EU ZAHTIJEVA MULTIKULTURANOST: U Jajcu se obnavlja prva crkva-džamija na Balkanu?!

Vlasti ovog bosanskohercegovačkog grada ne znaju šta da rade s ruiniranim objektom starim 700 godina, koji je bio crkva, pa zatim džamija

Objekt se, naime, od 2007. godine nalazi pod ingerencijom Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca

Prijepori između Bošnjaka i Hrvata oko jajačke crkve-džamije vode se već dugo, a situacija se dodatno zakuhava otkad je glavni imam Zehrudin Hadžić poslao ultimatum Anti Brtanu, novopridošlom upravitelju objekta, u kojem mu daje rok od sedam dana za predavanje ključeva objekta.

Objekt se, naime, od 2007. godine nalazi pod ingerencijom Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, na čijem čelu se Brtan trenutačno nalazi.

Budući da se u medijima pojavila informacija da Brtan odbija predati ključeve iako za to nije ovlašten, on je odlučio uputiti otvoreno pismo u kojem poziva na dijalog, a s obzirom na to da se radi o zajedničkom kulturno-povijesnom nasljeđu, podsjetio je i da je briga o ovom nacionalnom spomeniku obveza ne samo agencije već svih građana Jajca te da stoga to što se od njega traži izlazi izvan okvira njegove nadležnosti.

“Ako su htjeli ključeve, onda su ih mogli tražiti od mojih prethodnika Bošnjaka na čelu agencije jer se ovako može steći dojam da je zahtjev motiviran mojom nacionalnošću. Iskreno se nadam da nije tako” – poručio je Ante Brtan dodajući da mu oni nisu ni dali ključeve.

Nagađa se da je crkva sv. Marije izgrađena između 12. i 13. stoljeća, a obnovili su je franjevci koji su na to područje došli u 14. stoljeću te su je upravo oni posvetili Blaženoj Djevici Mariji.

Nakon otomanskih osvajanja, 1528. pretvorena je sultan Sulejmanovu džamiju te je sada katastarski vlasnik toga zemljišta Islamska zajednica.

Dok lokalna Katolička crkva i hrvatske političke stranke tvrde da oni trebaju upravljati tim objektom jer se radi o crkvi, Islamska zajednica i bošnjačke stranke tvrde da je u pitanju džamija i pozivaju se na katastar.

Brtan je predložio kompromis po kojemu bi ovaj objekt koristile obje zajednice. Tako predlaže da se vanjski dio obnovi u izvornom obliku, a unutarnji onako kako su ga koristile obje vjerske zajednice u različitim vremenskim razdobljima.

Kao da situacija nije već dovoljno složena, predložio je uključivanje i pravoslavne crkve u BiH pozivajući se na njihovu povijesnu povezanost s crkvom.

Odluka na komisiji iz Sarajeva

“Mi nikad nismo izričito tražili da taj objekt bude džamija, međutim iz političkih krugova, konkretno HDZ-a, dolaze izjave kako oni žele da gore bude crkva i nita više. Iz crkvenih krugova u posljednje vrijeme nije bilo komentara. Postojala je ideja da se zgrada uredi u multimedijski centar, građevinu s ravnim krovom, projekt je radio jedan talijanski arhitekt, a to je trebala biti podloga za kandidaturu objekta za UNESCO-vu zaštitu. Islamska zajednica je pristala, Banjolučka biskupija nije” – navodi imam.

Što će biti s građevinom, on ne zna, no vjeruje da će dobiti sud i ući u posjed, a onda je barem zaštititi od daljnjeg propadanja. O stvarnoj namjeni odlučivat će, smatra on, komisija iz Sarajeva uz konzultacije najviših predstavnika dviju zainteresiranih vjerskih zajednica. Misli da njezina namjena nikako neće nikoga isključivati.

- Ja nisam povjesničar, samo teolog i trenutno glavni imam koji vodi ovu ustanovu. Činjenice govore da je to bila crkva, iako neki dovode u pitanje koja crkva, možda Crkva bosanska, je li kralj doista tu krunjen? To su neka previranja. Nesporno je da je bila crkva i da je onda bila džamija. Na tom tragu sada imamo šansu napraviti nešto zajednički, na korijenima, na tim temeljima koji nas povezuju, to može biti mjesto susreta, nešto što će nas povezati, a ne razdvajati – smatra imam Hadžić.

Žao mu je što ova građevina postaje kamen spoticanja među dvama narodima koji na svaki drugi način sjajno surađuju, u kulturi, vjeri, pa i ostalim važnim pitanjima, ilustrirajući to “Plivskim omahama”, jedinstvenom međureligijskom manifestacijom, višednevnim festivalom kojim se predstavlja raznolikost i bogatstvo bosanske kulture naroda i vjerskih grupa.

Banjolučki biskup Franjo Komarica nije želio previše ulaziti u problematiku, rekao je da se radi o vrlo škakljivom pitanju na koje bi nam najboljem mogao odgovore dati mjesni župnik i gvardijan fra Anto Šimunović. Fra Anti je “škakljiva” problematika argument da nas vrati na biskupa kao mjerodavnijeg.

Ostali smo tako negdje na pola puta između biskupa i župnika, pa smo za stav Crkve morali posegnuti za dokumentom otprije desetak godina kojim je Banjolučka biskupija iznijela neslaganje s idejom da građevina postane multimedijski centar, odnosno “čuđenje i nezadovoljstvo” što nisu konzultirani kao izvorni vlasnici crkve i tornja u planiranju buduće namjene.

Naglašavaju da nemaju ništa protiv da se povijesna jezgra Jajca stavi na UNESCO-ov popis svjetske baštine, ali da “ne mogu podržati nikakav multimedijalni centar koji bi uključivao sadržaje posve neprimjerene sakralnom prostoru crkve i za koji ne bi bilo naznačeno da će se moći (barem povremeno) koristiti i za katoličko bogoslužje”.

Načelnik Jajca Edin Hozan (SDA) izabran je neposredno na izborima, a predsjednik Općinskog vijeća Ivo Šimunović (HDZ BiH) većinom koju tvori 10 njegovih i 9 Hozanovih vijećnika od njih 25. Njih dvojica imaju različita mišljena o crkvi/džamiji, no ako problematiku gledamo kroz odnos imama Hadžića i Šimunovića, onda su ona posve suprotstavljena.

Predsjednik Vijeća tvrdi da priču o građevini aktualizirao upravo imam kada je u svojem biltenu najavio obnovu džamije Sulejmanije sredstvima nekih donatora s istoka.

“Ako su svaku džamiju na koju su polagali neko pravo uporno tražili da se vrati, onda je nepojmljivo da nisu spremni vratiti crkvu. Zna se da su je gradili katolici prije dolaska Osmanskog Carstva. Ta crkva, kao institucija, postoji i danas, pa ako je građevina oteta, logično bi bilo da se i vrati. Zna se vlasnik, ona nije prodana ni darovana. Islamska vjerska zajednica bi trebala pokazati širinu i spremnost na gradnju dobrosusjedskih, međuljudskih i međureligijskih odnosa” – kaže predsjednik Vijeća Šimunović, pozivajući se na “prvo pravo” po pitanju vlasništva.

(vecernji.hr)