Nedavne vježbe NATO-a bile su osmišljene da zastraše potencijalne protivnike, ali iza kulisa je najgori neprijetelj zapravo bila – slanina

Norveške su se vlasti uznemirile nakon što je strani vojnik na vojne vježbe donio svinjetinu iz svoje matične zemlje, prenosi RT.

Uvijek postoji netko tko ne slijedi pravila.

Dok je 50.000 vojnika iz 31 NATO zemalje partnera očito znalo da ne smiju donijeti proizvode domaćih mesnih proizvoda u Norvešku, jedna je osoba to učinila.

Kad je shvatila neustrašivost stranog vojnika, norveška vlast je doslovno poludila zbog mogućnosti da meso možda ima afričku svinjsku kripu, jer ta epidemija trenutno bjesni u domovini tog vojnika.

Postavili su tim veterinara i stručnjaka iz Norveške agencije za sigurnost hrane koji su radili 24 sata dnevno kako bi osigurali da Norveška nije zahvaćena epridemijom, izvijestio je Dagbladet.

Njihova je misija uključivala temeljita ispitivanja vojničke prtljage, oduzimanje posuda za hranu i ručne prtljage za koje je utvrđeno da nose potencijalnu opasnost za zdravlje i sigurnost, poput onih koji sadrže mlijeko i proizvode od jaja iz drugih zemalja.

Testovi su naposljetku utvrdili da je Norveška sigurna od afričke svinjske gripe, rekao je za novine pukovnik Per Leines Lausund, odbijajući otkriti državljanstvo krivog vojnika.

Bila je to sreća u nesreći, budući da je pukovnik rekao da bi svaka pojava svinjske gripe mogla koštati Norvešku do 2 milijarde norveških kruna ili 240 milijuna dolara).

Istočna Europa svjedočila je nekoliko slučajeva izbijanja afričke svinjske gripe tijekom ljeta, a Belgija je potvrdila osam slučajeva krajem rujna. Kina je također bila teško pogođena, a bolest je prijavljena na više od 50 farmi diljem zemlje.

Dakle, dok se stara fraza “donijeti kući slaninu” još uvijek naširoko koristi, donosi slaninu na ratne vojne vježbe NATO-a čini se da je sasvim drugačija priča.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Nove smjernice za rak objavljene od strane Svjetskog fonda za istraživanje raka (WCRF) su stavile slaninu, kobasice i druge mesnate poslastice na listu opasne hrane, navodeći da nema “sigurne” količine ove omiljene hrane

Ali da li stvarno možemo kriviti meso zbog toga – ili su to kemikalije i drugi aditivi koje prehrambena industrija stavlja u mješavinu koja čini takvo meso otrovnim?

WCRF navodi da posebno prerađeno meso, povećava rizik od raka. Dr. Giota Mitou, direktor istraživanja WRCF-a, izjavio je u nedavnoj izjavi: “Najbolji savjet je ne jesti prerađeno meso. Rizik se povećava s potrošnjom.”

WCRF također dodaje da kada je riječ o prerađenom mesu, “nijedna razina unosa ne može se pouzdano povezati sa nedostatkom rizika od raka debelog crijeva”.

Ali možete reći da obrađeno meso zapravo nije hrana – barem u usporedbi sa domaćom slaninom ili svježom domaćom kobasicom. Mišljenje da je vakuumirano meso puno natrijevog nitrita ili mješoviti mesni proizvodi koje kupite u supermarketu je na bilo koji način jednako kao i meso hranjeno travom, doista je vrlo smiješno.

Iako je umjerenost nužna, zabrana pravih mesnih proizvoda poput slanine ponovo stavlja na ljude dodatni rizik umjesto otkrivanja pravih krivaca – prehrambene industrije koja zagađuje opskrbu hranom sa otrovnim aditivima već desetljećima.

Toksični aditivi uzrokuju rak, a ne hrana

Pišući za The Guardian, Bee Wilson napominje da uvijek postoji način da slanina, kobasice i druga hrana koju sada nazivamo “prerađenim mesom” ne rezultira oboljevanjem od raka. Wilson mahnito tvrdi: “Činjenica da je to tako malo poznato je priznanje snage​mesne industrije koja je posljednjih 40 godina bila uključena u kampanju prikrivanja i pogrešnog usmjeravanja građana.”

Kao što Wilson dalje bilježi, mnogi od nas odabiru meso na temelju njegove “ružičaste boje”. Ružičasta boja koju vidimo kod mesnih proizvoda nije pokazatelj prisutnosti svježine, nego prisutnosti nečega što je još zlokobnije: natrijevog nitrita i natrijevog nitrata.

Ove kemikalije su te koje su otrovne, a ne samo meso. Ono što nazivamo “prerađenim mesom” više je kancerogeno nego “neprerađeno meso” zbog tih nitrata i nitrita (i drugih neugodnih sastojaka koji se dodaju).

Nitrati se prirodno pojavljuju u različitom povrću – ali način na koji nitrati reagiraju u mesu daleko su različiti. Određene komponente u crvenom mesu (željezo, amini i amidi) djeluju u interakciji sa nitratima kako bi nastali N-nitrozo spojevi, koji su kancerogeni – čak i u malim dozama.

“Kad god netko jede slaninu, kobasice ili drugo prerađeno meso, njihova crijeva primaju dozu nitrozamina, koji oštećuju stanice crijeva i može dovesti do raka” – objašnjava Wilson.

Znanstvenici već gotovo 60 godina poznaju tu vezu između nitrata, nitrita i raka – i ipak, umjesto da drže prehrambenu industriju odgovornom za prodaju hrane sa toksinom, potrošačima je jednostavno rečeno da samo jedu manje prerađenog mesa.

U 1970-im godinama industrija mesa je već znala za vezu između nitrozamina i raka. Kako su tada izvori napominjali, slanina (i ostala jela) mogu se proizvesti bez dodavanja nitrita i nitrata – ali proces zrenja će trajati malo duže. I dulji proces zrenja neizbježno znači manje dobiti za industriju, iako bi to značilo sigurnu hranu za nas ostale.

Iako je fer reći da isključivo jedući domaću slaninu i kobasice bez nitrata ne bi bio najzdraviji izbor kojeg možete odabrati, ostaje činjenica da domaća slanina ne mora uzrokovati rak.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Čovjek poriče bilo koji zločin i kaže da je samo želio jesti slaninu

53-godišnji muškarac iz Stockholma je osuđen zbog uvredljivog ponašanja, jer je među ostalim ljudima jeo svinjsku slaninu ispred tri žene koje su nosile hidžab u putničkom vlaku.

“Zločin” se dogodio u putničkom vlaku u Stockholmu, gdje je čovjek počeo jesti slaninu ispred tri “zatamnjene” žene, izvijestio je portal marsta.nu.

Prema tužilaštvu, muškarac je demonstrativno počeo žvakati svinjetinu pred ženama, a potom ih je slijedio kad su promijenile mjesta.

Cijela je stvar trajala nekoliko minuta.

Navodno je također rekao da mrzi muslimane i crnce.

Čovjek je osuđen i kažnjen dijelom zbog uvredljivog ponašanja, ali i dijelom zbog poticanja na rasnu mržnju.

Međutim, on je počinio incident i 2016. godine, te je bio oslobođen zbog nedostatka dokaza.

No, sada je osuđen zbog konzumacije svinjetine / uvredljivog ponašanja, i 53-godišnji muškarac sada mora platiti odštetu od 5.000 kruna za svaku ženu, kao i 9.000 kruna ukupne kazne.

Čovjek poriče bilo koji zločin i kaže da je samo želio jesti slaninu.

Međutim, tužitelj je imao podatke o svjedocima, kao i slike nadzorne kamere iz vlaka. Prema verziji priče čovjeka, samo je slijedio žene da im se ispriča ako se osjećaju uvrijeđene zato što on jede svinjsku slaninu u javnosti.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Da li nas meso, kobasice, slanina, hrenovke, paštete hrane ili od nas prave onkološke pacijente?

Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da ta hrana može izazvati rak, uznemirenost se nastanila u svaku srpsku kuću!

Mi priskaču u pomoć i donosimo vam kratki vodič za izbjegavanje opasnosti koje se kriju u omiljenoj nam hrani. Istražili smo u kojim slučajevima slaninice, kobasice, hrenovke, paštete i šnicle nikako ne bi trebalo spustiti u košaricu!

