EU odvlači Balkan od Rusije: Svi se moraju zakleti na vjernost Europskoj Uniji

Berlinska konferencija o zapadnom Balkanu za cilj ima demonstraciju podrške i obnavljanje poruke privrženosti Europske unije zajedničkoj budućnosti. Istodobno, i Berlin i Bruxelles žele čuti istoglasnu uzvratnu poruku o vjernosti. Da li je to priprema za Ujedinjene Europske Države?

Najavljujući ovu konferenciju iz Berlina i Bruxellesa stižu slične poruke. Glasnogovornik njemačke vlade, Steffen Seibert, naglašava važnost razgovora o „otvorenim pitanjima“ u regiji i davanje „novog impulsa“ za njihovo rješavanje: „To se posebno odnosi na jačanje i podršku suradnji u regiji kao i na približavanje Uniji, gospodarsko, političko, ali i na području vladavine prava. Njemačka stoji iza obećanja o europskoj perspektivi zapadnog Balkana“, navodi Seibert.

Početak serije

Bruxelles, sa svoje strane, „pozdravlja inicijativu Angele Merkel“ i ponavlja da su regionalna suradnja i upravljanje gospodarstvom „ključni čimbenici“ procesa proširenja. „Bit će to prilika za razgovore o prioritetima kao što su gospodarstvo, vladavina prava, pružanje sigurnosti stranim investicijama, otvaranje novih radnih mjesta“, kaže za Deutsche Welle, glasnogovornik Europske komisije Peter Stano.

I dok u Bruxellesu najavljuju kako je balkanski samit u Njemačkoj „prvi u nizu“ i da su sljedeći već zakazani za 2015. i 2016. u Austriji, odnosno Francuskoj, europski analitičari ukazuju na izostanak pitanja proširenja s liste prioriteta Europske unije, na „nacionalizaciju“ ovog procesa od strane zemalja članica, na vidno zaostajanje pojedinih zemalja regije ali i na važnu činjenicu da se sastanak organizira u trenutku zategnutih odnosa Bruxellesa i Moskve.

Proširenje u rukama članica

Poznavatelji europske politike već dugo ukazuju na činjenicu da je proširenje prestalo biti jedna od „ključnih misija“ Europske komisije i da je taj proces sve više vođen od strane Vijeća Europske unije, odnosno zemalja članica: „Imamo nešto što se zove ‚nacionalizacija proširenja’. Zemlje članice sve više sudjeluju u ključnim odlukama u tom procesu, prije nego što bi se oslonile na preporuke Europske komisije.

To se posebno odnosi na Njemačku i njezin Bundestag, koji je preuzeo gotovo presudnu ulogu u ocjenjivanju procesa u regiji“, objašnjava za Deutsche Welle, Corina Stratulat, iz Centra za europsku politiku u Bruxellesu. Ona ocjenjuje kako na taj način proces proširenja, s jedne strane, postaje inkluzivniji i demokratičniji , jer se umjesto samo odluke Bruxellesa traži i mišljenje nacionalnih parlamenta.

“S druge strane tu postoji rizik od pretjeranog miješanja tehnokratskih procedura u proces koji je već postavljen, što ga udaljava od već dogovorenog i dodaje nove uvjete i pravila što izaziva frustracije kod onih koji rade na tom procesu, ali i kod građana zemalja koje se nadaju članstvu“, kaže Stratulat i navodi primjere utjecaja odluke njemačkog Bundestaga na albanski zahtjev za kandidaturu 2009. godine, ali i početak pregovora Srbije o članstvu, prošle godine.

EU, Balkan, Rusija

Da se u proces pridruživanja danas sve više upliću i nacionalni interesi zemalja članica, i to na način koji „nije uvijek od pomoći“, smatra i Nicholas White, iz udruge „Neovisni diplomat“. On naglašava da bi bilo bolje da je proširenje ostalo „visoki prioritet“ Europske komisije, ali istodobno dodaje:„Ipak, vrlo je važno da se ovaj sastanak održava u Berlinu. Kancelarka Merkel jest vodeći političar u Europi.

Ona je dominantnija vjerojatno i od svojevremeno Helmuta Kohla, koji je kao ravnotežu imao Francuze, čiji su čelnici danas slabi. Dakle, sama činjenica da ona pitanje Balkana gleda ozbiljno usred velike krize s Rusijom ukazuje na to da Europa neće dići ruke od Balkana, da ta regija ostaje europski interes i buduća teritorija koja se neće prepustiti Rusiji. Čini mi se da se ovim sastankom šalje jasna poruka ne samo zemljama zapadnog Balkana već i Moskvi“, zaključuje White u razgovoru za Deutsche Welle.

