DOSEGLI SMO MAKSIMUM: Dramatičan izvještaj dokazao da je EVOLUCIJA čovjeka pošla unatrag! Evo što nas čeka

Znanstvenici tvrde da je čovječanstvo dostiglo svoj maksimum kada je riječ o visini, izdržljivosti i dugovječnosti, a pokušaji premašivanja tih granica snagom organizma dovode do njegova uništavanja

Oni smatraju da je vrlo moguće da će se ljudi u budućnosti vratiti na nekadašnju prosječnu visinu, dok će se životni vijek skratiti.

U posljednjih 100 godina životni se standard znatno povećao u mnogim zemljama. Pravilna prehrana, razvijena medicina i higijena doveli su do toga da su ljudi narasli i počeli živjeti duže.

Međutim, početkom osamdesetih prosječna visina žena iznosila je 170 centimetara, a muškaraca 180, a od tada se pokazatelji nisu mijenjali.

Također, životni vijek nije se produžio iznad 120 godina. Takve podatke iznijeli su francuski znanstvenici koji su analizirali velik broj informacija prikupljenih u posljednjih 150 godina, koje se tiču prosječne visine, trajanja životnog vijeka i tjelesnih sposobnosti ljudi.

Istraživači su uzeli u obzir genetske čimbenike i utjecaj okoline te su došli do zaključka da je čovječanstvo dostiglo krajnju granicu: zahvaljujući napretku u prehrani, medicini i znanosti povećao se broj zdravih ljudi, ali visina i prosječni životni vijek ne mijenjaju se, dok se novi sportski rekordi minimalno razlikuju od prethodnih.

Ipak, stručnjaci su uvjereni da će se ljudi u bliskoj budućnosti vratiti na nekadašnju visinu, a i životni vijek će se skratiti.

“Osnovni je zadatak današnjice da se ovi pokazatelji održe na visokoj razini. Promjene životne sredine, uključujući i klimatske, mogu od nas zahtijevati mnogo više napora i financijskih sredstava, kako bi sve ostalo kao prije.

Međutim, istraživanja pokazuju da se nešto počelo mijenjati, i to ne nabolje. Tako se u proteklih 10 godina u pojedinim afričkim zemljama smanjila prosječna visina stanovništva.

To ukazuje da već sada postoje društva koja ne mogu osigurati dovoljno hrane za svoju djecu i voditi računa o njihovu zdravlju”, ističu autori članka, a prenosi ruski Sputnik.

Osim visine i životnog vijeka, u posljednjih 100 godina povećana je i ljudska izdržljivost, a o tome svjedoče novi sportski rekordi. Međutim, prema mišljenju američkih stručnjaka, ne treba očekivati nove rekorde kada je riječ o maratonu ili biciklističkim utrkama jer je tijelo svakog čovjeka sposobno sagorijevati samo dva i pol puta više energije nego što troši dok je u stanju mirovanja.

Ako se ta granica prekorači, organizam oštećuje mišiće i tkiva, pokušavajući nadoknaditi deficit kalorija. Prema mišljenju stručnjaka, čak ni najsposobniji sportaš ne može premašiti tu barijeru.

Tijekom nekoliko mjeseci istraživači su pratili zdravlje sportaša koji su sudjelovali u biciklističkoj utrci Tour de France koja je trajala više dana, kao i onima koji su sudjelovali u maratonu dugom 140 dana, od Los Angelesa do New Yorka. Istraživači su potom usporedili rezultate s bazalnim metabolizmom, odnosno s količinom energije koju sportaši troše tijekom mirovanja.

Кako se ispostavilo, na početku natjecanja sportaši su trošili mnogo kilokalorija, ali nakon nekoliko tjedana njihove energetske potrebe naglo su se smanjile na oko 1.200 kilokalorija.

Istodobno, istraživači su izmjerili i potrošnju energije kod trudnica. Dobivene su se brojke poklopile s rezultatima sportaša. Buduće majke u prosjeku su sagorijevale isti broj kalorija koliko i sudionici u maratonu u posljednjim danima utrke.

Prema riječima stručnjaka, razlog je za to specifičnost ljudskog organizma koji ne može probaviti mnogo više kalorija nego što tijelo troši u stanju mirovanja.

“Tijekom procesa evolucije, ljudi su postali mnogo izdržljiviji od ostalih primata. To se dogodilo zato što su tijekom prirodne selekcije opstajali fizički aktivni pojedinci, posebno oni koji su mogli trčati preko velikih udaljenosti. No moguće je i to da je izdržljivost povezana s dužim periodom trudnoće, ili čak s povećanom potrošnjom energije našeg mozga”, smatraju autori istraživanja.

Američki stručnjaci koji su obradili statistike smrtnosti iz 40 zemalja u posljednjih 100 godina, izračunali su maksimalan životni vijek koji čovjek može dostići, a on iznosi 125 godina. Najduži životni vijek na zemlji imala je Francuskinja Jeanne Calment koja je umrla u 123. godini života.

“Borba protiv infektivnih i kroničnih bolesti vjerojatno će produžiti prosječni životni vijek, ali ne i njegov maksimum. Stoga je potrebno preraspodijeliti resurse. Sredstva koja se danas rabe kako bi se produžio životni vijek mogla bi se usmjeriti na to da se produži trajanje zdravog života, odnosno da se ljudi osjećaju dobro i u starosti”, zaključili su autori.

(dnevno.hr)