Da biste i vi znali što kupiti, ponesite za početak lupu u trgovinu (šala jeste, ali samo djelomično, jer su slova nadeklaracijama stvarno presitna).

Potom upamtite ove korisne savjete liječnika veterinarske medicine, bivšeg saveznog veterinarskog inspektora.

Od najvećeg značaja je da čitamo deklaracije. Prvi razlog da ne kupite kobasice, hrenovke i salame jeste ako na deklaraciji stoji oznaka MSM. To znači da je meso strojno separirano, samljeveno s kostima, u kojima su deponirani svi antibiotici, hormoni, teški metali i ostali otrovi koje je životinja tijekom života pojela.

Isto vrijedi kada na deklaraciji pronaći emulgatore nitrite koji su obilježeni E249, E250, E251 i E252.

Štetni su zato što s aminokiselinama iz mesa stvaraju kancerogeno spoj nitrozamin. Odmah vratite na policu kobasice, hrenovke, salamu i paštetu ako ste na deklaraciji uočili polifosfate koji se obilježavaju E451, E452 i E453 jer su genotoksični ili narodski rečeno, oštećuju nam gene.

Posebno vodite računa da ne jedete niti jedan proizvod koji sadrži E407, kako se obilježava karagenan. On se lijepi za zidove crijeva, stvara ranice koje se poslije mogu pretvoriti u rak debelog crijeva – upozorava taj stručnjak.

Kako dodaje, ako ste pročitali da neki od proizvoda sadrži poboljšivač okusa - glutaminat, to je dokaz da u njemu nema mesa.

Sve što smo naveli odnosi se na trajne i polutrajne suhomesnate proizvode. Kada je meso u pitanju, ako kupujete, primjerice, svinjske šnicle, obratite pažnju da li je meso prošarano žilicama masti ili ne. Ako jeste, te životinje i nisu tako loše hranjene. Ukoliko nema ni grama bijele masnoće, a vodica curi iz njega, dokaz je da su svinje, uz hranu, dobivale hormon rasta i antibiotike. Spremanje mesa trebalo bi biti tako da ne zagori.

U toj zagoreloj masi pojavljuje se spoj dioksin, koji je kancerogen. Najbolje je kuhati ga, peći zavijenog u foliju u pećnici ili teflonu, u ulju, a može i na električnom roštilju. Ako netko voli baš miris dima, može peći meso i na roštilju na ugljen.

Pritom voditi računa da se meso stavlja na rešetku kada ugljen prestane dimiti i kada se stvori jak žar – objašnjava stručnjak i za kraj zaključuje da djeci svakako ne bi trebalo davati prerađevine, naročito ne paštete i hrenovke.

Na kraju, paštete uz malo truda možete napraviti i sami!
 
(alo.rs/uredio:NSP)

Da li nas meso, kobasice, slanina, hrenovke, paštete … hrane ili od nas prave onkološke pacijente?

Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da ta hrana može izazvati rak, uznemirenost se nastanila u svaku kuću!

Mi priskačemo u pomoć i donosimo vam kratki vodič za izbjegavanje opasnosti koje se kriju u omiljenoj nam hrani. Istražili smo u kojim slučajevima slaninice, kobasice, hrenovke, paštete i šnicle nikako ne bi trebalo spustiti u košaricu!

Da biste i vi znali što kupiti, ponesite za početak povećalo u trgovinu (šala je, ali samo djelomično, jer su slova na deklaracijama stvarno presitna).

Od najvećeg značaja je da čitamo deklaracije. Prvi razlog da ne kupite kobasice, hrenovke i salame je ako na deklaraciji piše oznaka MSM. To znači da je meso strojno odvajano, samljeveno sa kostima, u kojima su deponirani svi antibiotici, hormoni, teški metali i ostali otrovi koje je životinja tijekom života pojela.

Isto vrijedi kada na deklaraciji pronađete emulgatore nitrite koji su obilježeni sa E249, E250, E251 i E252.

Štetni su zato što s aminokiselinama iz mesa stvaraju kancerogeni spoj nitrozamin. Odmah vratite na policu kobasice, hrenovke, salamu i paštetu ako ste na deklaraciji uočili polifosfate koji se obilježavaju E451, E452 i E453 jer su genotoksični ili narodski rečeno, oštećuju nam gene.

Posebno vodite računa da ne jedete nijedan proizvod koji sadrži E407, koja označava spoj karagenan. On se lijepi za zidove crijeva, stvara ranice koje se poslije mogu pretvoriti u rak debelog crijeva.

Ako ste pročitali da neki od proizvoda sadrži poboljšivač okusa – glutaminat, to je dokaz da u njemu nema mesa.

Sve što smo naveli odnosi se na trajne i polutrajne suhomesnate proizvode. Kada je meso u pitanju, ako kupujete, primjerice, svinjske šnicle, obratite pažnju da li je meso prošarano žilicama masti ili ne. Ako je, te životinje i nisu tako loše hranjene. Ukoliko nema ni grama bijele masnoće, a vodica curi iz njega, dokaz je da su svinje, uz hranu, dobivale hormon rasta i antibiotike. Spremanje mesa trebalo bi biti tako da ne zagori.

U toj zagorjeloj masi pojavljuje se spoj dioksin, koji je kancerogen. Najbolje je kuhati ga, peći zavijenog u foliju u pećnici ili teflonu, u ulju, a može i na električnom roštilju. Ako netko voli baš miris dima, može peči meso i na roštilju na ugljen.

Pritom vodite računa da se meso stavlja na rešetku kada ugljen prestane dimiti i kada se stvori jak žar – i za kraj zaključujemo da djeci svakako ne bi trebalo davati prerađevine, naročito ne paštete i hrenovke.

Na kraju, paštetu uz malo truda možete napraviti i sami!
 
(alo.rs/uredio:nsp)

Nakon što je nedavno svijetom odjeknula vijest da su slanina, šunka i kobasice kancerogene, mnogi su s pravom pomislili da nam više ništa nije preostalo i da sve izaziva rak

No, kako bi nam pomogli u ovoj nedoumici, Međunarodna agencija za istraživanje raka stvorila je listu od 116 tvari i aktivnosti koje dokazano izazivaju rak, a na listi se ne nalazi crveno meso (koje samo “vjerojatno izaziva rak”).

Lista se dijeli na tri dijela, “izloženost kancerogenima”, “mješavina kancerogena” i “agensi”

Izloženost kancerogenim tvarima

1. Pušenje duhana: Najučestaliji oblik konzumacije duhana je uvlačenje dima cigarete, a o opasnostima pušenja već je odavno sve rečeno. Inače, duhan se konzumira još od 5000.-3000. godine prije Krista kada je u Južnoj Americi započeo uzgoj ove biljke.

2. Solarij: Solariji i solarij svjetiljke su naprave koje uz pomoć ultraljubičaste radijacije pomažu pri dobivanju kozmetičkog tena, ali u isto vrijeme čovjeka pretjerano izlažu UV radijaciji koja izaziva rak, katarakt i prerano starenje kože.

3. Proizvodnja aluminija: Povećan rizik oboljenja od raka pluća i mjehura zabilježen je kod radnika u tvornicama za obradu aluminija. Dulja izloženost isparavanjima kemikalija i katranu kamenog ugljena može izazvati rak.

4. Arsen u vodi: Izuzetno otrovna kemikalija koja se koristi u proizvodnji pojedinih legura može završiti u zalihama vode, a arsen dokazano izaziva rak kože i povezuju ga s rakom jetre, pluća, bubrega i mjehura.

5. Proizvodnja auramina: Auramin se koristi kao antiseptik, ali i kod proizvodnje bojila. Studija je pokazala da je velik broj tumora mjehura kod muškaraca koji se bave proizvodnjom auramina, povezan se udisanjem štetnih agensa tijekom procesa proizvodnje.

6. Proizvodnja i popravak obuće: Povezana je s povećanim rizikom oboljenja od raka nosa i leukemije, a razlog je izloženost benzenu i ostalim otapalima. Doduše, ovaj rizik znatno ovisi o trajanju i razini izloženosti.

7. Čišćenje dimnjaka: Dimnjačari, zbog izloženosti čađi i prašini, obolijevali su od posebnog oblika raka koji čak nosi i naziv “dimnjačarski rak”.

8. Gasifikacija ugljena: Istraživanja pokazuju da radnici koji dolaze u doticaj s ugljenim plinom, češće oboljevaju od raka pluća.

