ISTRAŽIVANJE: Smrtonosni Pesticidi Pronađeni u 75 posto Meda u Svijetu

Nova studija objavljena u časopisu Science je utvrdila da je 75 posto svjetskog meda zagađeno sa najmanje jednim smrtonosnoim pesticidom

Kemijska supstanca zvana neonikotinoid sastavni je dio nove generacije insekticida koji se u današnje vrijeme koriste u poljoprivrednoj proizvodnji.

Studija „Svjetski pregled neonikotinoida u medu”, je analizirala 198 različitih vrsta meda iz cijelog svijeta u potrazi za tragovima neonikotinoida – štetnim pesticidima koji drastično smanjuju pčelinju populaciju.

Od svih analiziranih vrsta meda, 75 posto ih je sadržavalo neonikotinoide, 30 posto je sadržavalo jednu vrstu neonikotinoida, 45 posto je sadržavalo dvije ili više, a 10 posto je imalo četiri ili pet.

Neonikotinoidi su vrsta pesticida koji su povezani s opadanjem pčelinje populacije. Neonikotinoidi su razvijeni 1991. godine i komercijalna uporaba započela je sredinom 1990-ih. Oko 2006. godine, komercijalni pčelari su počeli izvještavanje o onome što je danas poznato kao kolaps kolonije pčela – gdje cijela kolonija pčela može izumrijeti bez očitog razloga.

Poremećaj je prijavljen u kolonijama diljem svijeta. Nekoliko studija je pokazalo da su za to krivi neonikotinoidi, koji se koriste za ubijanje štetnih insekata kod usjeva, piše Naturalblaze.com.

„Činjenica da je 45% naših uzoraka pokazalo veliku kontaminaciju je zabrinjavajuća i pokazuje da su pčelinje populacije diljem svijeta izložene koktelu neonikotinoida”, napisali su istraživači.

„Učinci izloženosti višestrukim pesticida, čija se štetnost tek nedavno počela istraživati, su veći ako su aktivni zajedno nego kad rade pojedinačno. Ovaj svjetski opis situacije treba biti koristan donositeljima odluka koji bi trebali razmotriti rizike i prednosti korištenja neonikotinoida i pružiti znanstvenicima popis najčešćih štetnih kombinacija neonikotinoida koji se nalaze u medu.”

Istraživanje je također pokazalo da je 34 posto uzoraka meda sadržavalo „koncentracije neonikotinoida za koje se zna da su štetne” za pčele i predstavljaju opasnost za njihov opstanak.

Chris Connolly, stručnjak neurobiologije na Sveučilištu u Dundeeu, rekao je za Phys.org da su ti rezultati „alarmantni” i da je otkrivena količina neonikotinoida „dovoljna da utječe na funkcije mozga pčele i ometa njihovu sposobnost oprašivanja naših usjeva i naših autohtonih biljaka.”

Nakon godina nagađanja i proturječnih studija iz zemalja širom svijeta, čini se da je pošteno reći da su insekticidi neonikotinoidi uzrok dramatičnog pomora pčela. U lipnju, dvije nove studije su dodatno potvrdile opasnosti ove klase pesticida.

Prva studija je uključivala istraživače u Mađarskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj koji su istraživali polja uljane repice, iz kojih se dobiva jestivo ulje. Neka polja su zasijana sa sjemenkama koje su tretirane sa neonikotinoidima, dok su druga zasijana sa netretiranim zrnima. Znanstvenici su proučavali pčele od proljeća 2015. do sljedećeg proljeća. Studija „ Učinci neonikotinoida u određenim zemljama na pčele i divlje pčele”, objavljeno je u časopisu Science. „Ovi rezultati ukazuju na to da neonikotinoidi uzrokuje smanjenu sposobnost pčelinjih vrsta da uspostave nove populacije godinama nakon izlaganja ovom pesticidu”, napisali su istraživači.

Druga studija objavljena u časopisu Science pratila je kanadske farme kukuruza i također su došli do istog zaključka. Istraživači na Sveučilištu York u Kanadi su otkrili da divlje pčele nisu samo izložene neonikotinoidima putem prskanja, već i kroz divlje cvijeće. „To pokazuje da neonikotinoidi, koji su topljivi u vodi, se prelijevaju sa polja na okoliš, na druge biljke koje su vrlo privlačne pčelama”, rekla je Nadia Tsvetkov, voditeljica istraživanja sa Sveučilišta York.

Nažalost, opasnost neonikotinoida je već poznata neko vrijeme. Studija iz srplja 2016. objavljena u Studija objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B otkrila je da neonikotinoidi ne ubijaju trutove pčela, već drastično smanjuju količinu žive sperme proizvedene od strane muške populacije. Istraživači na švicarskom Sveučilištu u Bernu otkrili su da pčele koje jedu pelud tretiranu neonikotinoidima proizvode 39 posto manje žive sperme nego pčele koje ne jedu tretiranu pelud.

Što treba napraviti da kemijske tvrtke prestanu koristiti ovaj opasni proizvod? Trebaju li ljudi stojati po strani i osloniti se na vladu koja bi trebala zaštititi okoliš i pčele?
 
NoviSvjetskiPoredak.com