Svjetska potražnja za zlatom se povećala za 42 posto – sve više zemalja odustaje od američkog dolara očekujući geopolitičku promjenu

Središnje banke širom svijeta se okreću zlatu kao alternativi američkom dolaru, koje smatraju obezvrijeđenim agresivnom trgovinskom politikom Amerike i geopolitičkom nesigurnošću

Potražnja za zlatom porasla je za 42 posto u prvom tromjesečju 2018. među središnjim bankama, kažu statistička izvješća Svjetskog odbora za zlato (WGC). Rusija i Turska najveći su trenutno neto kupci.

Središnje banke u polugodištu 2018. godine povećale su zalihe za ukupno 193,3 tona zlata, što je 8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine kada su zalihe iznosile 178,6 tona. To označava najjači period kupnje od šest mjeseci središnje banke od 2015., navodi WGC.

Od prve polovice 2018. godine središnja je banka povećala zalihe zlata na 1,36 bilijuna dolara, što je oko 10 posto globalnih deviznih rezervi, izjavio je WGC. Analitičar je izjavio da je razlog tog poteza želja za diverzifikacijom i bijeg od zelenog američkog dolara kao rezervne valute.

“Sjedinjene Države su dugo koristile dolar da pritisnu konkurente. To je uvijek izazvalo bijes u svjetskoj zajednici. A sada je borba protiv dolara došla u Europu” – rekao je Eldiyar Muratov, predsjednik Singapore Castle Family Office.

“Rusija je pojačala kupnju zlata u svojim rezervama u svjetlu novih američkih sankcija i mogućeg isključivanja iz sustava dolara” – dodao je analitičar.

Prema Muratovu, slična strategija sada se promatra u mnogim zemljama Europe i Azije. Kina, Turska, Venezuela, Iran, Katar i Indonezija imaju za cilj de-dollarizaciju gospodarstva i vanjske trgovine. Sve ove zemlje značajno povećavaju zalihe zlata, kaže stručnjak.

Kao što WGC bilježi u svom izvještaju, kupnja i gomilanje zlata nisu samo zbog zaštite domaće valute od rizika.

“U okruženju povećanih geopolitičkih napetosti, zlato je atraktivno sredstvo jer nije tuđa odgovornost i ne nosi nikakav rizik druge ugovorne strane” – navodi se u izvješću.

“Zlato je već poznato sredstvo za središnje banke, ali promjena naravi zlatnog tržišta – uz sve veću potrošnju koja dolazi iz ekonomija u razvoju – znači da se zlato sve više usklađuje s ekonomskim obrascima tržišta u nastajanju. Središnje banke sve češće vide da se pravila igre mijenjaju.”
 

Novi-Svjetski-Poredak.com