Od Balkana se očekuje da dokaže svoj „europski izbor“

Pored najava službenog Berlina i Bruxellesa, ali i očekivanja koja dolaze iz glavnih gradova zemalja sudionica konferencije, europski analitičari u prvi plan dnevnog reda ove konferencije stavljaju upravo pitanje „privrženosti ideji o zajedničkoj budućnosti“, što se u ovom trenutku direktno odnosi na pitanje veza zapadnog Balkana, pogotovo Srbije, s Rusijom.

„Mislim da će EU na svakom koraku podsjećati zemlje zapadnog Balkana da ukoliko žele ući u ‘klub‘ moraju poštivati pravila tog ‘kluba‘ nije ovdje samo pitanje trgovine, nego čitavog pravnog poretka u EU, ali i balansa moći na kontinentu.

Dakle, čuli smo da su Srbija, BiH i druge zemlje regije načinile ‘europski izbor‘. Ako jesu, onda to moraju i pokazati“, smatra Nicholas White. Ocjenjujući inicijativu Angele Merkel, na osnovu koje je došlo do organizacije sastanka u Berlinu, kao „pozitivnu i konstruktivnu, a ne kritičku“, iz Centru za europsku politiku poručuju da će se pred regionalnim čelnicima „pogotovo onim iz BiH, Makedonije i sa Kosova“ u Berlinu naći i pitanje njihovog zaostajanja u procesu eurointegracija.

„Ova inicijativa povezana je i s potrebom da se suočimo s činjenicom da postoji nedovršeni posao na Balkanu. To jest posebno važno u trenutku kada Rusija ‚vježba mišiće’ u susjedstvu, a neke od zemalja Balkana stoje ili čak nazaduju u procesu približavanja EU. Zato je neophodna revitalizacija ovog procesa, neophodno je da se pozitivni signal ovakvog angažiranja zemalja članica materijalizira u konkretne korake približavanja EU i balkanskih zemalja“, zaključuje Stratulat u razgovoru za DW.

Uoči berlinskog sastanka na vrhu, poznavatelji europske politike i balkanskih prilika upozoravaju „Mostar, Banja Luku i Sarajevo“ da ne očekuju da će im njihovi „saveznici“ izvana doći i pomoći im kako bi riješili probleme, niti će se to dogoditi na sastanku s Angelom Merkel. Čelnicima u BiH se još jednom poručuje kako moraju međusobno surađivati na pronalaženju rješenja za svoju zemlju.

Članstvo balkanskih država u EU strateški cilj, a Hrvatskoj pohvale

Ulazak država Zapadnog Balkana u EU predstavlja politički, ekonomski i strateški cilj, zaključio je na konferenciji u Berlinu predsjednik EK Jose Manuel Barroso. Domaćin konferencije bila je njemačka kancelarka Merkel.

“Konferencija država zapadnog Balkana i EU u Berlinu bila je važan signal po pitanju europske perspektive za sve zemlje Zapadnog Balkana, čiji su premijeri i ministri sudjelovali na ovom skupu”, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel, otvarajući u sjedištu vlade konferenciju za novinare s predsjednikom Albanije Edijem Ramom i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom.

Kancelarka Merkel je naglasila da je državama Zapadnog Balkana mjesto u EU. „Konferencija je zaživjela nakon što smo se zapitali kako bismo mogli na odgovarajući način podsjetiti na to da je prije 100 godina počeo 1. Svjetski rat, prije 75 godina 2. Svjetski rat, a prije 25 godina došlo je do okončanja hladnog rata što je dijelovima Europe donijelo novu nadu.

A onda su se 90-tih godina u regiji Zapadnog Balkana rasplamsali ratni sukobi. To što su se osam premijera, ministara gospodarstva i ministara vanjskih poslova u četvrtak (28.8) kao gosti okupili kod nas u Berlinu je plod činjenice da se posljednjih godina u Njemačkoj puno toga dogodilo i da postoji spremnost na suradnju u cilju dobrobiti ljudi na Zapadnom Balkanu. Europska komisija, Europska unija i sve njene članice žele pomoći u tome.“

Austrija domaćin idućeg susreta

Kancelarka je naglasila da će naredne godine domaćin druge konferencije posvećene Balkanu biti Austrija. „Želimo pokazati da ovaj susret nije samo događaj dana, već da mi iz toga stvaramo radni proces jer pred nama je puno posla. Radi se i o političkom rješavanju problema, posebno između Srbije i Kosova, gdje smo u posljednje vrijeme ostvarili velike pomake. Riječ je i o pitanju formiranja vlade nakon izbora u Bosni i Hercegovini. Nadamo se da ćemo u oba područja iduće godine napraviti korak naprijed.”