9. Destilacija kamenog ugljena: Katran kamenog ugljena gusta je crna tekućina koja ostaje nakon destilacije kamenog ugljena, a između ostalog, koristi se i prilikom asfaltiranja. Izloženi nisu samo oni koji dolaze u izravni doticaj već se može raditi i o zagađenju zraka.

10. Proizvodnja koksa: Proizvodnja koksa također je povezano s povećanim rizikom od raka pluća i bubrega.

11. Proizvodnja namještaja: Proizvođači namještaja statistički češće obolijevaju od raka nosa zbog izloženosti prašini.

12. Iskopavanje hematita i izloženost radonu: Rudari koji iskopavaju hematit neprestano su izloženi radonu, radioaktivnom kancerogenu koje uvelike povećava rizik od raka pluća.

13. Pasivno pušenje: Mnoge studije pokazale su da rizik od raka pluća postoji čak i kod onih koji udišu tuđi dim iako sami nisu pušači, a radi se o povećanom riziku od raka pluća, srčanih bolesti ili emfizema. Svake godine 12 tisuća Britanaca umire o pasivnog pušenja.

14. Rad u čeličanama: Studije su pokazale da radnici u čeličanama u različitim dijelovima svijeta puno češće obolijevaju od raka pluća. Rad u čeličanama podrazumijeva i svakodnevnu izloženost brojnim poznatim genotoksicima i karcinogenim tvarima.

15. Proizvodnja izopropanola: Ljudi u ovoj industriji često su izloženi brojnim kancerogenim tvarima, a ova bezbojna i zapaljiva kemikalija snažnog mirisa ima niz primjena ne samo u industriji već i u domu i farmaciji (alkohol za čišćenje rana, sredstva za higijensku dezinfekciju ruku itd.).

16. Proizvodnja ljubičaste boje: Ljubičasta ili magenta prva je sintetička boja koja je proizvedena 1850., ali tijekom proizvodnje koriste se i neke kemikalije koje su povezane s rakom mjehura. Inače, mnoge štetne kemikalije zabranjene su u prizodnji boja za kosu.

17. Poslovi u kojima se radi s bojama: Studije su dokazale povezanost između rada s bojama i povećanog rizikom od raka. Slučajevi raka mjehura i leukemije mogli bi biti povezani s izloženošću benzenu u kombinaciji s ostalim organskim otapalima. Rak pluća mogle su izazvati olovni kromat i azbest.

18. Rad s katranom: Katran se ne koristi samo kod asfaltiranja nego se s njim susreću i krovopokrivači koji su tako izloženi štetnim kemikalijama kao što je benzen.

19. Industrija gume: Studije su pokazale da su radnici zaposleni u industriji gume češće obolijevali od raka mjehura, raka pluća i leukemije.

20. Izloženost anorganskim kiselinama i aerosolima: Tekući aerosoli koji nastaju kondenzacijom para sumporne kiseline, povezani su povećanim rizikom od raka pluća.

Kancergone mješavine

21. Prirodne mješavine aflatoksina: Radi se o toksinima koje proizvode određene vrste gljiva, a spadaju u među najkancerogenije tvari poznate čovjeku.

22. Alkoholna pića: Konzumacija alkohola povezana je s rakom dojke, debelog crijeva, jednjaka, jetre, usne šupljine i jednjaka, a vjerojatno je povezana i s rakom gušterače.

23. Areka: Areka oraščići blagi su stimulans nalik kavi, a najčešće se žvaču s lišćem betela. Vjeruje se kako povećava rizik od raka usne šupljine i jednjaka.

24. Žvakanje lišća betela (bez duhana): Lišće betela najproširenije je u Aziji gdje ga ljudi žvaču pomiješano s areka oraščićem, a oba sastojka povezana su s rakom usne šupljine

25. Žvakanje lišća betela (s duhanom): Lišće betela dodatno povećava rizik

26. Katran ugljenog kamena: Kao što smo već i napisali, radi se o crnoj tekućini u kojoj se nalaze mnogi kancerogeni

27. Ugljeni katran: Radi se o materijalu koji se dobiva destruktivnom destilacijom ugljena kod proizvodnje ugljenog plina. Sirovi katran sadrži velik broj organskih spojeva (npr. benzena, naftalena, metilbenzena itd.)

28. Loženje na ugljen: Ugljen je jedan od najpoznatijih kancerogena, ali ne radi se samo o problemu s kojim se susreću rudari već postoji određena opasnost i za sve one koji se griju ugljenom.

29. Ispušni plinovi dizel motora: Postoji velika opasnost od raka zbog udisanja plinova dizel motora. Preko 30 sastojaka dizela nalazi se na listi potencijalno opasnih kancerogenih tvari i spojeva.

30. Mineralna ulja: Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je neobrađena i blago obrađena mineralna ulja u prvu skupinu kancerogena. Visoko rafinirana ulja nalaze se u trećoj skupini što znači da vjerojatno nisu opasna, ali ih se zbog nedostatka istraživanja ne može klasificirati kao bezopasne.

31. Fenacetin: Fenacetin je bijeli kristalični prašak bez mirisa, gorkog okusa i vrlo teško topiv u vodi, a koristi se kao sredstvo protiv boli i za sniženje povišene tjelesne temperature. Međutim, u nekim je zemljama zabranjen zbog povezanosti s tumorima kod pacijenata.

32. Biljke koje sadrže aristolohičnu kiselinu: Aristolohična kiselina, koju nalazimo u biljci Vučja stopa, čest je sastojak biljnih pripravaka za mršavljenje. Međutim, mnoge su studije pokazale kako je ona povezana s oštećenjem bubrega, ali rakom gornjeg urinarnog trakta.

33. Poliklorirani bifenili: spadaju zajedno u skupinu pesticida/insekticida. Ne predstavljaju kemijski jedinstvenu tvar, nego se radi o 209 spojeva s različitim sadržajem klora. U mnogim zemljama ne koriste se od kraja sedamdesetih zbog štetnosti za okoliš, a istraživanja su pokazala povezanost s melanomima, rakom jetre, rakom mozga i rakom dojke.

34. Kineska slana riba: Prehrana koja sadrži velike količine slanog mesa, ribe i ukiseljene hrane (najčešće u dijelovima Azije i sjeverne Afrike), može povećati rizik od nazofaringealnog karcinoma. Takva hrana često ima visok udio nitrata i nitrita koji oštećuju DNK.

35.Nafta iz škriljevca: Nafta koja se dobiva tzv. frackingom (lomljenjem) posljednjih je godina podijelila i izazvala burne reakcije, nakon što je otkriveno da postoji velika opasnost od ispuštanja štetnih otrova u zrak, vodu i zemlju. Kemikalije koje se koriste prilikom frackinga povećavaju rizik od oboljenja.

36. Čađa: Kao što smo već spomenuli, čađa i ugljena prašina također su povezani s rakom.

37. Duhan za žvakanje: Iako je pušenje daleko rasprostranjenije, neki duhan žvaču ili šmrču misleći da je to bezopasan način konzumacije. No, to nije točno.

38. Drvena prašina: Prašina tvrdih vrsta drva karakterizira se kao izrazito opasna i karcinogena.

39. Obrađena hrana: Meso koje na određeni način obrađeno, zbog okusa ili trajnosti.

Kancerogeni agensi i skupine agensa

40. Acetaldehid: Nastaje u tijeku alkoholnog vrenja mošta (dekarboksilacijom pirogrožđane kiseline

41. 4-aminobifenil

42. Aristolohične kiseline i biljke koje ih sadrže

43. Arsen

44. Azbest

45. Azatioprin

46. Benzen

47. Benzidin

48. Benzo(a)piren

49. Berilij

50. Klornafazin

51. Bisklorometil eter

52. Klorometil metil eter

53. 1,3-Butadien

54. 1,4-Butanediol dimetansulfonat

55. Kadmij

56. Kloroambucil

57. Metil-CCNU

58. Kromium

59. Ciklosporin

60. Kontraceptivi, hormonalni, kombinirani oblici (s estrogenom i progesteronom)

61. Oralni kontraceptivi, sekvencijalni oblici hormonalne kontracepcije (period uzimanja samo estrogena, a zatim period estrogena i progesterona)

