahla “Stolje─çe Rata”:

Povijest bilje┼żi nekoliko uzaludnih poku┼íaja otpora potla─Źenih naroda Tre─çeg svijeta (u kojem ┼żivi preko 80% svjetske populacije) ovim bankarskim zlo─Źincima. Pokret nesvrstanih (Non-Aligned Movement – 85 zemalja) 1976. objavljuje Deklaraciju iz Kolomba (┼ári Lanka) u kojoj se jasno ukazuje na problem prezadu┼żenosti najnerazvijenih i najja─Źe pogo─Ĺenih dr┼żava. Cilj ove deklaracije je bio da se problem duga zemalja Tre─çeg svijeta podigne na politi─Źku razinu kako bi siroma┼íne zemlje imale priliku ┼íansu za po┼íteni i ravnopravan gospodarski razvoj bez tereta ogromnih dugova koji su umjetno prenapuhani tzv. naftnim ┼íokom iz 70-ih. Predla┼że se osnivanje Me─Ĺunarodne banke za razvoj koja bi provodila po┼ítenu politiku raspodjele prihoda kao alternativa MMF-u i Svjetskoj Banci. U esenciji, ova deklaracija je predstavljala politi─Źku volju ve─Źine stanovnika Zemlje da se ukine postoje─çi monetarni sustav i uvede novi i po┼íteniji sustav na obostranu korist kako najsiroma┼ínijih nacija, tako i u korist bogatih industrijskih zemalja.

Deklaracija je izazvala nevjerovatan ┼íok u zapadnim bankarskim krugovima, dolar je izgubio na vrijednosti, ┼íto je izazvalo reakciju bankarskih krugova koji su pomo─çu glavnog operativca za ‘mra─Źne poslove’ Henry Kissingera izvr┼íili dr┼żavne udare u tri zemlje, glavne predvodnice ove politi─Źke inicijative: u Indiji je nakon 6 mjeseci od izno┼íenja ove Deklaracije s vlasti ‘svrgnuta’ Indira Ghandi (raspala se njena stranka), u ┼ári Lanci se organiziraju masovni ┼ítrajkovi pod patronatom stranke koja je izravno financirana od strane anglo-ameri─Źkih tajnih slu┼żbi te premijarka Bandaranaike (drugi incijator Deklaracije i prva ┼żena premijer na svijetu) napu┼íta vladu 1977.g., a gvajanski ministar Frederick Wills koji je bio tre─çi najja─Źi nositelj ove Deklaracije mora podnijeti ostavku na svoj polo┼żaj. Na ovaj na─Źin su s scene maknuti glavni protagonisti Deklaracije i sama prijetnja bankarskom sustavu odnosno MMF-u.

Ovdje moram ista─çi da pokret nesvrstanih danas predstavlja jedinu svijetlu politi─Źku organizaciju na ovoj planeti, ukazuju─çi na mnoge probleme koji su uzrok ratova, gladi i siroma┼ítva na svijetu: nepravedna struktura UN-a u kojem par najve─çih zemalja kroje sudbinu ostatka svijeta, nepravedan monetarni sustav koji ┼ítiti interese bogatih, a siroma┼íne ─Źini jo┼í siroma┼ínijim, kr┼íenje ljudskih prava SAD-a ratom u Afganistanu i Iraku te tzv. ratom protiv terorista.

1982.g. izbija tzv. kreditna kriza Tre─çeg svijeta (Third World Debt Crisis): zemlje du┼żnice Tre─çeg svijeta uhva─çene su u nemilosrdne ┼íkare sve gorih trgovinskih uvjeta za njihovu izvoznu robu, sve manjih prihoda od izvoza i strahovito ve─çih iznosa sredstava potrebnih za servisiranje njihovih dugova. Ova kriza je umjetno izazvana naftnim ┼íokovima koje su prisilile zemlje da ogromne koli─Źine dolara utro┼íe u naftni deficit. Kad je postalo jasno da ─çe zemlje du┼żnice Latinske Amerike ubrzo puknuti pod nepodno┼íljivim novim optere─çenjem otplate duga, utjecajni krugovi oko Margaret Thatcher i Reaganove vlade su po─Źeli pripremati jedan ‘primjer’ koji ─çe zemlje du┼żnice odvratiti od pomisli nevra─çanja svojih dugova velikim bankama SAD-a i UK-a.┬á Primjer je bio vojna intervencija Britanije na bezna─Źajnim Falklandskim otocima (Falklandski rat 1982.g.). Argentina je pod utjecajem SAD-a nakon dugogodi┼ínjih neuspje┼ínih pregovora s UK, proglasila svoj suverenitet nad otocima, misle─çi da ima punu potporu SAD-a. Me─Ĺutim, ovo je samo bio izgovor za vojni pohod Ujedinjenog Kraljevstva i stvaranje od Argentine primjera za druge zemlje du┼żnice koje bi se eventualno pobunile i odbile vra─çati dug. Naime, Argentina je u tom razdobilju bila tre─çi du┼żnik u svijetu s vanjskim dugom od oko 38 miljardi dolara i zemlja koja je bila najbli┼że nemogu─çnosti vra─çanja duga. Fascinantno je da cijele armije, tajne slu┼żbe i ostala infrastruktura stoji na raspolaganju bankama kako bi za┼ítitile njihov interes.

U o─Źajni─Źkom poku┼íaju da spasi Meksi─Źko gospodarstvo i izbaci strani bankarski utjecaj predsjednik Meksika Lopez Portillo, 1. rujna 1982.g. objavljuje da se privatne banke u Meksiku nacionaliziraju uz pla─çanje od┼ítete vlasnicima kao dio mjera za spas nacionalne ekonomije. Ovo je bio presedan u svjetskoj povijesti, koji se naravno nikad nije ponovio. Na┼żalost Lopez Portillo je bio na kraju mandata tako da je ova njegova inicijativa u startu bila osu─Ĺena na propast, ali je vrijedi zabilje┼żiti kao jedan od rijetkih pravih primjera borbe protiv banaka. Dana 1.10.1982.g. Lopez dr┼żi povijesni govor u skup┼ítini Ujedinjenih naroda kojim je precizno oslikao situaciju u svijetu u svezi prenapuhanih dugova zemalja Tre─çeg svijeta, a koja je i danas prisutna u jo┼í ekstremnijoj formi:

“Postoje jedne ┼íkare koje prijete da ─çe prerezati zamah razvitka postignut u nekim zemljama i presje─çi mogu─çnost razvitka u ostalim zemljama. Obustava vra─çanja kredita nije ni na ─Źiju korist i nitko je ne ┼żeli. Ali, ho─çe li do nje do─çi ili ne, to je izvan odgovornosti zemalja du┼żnika. Zajedni─Źke situacije stvaraju zajedni─Źke pozicije kojima nije potrebna konspiracija ni intriga. Meksiko i mnoge druge zemlje Tre─çeg svijeta ne mogu udovoljiti dogovorenom roku otplate pod jako druk─Źijim uvjetima koji sada prevladavaju. Mi zemlje u razvoju ne ┼żelimo postati vazali. Mi ne mo┼żemo paralizirati svoja gospodarstva ni gurnuti┬á svoje narode u jo┼í ve─çu bijedu kako bismo vra─çali dug ─Źije se servisiranje utrostru─Źilo bez na┼íeg sudjelovanja i odgovornosti, a pod uvjetima koji su nam nametnuti. Na┼ía nastojanja da se razvijamo kako bismo pobijedili glad, bolest, nepismenost i ovisnost, nisu prouzro─Źila ovu me─Ĺunarodnu krizu.”

