Kontroverzni “Savjet za inozemne odnose” SAD-a: 10 sukoba koji će eskalirati u 2015. godini!

Savjet za inozemne odnose često je kritizirano zbog svoje zatvorenosti prema javnosti. Radi se o neprofitnoj organizaciji koja broji četiri tisuće članova. Među njima su najbogatiji i najutjecajniji ljudi iz svih krajeva svijeta

Američki Centar za preventivne radnje (CPA) izdao je popis od deset sukoba koji bi iduće godine mogli zadesiti svijet. Nakon što su prikupljali prijedloge (njih gotovo tisuću) suzili su izbor na svega 30. Pozvali su više od 2200 vladinih dužnosnika, akademika i stručnjaka za vanjsku politiku kako bi zajedno rangirali potencijalne učinke ovih sukoba i to za američke interese.

Inače, Centar za preventivne radnje djeluje u sklopu američkog Savjeta za inozemne odnose (Council on Foreign Relations). Vijeće za vanjsku politiku često je kritizirano zbog svoje zatvorenosti prema javnosti. Radi se o neprofitnoj organizaciji koja broji četiri tisuće članova. Među njima su najbogatiji i najutjecajniji ljudi iz svih krajeva svijeta.

Od 10 sukoba visokog prioriteta, ispitanici su samo iračku krizu ocijenili kao nešto što će vrlo vjerojatno imati posljedice.

Dva sukoba su pala na ljestvici i to s pozicije visokog prioriteta na srednji. Radi se o nasilju i nestabilnosti u Pakistanu i u Jordanu. Ispitanici smatraju da su će ta dva sukoba biti manje važna za Sjedinjene države u 2015. godini.

TOP 10 sukoba u 2015. godini:

1. Intenziviranje sukoba u Iraku zbog ISIL-a
2. Veliki napadi na SAD ili saveznike
3. Cyber napad na važne američke infrastrukture
4. Žestoka kriza Sjeverne Koreje
5. Nova opasnost od izraelskih vojnih napada na Iran
6. Oružani sukob u Južnom kineskom moru
7. Eskalacija sirijskog građanskog rata
8. Porast nasilja i nestabilnosti u Afganistanu
9. Veći broj borbi u istočnoj Ukrajini
10. Povećane izraelsko-palestinske tenzije

Podsjetimo, čovjek koji je petnaest godina bio član Vijeća za vanjsku politiku admiral Chester Ward kritizirao je njihov rad kazavši kako se radi o kreiranju politike koja upravlja cijelim svijetom. Taj bivši sudac i general u mornarici izjavio je sljedeće:

“U središtu Savjeta stoji uvjerenje u superiornost vlastite sposobnosti da se formira svjetski sustav u kojem se prosvijetljeni monopolistički kapitalizam s različitim valutama, bankarstvom, kreditima, proizvodnjom i sirovinama može staviti pod nadzor jedne vlade koja svojom vojskom nadgleda svijet.”

Stoga, svaki njihov dokument, kao što je ovih top 10 sukoba, trebamo uzeti s dozom opreza. Radi se o organizaciji koja ima vlastite interese, a utječu na vanjsku politiku svih zemalja svijeta, pa tako i Hrvatske.

Interaktivna mapa za praćenje svjetskih sukoba – klikni OVDJE

Savjet za inozemne odnose, što je to?

Savjet za inozemne odnose (engl. Council on Foreing Relations – CFR) je nezavisna i nestranačka inozemna politička organizacija, koja je osnovana u 68. ulici u New York-u 29. lipanja 1921. godine. Ova organizacija broji oko 2.000 članova koji pripadaju najelitnijim krugovima vlasti, poduzetništva, financija, komunikacija i univerziteta u Sjedinjenim Država.

Među osnivačima su se nalazili mnogi koji su, poslije Prvog svetskog rata, učestvovali u potpisivanju Versajskog ugovora: pukovnik Eduard Mendel House, Walter Lippmann, John Foster Dulles, Allen Dallas i Christian Herter.

Osnivanje Savjeta za inozemne odnose finansijski su pomogli John Pierpont Morgan, John Rockefeller, Bernard Baruch, Paul Warburg, Otto Kahn i Jacob Shiff.

Svoje ciljeve Savjet je kontinuirano izlagao kroz razne publikacije, od kojih je najpoznatiji časopis “Inozemni poslovi” (Foreign Affairs). Pored toga, često su stavovi ove organizacije izlazili u posebnim tematskim časopisima, kao što je “Studio“.

Osnivači Savjeta za inozemne odnose učestvovali su u donošenju Povelje Lige Naroda (Walter Lippmann, Allen Dallas i Christian Herter). Savjet za inozemne odnose je sa svojim članstvom bio zastupljen i prilikom osnivanja organizacije Ujedinjenih naroda 1945. godine u američkoj delegaciji bilo je 47 članova Savjeta, uključujući Eduard Stetius-a, tadašnjeg državnog sekretara, i John Foster Dulles, Nelson Rockefeller, Adlaj Stevenson i prvog predsjedavajućeg Ujedinjenih naroda, Alger Hiss.
 

 
(dnevno,youtube.com/uredio:nsp)