62. Ciklofosfamidi

63. Dietilstilbestrol

64. Boje na bazi benzidina

65. Epstein-Barr virus

66. Estrogen, nesteroidni

67. Estrogen, steroidni

68. Estrogenska terapija, postmenopauzalna

69. Etanol u alkoholnim pićima

70. Erionit

71. Etilen oksid

72. Etoposide, sam i u kombinaciji sa cisplatinom i bleomycinom

73. Formaldehid

74. Galij arsenid

75. Bakterija Helicobacter pylori (infekcija)

76. Hepatitis B (kronična infekcija)

77. Hepatitis C (kronična infekcija)

78. Biljni lijekovi koji sadrže biljku roda aristolohija

79. HIV tip 1 (infekcija)

80. HPV (humani papillomavirus) tipa 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59 i 66

81. Humani T–limfotropni virus tipa 1

82. Melfalan

83. Metoksalen i ultraljubičasta A-radijacija

84. 4,4′-metilen-bis(2-kloroanilin)

85. MOPP i druga kombinirana kemoterapija koja uključuje alkilatne agense

86. Iperit, poznat i pod imenom “dušikov iperit”

87. 2-naftilamin

88. Neutronska radijacija

89. Nikal

90. 4-(N-nitrozodimetilamin)-1-(3-piridil)-1-butanon

91. N’-nitrozonornikotin

92. Opisthorchis viverrini (infekcija)

93. Zagađenje zraka

94. Partikularne tvari u zagađenom zraku

95. Radioaktivni fosfor-32

96. Plutonij-239 i njegovi proizvodi raspadanja (plutonij-240 i ostali izotopi), u obliku aerosola

97. Radioaktivni jod, kratkotrajni izotopi, uključujući I-131, od nezgoda atomskih reaktora do eksplozija nuklearnog oružja (izloženost tijekom djetinjstva)

98. Radionuklidi, α-čestice

99. Radionuklidi, β-čestice

100. Radij-224 i proizvodi njegova raspadanja

101. Radij-226 i proizvodi njegova raspadanja

102. Radij-228 i proizvodi njegova raspadanja

103. Radon-222 i proizvodi njegova raspadanja

104. Schistosoma haematobium (infekcija shistosomijazom)

105. Silicij, kristal (udahnut u obliku kvarca ili kristobalita)

106. Solarno zračenje

107. Puder s vlaknima azbesta

108. Tamoksifen

109. 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin

110. Tiotepa

111. Torij-232 i proizvodi njegova raspadanja, uneseni intravenozno

112. Treosulfan

113. Orto-toluidin, koristi se u izradi kemikalija od gume, pesticida i bojila

114. Vinil klorid

115. Ultraljubičasto zračenje

116. X-zračenje i gama zračenje
 

 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)

Iako smo svi samo ljudi i ponekad se “počastimo” ne toliko zdravom hranom, postoje neke namirnice koje nikad, nipošto ne bi trebalo jesti

Za pretpostaviti je da nutricionisti paze što unose u organizam. Iako su i oni samo ljudi i isto se ponekad ‘počaste’ ne toliko zdravom hranom, postoje neke namirnice za koje su kunu da ih nikad, nipošto ne konzumiraju.

A ako oni toliko bježe od njih, vjerojatno bismo to trebali činiti i mi. Evo kojih osam namirnica nutricionistice Elissa Goodman, Meryl Pritchard i Kelly Leveque izbjegavaju u širokom luku:

1. Gazirana pića

“Gazirana pića nisu hrana, a previše se konzumiraju u modernoj prehrani. Jedna limenka sadrži 40 grama šećera, a sve što sadrži više od osam grama šećera smatram pretjeranim”, izjavila je Pritchard. Goodman je dodala da umjetni zaslađivači u gaziranim pićima doprinose pretilosti i dijabetesu.

2. Glukozno-fruktozni sirup

Kelly Leveque tvrdi da izbjegava ovaj sastojak koji se često nalazi u brzoj hrani i začinima, “kao da je kuga”. Ona objašnjava da se fruktoza 100 posto metabolizira u jetri i prolazi kroz Maillardovu reakciju, točnije formiraju se superoksidni slobodni radikali koji mogu uzrokovati upalu jetre. Sirup se također brže pretvara u masno tkivo od bilo kojih drugih ugljikohidrata i povezuje se s metaboličkim sindromom i otpornosti na inzulin.

3. Industrijsko ulje od sjemena

Ova ulja su visoko obrađena i kemijski tretirana, te im se obično dodaje miris kako bi bila jestiva. “Ona brzo oksidiraju, što uzrokuje stvaranje mnoštva slobodnih radikala: Također su puna omege-6, koja uzrokuje daljnju neravnotežu omega masnih kiselina u tijelu”, objašnjava Leveque. Umjesto ovih industrijskih ulja, nutricionistice preporučuju ulja koja imaju visok postotak omega-3 i nezasićenih kiselina, kao što su ono od kokosa, maslina, makadamije i avokada.

4. Industrijski obrađena soja

Soja se posljednjih godina preporučivala za konzumiranje i izbjegavanje, gotovo u jednakoj mjeri. Ali Leveque tvrdi da procesuirane verzije defiitivno treba izbjegavati pod svaku cijenu. “Slobodna glutaminska kiselina ili MSG, koja je moćan neurotoksin, formira se tijekom obrade soje. Sojini fitoestrogeni potencijalno mogu uzrokovati hipotireozu, te mogu dovesti do neplodnosti i povećati šansu za pojavu raka dojke kod odraslih žena.”

5. Mesne prerađevine

“Ovo meso obično dobivamo od životinja koje se drže u zatvorenim prostorima u kojima se šire zaraze i koje su izložene brojnim hormonima i antibioticima”, napominje Goodman i dodaje: “One su također pune natrij nitrata, koji se koristi kao kemijski pojačivač okusa, konzervans i pojačivač boje”. Kad ih unosite u tijelo one se pretvaraju u kemikalije koje uzrokuju karcinom, a mogu se naći u različitim salamama, kobasicama, šunki i slanini.

6. Kokice za mikrovalnu pećnicu

Ova vrst kokica predstavlja veliku opasnost za zdravlje. “U omote su dodane sintetske kemikalije, pogotovo u industriji brze hrane, koje bi trebale spriječiti da van iscure masti”, objašnjava Goodman. “Kokice za mikrovalnu su pune tih kemikalija, koje se, kad se zagriju, automatski šire u same kokice. One štetno djeluju na vaš endokrini sustav, a povezane su razvojem karcinoma, povišenim lošim kolesterolom, smanjenim imunitetom, bolestima štitnjače i neplodnosti.”

7. Margarin

To je visoko obrađeno biljno ulje, pakirano s trans-masnim kiselinama. “Ustvari, radi se od najjeftinijeg ulja najslabije kvalitete”, kaže Goodman. Dakle, radi se od onih industrijskih ulja koje biste trebali izbjegavati, a tijekom prerade na visokoj temperaturi, stvaraju se slobodni radikali koji povećavaju rizik od karcinoma, srčanih bolesti i hormonske neravnoteže. Uz to, sadrže dodatne aditive i kemikalije, kao i omega-6 masne kiseline.

8. Namirnice s niskim udjelom masnoća

Fat-free zvuči kao nešto dobro, jer za većinu masti predstavljaju nešto loše, no ovakve namirnice su jako nezdrave. “Prehrambena industrija počela je zamjenjivati životinjske masti s nezasićenim biljnim uljima koja su dovela do povećanja potrošnje trans-masti. A kako bi to nadoknadili, proizvođači su počeli dodavati velike količine šećera, između ostalog”, kaže Goodman.

Drugim riječima, riskirate debljanje, dijabetes, srčane bolesti i rak.
 
(express.hr,youtube/uredio:nsp)

Ne jedite masti, konzumirajte samo ‘light’ proizvode, puno “zdravih” ugljikohidrata, a izbacite domaću slaninu, pršut, crveno meso, punomasne sireve, žumanjak – to kao papagaji desetljećima ponavljaju liječnici i nutricionisti, ali umjesto da se pretilost, razni karcinomi i automine bolesti smanjuju, njihova učestalost se rapidno povećava

No, nutricionistica A. Šupe, koja je znanja stekla na geteborškom sveučilištu u Švedskoj, navodi da su prijašnji savjeti jedna velika i lijepo upakirana laž. Ona postojeću i općeprihvaćenu piramidu prehrane “izvrće” naopako i kaže: Sve što ste do sada činili da bi sačuvali zdravlje i spustili kilograme je bilo – krivo!