Upla┼íeni mogu─çno┼í─çu bojkota i nevra─çanja dugova od strane zemalja Tre─çeg svijeta privatne banke prvi puta u povijesti koriste propagadni spin u kojima svoje privatne kredite i rizike stavljaju na le─Ĺa dru┼ítva odnosno dr┼żavnih institucija izjavama da bi nevra─çanje dugova moglo ugroziti me─Ĺunarodni bankarski sustav. Upla┼íeni ovakvom mogu─çno┼í─çu SAD, UK i ostale dr┼żave name─çu MMF-u ulogu svjetskog policajca u procesu utjerivanja dugova koji je postao najuskla─Ĺenija operacija organizirane plja─Źke u modernoj povijesti.

Danas smo svjedoci istog scenarija kada dr┼żave novcem poreznih obveznika moraju pokrivati gubitke privatnih banaka pod prijetnjom da bi alternativa bio kolaps svih financijskih institucija. Danas se ovo zove Bailout. To─Źne brojke se ne znaju, ali procjenjuje se da je samo SAD utro┼íio preko trilijun dolara (tisu─çu miljardu) za spas privatnih banaka. Nevjerovatno, ali istinito.

1982.g. suprotno bri┼żljivom njegovanom dojmu u zapadnoeuropskim i ameri─Źkim medijima, zemlje du┼żnici pla─çale su svoj dug mnogostruko, doslovno krvlju i poslovi─Źnu posljednju paru davale lihvarima modernog doba iz New Yorka i Londona. Nije bilo to─Źno da su nakon kolovoza 1982. veliki du┼żnici Tre─çeg svijeta odbili pla─çati dugove. Pi┼ítolj im je bio prislonjen na glavu pod pritsikom MMF-a da potpi┼íu ono ┼íto su banke eufemisti─Źki nazvale reprogramiranje duga s vode─çim privatnim bankama me─Ĺu kojima su prednja─Źile Citicorp i Chase Manhattan iz New Yorka.

Krajnji rezultat je bilo ogromno pove─çanje iznosa duga, usprkos ─Źinjenici da iz tih banaka ni jedan peni novog zajma nije stigao u Latinsku Ameriku. Ukupni se vanjski dug svih zemalja u razvoju , dugoro─Źni i kratkoro─Źni, stalno pove─çavao nakon 1982., s ne┼íto iznad 839 miljardi dokara na skoro 1300 miljardi dolara 1987. godine. Cijelo to pove─çanje prakti─Źki proizlazi iz dodatnog optere─çenja prouzro─Źenog uvjetima ‘refinanciranja’ neplativog starog duga. Pod re┼żimom MMF-a Meksiko je bio prisiljen srezati svome narodu vitalne lijekove, prehrambene namirnice, gorivo i druge potrep┼ítine. Ljudi, a vrlo ─Źesto i novoro─Ĺen─Źad, bespotrebno su umirali zbog nedostataka najosnovnijih lijekova iz uvoza. Jednaki se proces odvijao u Argentini, Brazilu, Peruu, Venezueli i u ve─Źini zemalja Afrike, uklju─Źuju─çi Zambiju, Zair, Egipat i velike dijelove Azije.

Prema podacima Svjetske banke, u razdoblju izme─Ĺu 1980. i 1986. skupina od 109 zemalja du┼żnika platila je kreditorima samo na ime kamata na svoj inozemni dug ukupno 326 miljardi dolara. Na ime glavnice toga istoga duga otpla─çeno je 332 miljarde dolara, ┼íto je ukupno s uplatama na ime kamata iznosilo 658 miljardi dolara, a sve to na ime otplate po─Źetnog iznosa duga od 430 miljardi dolara. Ali usprkos tim ogromnim otpla─çenim iznosima, tih je 109 zemalja 1986. godine jo┼í uvijek dugovalo kreditorima svotu od 882 miljarde dolara. Tako je djelovala magija zdru┼żenih kamata i fluktuiraju─Źih te─Źajava. Jo┼í je ┼íokantniji aspekt ukupne du┼żni─Źke krize iz 1980-ih godina bila ─Źinjenica da ve─Źina toga novca nije uop─çe napu┼ítala njujor┼íke i londonske banke. Po rije─Źima jednog izravnog sudionika u tim procedurama, biv┼íeg peruanskog ministra za energiju Pedra Pabla Kuczinskog, koji je preuzeo unosan polo┼żaj u njujor┼íko-┼ívicarskoj banci Credit Suisse First Boston: “ve─Źina novca nikada nije vidjela Latinsku Ameriku. Od 270 miljardi dolara kredita koje je Latinska Amerika uzela izme─Ĺu 1976. i 1981., ustanovili smo da je Latinska Amerika stvarno dobila samo 8.4% toga iznosa i to su bila jedina sredstva koja je Latinska Amerika mogla utro┼íiti na proizvodne investicije. Sav je preostali novac ostao u bankama, nikad nije ni stigao u Latinsku Ameriku, samo je promjenio knjige.”

Prethodni tekst je dovoljno jasan, brojke govore same za sebe, bitno je ista─çi da se ovakve du┼żni─Źke krize i op─çenito ekonomski ┼íokovi ponavljaju periodi─Źno, danas (2010.g.) upravo ┼żivimo u tzv. recesijskom periodu ili jo┼í jednoj du┼żni─Źkoj krizi.


Zaklju─Źak: banke su glavni instrument ekonomske stagnacije, krize, siroma┼ítva i gladi u svijetu. Vidljivo je da one ne ugro┼żavaju samo ekonomije drugih zemalja (Tre─çeg svijeta) ve─ç svoje rizike prebacuju na le─Ĺa gra─Ĺana svoje domicilne zemlje koji moraju svojim novcem pokriti gubitke privatnih banaka pod prijetnjom op─çeg kolapsa.

