Deutsche Welle zabrinut: Balkan je vulkan koji samo što nije eksplodirao

Situacija je toliko zabrinjavajuća da je o njoj već tajno raspravljala nadležno povjerenstvo Bundestaga, pa je čak Balkan bio i jedna od tema summita G7, koji se nakon toga preselio na Bilderberg konferenciju u Austriji

Na Balkanu žive milijuni muslimana starosjedilaca. Čini li to ta regija posebno zanimljivim za “Islamsku državu”, kako posljednjih dana pišu lokalni i svjetski mediji? Naši sugovornici imaju o tome različite stavove.

Posljednjih sto godina balkanske povijesti nisu ništa drugo do kronologija tlačenja muslimana; u uroti sudjeluju svi, od komunista, preko “križara”, do Židova, te je zato najlogičnije svih njih pobiti – to je Islamska država (IS) poručila u propagandnom videu početkom lipnja.

Na snimci čija produkcija podsjeća na nešto između epske fantastike i kvalitetnog dokumentarca, pojavljuje se niz mlađih i starijih bradatih muškaraca, koji na bosanskom i albanskom savjetuju svoju “braću” na Balkanu da napadaju i ubijaju ljude u svojoj okolini. Za potrebe videa dodijeljeni su im bili i posebni nadimci: Al Bosni, Al Albani, Al Kosovi …

Realna prijetnja?

Sarajevski stručnjak za terorizam Vlado Azinović kritizira prije svega medije u regiji koji su od propagandnog snimka načinili, kako kaže, spektakl. “Potpuni marginalci, koji ne predstavljaju nikoga i nikad nisu bili pred kamerom, sada se odjednom osjećaju važnim jer nekome prijete iako te prijetnje nemaju stvarnog uporišta.

Ali samim tim što ovdašnji mediji jašu na toj priči, recikliraju je i omogućuju tim kriminalcima da preko televizije uđu u naše domove – time služimo njihovoj svrsi. Jer oni su taj video sadržaj upravo i napravili da bi se mediji zakačili”, kaže Azinović za DW.

On dodaje da IS na raznim jezicima tjedno šalje preko 200.000 prijetećih poruka samo putem Twittera, te da je “pretjerano misliti kako IS posebno cilja Balkan”.

No neki mediji, koji se mogu smatrati ozbiljnim, idu čak i dalje. Recimo konzervativni list “Die Welt” pisao je nedavno u nedjeljnom izdanju da radikalni islamisti po Balkanu pletu svoje mreže i da čak tu postoji neka vrsta “predobuke” za buduće džihadiste.

To je berlinski list navodno saznao u njemačkim obavještajnim krugovima. Situacija je, piše, toliko zabrinjavajuća da je o njoj već tajno raspravljala nadležno povjerenstvo Bundestaga pa je čak Balkan bio i jedna od tema prošlog summita G7.

Docent na beogradskom Fakultetu političkih nauka Filip Ejdus smatra da se u ovom trenutku ne može govoriti o nekakvim stanicama IS na Balkanu, ali da prijetnje treba shvatiti ozbiljno. “Iako se radi o jednom propagandnom filmu, bila bi kolosalna pogreška uljuljkivati ​​se u vjeri da prijetnja nije realna.

Bojim se da je samo pitanje vremena kada će ta organizacija započeti s napadima u Europi. To bi moglo izazvati političke potrese i rast sigurnosnog populizma čije će prve žrtve biti sloboda i demokracija. Balkan bi, zbog endemske nestabilnosti, bio u tom smislu laka meta.

Političke elite na Balkanu bi prvo trebalo shvatiti da bez odlučnog saveza sa Zapadnim demokracijama, ne mogu odgovoriti na ovaj rastući globalni izazov, a onda bi trebalo to i objasniti svojim građanima”, navodi Ejdus za DW.

Iz bijede u džihad

Njemački mediji prenose i da je “Islamska država” u BiH već izvela nekoliko napada – recimo onaj u Zvorniku kada je napadač ubio jednog i ranio dva policajca.