Merkel je ponovila kako je naglasak konferencije bio na regionalnoj suradnji, da se razgovaralo o prometnim projektima i projektima infrastrukture, jer je cilj da ljudi imaju što više dodirnih točaka, da se susreću i da gospodarstvo može djelovati na zajedničkom prostoru. A onda je izrekla rečenicu koja je definitivno pobila sve ranije navode o umoru od proširenja. „Želimo da proces učlanjenja ide brže. „

Velika očekivanja stanovnika regije

Naglasila je da je to u rukama svake zemlje zasebno ali da ljudi u regiji imaju velika očekivanja i da žele veliki napredak po pitanju suzbijanja nezaposlenosti. A onda je lopticu prebacila predsjedniku Europske komisije. „ Od gospodina Barrosa sam jasno čula da je EK spremna pomoći“. Dodala je i da je povjerenik EU za privredu Oettinger s ministrima gospodarstva razmatrao važnost energetskih projekata u regiji, a da je povjerenik za proširenje Stefan Fuele bio na sastanku u vili Borsig zajedno s ministrima vanjskih poslova. Merkel je podvukla značaj konferencije, na koju je pozvala sve značajne političare iz Berlina i Bruxellesa, ali i stotinjak predstavnika gospodarstva.

Skup je okončan zaključcima u kojima se kaže kako će se sve strane pojačano zalagati za dalje konkretne korake u reformskom procesu, ali i rješavanju svih otvorenih bilateralnih pitanja i unutarnjih problema. Naglašeno je i da će se iduće godine u Austriji na drugoj konferenciji rezimirati i vidjeti što se sve za godinu dana postiglo. Do 2018. će se na idućim konferencijama kontinuirano nastaviti proces i rad na ključnim pitanjima za Zapadni Balkan.

Poboljšati međusobnu suradnju, rješavati probleme

Svi sudionici konferencije su se složili da je neophodno rješavati bilateralna pitanja što je moguće prije. Premijeri Srbije i Kosova su izrazili odlučnost da ubrzaju proces normalizacije odnosa. Mora se razriješiti i spor oko imena između Grčke i Makedonije i pokazati spremnost na kompromis. Zemlje Zapadnog Balkana su se složile da intenzivnije surađuju uz pomoć regionalnih organizacija kakva je Regional Cooperation Council.

Zemlje su se obvezale i na daljnje mjere suzbijanja korupcije i kriminala. Predviđena je čak “nulta tolerancija” za korupciju. U zaključcima se traži nastavak reformi u pogledu stvaranja nezavisnog pravosuđa i pravne države. Sudionici konferencije su se obvezali i na jačanje pluralističkih medija i nezavisnih sindikata. Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu će s tim ciljem organizirati radionicu za 12 vodećih novinara iz zemalja regije. Njemačka je ujedno, kaže se u završnom dokumentu, spremna provesti dodatne mjere, kako bi zemlje regije ohrabrila na korištenje sredstava iz europskih pretpristupnih fondova .

Rama pozdravio angažman kancelarke Merkel

Albanski predsjednik Edi Rama je u ime država Zapadnog Balkana zahvalio kancelarki za njenu inicijativu prema zemaljama Zapadnog Balkana. Zahvalio je i predsjedniku Europske komisije Barrosu, koji je spremno pristao podržati kancelarkinu inicijativu. Rekao je i da je jako važno da kancelarka Merkel preuzima vodeću ulogu kada je u pitanju regija Zapadnog Balkana. „Obvezujemo se nastaviti reforme, pred nama je dug put, to znamo. Moramo štititi i vjersku harmoniju i toleranciju u svojim zemljama i boriti se i dalje da na jednom prostoru muslimani i kršćani žive skupa i to u miru i blagostanju. Kako vi kao Europa možete nama pomoći, tako i mi možemo pomoći vama!”, rekao je Rama.

Jose Manuel Barroso je također zahvalio kancelarki za podršku za, kako je rekao, „agendu Zapadni Balkan“. I sa svoje strane on je podvukao kako Bruxelles želi da zemlje Zapadnog Balkana dugoročno sve postanu članice Unije i da im se na taj način osigura stabilnost i prosperitet. Pohvalio je napredak u Hrvatskoj i rekao da su značajni koraci postignuti i u Srbiji, Makedoniji i čak na Kosovu. Jedino BiH nije spomenuo. Rekao je kako će EU izdvojiti gotovo 12 milijardi za pomoć regiji do 2020. godine, od toga gotovo 20 posto za regionalne projekte. Dodao je da ljudi u zemljama regije prate šta se događa u Berlinu i da je važan signal kada se uputi jasno „Da!“ u korist pristupa njihovih zemalja EU.

Nakon konferencije održana je radna večera s premijerima i ministrima na kojoj je razmijenjeno sve što je dogovoreno na konferenciji. Saslušani su i mladi ljudi iz regije, koji su iznijeli svoje nade i očekivanja od konferencije. Kancelarka je tome pridala veliki značaj i rekla kako vjeruje da će to isto biti inspiracija „da ne popustimo u naporima ka cilju kako bi od regije napravili ne samo uspješniji ekonomski već i politički prostor. “
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dw.de, youtube.com/uredio: nsp)