Banke kao pokrovitelji trgovine drogom i oru┼żjem

novi svjetski poredak NSPBanke su svojim djelovanjem osiroma┼íile ve─Źinu svjetske populacije iako u ve─Źini slu─Źajeva te osiroma┼íene zemlje imaju velike prirodne resurse kojima su mogli samostalno inicirati proizvodnju, prehraniti svoje stanovni┼ítvo pa ─Źak i izvoziti (Argentina – poljioprivreda i sto─Źarstvo, Nigerija – nafta, itd..). Da bi uspjele u svome naumu ‘s druge strane’ su morale imati korumpirane obna┼íatelje vlasti koji ─çe pristati na sulude uvjete pod kojima su davani krediti. Predsjednici ovih dr┼żava/vlada imaju samo dvije opcije: ili bivaju eliminirani (politi─Źki ili fizi─Źki) ili bivaju nagra─Ĺeni ako igraju po pravilima. Ovo je sve detaljno opisano u knjizi Johna Perkinsa “Confessions of an Economic Hit Man”

Najnoviji hrvatski primjer je biv┼íi premijer Sanader koji je postao ┼żrtva bankarske mafije. U njegovom mandatu, vanjski dug Hrvatske se udvostru─Źio s 20 miljardi eura na danas preko 40 miljardi eura. Nakon naprasne ostavke na mjesto premijera 2009. godine, javnost je saznala da je Sanader dobio mjesto profesora na presti┼żnom Hariman Institutu univerziteta Colombia ┼íto je o─Źigledno nagrada bankarske elite za sve napravljeno.

Ovdje se nazire jedan vrlo zastra┼íuju─çi element djelovanja banaka: banke uzrokuju korupciju i kriminal onoj zemlji kojoj plasiraju kredit. Korupcija je ograni─Źena na vladaju─çe strukture koji prihva─çaju nepovoljne uvjete kreditiranja za dr┼żavu, a istovremeno ‘ispod stola’ kao privatne osobe primaju razne beneficije i nagrade za takvo djelovanje. Kada je vlast korumpirana onda su kriminalnim aktivnostima ┼íirom otvorena vrata jer je vlast slaba.

Zbog udovoljavanja raznim restrikcijama koje name─çu banke kreditori (MMF), industrijska i poljoprivredna proizvodnja u zemlji biva uni┼ítena, a narod doveden na rub o─Źaja i gladi. Danas smo toga svjedoci tog procesa i u Hrvatskoj kada velika armija na┼íih sugra─Ĺana provodi dane kopaju─çi po kontejnerima. Kada je narod doveden do o─Źajanja i gladi, onda vrlo lako prihva─ça bavljenje ilegalnim aktivnostima koje donose kakvu takvu zaradu. Prostitucija, droga i ostalo. Kao indirektna posljedica ekonomskih restrikcija nametnutih od me─Ĺunarodne bankarske oligarhije, velika ve─çina siroma┼ínih zemalja danas proizvodi i prodaje drogu koja im ─Źini glavnu izvoznu aktivnost (Kolumbija, Meksiko, Afganistan).

Osim ovog indirektnog utjecaja na rast kriminala i trgovine drogom, banke preuzimaju i operativne poslove vezane za pranje novca od ovakvih ilegalnih aktivnosti. Najpoznatiji je primjer Bank of Credit and Commerce International BCCI koja je osnovana 1972.g. a kori┼ítena je od strane tajnih slu┼żbi SAD-a za pranje novca dobivenog od trgovine drogom iz Afganistana te za opreaciju Iran-Contra odnosno prodaju oru┼żja Iranu za potrebe Iransko-Ira─Źkog rata i kontra┼íima u Nikaragvi. Nakon istrage i su─Ĺenja odgovornim pojedincima, BCCI banka je zatvorena 1991.g.

Ovaj primjer pokazuje modus operandi ve─Źine banaka, a naro─Źito ┼ívicarskih banaka koje su i nastale na osnovu pranja novca od trgovine drogom (kineski opijum iz 19.st.). Tijekom Drugog Svjetskog rata, ameri─Źkom pla─çeniku Hitleru je bilo ZABRANJENO napasti ┼ávicarsku jer je ona bila centar pranja ilegalnog novca dobivenog svjetskom trgovinom drogom, oru┼żjem, ljudima i ostalim ilegalnim aktivnostima. Danas kad je cijeli svijet u recesiji,┬á dvije najve─çe ┼ívicarske banke uredno posluju s ogromnom zaradom.

Da ne bi daleko odlutali, mo┼żemo uzeti primjer Hrvatske gdje je zajedni─Źkom suradnjom srbijanske i hrvatske mafije po─Źetkom 90-tih privatizirana Zagreba─Źka banka koja se i dan danas koristi za pranje novca dobivenog od ┼ívercanja duhanom koji je izgleda najunosniji posao na prostoru biv┼íe Jugoslavije, a zbog ─Źega je i ubijen novinar Pukani─ç.

Ne─çu ni spominjati afere i sudske procese vezane za Hrvatsku Po┼ítansku Banku ili Hypo Alpe Adria banku koje su na sumnjiv na─Źin nepovratnim kreditima financirale ‘ugledne’ osobe iz politi─Źkog i mafija┼íkog miljea.

Mislim da ovo nisu pojedini incidenti ve─ç jasan model po kojem banke posluju u uskoj vezi s organiziranim kriminalom, prvenstveno u operaciji pranja novca dobivenog ilegalnim aktivnostima (┼íverc oru┼żja, droge, duhana).

Mi kao ovce u potrazi za bogatstvom

Kad su ljudi vidjeli da pojedini ljudi preko no─çi postaju bogati ‘ulaganjem’ (kockanjem) u ┼ípekulativne financijske poslove kao ┼íto su dionice, obveznice, fondovi i u ostala financijska tr┼żi┼íta, ve─Źina ljudi se polakomila za zaradom preko no─çi te su cijele svoje u┼íte─Ĺevine ulagali na takva tr┼żi┼íta. Kako bi jadne ljude namamili, u medijama se reklamiraju istaknuti pojedinici koji su se obogatili na tr┼żi┼ítu dionica. Oni izdaju knjige u kojima opisuju svoj uspjeh i svoj mukotrpni rad da bi zaradili svoj prvi miljun. Naj─Źe┼í─ça imena koja se ‘vrte’ su Warren Buffet i George Soros sve odreda la┼żni bogata┼íi, la┼żni humanitarci i istiniti eugenisti koji se zala┼żu za smanjivanje svjetske populacije.

