NAŠA DJECA SU IZLOŽENA BROJU OD 10.000 KEMIKALIJA KROZ HRANU KOJU JEDU

Ako ste ikada uzeli vremena da pogledate deklaraciju sastojaka na prehrambenim proizvodima, postoji dobra šansa da ste pronašli neke kemikalije za koje nikada niste čuli

Dok mnogi ljudi skrbe o lošim sastojcima koji pune naslove medija, poput visoko fruktoznog kukuruznog sirupa i nitrata, postoji mnogo drugih sastojaka koji su skliznuli pod radar kod većine ljudi.

Ako je nepoznat sastojak blizu dna popisa sastojaka, mnogi ljudi jednostavno slegnu ramenima i pretpostave da proizvod sadrži tako malo tog sastojka, da to neće značiti veliku razliku.

Međutim, Američka akademija pedijatrije (AAP) upozorava da mnogi od uobičajenih aditiva ne samo u hrani nego i u pakiranju, zaslužuju bliži pregled.

Akademija je nedavno objavila izjavu i izvješće u kojem su u bezrečenim uvjetima izjavili da mnogi od tih aditiva imaju razoran učinak na zdravlje ljudi – a djeca su posebno osjetljiva.

Također su pozvali da se propisi kojima se uređuju ove kemikalije promijene.

S više od 10.000 kemikalija u hrani koju jedemo, jednostavno nije praktično očekivati da će itko moći odvojiti dobro od lošeg. Stoga je izvješće izdvojilo nekoliko skupina, uključujući ftalate, BPA, nitrate, PFC i umjetne boje u hrani.

Posebno se tiče​učinaka tih kemikalija na endokrini sustav. Ftalati i bisfenoli mogu imati negativan učinak na pubertet ili čak obrzati njegov početak, i također mogu povećati rizik od neplodnosti, pretilosti i drugih kroničnih stanja. Izloženost PFC-u, u međuvremenu, rezultira malim brojem rođenja i oštećenjima fetusa u razvoju, dok su nitrati povezani s nekim vrstama raka.

Također su istaknute opasnosti vezane za umjetne boje u hrani. One se sintetiziraju iz nusproizvoda nafte i ugljena, a neke od boja su čak vezane za aluminij, koji je poznati neurotoksin.

Analizom 810 namirnica koje se prodaju za djecu, 43 posto je sadržavalo umjetne boje. Nije iznenađujuće, no jedina kategorija hrane koja je bila bez ijedne ove kemikalije bili su poljoprivredni proizvodi.

Umjetne boje u hrani su povezani sa poremećajem hiperaktivnosti i nedostatkom pažnje, a također utječu i na djecu koja nemaju ADHD.

Neki od problema koji su povezani s umjetnim bojama hrane uključuju imunološku reaktivnost, probleme sa spavanjem, agresivnost i razdražljivost.

Stvari izgledaju puno gore, a dnevni unos koji je FDA certificirala kao prihvatljiv na razinama od 60 mg po danu po osobi uvelike premašuje koncentraciju od 50 mg dnevno po osobi, koja je povezana s velikim negativnim učincima po zdravlje.

Tu su također i kemikalije koje neizravno ulaze u hranu preko premaza, plastike, papira, boja, polimera i ljepila koji se koriste u pakiranju ili proizvodnoj opremi.

Neki od krivaca uključuju ftalate koji se koriste u adhezivima i plastifikatorima, i poput metalnih limenki koje su brtvljene bifenolom i ambalažnim kemikalijama. Takve kemikalije su povezane sa nastankom raka, oksidativnog stresa, kardiotoksičnosti, poremećaja štitnjače i endokrinih problema.

Opasnosti od tih kemikalija posebno su velike kod djece čiji su organi u razvoju ranjivi na poremećaje koji mogu prouzročiti oštećenje za cijeli život. Osim toga, njihova relativna izloženost u pogledu unosa hrane po kilogramu tjelesne mase veća je od one kod odraslih osoba.

Akademija preporučuje roditeljima da koriste svježe i smrznuto voće i povrće, što je više moguće. Skupina također upozorava na sprječavanje prakse grijanja hrane u plastičnim posudama unutar mikrovlne pećnice.

Novi-Svjetski-Poredak.com