TRUMPOVA IZNENADNA TRANSFORMACIJA ŠOKIRALA CIJELI SVIJET: Da li je Trump odjedanput pokleknuo pred Novim svjetskim poretkom?

Nakon manje od tri mjeseca u Ovalnom uredu predsjednik Donald Trump naglo je promijenio stav o nizu političkih pitanja pokazujući time da je ipak pokleknuo pred establišmentom?

Tijekom kampanje Trumpu su bila puna usta obećanja da će prodrmati Washington, razbiti status quo, “isušiti političku močvaru” u glavnom gradu i uništiti ono što je dio njegova tima prozvao “deep state”, odnosno “duboka država”.

Obećanja koja je davao dok je skupljao glasove, bila su izuzetno radikalna i klasično populistička, a to ga je i gurnulo na vrh s obzirom na glasačko tijelo žedno promjena.

Kada je zasjeo u Ovalni ured, činilo se da su oni koji su vjerovali da će ga politička realnost prizemljiti – pogriješili. Počeo je održavajući obećanja: izvukao je SAD iz trgovinskog sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu o kojemu je SAD godinama pregovarao i koji je trebao stupiti na snagu te potpisao kontroverznu uredbu o zabrani ulaska u zemlju za državljane sedam pretežno muslimanskih zemalja. Uslijedio je golem pad podrške i najniža podrška birača koju je Amerika vidjela u razdoblju tzv. političkog medenog mjeseca svakog novoizabranog predsjednika.

Tri mjeseca poslije, u samo tjedan dana, Trump je učinio nekoliko iznenađujućih koraka, zapravo preokreta, potvrđujući samo da je nepredvidiv. Njegove odluke upućuju na to da se dosad radikalni predsjednik približava konvencionalnijoj politici. Tome je, prema svemu sudeći, kumovala i interna borba za prevlast sukobljenih struja oko američkog predsjednika, o čemu američki mediji konstantno javljaju otkako je Trump položio prisegu.

U ovom trenutku, vjeruje se, njegovu vanjsku politiku vode generali kojima se Trump okružio, a Bannon je u drugom planu. Jedno od rijetkih obećanja kojima je Trump – zasad – vjeran jest ono o gradnji zida na granici s Meksikom i tvrd stav prema imigraciji. Gradnju zida je najavio uz riječi: “Zapamtite što vam kažem, to je prvo što ću učiniti”. No, u nizu najavljenih politika njegovi su stavovi ovaj tjedan postali dijametralni.

Napad na Siriju

Samo nekoliko dana nakon izjava članova njegove administracije da Trump ne namjerava svrgavati sirijskoga predsjednika Bashara al-Assada, Trump ga je zbog kemijskog napada na civile nazvao krvnikom, čime je potaknuo spekulacije da se sada zalaže za njegovo micanje sa scene. Trump je učinio ono što je njegov prethodnik oklijevao: udario je na Bašarove položaje. “Njegov režim ubija svoje ljude, uključujući i male bebe”, poručio je Trump argumentirajući razloge napada.

Steven Bannon

Mnogi smatraju kako teško da je riječ o koincidenciji da se velika Trumpova preobrazba događa u istom trenutku kad je predsjednik povukao iz Vijeća za nacionalnu sigurnost svoga glavnog savjetnika i stratega u kampanji Stevena Bannona.

Naime, Bannon je veliki protivnik globalizacije i mnogi su ga smatrali predsjednikom u sjeni s vrlo radikalnim uvjerenjima. Čini se da je Trump popustio umjerenijoj i konvencionalnijoj struji, u koju spadaju i njegova kći Ivanka te zet Jared Kushner.

Kina

Za razliku od Rusije, Donald Trump je tijekom kampanje napadao Kinu iz svih oružja. Među ostalim je izjavio da Kina siluje Ameriku. No, grube riječi zamijenile su mnogo pozitivniji komentari Pekinga. Nakon susreta s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom Trump je imao lijepe riječi za kineskog kolegu kojega je nazvao gospodinom.

Osim toga, Trump je porekao svoje izjave i one svojih ljudi da Kina manipulira valutom kako bi sebi osigurala bolju trgovinsku poziciju. “Oni nisu manipulirali valutom”, izjavio je Trump te čak sugerirao da bi mogao biti fleksibilan prema prijašnjim zahtjevima da Kina smanji trgovinski suficit sa SAD-om.

Topliji tonovi prema Kini mogli bi posijati zbunjenost i paniku među američkim tradicionalnim saveznicima u Aziji.

NATO

Jedan od najnevjerojatnijih obrata dogodio se u slučaju NATO-a. Cijelu kampanju Trump je govorio da je riječ o zastarjelom savezu kojemu SAD nepravedno plaća sve račune. Trump je tražio od zemalja saveznica da više plaćaju za američku zaštitu, pokazujući da ne shvaća cijelu bit Saveza.

No, sada se okrenuo za 180 stupnjeva. “NATO više nije zastarjela organizacija, promijenio sam mišljenje”, izjavio je Trump stojeći pokraj Jensa Stoltenberga, glavnog tajnika NATO-a, na konferenciji za novinare u Istočnoj sobi u Bijeloj kući. “Ja i glavni tajnik imali smo produktivan sastanak o tome kako se NATO može boriti protiv terorizma”, rekao je Trump.

Rusija

U kampanji je Trump hvalio ruskog predsjednika Vladimira Putina, navodeći kako ne vidi razlog da Rusija i SAD bliže ne surađuju. Štoviše, Trump je najavljivao promjenu i poboljšanje odnosa s tradicionalnim suparnikom. Međutim, nakon udara na Siriju promijenio je i ton prema Moskvi.

“Trenutačno se uopće ne slažemo s Rusijom. Ovo bi čak mogao biti najgori trenutak u odnosima”, izjavio je Trump. Istodobno je američki državni tajnik Rex Tillerson u Moskvi, a razgovori s ruskom stranom protječu u vrlo hladnoj atmosferi.

Janet Yellen

Još jedan preokret prošli tjedan bila je i Trumpova pohvala Janet Yellen, šefice američke središnje banke FED za koju je prije obećao da će je smijeniti kad istekne njezin mandat. Čak ju je i optužio da drži niske kamatne stope kako bi pomogla predsjedniku Baracku Obami. No, sada najavljuje da bi mogla ostati na tom položaju. “Volim je, poštujem je. Da budem iskren, ja sam i obožavatelj niskih kamatnih stopa”, izjavio je Trump.

Šef FBI-a James Comey

Šef FBI-a odigrao je značajnu ulogu tijekom predsjedničke kampanje 2016. godine, dobrim dijelom zbog istrage Trumpove protivnice Hillary Clinton zbog ugrožavanja nacionalne sigurnosti za što ju je optuživao Trumpov tabor. Nakon Trumpove pobjede pozivalo se i na istragu Trumpa, odnosno ruskog utjecaja na izbore.

Trump je na to izišao s protuoptužbom da ga je prethodna, demokratska administracija špijunirala. Kada je objelodanjeno da je Susan Rice, Obamina savjetnica za nacionalnu sigurnost, tražila da se “skinu maske” Trumpovih ljudi, Trump je to istaknuo kao dokaz svojoj tvrdnji da je Obama dopustio njegovo špijuniranje.

“Nisam niti znao koliko sam u pravu”, komentirao je Trump te na pitanje zašto je zadržao Jamesa Comeyja, iako ga je imenovala Obamina vlada, izjavio kako je Comeyjeva sudbina neizvjesna. “Mogao bih se predomisliti o tome hoće li ostati na svom položaju. No, pričekajmo da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Trump.
 
(jutarnji.hr)