Sasvim je jasno da su njihove biografije la┼żne, te da su napravljene kao mamac za budale koji nasjednu na pri─Źe o tome kako se obi─Źan ─Źovjek mo┼że obogatiti. Kao vi┼íegodi┼ínji u─Źesnik na tr┼żi┼ítu dionica SAD-a i Hrvatske odgovorno tvrdim da su sva financijska tr┼żi┼íta (fondovi, dionice) osmi┼íljena da uzmu i zadnji novac od nedu┼żnih ljudi. ┼ápekulativna cijena dionica ne ovisi o kvaliteti firme ─Źije su dionice, ve─ç o mutnim igrama za koje samo znaju tzv. ‘insider’ igra─Źi koji imaju prave informacije prije drugih ulaga─Źa i koji to koriste kako bi ‘izmuzli’ novac od ve─çine ostalih ‘naivaca’ koji sanjaju o bogatstvu. Warren Buffet i George Soros su primjeri takvih muljatora koji su u biti predodre─Ĺeni da se obogate tako ┼íto su uvijek opskrbljeni pravim informacijama. Ovo su tzv. la┼żni bogata┼íi jer su u biti samo ‘frontmeni’ mafije koja iza njih stoji, a svoje bogatstvo su ve─çim dijelom du┼żni raspodijeliti onako kako im se naredi. Najve─ça podvala koja se nama gura pod nos je da su ovo tzv. filantropisti koji se eto bave i humanitarnim radom, ┼íirenjem demokracije, mira, ljubavi, osnivaju fondove za pomo─ç Africi koji provode cijepljenje afri─Źke djece s zatrovanim cjepivima, financiraju cijepljenje ┼żena na Filipinima tetanus cjepiivma koji izazivaju sterilitet i sli─Źno. Mislim da nitko s IQ-om ve─çim od 10 ne mo┼że progutati bedasto─çe koje su napisane u biografiji Warrena Buffeta kako je zaradio prvi miljun raznose─çi novine i kad je kupovao dionice onda kad nitko nije htio kupovati po smije┼ínim cijenama jer je znao da ─çe cijena narasti. Bajka za malu djecu.

Najpoznatiji povijesni primjer ‘insiderskog’ trgovanja je saznanje Nathana Mayera Rothschilda da je Napoleon izgubio bitku kod Waterloo-a 1815.g. Ovu informaciju je imao jedan dan prije slu┼żbene obavijesti, pro┼íirio je glasine da je Napolen pobijedio, izazvao paniku i rasprodaju dionica, te je na ovaj nemoralni, nepo┼íteni i nezakoniti na─Źin zgrnio ogromno bogatstvo. Noviji primjer je tzv. ‘shortanje’ dionica avionskih kompanija neposredno prije 9/11 odnosno napada ‘terorista’ na WTC u New Yorku. To su opcije na dionice United Airlinesa i drugih kompanija koje u biti donose zaradu ako vrijednost dionica padne. Zbog ovog teroristi─Źkog udara sve dionice avio kompanija su se naglo strmoglavile, a najve─çe avio kompanije i dan danas grcaju u gubitcima. Ovo su ‘insider’ igra─Źi ZNALI, odnosno zlo─Źina─Źka udruga koju sa─Źinjavaju Buffet, Soros, Rothschildovi, Rockfelleri i ostali ‘frontmeni’ mafije su ovo iskoristili i debelo zaradili. Najnoviji primjer je rasprodaja dionica British Petrola (BP) prije eksplozije njihove naftne platforme u Meksi─Źkom zaljevu u aprilu 2010.g. Naime, dvije sedmice prije same eksplozije platforme, ─Źelni ljudi BP-a i Goldman Sacha koji su bili veliki dioni─Źari BP-a su prodali na stotine miljuna vrijedne pakete svojih dionica. ‘Oni’ jednostavno prije svih imaju informacije: kada ─çe po─Źeti rat, kada i gdje ─çe teroristi udariti, kada i gdje ─çe se dogoditi eksplozija naftne bu┼íotine, gdje ─çe biti potres i sli─Źno.

Hrvatsko financijsko kvazi-tr┼żi┼íte je mikroprimjer kako se mase mogu s lako─çom manipulirati. Zbog malog volumena prometa na Zagreba─Źkoj Burzi, malo ve─çi ‘napad’ na dionicu (bilo prodaja ili kupnja) mo┼że poremetetiti cijelo tr┼żi┼íte i ve─çinu ulaga─Źa oguliti do gole ko┼że. U nedavnoj pro┼ílosti dosta na┼íih ljudi je po prvi puta do┼íla u dodir s ovim ‘financijskim modelima’ a mnogi su ostajali i bez cijele u┼íte─Ĺevine slijepo vjeruju─çi kriminalcima koji su obe─Źavali brda i doline.

Neshvatljivo je da se vrijednost (stvarna materijalna, intelektualno vlasni┼ítvo i drugo) pojedine firme odre─Ĺuje vrijedno┼í─çu dionice koja je izlo┼żena raznoraznim ┼ípekulacijama na nestabilnom tr┼żi┼ítu i koja omogu─çuje kriminalcima da bez muke preko no─çi preuzmu firmu i pripadaju─çe joj materijalne/ljudske resurse.

Zaklju─Źak: financijsko tr┼żi┼íte nije ni┼íta nego instrument kojim se ┼żeli ‘izmusti’ i zadnja para koja je preostala u d┼żepu gra─Ĺanina. Omogu─çuje boga─çenje samo pojedincima koji su unaprijed ‘izabrani’ i dobro informirani dok je 99% drugih u─Źesnika osu─Ĺeno na propast. Financijsko tr┼żi┼íte je u biti druga strane iste medalje trulog, nepo┼ítenog i pokvarenog monetarnog sustava koji danas vlada u svijetu, a koji omogu─çuje kriminalcima da pomo─çu bezvrijednih papiri─ça (novca, dionica, vau─Źera i sl.) otimaju stvarne materijalne resurse od ljudi.

Alternativa?

Banke ne bi mogle raditi ovo ┼íto rade da nemaju okrilje i pomo─ç dr┼żave odnosno nas samih: rade u skladu s va┼że─çim zakonima, a policija i sudovi dr┼żave su po tom zakonu du┼żne servisirati banke i prisilno utjerivati dugove neplati┼íama – ┼żrtvama bankarske mafije. Neshvatljivo je da PRIVATNE banke imaju ovlast STVARANJA dr┼żavnog novca i odre─Ĺivanja kreditne politike ─Źime defacto kontroliraju gospodarstvo pojedine dr┼żave. Neshvatljivo je da napla─çuju kamate za svoje usluge ┼íto se neko─ç nazivalo lihvarenjem, a sada se normalno prihva─ça. Neshvatljivo je da ako du┼żnik nema novca za vra─çanje glavnice i kamata da banka postaje vlasnik stvarnih dobara du┼żnika koja su dana pod jamstvom, a istovremeno ni┼íta zauzvrat nije dala du┼żniku. Ovo je ─Źista plja─Źka.