Krenimo od svinjske masti koja je prije bila najveće zlo, a sada je – hit.

Svinjska mast je tradicionalno oduvijek bila sastavni dio ljudske prehrane u našem podneblju, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta i nema nikakvog razloga izbaciti tu mast iz prehrane. Što se tiče pečenja i prženja ona je zahvaljujući zasićenim masnim kiselinama stabilna na visokim temperaturama. To znači da neće oksidirati (užegnuti se) kao što je to slučaj sa biljnim uljima koja su krajnje nestabilna jer se sastoje od višestruko nezasićenih masnih kiselina. Svinjska mast je također bogata vitaminom D kojeg većina ljudi ima nedostatak, a koji je vrlo bitan za mnoge funkcije u tijelu.

Zbog čega se nutricionisti razilaze u svojim savjetima?

Nutricionizam je mlada nauka, prepuna mitova i krivih tumačenja. Mnoge smo stvari prihvatili kao istinite samo zato što smo ih puno puta čuli ili pročitali, kao npr. da su zasićene masti životinjskog podrijetla štetne, da je kolesterol faktor rizika za srčano-žilne bolesti, da su žitarice zdrava hrana i trebaju činiti bazu prehrane, da za mršavljenje moramo jesti manje i trošiti se više… Međutim ništa od ovoga nije istina.

Hm, pojasnite…

Cijelo moderno zapadnjačko prehrambeno obrazovanje i savjeti temelje se na studiji Ancela Keysa iz 50-ih godina, koja je navodno dokazala korelaciju između ukupnog unosa masnoća i smrtnosti u nekoliko zemalja svijeta. No za ovu se studiju ubrzo doznalo da je lažirana jer Keys nije iznio sve podatke, tj. nije prikazao podatke iz svih onih zemalja u kojima ove korelacije nije bilo.

No ipak je ova neutemeljena hipoteza objeručke prihvaćena od prehrambene i farmaceutske industrije koje će idućih godina na račun histerije oko masnoće i kolesterola ostvarivati milijunske profite. Od ”light” prehrambenih proizvoda, raznih zamjenskih namirnica, rafiniranih ulja, margarina, žitnih pahuljica i drugih industrijskih prerađevina, do lijekova za snižavanje kolesterola, koji su najprofitabilniji lijekovi na svijetu.

Prije nije bilo bolesti kao danas?

Ljudi su od pamtivijeka koristili masnoću i hranu životinjskog podrijetla pa nikad nije bilo toliko bolesti kao danas. Usprkos napretku nauke, medicine i farmacije (svaki dan izlaze novi lijekovi) i usprkos činjenici da smo drastično smanjili unos životinjskih masti kroz prehranu, čovjek nije zdraviji nego upravo obrnuto, sve je više modernih bolesti. Nova saznanja potvrđuju da je moderan način prehrane koji se bazira na prerađevinama, velikom unosu šećera, škroba, žitarica i rafiniranih biljnih ulja pravi uzrok epidemije modernih bolesti i debljine.

Kakva bi onda današnja ispravna piramida prehrane trebala izgledati?

Trebali bismo izbaciti industrijske prerađevine koje se uglavnom sastoje od šećera i njegovih jefitinih zamjena (HFCS, glukozni, fruktozni sirupi, sintetički zaslađivači), pšeničnog brašna od genetski modificirane pšenice, rafiniranih i hidrogeniziranih biljnih ulja i margarina, i mase kemijskih aditiva. Trebali bismo birati pravu prirodnu hranu u njezinu izvornom cjelovitom obliku i vratiti u našu prehranu prirodne zdrave masnoće kojih smo se odrekli bez razloga, jer one daju građevinski materijal za naše tijelo, vitamine topive u mastima, sitost i energiju.

Uglavnom, službenu piramidu prehrane u kojoj bazu predstavljaju žitarice i proizvodi od brašna žitarica trebali bismo okrenuti naglavačke, jer je ta ”baza” nutritivno osiromašena, tj. ne daje tijelu potreban građevinski materijal kao što daju nutritivno bogate namirnice: jaja, riba, meso, povrće, voće, orašasti plodovi i pravi punomasni mliječni proizvodi.

Što je s maslacem?

Maslac je kao i svinjska mast prirodna i zdrava masnoća koja je potpuno neosnovano izbačena iz naše prehrane i zamijenjena margarinom. Margarin je jeftini substitut za maslac, tvorevina vrlo lošeg sastava masnih kiselina koja pridonosi upalnim procesima u tijelu, te sadrži opasne trans masti i mnoge štetne kemikalije koje se koriste u procesu stvrdnjavanja.

Maslac s druge strane je nutritivno bogata namirnica i za koju, usprkos krivim tumačenjima zadnih desetljeća, danas ipak znamo da nema nikakve veze sa srčano-žilnim i drugim oboljenjima. Štoviše, dokazano je da maslac sadrži mnoge hranjive tvari koje nas od tih bolesti čak i štite, vitamine A, D i K2 koji su važni za sve biokemijske procese u tijelu, antioksidanse kao vitamin E i selen, te važne masne kiseline kao što je CLA (konjugiranu linolensku kiselinu) koja štiti od raka.

A mlijeko i mliječne prerađevine?

Ovisi o kojem mijeku pričamo. Ako pričamo o ”mlijeku” koje kupujemo u supermarketima, to je vrlo daleko od pravog mlijeka. Industrijska prerada uništava sve ono korisno što u njemu postoji, od vitamina, enzima, raznih zaštitnih faktora do probiotičkih bakterija. Drugi problem je što se krave u masovnom uzgoju tove za njih neprirodnom hranom, koncentratima žitarica i soje što narušava kvalitetu ove namirnice. S druge strane, imamo pravo mlijeko, od životinja koje su puštene na pašnjake i koje nije industrijski procesirano. Takvo je mlijeko zdrava i nutritivno bogata namirnica.

Kao alternativa se spominje paleo prehrana.

Paleo je globalni pokret za povratak izvornoj ljudskoj prehrani, kakva je bila nekad prije razvoja prehrambene industrije i masovnog uzgoja. Ovaj se pokret zadnjih 10-ak godina raširio po razvijenim zemljama svijeta, paralelno kako se dolazilo do saznanja da je nova, rafinirana, industrijski procesirana hrana iz masovnog uzgoja glavni krivac za epidemiju ”modernih” bolesti, od pretilosti, metaboličkog sindroma i dijabetesa, preko alergija i intolerancije hrane, pa do autoimunoloških i kroničnih upalnih bolesti.

Paleo znači da nastojimo birati hranu u njezinu prirodnom, izvornom i cjelovitom obliku te da izbjegavamo prerađevine i hranu iz masovnog i GMO uzgoja. Konkretno jedu se jaja, riba, meso, povrće, voće, orašasti plodovi, punomasni pravi mliječni proizvodi i prirodne zdrave (tradicionalne) masti. Izbjegava se hrana od brašna i šećera, komercijalni pekarski proizvodi, kao i općenito sve prerađevine – od salama i hrenovki, preko ”light” i raznih ”zamjenskih” proizvoda, do slatkiša, žitnih pahuljica, raznih namaza, hrane u konzervama, tubama, plastičnim bocama, tetrapacima, kutijama… Ili drugim riječima, kupujemo više na tržnicama nego u supermarketima.

No, takva hrana nije jeftina.

Bilo bi optimalno kupovati domaće proizvode iz lokalnog ekološkog uzgoja, ali da bismo došli do toga trebaju se educirati i potrošači i proizvođači. Potrošači bi trebali shvatiti da hrana mora koštati, trebali bi više cijeniti prehranu nego materijalne stvari. Kupovina jeftinih prerađevina je samo prividna ušteda, jer dokle god jedemo nutritivno siromašne i toksinima zasićene proizvode, trošimo svoje zdravlje koje kad-tad dolazi na naplatu. I proizvođači bi se trebali educirati i shvatiti da je kvaliteta bitnija od kvantitete te se prebaciti na ekološki uzgoj i proizvodnju.

Tvrdite i da riža, krumpir, kukuruz, proso, soja, amarant također nisu dobar izbor za prehranu. Objasnite.

