Zašto su liberali toliko zabrinuti za prdenje krava, ali ne i prdenje LJUDI? Ispada da klimatski aktivisti proizvode više plinova od seoskih krava

Sa svim današnjim pričama o kravama i njihovom navodnom utjecaju na okoliš, pomalo je zanimljivo da liberalni globalisti ne spominju i ljudsko prdenje, koje je veće po broju i daleko prodornije od bilo koje stražnje emisije koja dolazi od stoke

Kako se ispostavilo, u Sjedinjenim Državama živi gotovo 3,5 puta više ljudi nego što ima goveda, posebno u urbanim liberalnim gradovima poput New Yorka i Chicaga.

Budući da svi ljudi i stoka prde, to znači da ljudska nadutost zapravo uništava planet u mnogo većem stupnju od životinja, barem prema pripovijestima klimatskih ludaka.

Da bi bili dosljedni u širenju svoga evanđelja o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju, globalisti se moraju početi baviti problemom metana koji se emitira iz guzica ljudi, posebno u gusto nabijenim demokršćanskim enklavama gdje je koncentracija prdenja ljudi najviša.

Milijuni dolara troše se na istraživanje utjecaja prdenja životinja na okoliš, za koje vladini dužnosnici koji su povjerovali u klimatsku katastrofu tvrde da ona ima značajan utjecaj na zagrijavanje našeg planeta.

Čak i prije nego što je američka kongresnica Alexandria Ocasio-Cortez (AOC) uvela svoj takozvani “Green New Deal”, koji se odnosi na prdenje krava, Kalifornija je već uvela mjere usmjerene na ograničavanje uzgoja stoke na farmama mlijeka.

Demokratski zastupnik Ricardo Lara iz Bell Gardens, autor zakona o borbi protiv “kravljeg nadimanja i stajskog gnoja” u Kaliforniji, primorao bi kalifornijske farmere na prilagodbu svojih poslovnih planova kako bi smanjili količinu kravljih prdeža i stajskog gnoja za 40 posto prije 2031. godine radi ispunjavanja cilja – „hlađenje“ planeta.

Ljudi koji konzumiraju hranu koja je bogata vlaknima također su veći zagađivači od ljudi koji konzumiraju hranu sa malo vlakana.

Dakle, „ako je netko zagovornik zaštite okoliša“, tvrdi autor, tada bi on ili ona (ili ze) trebali konzumirati hranu sa manjom količinom vlakana, jer bi to „potencijalno moglo pomoći okolišu“.

Novi-Svjetski-Poredak.com