Prijedlog je jednostavan:

  1. Nacionalizirati sve privatne banke (strane i doma─çe), ┼ítedionice i kreditne zadruge. U dr┼żavi ─çe mo─çi djelovati samo jedna centralna banka.
  2. Centralna banka ─çe izdavati kredite samo iz sume postoje─çeg papirnog novca u opticaju
  3. Papirne banknote postaju ekvivalent za odre─Ĺenu fiksnu koli─Źinu zlata ili srebra. Ovo se nikada ne mijenja. Inflacija ili deflacija ostaje stvar pro┼ílosti.
  4. Centralna banka NE─ćE napla─çivati kamate na kredite
  5. Centralna banka ─çe pod kontrolom vlade (na┼íih izabranih predstavnika) odlu─Źivati kako usmjeravati kreditnu politiku
  6. Ugasiti sve fondove i tr┼żi┼íta dionica i ostale financijske derivate koji stvarne materijalne vrijednosti odre─Ĺuju ┼ípekulacijom

Ovi prijedlozi su nerelani ili te┼íko ostvarivi u sada┼ínjem sistemu koji vlada u svijetu, a koji se sastoji od globalnog tr┼żi┼íta i monetarnog sustava koji je u biti zatvoren i me─Ĺusobno povezan sustav. Me─Ĺutim, ovim ciljevima treba te┼żiti i mislim da postaju realni ako se ostvare dva preduvjeta:

a) da gospodarstvo dr┼żave bude samodostatno, odnosno da dr┼żava ima dovoljno vlastitih kapaciteta, industrijskih i poljoprivrednih pogona da samostalno prehrani i uposli svoje vlastito stanovni┼ítvo. Da ima dovoljno svojih vlastitih izvora energije. Te da sve strate┼íke industrije ostanu pod patronatom dr┼żave/dru┼ítva. Glavni cilj ove ekonomije nije profit ve─ç kvaliteta proizvoda, ekolo┼íka osvije┼í─çenost, maksimalna zaposlenost i na kraju maksimalna kvaliteta ┼żivota gra─Ĺanina. Ovo se kosi s globalizacijom tr┼żi┼íta koji name─çe otvoreni uvoz bez carina i op─çenito s sistemom neoliberalnog divlja─Źkog i nehumanog kapitalizma kojemu je glavni cilj ostvariti profit bez obzira na ljudske i ekolo┼íke ┼żrtve. Samo ispunjenje ovog preduvjeta, odnosno stvaranja samo-odr┼żivog gospodarstva bi automatski eliminiralo potrebu za trulim monetarnim sistemom i dugom kao pokreta─Źem razvoja.

b) po┼íto ova politika stvaranja samoodr┼żivog planskog gospodarstva vodi u svojevrsnu izolaciju od stranih tr┼żi┼íta roba, kapitala, usluga, energije jer se kosi s svime ┼íto su stolje─çima bankarski oligarsi stvarali kako bi podjarmili svijet potrebno je pokazati uspje┼ínost ovog modela gospodarstva i osnovati svojevrstan ‘nesvrstani’ blok zemalja koji ─çe prihvatiti ovaj model gospodarstva te bilateralnom suradnjom zaobi─çi centre mo─çi u Londonu, Zurichu i New Yorku.

Iz dana┼ínje perspektive ovi prijedlogi su nerazumni i pomalo utopijski, ali moje osobno mi┼íljenje je da je ovo jedini i pravi put koji dugoro─Źno mo┼że osigurati prosperitet ve─çini ljudi na ovoj planeti.

Zavr┼ína rije─Ź

Banke su centri mo─çi i imaju stvarnu politi─Źku i gospodarsku mo─ç nad svakom dr┼żavom u svijetu. Svoju mo─ç zasnivaju na bezvrijednimnovi svjetski poredak NSP papiri─çima koje danas nazivamo novac. Banke mogu kreirati novac iz ni─Źega, odnosno danas je novac ekvivalent dugu, dok je neko─ç novac ozna─Źavao stvarnu robnu vrijednost. Svakim novim zadu┼żenjem bilo kao gra─Ĺanin, firma ili dr┼żava, banka kreira novi novac i tako pove─çava svoje bogatstvo. Nevjerovatno, ali istinito.

Da bi gra─Ĺanin, firma ili dr┼żava mogao vratiti dug zajedno s kamatama, mora non stop imati rast prihoda, tako da danas sve dr┼żave u svijetu nastoje da imaju rast BDP-a od 3-5%, sve ispod toga zna─Źi bankrot dr┼żave, odnosno nemogu─Źnost vra─Źanja dugova. Bitno je istaknuti da je ovo eksponencijalni rast, jer 3-5% rasta mora biti u odnosu na prethodnu godinu. Na planeti s limitiranim resursima, ovakav eksponencijalni rast je neodr┼żiv i ovo je glavna ‘gre┼íka’ ovog monetarnog sustava koja je namjerno ugra─Ĺena. Ova ‘gre┼íka’ periodi─Źno izaziva krize i recesije, a u svakoj krizi sve vi┼íe i vi┼íe ljudi biva osiroma┼íeno iako planeta Zemlja ima dovoljno resursa, energije i hrane da s normalno dizajniranom odr┼żivom ekonomijom udomi, nahrani i zaposli deset puta vi┼íe stanovnika nego ┼íto ih danas ima na Zemlji (danas nas ima oko 7 miljardi).

Banke su glavni instrument mra─Źnih sila za pokoravanje ljudi koje ja volim nazivati Silama Zla i Tame, a koje nastoje zavladati svijetom. Ovo nije samo isprazna tvrdnja, ve─ç utemeljena konstantacija: dovoljno je analizirati tko je za─Źeo bankarski sustav (Crno Plemstvo – zlo─Źina─Źka udruga, prete─Źa talijanske mafije iz 14. stolje─ça), na kojim principima bankarski sustav operira (nemoralnim, nelegitimnim, nepo┼ítenim, kriminalnim) i koje su posljedice takvog sustava (op─çe siroma┼ítvo i bijeda).

Njima nije cilj zgrtanje bogatstva jer toga imaju u izobilju, ve─ç koncentracija mo─çi u rukama par ljudi. Kontrola nad onim ┼íto svaki ─Źovjek radi, gleda, slu┼ía, obla─Źi, pa ─Źak i misli je njihov primarni cilj. Stoga ne ─Źudi da je ve─çina banaka osim svoje primarne djelatnosti koja je sama po sebi nemoralna i nepo┼ítena uvu─Źena i u ilegalne djelatnosti odnosno slu┼żi kao servis za pranje novca dobivenog ┼ívercom droge, duhana, oru┼żja, ljudi. Upravo je nevjerovatno kolika je koli─Źina zla, kriminala, siroma┼ítva, gladi, ratova i op─çenito ljudske bijede povezano s novcem odnosno s bankarskim sustavom kakvog danas poznajemo. Ne tvrdim da su banke krive za svo zlo na svijetu, ali svakako imaju veliki udio.

Najgora zamka je to da mi sami podr┼żavamo taj nepo┼íteni i pokvareni sistem, svaki put kada dignemo kredit, svaki put kad zakora─Źimo u minus na ra─Źunu te svaki put kada vr┼íimo bezgotovinska pla─çanja. Ovdje dolazimo do tzv. ‘iluzije demokracije’ jer je matemati─Źki nemogu─çe ovakav sistem mijenjati iznutra. Na izborima ─çe uvijek pobijediti kandidat koji ima najvi┼íe novca za predizbornu kampanju. A kontrolori novca su banke. One ne─çe dopustiti dolazak na vlast politi─Źara koja ─çe im raditi o glavi.