Postoje neke stvari koje možemo generalizirati, koje se odnose na sve ljude, ali kako će netko osmisliti optimalan način prehrane za sebe je vrlo individualno i ovisi o tjelesnim predispozicijama, zdravstvenom stanju i stupnju tjelesne aktivnosti svakog pojedinca. Općenito vrijedi da nikome ne treba šećer, pekarski proizvodi od brašna genetski modificirane pšenice i kukuruza, kao ni rafinirana i hidrogenzirana biljna ulja. Ali što se tiče namirnica kao što su riža, proso, heljda, amarant i krumpir, oni mogu činiti jedan dio prehrane kod osoba koje ih dobro toleriraju.

Zdrave osobe koje se bave sportom sigurno mogu podnijeti veće količine ugljikohidrata iz žitarica i krumpira nego osobe koje se ne kreću, osobe s metaboličkim sindromom, dijabetesom i viškom kilograma. Isto tako zdravim osobama vjerojatno neće smetati riža, proso, heljda i sl., međutim oni koji imaju neku bolest koja ima veze sa nepodnošenjem glutena, kao što su npr. autoimunološke bolesti, često reagiraju i na druge slične proteine kakvih ima na stotine u žitaricama i mahunarkama.

LCHF ili Paleo nije jedna od mnogih dijeta na kakve smo navikli, prema kojima se slijepo prate propisani jelovnici, već je to jedan model prehrane, jedan okvir, unutar kojeg svatko treba pronaći svoj optimalan način prehrane. Za to se međutim treba najprije informirati pa onda i isprobavati, te osluškivati svoje tijelo, odnosno treba preuzeti odgovornost za sebe u svoje ruke, a ne očekivati gotova rješenja.

Za vas bi zvjezde prehrane trebali biti acidofil (napravljen u kućnoj radinosti), domaći kiseli kupus i maslac?

Veliki problem modernog načina prehrane je nedostatak prirodnih fermentiranih namirnica, kao što je domaće kiselo mlijeko, jogurt, kefir, kiseli kupus… Ove su namirnice bogate probiotičkim kulturama koje su izuzetno važne za održavanje zdrave crijevne flore, a time i dobrog imuniteta i općenito dobrog zdravlja. Kupovni proizvodi kao jogurt, acidofil i sl. nemaju ista korisna svojstva kao prirodni proizvodi. Zbog toga je meni jedan od favorita zdrave prehrane domaći kefir koji se izrađuje uz pomoć kefirnih zrnaca (poznata još pod nazivom tibetanska gljiva, iako zrnca nisu gljive).

Na top-listi najhranjivijih namirnica su svakako žumanca, i to sirova, koji predstavljaju pravu malu nutritivnu bombu sa svojim sadržajem važnih hranjivih tvari u lako probavljivu obliku. Mnogi se zgražaju na sirova jaja, kao da smo zaboravili omiljenu slasticu iz djetinjstva – zavajon ili šato. Osim kefira i žumanca za svakodnevnu konzumaciju bih preporučila maslac, i to onaj domaći od pašnih životinja, te redovnu konzumaciju iznutrica kao što je jetra, npr. jednom tjedno.

Što je sa sportašima koji konzumiraju razne proteinske praškove, je li to štetno i u kojoj mjeri?

Moje je mišljenje da sve što trebamo dobivamo iz hrane. Ako pametno biramo nutritivno bogate namirnice, nikakvi praškovi ne mogu i ne trebaju zamijeniti pravu hranu.
 
(slobodnadalmacija/uredio: NSP)

“Na temelju onoga što sam vidio putem analize atomske spektroskopije svih prehrambenih namirnica koje ljudi konzumiraju na dnevnoj bazi, moram sada najaviti da je bitka za čovječanstvo gotovo izgubljena. Opskrba hranom čini se da je namjerno dizajnirana za kraj ljudskog života, a ne za njegov opstanak.”

Toksini su namjerno stavljeni u opskrbu hranom. Laboratoriji su otkrili da su tvari namjerno formulirane u prehrambenim proizvodima da bi potrošače napravile ludima, a uz to uzrokuje i globalnu neplodnost, oštećenje organa i gubitak bilo sposobnosti da se uključe u racionalno, svjesno razmišljanje. Te otrovne tvari koje se mogu naći u cijeloj opskrbi hranom uključuju i konvencionalnu hranu, organsku hranu, “prirodne” proizvode i dodatke prehrani (proteini i vitamini).

Taj proces ide puno dalje od pukog kontaminiranja hrane teškim metalima. Umjesto toga, ovdje se radi o namjernom formulaciji toksičnih tvari u proizvodima koje konzumiraju mase na dnevnoj bazi.

Rezultat je ono što vidite i što se odvija upravo sada oko vas: masovno ludilo, nevjerojatna eskalacija kriminaliteta među političarima, kliničko ludilo među sve većim brojem pisaca u mainstream medijima  i novinarima, rasprostranjena neplodnost kod mladih parova, ekstremno visoke stope zatajenja bubrega i pacijenata na dijalizi, plus ukupni gubitak racionalnog razmišljanja među masama koje glasuju na izborima.

Posljedice toga su poražavajući za ljudsku civilizaciju: kolaps sposobne radne snage, uspon masa ovisnih o vladi što se tiče opstanka, kolaps slobodnih demokracija zbog kognitivne retardacije masa s pravom glasa, eksplozija zatvorske populacije i porasta profitnih korporativnih zatvorskih sustava, pa čak i potpuni kolaps bilo kakve sposobnosti javnosti koja konzumira vijesti, da analizira i shvatiti osnovne informacije kao što su brojke vezane za nacionalni dug.

Dugoročni učinci ovog raširenog fenomena trovanja hranom će biti totalna propast moderne ljudske civilizacije, zbog brojnih razloga – od ekonomske ne-održivosti do uništenja okoliša i globalnog rasta političkog nasilja, kao što smo vidjeli u Kijevu (Ukrajina), Siriji, LIbiji, Jugoslaviji.

Kako sve više i više laboratorijskih nalaza dolazi u javnost, postaje sve jasnije da čovječanstvo ne može preživjeti masovno projektirano trovanje opskrbe hranom.

Vi ste, naravno, stručno “ometeni” s jackpot nagradnim igrama, Reallity show emisijama, sapunicama, tabloid celebrity vijestima, organiziranim političkim dramama i naravno priglupim svakodnevnim praćenjem sportskih događanja.

Što pronalazimo u hrani, vitaminima i dodacima prehrani

Evo pregled nekih od nevjerojatnih šokantnih nalaza koje smo dokumentirali:

• Sada već sramotna “kemikalija iz podloge za jogu” koju koriste restorani Subway u svojim pecivima i kruhu se također naširoko koristi u fast-food prehrambenoj industriji. McDonalds, Chik-Fil-A, Wendy’s, Arby’s i mnogi drugi restorani također koriste kemikaliju poput azodikarbonamida koji je povezan s rakom. Važno je shvatiti da to nije onečišćenje. Ovo je sastojak koji se namjerno dodaje u recepte za hranu koju konzumiraju mase.

• Ne postoji logičan razlog zašto se kemikalije kao što je azodikarbonamid trebaju biti dodane u receptima fast food kruha i peciva. Ova kemikalija ne služi ničemu i nema nutritivna svrhu. Čini se da postoji isključivo u svrhu trovanja stotine milijuna potrošača tako da se miješa u popularnu brzu hranu. Sendviči u kojima se nalazi ovaj spoj su samo mehanizmi transporta toksičnih tvari koje štete ljudskoj biologiji.

• Mnogi popularni brandovi vitamina i multivitamina su namjerno pomiješani s tako visokim razinama bakra da ako se uzimaju na dnevnoj bazi, će izazvati mentalno ludilo i psihozu. Neki od tih brandova vitamina rutinski se reklamiraju na televiziji, potičući masu da konzumira vitamine, od kojih su mnogi proizvedeni su u tvrtkama koje su u vlasništvu farmaceutskih kompanija.

• Popularna biljka u obliku dodatka prehrani koja je namjenjena za poboljšanje performansi mozga (ginko) zapravo sadrži vrlo visoke razine olova (koja je podrijetlom iz Kine). Olovo je otrovan teški metal koji oštećuje funkciju mozga. Na taj način, ljudi koji pate od rane demencije ili Alzheimerove bolesti zapravo ubrzavaju proces uništenje mozga putem određenih biljnih dodataka koji se pojavljuju na tržištu, putem kojih toksični teški metali dolaze u mozak. Bilo je doista šokantno otkriti da biljni preparati za “mozak” sadrži toliko olova da pridonosi oštećenju mozga.