Međutim, Vlado Azinović podsjeća da napadač nije bio u vezi s vodstvom IS, te da je mali krug potencijalno radikalnih islamista pod prismotrom službi. “To naravno ne otklanja mogućnost terorističkog akta, pogotovo u slučaju napadača vukova samotnjaka. Ali radi se o racionalnoj prijetnji koja je manje ili više pod kontrolom i nema potrebe da se stvara histerija”.

No, iako stručnjaci iz regije daju različite odgovore na pitanje koliko je realna prijetnja IS Balkanu, jedno je sigurno – u toj regiji džihadisti pronalaze relativno veliki broj novaka. Tako se vjeruje da se samo s Kosova više od 250 ljudi pridružilo islamistima, što je, mjereno prema broju stanovnika, rekord izvan arapskih zemalja.

Daleko ne zaostaje ni BiH. Azinović je u jednoj analizi za Atlantsku inicijativu sada prvi put detaljno ispitao tko su ljudi koji odlaze u džihad: “Mi smo za potrebe prezentacije fotografirali kuće tih mladića. To su kuće iz kojih bi čovjek nastojao pobjeći bilo gdje.

Tim mladićima se ne nudi nikakva opipljiva alternativa koja bi ih ohrabrila da budućnost traže u matičnim sredinama. Vrlo često su sa ekonomskih margina, bez škole i radnih navika”.

Siromaštvo i manjak perspektive jesu jedan od uvjeta, ali svakako nisu jedini razlog. Jer, kako kaže naš sugovornik, mladići se ne radikaliziraju jer nemaju škole i posla, pa čak ni zbog recimo genocida u Srebrenici, već na priči o “globalnoj patnji identitetske zajednice kojoj vjeruju da pripadaju”.

“Odlaze na daleka ratišta u zemlje koje ranije nisu znali pokazati ni na zemljopisnoj karti, u rat koji ne razumiju i za interese koje ne shvaćaju. A sve vjerujući da zapravo ispunjavaju neku vrstu Božijeg naloga “, kaže Azinović i zaključuje: “Uglavnom su to ljudi koji inače završavaju u organiziranom kriminalu, au ovom slučaju odlaze u ono što nazivamo ‘Islamskom državom’.”

Utjecaj sa Arapskog poluotoka

Ima još jedna stvar, na koju upozorava Filip Ejdus – jugoslavenski ratovi devedesetih imali su i religioznu notu, kao i gostujuće borce, mudžahedine iz arapskih zemalja. Poslije rata je ostala njihova radikalna i pogrešna interpretacija religije, koju financijski podržavaju naftnog imperija Arabijskog poluotoka.

“Iako uvjerljiva većina muslimana na Balkanu apsolutno odbacuje te anti-civilizacijske ideje, one nažalost pronalaze svoj put do jednog broja ljudi. Tome svakako pogoduju slaba socio-politička kohezija u regiji, loša ekonomska situacija, kao i živo sjećanje na ratove iz devedesetih i rašireni narativi samo-žrtvovanja”, smatra Ejdus.

Slično vrijedi i na Kosovu, kaže u razgovoru za DV Ismail Hasani, prištinski sociolog religije. “Ima imama koji dolaze iz raznih religijskih škola s istoka i pokušavaju propovijedaju islam koji je suprotan idejama tradicionalnog islama na Balkanu.

Rekao bih, međutim, da nijedna od tih radikalnih varijanti nema prođu na Balkanu. “Hasani primjećuje da se” prenaglašava priča o navodnom nastajanju ‘Islamske države’ na Balkanu i to tako da se za njezine kolovođe proglašavaju Albanci”. Taj stručnjak smatra da je razdoblje ratova na Balkanu završen, ali da uporno opstaje stereotip da u tom dijelu svijeta “kao da susjedi jedva čekaju da ubijaju jedni druge”.

Stoga, suglasni su naši sugovornici, i izvješća o “Islamskoj državi” treba stavljati u kontekst. Recimo, kako napominje Azinović, reći da je spomenuti video snimljen još prošle godine. I da je dobar broj onih bradatih ljudi ornih za ubijanje “nevjernika” u međuvremenu već mrtav.
 
(dw.de,vestinet.rs,youtube/uredio:nsp)