Jedino preostalo rje┼íenje je ru┼íiti ovaj bankarski sistem onime ┼íto su nam jo┼í ostavili kao mogu─çnost izbora: izbjegavanjem ulaska u kredit, zatvaranjem ra─Źuna u banci i ┼íirenjem istine o trule┼żi banaka kao institucija.

Danas smo svjedoci provo─Ĺenja plana ekonomskog uni┼ítenja dr┼żavnih gospodarstava na globalnoj razini koji je smi┼íljen na Bilderbergovoj konferenciji u ┼ápanjoljskoj odr┼żanoj ove godine u ┼íesti mjesec. Tre─çi svijet je odavno ‘pokoren’ ovim ekonomskim ratom koji predvode bankari. Na redu su sada industrijalizirane zemlje: EU (Irska, Portugal, ┼ápanjolska, Francuska, Njema─Źka) i SAD. Cilj je potpuno osiroma┼íiti ljudsku populaciju kako bi ju se lak┼íe kotroliralo. Ovdje u Hrvatskoj smo odavno svjedoci kako dr┼żava pod bankarskom mafijom mo┼że ‘stegnuti om─Źu’ oko vrata hrvatskog gra─Ĺanina (uvo─Ĺenje kriznog poreza, pove─çanje PDV-a, ogromni nameti na pla─çu, obja┼ínjeno u Porez – Izvor ljudske bijede).

Stoga Vas ovim putem pozivam da u skladu s svojim mogu─çnostima probate bojkotirati i minirati rad banaka: ┼íto vi┼íe pla─Źajte gotovinom umjesto karticom, ne idite u minus, ne di┼żite kredite, a ako imate mogu─çnosti likvidirajte svoje dionice, udjele u fondovima i teku─çe ra─Źune. Ne o─Źekujem da ─çemo njima poremetiti san, ali bar ─çemo mi mirnije spavati.

Savjet jedne ovce na kraju 2010.

Svu trenutnu vrijednost koju posjedujete u obliku papiri─Źa (novca, dionica, udjela) je nestvarna virtualna vrijednost, odnosno vrijednost koju danas sutra mo┼że netko dekretom (ratom ili krizom) jednostavno ukinuti ili smanjiti na desetinu vrijednosti. Sumnja se da veliki muljatori spremaju skora┼ínju hiperinflaciju dolara i eura. (Prema National Inflation AssociationEnd if Liberty) Pitam se da li ─çe eventualni rat s Sj. Korejom ili Iranom ovo ostvariti? George Soros i ostale mutika┼íe masovno ula┼żu u tr┼żi┼íte zlata i srebra jer kad papirni novac postane bezvrijedan samo ─çe ove plemenite kovine ne┼íto vrijediti. Danas smo svjedoci da cijene zlata i srebra vrtoglavo ska─Źu (do 40% u zadnjih godinu dana), na┼żalost ve─Źina ljudi nije svjesna ovog trenda. Osim cijene zlata i srebra, kao jedan od glavnih indikatora bijega iz dolara i eura treba gledati i ┼ívicarski franak (CHF). Logika je vrlo jednostavna: ┼ávicarska je predodre─Ĺena zemlja za sigurno uto─Źi┼íte bogatstva svih svjetskih mafija┼ía, stoga kad je kriza i kad je previ┼íe opasno izlagati se nestabilnosti te─Źaja eura ili dolara, ulazi se u CHF. Rast te─Źaja CHF-a u zadnje vrijeme se mo┼że smatrati i kao indikator budu─çe hiperinflacije dolara i eura.

U Hrvatskoj danas postoji propagandna kampanja koja reklamira MMF kao mo┼żebitni jedini spas doma─çe ekonomije. Korumpirana i u kriminalu ogrezla vlast nas je NAMJERNO dovela do ruba propasti u kojem se Hrvatska danas nalazi. Dolazak MMF-a bi bio zadnji ─Źavao u lijesu u kojem Hrvatska le┼żi. Obespravljena, osiroma┼íena, deindustrijalizirana s jednakim brojem nezaposlenih, umirovljenika i zaposlenih od kojih su 40% paraziti odnosno dobro uhlebljeni u ogromnom dr┼żavnom administracijskom aparatu, Hrvatska je danas na koljenima u ekonomskom, ali i u svakom drugom smislu (moralnom, duhovnom). Iako mislim da je Hrvatska odavno izgubila vlastiti suverenitet i sposobnost da samostalno donosi odluke na dobrobit vlastitog naroda, dolazak MMF-a bi u biti samo formalno pravo potvrdio status Hrvatske kao kolonije, odnosno vazalne dr┼żave koja se nemilosrdno iskori┼ítava. Argentina je debelo platila ulazak MMF-a s kompletno uni┼ítenom industrijom, poljoprivredom i op─çim siroma┼ítvom, a kao bonus na kraju, Argentini su nametnuli ulogu testnog kuni─ça za razvoj masovne GMO poljoprivrede koja je jo┼í jedan primjer neokolonijalizma velikih sila. Pitam se ─Źime ─çe Hrvatska platiti ulazak MMF-a?

Vrlo mi je interesantna hajka u hrvatskim medijima u kojima se u zadnje vrijeme (11/2010.g.) promovira delvavacija kune, odnosno rast eura. Koliko vidim, iza ovoga opet stoje ‘veliki muljatori’ jer su ove glasine bile dovoljne da neuk narod navali na masovnu kupovinu eura ┼íto bi mogla biti fatalna gre┼íka s obzirom na svjetski trend slabljenja eura. Zdrava logika ka┼że da je bolje papire koje zovu novac pretvoriti u realna materijalna dobra (zemlje, zlato i ostalo) nego ih ─Źuvati jer je neminovno da u jednom trenutku postanu samo dobar toalet papir.

Dodatni materijal

Materijal o povijesti bankarske mafije je nepregledan. Svaki dan nailazim na neke nove stvari i uvi─Ĺam kako je moje znanje limitirano.novi svjetski poredak NSP Imam osje─çaj da sve vi┼íe ljudi postaje svjesno da su banke i monetarni sustav u cijelosti, pa i cijela dana┼ínja tzv. ‘globalna’ ekonomija u kona─Źnici sredstvo ugnjetavanja obi─Źnih ljudi, iskori┼ítavanja i uni┼ítavanja resursa pojedinih zemalja te transferiranja i koncentracije bogatstva u ruke par mo─çnika. Mislim da sam gornjim tekstom pogodio u ‘sr┼ż’ problema, ali smatram da moram navesti jo┼í nekoliko povijesnih ─Źinjenica za bolje razumijevanje problematike s napomenom da je to samo dijeli─ç bogatog ‘opusa’.