• U isto vrijeme, otkrili smo da je ista “biljka za mozak”, kada se uzgaja u SAD-u, gotovo nema teških metala. To je dokaz da biljka “prirodno” apsorbira teške metale. Zanimljivo, najviše razine teških metala koji oštećuju mozak dosljedno se nalaze u biljkama uvezenim iz Kine. Uostalom, trovanja stanovništva teškim metalima je vrlo učinkovit način da se uništi razum i zdravlje ljudi.

• Popularni dječji vitamini koji se prodaju u gotovo svakoj trgovini i ljekarni po Americi i Europi, su posebno formulirani da budu nevjerojatno toksični i da uzrokuju razvoj neuroloških bolesti. Broj sintetskih, otrovnih kemikalija dodanih u gotovo svaki popularni brand dječjih vitamina je doista zapanjujući, a čini se da su mnogi od njih izabrani da poremete neurološke funkcije. Sa čisto znanstvenog stajališta, ti “vitamini” bi se iskreno trebali zvati “otrovna tableta”, ali roditelji se ohrabruju da nahrane svoju djecu vitaminskim tabletama skoro svaki dan u sklopu današnjeg zdravstvenog rituala koji zapravo uzrokuje dugoročnu štetu.

• Atomska spektroskopija je potvrdila razinu tragova aluminija u uobičajenom atmosferskom zraku, što potvrđuje činjenicu da su sva poljoprivredni tla preplavljena aluminijem koje doslovce pada s neba. To nije aluminij u našem zraku, koji se nalazi u aluminijskim podovima ili namještaju – no što uzrokuje neobično visoku koncentraciju aluminija u laboratorijskom zraku. Koncentracije aluminija u promilima su izmjerene u redovnom atmosferskom zraku koji je uzorkovan daleko od bilo koje zgrade ili laboratorija u kojima se nalaze aluminijski proizvodi.

Rezultat ovog fenomena je da razina aluminija raste u gotovo svim usjevima iz kojih se svakodnevno proizvodi hrana. Dok je aluminij daleko manje štetan od olova, kadmija i žive, stalna i konstantna akumulacija aluminija je povezan s degenerativnim poremećajima u mozgu cijele populacije.

• Kao što čitatelji NSP-a već znaju, GM kukuruz je projektiran da proizvodi smrtonosni otrov unutar svakog zrna kukuruza. Taj smrtonosni otrov onda konzumiraju svi ljude koji nesvjesno jedu genetske usjeve kroz žitarice za doručak, kukuruzne tortilje, kukuruzni snack čips, itd. To trovanje stanovništva je očito namjerno, jer je namjerno napravljeno u poljoprivrednim kulturama koje se uzgajaju isključivo za svrhu ljudske i životinjske potrošnje. Trovanje masa nije slučajno, drugim riječima, i zapravo se ta tehnologija promovira pod opravdanjem da će “nahraniti svijet”. Doista će nahraniti svijet … otrovom!

Hrana je postala oružje protiv čovječanstva

Kao što možete vidjeti iz ovih primjera, hrana je postala oružje protiv čovječanstva. Ona je novi vektor za skriveni svjetski rat protiv čovječanstva – rata koji se vodi tiho u ovom trenutku s oružjem koje se vjerojatno nalazi u vašem špajzu.

Prvi svjetski rat se vodio prvenstveno u rovovima, gdje su se vojnici obračunavali sa komadima olova , pucajući jedni na druge i korišteći brutalno kemijsko oružje poput bojnih otrova.

Drugi svjetski rat se vodio s genocidnom namjerom, korištenjem naprednih kinetičkih oružja i kemijskih oružja projektiranih od strane farmaceutskih tvrtki.

Iz ere Drugog svjetskog rata i nacističke ere je izašao IG Farben, kemijsko-farmaceutski konglomerat koji je kasnije bio podijeljen u tri tvrtke, od kojih je jedna danas poznata kao Bayer, ista tvrtka koja proizvodi dječji aspirin i razne kemikalije koje se koriste u cijelom lancu opskrbe hranom. (Provjerite povijest. To je činjenica i istina.)

Treći svjetski rat, čini se da je već u tijeku, i on se vodi kao skriveni rat putem opskrbe hranom. Kemikalije su vrlo slične onima koje su se koristile u Prvom svjetskom ratu i Drugom svjetskom ratu, osim što umjesto da budu raspoređene na bojnom polju, danas je kemijsko oružje razmješteno preko opskrbe hranom.

Toksični sastojci poput natrijevog nitrita i aspartama su dizajnirani da rade na subakutnim razinama, tako da ne uzrokuju da ljudi crknu odmah. Umjesto toga, oni mogu uzrokovati kronični, dugotrajni degenerativni kolaps tijela i uma, ostavljajući iza sebe buđenje tjelesnog raka, zatajenja bubrega i ekstremnih mentalnih poremećaja, uključujući psihozu. Ovaj oštećenja tijela i uma, pak, uništavaju ekonomije, obrazovne sustave, znanstveni napredak, demokracije, pa čak i kulturni integritet.

Tiha hrana bombardira čovječanstvo

Što su zračne snage SAD-a učinile Dresdenu u Drugom svjetskom ratu putem visinskih bombardiranja, globalni kemijski i prehrambeni konglomerati sada rade na svjetskoj populaciji putem “Drive-through” prozora u restoranima brze hrane. Ali nema više bombi koje padaju s neba i ne postoje požari koji pale panoramu grada noću. Umjesto toga, tihe, neuke mase jednostavno marširaju do svoje smrti, jedan po jedan obrok, gotovo kao teretni vlak pun “beskorisnih izjelica” koji se truckaju na svojem putu prema Auschwitzu.

Na putu do svoje smrti, naravno, oni plaćaju obvezne cestarine farmaceutskim divovima, bolnicama, klinikama za rak, liječnicima i zdravstvenom osiguranju.

Slično kao i žrtve nacističkog genocida kojima su zlatne plombe izvučene iz usta prije nego što su poslani u plinske komore ravno u smrt. Današnji masovni potrošači hrane imaju ispražnjene svoje bankovne račune, ostali su bez imovine i osiguranja prije nego što konačno bude odbačeni od strane sustava.

Vidite, postoji ogromna dobit koja se mora napravi, prvo – od trovanja mase, a zatim njihovo “liječenje” od  nuspojava tog trovanja. Ovaj reket je tako masivan i tako je duboko ukorijenjen u našoj kulturi koju pokreće pohlepa, da vrlo malo ljudi, čak i prepoznaje što se događa s njima.

Evo izlaz: Uzgajanje vlastite hrane

Zvuči previše strašno da bi bilo istinito? Pogledajmo neka rješenja prema pozitivnoj strani. Izlaz iz svega ovoga je da uzgajate vlastitu hranu ili barem kupite koliko god možete od lokalnih poljoprivrednika. Svaka hrana kupljena od redovnih korporativnih izvora vjerojatno je namjerno projektirana, začinjena i zapakirana s nevjerojatnim otrovima, u rasponu od teških metala do spojeva u pakiranju koji ometaju pravilan rad hormona. No, hrana uzgajana od strane poštenih poljoprivrednika pruža pravi prehranu, a ne smrt.

U stvari, budućnost ljudske civilizacije gotovo sigurno pripada isključivo onima koji uzgajaju vlastitu hranu. Tvornička hrana koja se konzumira od strane masa je doista sustav isporuke otrova koji nema druge svrhe nego smisao masovnih bolesti i smrti.

Ako želite izbjeći biti žrtva tog sustava, morate izbjegavati njihove proizvode. Zaustavite kupnju zapakirane procesirane hrane. Sasvim izbjegavajte sve mesne prerađevine koje sadrže natrij nitrite, uključujući slaninu, hrenovke, kobasice, šunke, pepperoni pizza, pa čak i sušenu govedinu.

Prestani piti dijetna gazirana piće. Aspartam je otrovan za biologiju tijela. Svi umjetni zaslađivači imaju štetne nuspojave, ako se konzumiraju u prevelikim količinama.

Budite sumnjičavi prema “prirodnim i organskim” proizvodima koji su obrađeni i rafinirani na neki način. Pitajte o zemljama podrijetla proizvoda i namirnice.

