NAKON POVLAČENJA AMERIKE IZ NUKLEARNOG SPORAZUMA, RUSIJA ĆE PONOVO AKTIVIRATI VOJNE BAZE NA KUBI

Ruska reakcija na Trumpovo povlačenje iz nuklearnog sporazuma (IND) mogla bi biti ponovna instalacija vojnih baza na Kubi, rekao je šef odbora za obrambenu komisiju u ruskoj Dumi

Također je predvidio “novu kubansku krizu” ukoliko SAD i Rusija ne smire tenzije, piše RT.

SAD planiraju odstupiti iz ključnog sporazuma o nuklearnom oružju iz razdoblja hladnog rata (INF), a odgovor Rusije može biti u duhu tih vremena – ponovno aktiviranje vojnih objekata na Kubi.

Takve planove je iznio Vladimir Shamanov, šef odbora za obranu Državne Dume i bivši zapovjednik zrakoplovnih snaga.

Doista, kubanska vlada mora dopustiti da se ruska vojska vrati, i tu se radi više o politici nego o pitanjima obrane, nagađao je Shamanov.

“Procjena ovog scenarija je u tijeku, a sljedeći prijedlozi će doći” – rekao je on ruskoj novinskoj agenciji Interfax bez pojašnjenja.

Ovi planovi se mogu provesti u stvarnost kad novi predsjednik Kube, Miguel Diaz-Canel, posjeti Rusiju početkom studenog.

Diaz-Canel, svježe lice Kubske komunističke stranke, oprezan je što se tiče strane vojne nazočnosti, ali “politika je živa stvar”, rekao je Shamanov.

“Kuba ima svoje interese i oštećena je američkim sankcijama” – dodao je.

Prije toga, umirovljeni zrakoplovni general pozvao je Moskvu i Washington da se sastanu i vrate pomirenju.

“Ako sada ne zaustavimo tijek događaja i ne razgovaramo, mi zapravo možemo stvoriti slične uvjete koji su doveli do kubanske krize” – izjavio je RIA Novosti.

Kubanska kriza bila je glavni sukob koji je SAD i Sovjetski Savez doveo na rub nuklearnog rata početkom šezdesetih godina.

Tijekom krize, Moskva je postavila sovjetske nuklearne rakete na Kubi kao odgovor na implementaciju američkih raketa slične klase u Turskoj.

Tijekom Hladnog rata, Rusija je upravljala informacijskim centrom za signalizaciju u Lourdesu, na Kubi. Otvoren 1967. godine, centar je tada bio najveća sovjetska špijunska postaja u inozemstvu za prisluškicanje, sa oko 3.000 ljudi koji su upravljali objektom. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, baza Lourdes je smanjila broj službenika, ali je nastavila raditi sve do 2001. kada je zaustavila sve operacije.

Vraćanje vojne prisutnosti Rusije na Kubu bi imalo puno smisla, rekao je za RT Viktor Murakhovski, glavni urednik časopisa Homeland Arsenal.

Kazao je kako reaktivacija baze Lourdes ne bi trebala zahtijevati značajna sredstva, ali to bi omogućilo prikupljanje “zanimljivih informacija o susjedu Kube”. Međutim, primijetio je: “Vremena kad smo rakete imali na Kubu neće se vratiti”.

Konstantin Sivkov, drugi vojni stručnjak i umirovljeni mornarički časnik, nije se složio, navodeći kako je malo vjerojatno da će se ruska vojska vratiti na otok.

“1960-ih smo bili prisiljeni donijeti odluku o raspoređivanju raketa na Kubu jer nismo imali dovoljno interkontinentalnih balističkih raketa. Sada imamo.”

Američki predsjednik Donald Trump šokirao je svijet u listopadu kada je obećao povući se iz nuklearnog sporazuma INF, navodeći argumente ‘ruske povredu sporazuma’. Rusija je to demantirala, navodeći kako je Amerika sama prekršila sporazum uvođenjem raketnih presretača u Istočnoj Europi.

Novi-Svjetski-Poredak.com