Bank of England je bila prva dr┼żavna centralna banka na svijetu. Bila je u privatnom vlasni┼ítvu iako je imala status dr┼żavne banke. Osnovana je 1694.g. pod vladavinom Wiliama III koji je podlegao ucjeni bankarske mafije tra┼że─çi od njih zajam za nastavak rata s Francuskom (pitam se da li su isti bankari financirali i Francusku ┼íto im je modus operandi: financiranje obe zara─çene strane s ciljem dvostruke zarade). Bankarska mafija je tada u povijesti prvi put napravila ‘trik’ stvaranja novca iz ni─Źega: nagovorili su Williama III da se odrekne zlatnog standarda i da na miljun funti stvarnog novca na┼ítampaju jo┼í jedan miljun funti bez pokri─ça u zlatu. Do kraja 19. stolje─ça Velika Britanija je najve─ça kolonijalna sila s posjedom od preko 70% kolonija. Ova mo─ç je bila dovoljna da se sustav centralnih banaka ra┼íiri svugdje po svijetu i da do dana┼ínjeg dana ostane standard i temelj svake dr┼żave.

Great Depression (Velika Depresija) 1930-tih godina je incirana iznenadnim padom dionica 29.11.1929.g na dan poznat kao Black Tuesday (Crni Utorak). Bankarska mafija na ─Źelu ameri─Źkim Federalnim Rezervama i britanskim Bank Of England su izvr┼íile koordinirani udar na dva najve─ça svjetska gospodarstva: Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava i Velike Britanje. Udar je bio tolike magnitude da je cijeli svijet u┼íao u ekonomsku krizu koja je potrajala sve do po─Źetka Drugog Svjetskog rata. U razdoblju od 1929.g. do 1932.g. industrijska proizvodnja u SAD-u je pala 46%, u UK 23%, a nezaposlenost u SAD-u je porasla za 607%, u UK 129%. Financijski sektor je jednostavno uskratio priljev novca i to prvo gra─Ĺevniskom sektoru, a zatim te┼íkoj industriji (automobilska), ┼íto je zatim povuklo cijelu ekonomiju nizbrdo. Danas smo svjedoci istog scenarija kad je gra─Ĺevinski sektor u SAD-u jednostavno uni┼íten┬á 2008. tzv. hipotekarnom krizom izazvanog kolapsom Fannie Mae i Freddie Mac. Interesantno je da je Fannie Mae (Federal National Mortgage Association) osnovana 1938.g. tijekom Velike Depresije u sklopu ‘New Deal‘ programa oporavka od krize Franklina Roosevelta. 2010.g. General Motors, najve─ça ameri─Źka automobilska kompanija je uni┼ítena (otjerana u ste─Źaj) iako je 2009.g bio drugi svjetski proizvo─Ĺa─Ź automobila. Na stotine tisu─çe radnika je ostalo bez posla. Po mom skromnom mi┼íljenju ovi doga─Ĺaji uvelike sli─Źe na po─Źetak Velike Depresije 1929.g. Velike industrije najve─çih svjetskih gospodarstava se preko no─çi uni┼ítavaju. Nezaposlenost raste. Kupovna mo─ç slabi. Jo┼í samo nedostaje veliki zavr┼íni financijski udarac u obliku iznenadnog pada dionica ili hiperinflacije eura ili dolara kako bi se ova velika kriminalna operacija bankarske mafije privela svome kraju.

Naftna kriza 1970-tih godina je slu┼żbeno po─Źela 16.10.1973.g. odlukom zemalja ─Źlanica OPEC-a o poskupljenju nafte za 70%. ─îlanice OPEC-a progla┼íavaju embargo na prodaju nafte Sjedinjenjim Ameri─Źkim Dr┼żavama i Nizozemskoj. Ovo je bio odgovor arapskih zemalja na pomaganje SAD-a Izraelu u Egipatsko/Sirijskom ratu protiv Izreala (Yom Kipurski rat). Do sije─Źnja 1974.g cijena nafte na svjetskim tr┼żi┼ítima je porasla 400% na 11.65 US dolara po barelu. Ovaj naftni ┼íok je izazvao ekonomsku krizu skoro jednake ja─Źine kao i Velika Depresija. Njema─Źka je uvela zabranu vo┼żne automobilima nedjeljom. Pola miljuna nijemaca je ostalo bez posla. Vladaju─ça stranka je izgubila na sljede─çim izborima. Sli─Źni procesi su se doga─Ĺali i u ostalim razvijenim zemljama. Stanje u SAD-u se moglo opisati kao na rubu panike. Zemlje u razvoju su ipak pretrpile najve─çi udarac na svoje ekonomije. Odjednom su se na┼íle u nemogu─çnosti da pla─çaju velike cijene nafte kao osnovnog energenta, ali i visoke cijene umjetnih gnjojiva koji su naftni derivati, a bili su nu┼żni za poljoprivrednu proizvodnju. Indija je 1973.g. imala pozitivnu platnu bilancu, dok je idu─çe godine i┼íla u minus jer je umjesto 629 miljuna US dolara za uvoz nafte morala izdvojiti 1.241 miljuna US dolara. Bitno je ista─çi da se nafta jedino mogla kupovati dolarima, tzv. petrodolarima. Ovo je direktno pogodovalo SAD-u, ne samo radi dominacije dolara kao svjetske valute ve─ç radi lako─çe kojim SAD mo┼że kupovati naftu ┼íto je rezultiralo da SAD i dan danas ima najjeftiniji benzin na svijetu (oko 2.3US dolara/galon, dok je u Europi oko 7US dolara/galon). Druge zemlje su jednostavno morale nekako do─çi do dolara da bi kupovale naftu. S obzirom da je sad dolar imao nestabilan te─Źaj i da je cijena nafta sko─Źila za 400% ovo je bilo vrlo te┼íko.

Najve─çi profit od ove krize su imale naftne kompanije (Exxon, Mobile, Shell i ostale) te Londonske i Newyjor┼íke banke (Chase Manhatan,┬á Citibank, Barclay’s) koji su dolare dobivene od prodaje nafte (petrodolare) usmjeravale u kreditiranje. Operacija ‘Naftna kriza‘ je smi┼íljena i pripremana nekoliko godina prije, to─Źnije od jednostranog ameri─Źkog ukidanja sporazuma iz Bretton Woodsa 1971.g. kada je Nixon objavio obustavu konvertibilnosti dolara u zlato. Ovaj potez nije i┼íao na ruku gospodarstvu SAD-a ve─ç u korist banaka s Wall Streeta jer su sve svjetske valute u┼íle u proces fluktuacija i konstatne nestabilnosti ┼íto je otvaralo mjesta financijskim manipulacijama. Me─Ĺutim, uz ove ‘dobre strane’, ovaj potez je uzdrmao dolar kao svjetsku rezervnu valutu zbog gubitka povjerenja stranih ulaga─Źa, stoga je bankarska mafija pripremala operaciju ‘Naftna kriza’ kojom je u─Źvrstila dolar na me─Ĺunarodnoj sceni. Operativne pripreme operacije ‘Naftna Kriza’ su dovr┼íene na sastanku BilderBerg skupine u Saltsjobadenu u svibnju 1973.g. Pa napucima Bildeber┼íke kriminalne bande, Henry Kissinger je na sebe preuzeo glavnu ulogu u izazivanju Egipatsko-Arapskog rata koji je po─Źeo 06.10.1973.g. Zanimljivo je da je za ovo dobio Nobelovu nagradu za mir. Istovremeno je potajno utjecao da SAD u trenutku objave embarga na uvoz nafte iz zemalja ─Źlanica ima minimalne naftne rezerve ┼íto je jo┼í vi┼íe pove─Źalo efekte krize. Istovremeno je osigurao da se petrodolari i od arapskih zemalja slijevaju u engleske i ameri─Źke banke. Ovi petrodolari ─çe kasnije biti plasirani zemljama za kreditiranje uvoza nafte ─Źime se krug zatvara. Zemlje Tre─çeg Svijeta ─çe upasti u du┼żni─Źku krizu po─Źetkom 80-tih godina zbog nemogu─çnosti vra─çanja kredita ─Źime ─çe defacto postati robovi stranih banaka. Ovdje na povr┼íinu isplivava cjelokupna prljava i kriminalna poltika banaka u sprezi s naftnom industrijom kojima cilj nije pomo─çi razvitku svjetske ekonomije, nego ostvariti dominaciju i kontrolirati svjetska gospodarstva uz pomo─ç tzv. petrodolara.