Osim u rijetkim slučajevima kada možete, ali prestanite kupovati superhranu i dodatake proizvedene u Kini, svjetski najzagađenijem proizvođaču hrane. Industrija američkih prirodnih proizvodia je praktički preuzela Kinu u posljednjih deset godina, a mnogo od onoga što mislite da je sigurno i organski je zapravo jako zagađeno, slučajno ili namjerno, u kontinentalnoj Kini.

Osvrnite se na dokaze pravo pred vašim očima

Moderni mladi čovjek koji odrasta danas u Americi i Europi, koji živi na prerađenoj hrani je nešto više od sjene jakog, živog mladog muškaraca koji je radio na farmi samo tri generacije prije. Današnja generacija mladih je jadna, slaba, akademski nesposobna i jako razmažena sa svojim video igrama, nadrogirana lijekom Ritalin u klimatiziranim školama uči se ispranim nastavnim planom i programom. Oni već zaglupljeni, njihovim tijelima su već oduzete hranjive tvari, a lijekovima su medikamentizirani do točke gdje su doslovni zombiji koji hodaju među nama.

U stvari, ljudi oko nas su prekomjerno napunjeni lijekovima, prekomjerno napunjeni hranom, a u isto vrijeme mahnito pothranjeni. Njihovi mozgovi i tijela su jako kontaminirana s destruktivnim kemikalijama, teškim metalima i sintetičkim materijalima. Oni su izgubili gotovo sve visoke kognitivne funkcije, i sada preživljavaju na nižim moždanim funkcijama koje objašnjavaju radikalan porast seksualnih zločina, poroka i ponašanja, ovisnosti i kriminala u društvu danas. U pravom smislu riječi, dnevna potrošnja prerađene hrane je postala ritual “sporog samoubojstva” koji se bezumno ponavlja svugdje.

Dok ljevičari optužuju desničare i obratno, istina je da se svi sustavno trujemo, i odvodimo se time u neku vrstu ludosti koju svaki dan čitamo i gledamo preko novinskih naslova i informativnih emisija. Mi nećemo preživjeti ovaj potajni rat koji uzrokuje oružje za masovno uništenje, sa svakim primamljivim grizom zavodljive hrane koja je projektirana za smrt umjesto za život.

Obratite pažnju na ovaj tekst ili ćete umrijeti kao žrtva ovog podmuklog, namjernog rata protiv života, zdravlja i zdravog razuma.
 
 
(preveo:mag.Alfred Bošković/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16903"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Znate li razliku između namirnica s malo dodatnih masti i šećera i namirnica koje sadrže opasne kancerogene tvari koje mogu izazvati dugoročnu štetu vašem zdravlju? Postoji sedam ultrakancerogenih namirnica koje biste trebali izbjegavati. Evo koje su to:

Mesne prerađevine

Meso pripremljeno dimljenjem, stvrdnjavanjem, soljenjem ili meso koje sadrži kemijske konzervanse povezuje se s povećanim rizikom od raka debelog crijeva. Većina tih vrsta mesa proizvodi se s kancerogenim sastojkom poznatim kao natrijev nitrit, koji se koristi da bi pakirano meso dobilo jarko crvenu boju, kako bi izgledalo svježe.

Studija koju je 2005. godine provelo Havajsko sveučilište pokazuje da prerađeno meso povećava rizik od raka gušterače i do 67% posto.

Hrenovke se, na primjer, prave od dijelova životinjskih organa, živčanog tkiva, komadića kostiju i hrskavice i drugih neukusnih dijelova životinje. Životinje od kojih se ovaj proizvod pravi su najvjerojatnije hranjene žitom pomiješanim s hormonima, antibioticima, pesticidima i fekalnim tvarima.

Nakon detaljnog pregleda više od 7.000 kliničkih studija, koje pokrivaju veze između prehrane i raka, Svjetski fond za istraživanje raka je objavio da bi potrošači trebali prestati s kupnjom i konzumiranjem mesnih prerađevina do kraja života.

Ove prerađevine uključuju: slaninu, kobasice, hrenovke, zapakiranu šunku, parizere, salame, ali i sve vrste crvenog mesa koje se koristi u zamrznutim vrstama obroka.

Gazirana pića

Sadrže ogromnu količinu kalorija, šećera i umjetnih sastojaka koji nemaju hranjivu vrijednost. Jedno gazirano piće sadrži oko 70 grama šećera.

Prema istraživanjima, najpopularnija dijetalna i “regularna” gazirana pića imaju isti utjecaj na zubni sjaj kao i akumulatorska kiselina, što dovodi do povećanja osjetljivosti zuba i pojave karijesa unatoč dobroj oralnoj higijeni.

Istraživanje koje je proveo University of Minnesota pokazuje da osobe koje popiju minimalno dva gazirana pića tijekom tjedna, skoro udvostručuju rizik od dobivanja raka gušterače.

Gazirana pića tamne boje sadrže kemikaliju poznatu pod nazivom 4-metilimidazol, nusprodukt kemijske prerade, koji se koristi kako bi se stvorila umjetna boja. Istraživanja povezuju 4-MEI s rakom.

Pored toga, mnogobrojna istraživanja povezuju gazirana pića s pretilošću.

Čips

Pun je trans-masti odnosno hidrogenizirane biljne masti, ugljikohidrata, natrija, pojačivača okusa, boja i konzervansa. Sve navedeno može uzrokuje začepljenje arterija.

Visoka temperatura na kojoj se čips proizvodi obično uzrokuje stvaranje kancerogenih tvari, kao što je akrilamid koja se također nalazi i u cigaretama.

Prema profesoru Deila Harris s američkog sveučilišta Clark, akrilamid izaziva nekoliko stotina tisuća slučajeva raka godišnje.

Čak i čips sa smanjenim sadržajem trans-masti može sadržavati akrilamid.

Kokice za mikrovalnu

Prema istraživanja američkog sveučilišta UCLA, kemikalije koje se nalaze u unutarnjem omotaču vrećice, uključujući perfluorooktansku kiselinu, dio su klase spojeva koja se mogu povezati s neplodnošću kod ljudi.

Tijekom istraživanja, ustanovljeno je da kemikalije uzrokuju pojavu raka jetre, testisa i gušterače. Prilikom spremanja u mikrovalnoj, kemikalije isparavaju i povlače se u unutrašnjost kokica.

Većina proizvođača je obećala da će izbaciti ovu kiselinu do 2015. godine.

Uzgojeni losos

On ne samo da sadrži znatno manje količine vitamina D u usporedbi s “divljim” lososom, već sadrži i ogromnu količinu raznih zagađenja, kao što su polihlorovanim bifenilima, kancerogene tvari i razne pesticide, od kojih je najčešći dihlor-difenil-trikloretan.

Ovakav losos se može konzumirati jednom u pet mjeseci, bez straha da će se povećati rizik od raka.

Ribe iz uzgoja se obično liječe visokom dozom antibiotika.

Jabuke i druge vrste “prljavog” voća

Prema istraživanju američke radne grupe za okoliš, namirnice koje u prosjeku sadrže najviše pesticida su jabuke. Sadržaj pesticida u više od 700 testiranih uzoraka iznosi 98% posto.

Ostale visoko kontaminirane namirnice uključuju grožđe, jagode, krumpir i naranče.

Od testiranih uzoraka, više od 90% posto sadrži tragove pesticida. Pored toga što su otrovni za ljude, pesticidi mogu povećati rizik od nekih vrsta raka, a pojedina istraživanja pokazuju da izloženost majki može povećati rizik od smanjenja koeficijenta inteligencije i hiperkinetičkog poremećaja kod djece.

Dakle, vodite računa da dobro operete voće i povrće prije nego ih servirate u tanjur.

Konzervirani paradajz

Unutrašnjost ambalaže većine konzerviranih namirnica sadrži bisfenol-A, kemikaliju koja se ponaša kao estrogen i koja remeti hormonalnu aktivnost organizma.

Istraživanja povezuju ovu kemikaliju sa srčanim oboljenjima, oštećenjima crijeva, neplodnošću i drugim reproduktivnim problemima.

Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, izloženost bisfenolu A je vrlo raširena u cijelom svijetu. Iako sve konzervirane namirnice nisu zabrinjavajuće, konzervirani paradajz je posebno opasan, jer se zbog njegove visoke kiselosti neprijateljska kemikalija zadržava u njemu.

Litra konzerviranog paradajza obično sadrži oko 50 mcg bisfenola A, a to je dovoljno visok nivo koji može utjecati na ljude, posebno na djecu.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com