Nastavak pri─Źe… 2015.

Akcija povla─Źenja novca s ra─Źuna banaka koju je inicirao Eric Cantona je imala djelomi─Źan ili skoro nikakav uspjeh. Sam Cantona je navodno povukao svega 1500 eura s ra─Źuna. Zabilje┼żeni su aktivisti u Parizu kako kostimirani predi┼żu novac. U Irskoj se dogodio ve─çi odaziv gra─Ĺana koji je izazvao kratkotrajni raspad sustava bankomata ┼íto je rezultiralo ograni─Źenjem svote novaca koji se mogao odjednom predignuti. Navodno je 23 miljarde eura podignuto po─Źetkom dvanaestog mjeseca u dvije vode─çe irske banke: AngloIrish bank i Bank of Ireland. Svi mediji u EU dobili naputak da ne izvje┼í─çuju o ovom doga─Ĺaju, kako ne bi izazvali histeriju me─Ĺu stanovni┼ítvom. S obzirom da je ve─Źina medija strogo kontrolirana, nikada ne─çemo saznati da li je ova akcija imala nekog odjeka.

Ni sam nisam pomislio da bi povla─çenje novca izazvalo neke efekte na bankarski sustav, pogotovo stoga jer je danas prakti─Źno nemogu─çe funkcionirati bez ra─Źuna u banci preko kojega ve─çina ljudi dobiva pla─çe. Ovoga sam i ja svjestan, ali ipak u cilju nekog simboli─Źnog otpora pogasio sam par ra─Źuna ┼íto sam imao i sebi smanjio neke nepotrebne tro┼íkove. Kad sam htio likvidirati ono malo dionica ┼íto sam imao, saznao sam da je upravo propala brokerska ku─ça kod koje su bile dionice (Prva Generacija). Danas jo┼í ne znam da li uop─çe jo┼í imam te dionice ili su ‘nestale’, a nesretni korisnici koji su osim dionica imali i ve─çe suma novca na ra─Źunu ove brokerske ku─çe su jo┼í u neizvjesnosti, kada i da li ─çe im novac ikada biti vra─çen. Ovo je samo potvrda da je novac i op─çenito financijsko tr┼żi┼íte ─Źista lutrija jer svoju imovinu povjeravate lopovima (bankama i ostalim financijskim ku─çama).

Me─Ĺutim, i dalje mislim da sam ispravno detektirao bankarski sustav kao najve─çeg neprijatelja ljudskog dru┼ítva. Bankarski sustav promi─Źe nemoralne i nepo┼ítene vrijednosti veli─Źaju─çi materijalno/nov─Źano bogatstvo ste─Źeno manipulacijama i prevarama. Sustav vrijednosti koji su stotinama godina stvarali temelji se na la┼żima, ratovima, robovlasni┼ítvu i op─çenito ljudskoj bijedi. Odgovorno tvrdim da su danas najve─çi bogata┼íi svoje bogatstvo stekli gaze─çi po ljudskim le┼íevima. Sve ┼íto je nastalo na trulim temeljima jednog dana ─çe propasti kao kula od karata. Ovo nije prijetnja, niti proro─Źanstvo, ve─ç mnogostruko dokazana ─Źinjenica.

Na┼żalost ve─çina ljudi ne ┼żeli ni┼íta poduzeti, ne zato jer im je dobro, jer jednostavno ne ┼żele ‘talasati’. Ovo direktno ide na ruku vlastodr┼ícima koji na svojoj stani imaju ovu takozvanu nijemu ve─çinu i stoga se ne moraju bojati gubitka kontrole nad sustavom. Stoga mislim da su ovakve mirne akcije bojkota banaka i gra─Ĺanskog neposluha u Ghandijevom stilu pravi put za borbu protiv ovog trulog sistema koji ─çe kadtad pokleknuti.

Duh borbe protiv bankarskog sustava je odr┼żan i nastavlja se u novoj grupi pod nazivom: StopBanque II pod geslom: “Ghandi je bio otac nenaslinog protesta, njegova borba nije trajala jedan dan. Prosinac 7. je dan kad je ljuska bankarskog sustava napukla!”

Svaki dan nailazim na mno┼ítvo materijala. Stoga ─çu a┼żurirati sekciju linkova. Posebnu pa┼żnju skre─çem na povijesne ─Źinjenice o hiperinflaciji koja je vladala Britanijom 70-ih i Jugoslavijom 80-ih godina. Osnovne potrep┼ítine, hrana i benzin su bile luksuz. Zbog redukcija struje, na cijeni su bile vo┼ítane svije─çe (┼íterike). Kada nastupi ozbiljna kriza prvi potez vlade je onemogu─Źiti pristup gra─Ĺana bankama. To se ponavljalo u svakoj krizi. Mnogi se sje─çaju fenomena tzv. ‘stare devizne ┼ítednje’ kad ljudi jednostavno nisu mogli predi─çi svoju ┼ítednju. Ne ┼żelim ┼íiriti paniku, ali kako je sve nizbrdo krenulo, razumno se pitanje name─çe: da li smo sposobni samostalno pre┼żivjeti bar dva tri mjeseca bez servisa na koje smo svakodnevno navikli (struja, plin, kruh, hrana, benzin, mobitel), da li je pametno dr┼żati novac na bankama ili smo tako ovisni o ‘tekovinama moderne civilzacije’ da bez njih jednostavno vi┼íe ne mo┼żemo ni zamisliti ┼żivot,
 
(mandrilo.com, youtube.com/uredio:nsp)

Filed under: Bankarski sustav, Featured, Illuminati, Masoni, NOVAC, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,