Među čudima koja su dobra za naše zdravlje uvijek su na popisu crno vino i riba

Visoke vrijednosti masti u krvi povezane su sa srčanim bolestima i moždanim udarom. Loš, LDL kolesterol, obično počinje rasti kako starimo. Ako jedete dovoljno slijedeće hrane, nastavite tako, i vrijednosti kolesterola neće se pogoršavati.

Među čudima koja su dobra za naše zdravlje uvijek su na popisu crno vino ili pak riba koja ima omega 3 masne kiseline, ali postoje i druge prehrmbene namirnice koje su sjajne za dobrobit našeg organizma.

Recimo, studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, pokazala je da oni koji konzumiraju orašaste plodove, mogu smanjiti razinu kolesterola za gotovo 10 posto.

1. Žitarice

Želite li smanjiti kolesterol, razmotrite kako da jednostavno promijenite doručak uvođenjem žitarica u jutarnji obrok. To bi moglo smanjiti loš kolesterol za 5.3 posto kroz samo šest tjedana. Ključan je betaglukan, tvar u žitaricama koja absorbira loš kolesterol pa ga tijelo onda izlučuje.

2. Crveno vino

Znanstvenici nam daju razlog da pijemo zbog zdravlja. Crveno vino može dobro djelovati na kolesterol. Studija sa sveučilišta Complutense u Madridu utvrdila je da osobe koje konzumiraju isti nadomjestak iz grožđa kojeg ima u crvenom vinu, smanje svoj loš kolesterol za 9 posto.

3. Losos ili masna riba

Omega tri masne kiseline su još jedno od prirodnih čuda za zdravlje. Pokazalo se da imaju zaštitni učinak protiv srčanih bolesti, demencije i mnogih drugih bolesti. Sudeći prema istraživanju sa Loma Linda sveučilišta, zamjena zasićenih masti sa omega 3 kiselinama, onima koje se nalaze u srdelama, lososu i haringi, podiže dobar kolesterol za 4 posto.

4. Orašasti plodovi

Studija objavljena u American Journal of Clinical Nutrition, pokazala je da oni koji konzumiraju orahe šest puta tjedno kroz mjesec dana, smanje loš kolesterol za 9.3 posto. Dobra opcija su i bademi i indijski oraščići. Iako su zdravi, vodite računa da su i kalorični pa kontrolirajte porciju.

5. Čaj

Poznato je da čaj sadrži antioksidanse, a isto tako dobar je kao izvanredna obrana od visokih razina LDL (lošeg) kolesterola. Istraživanja pokazuju da crni čaj smanjuje masti za 10 posto u samo 3 mjeseca. Ova saznanja dio su velike studije kako čaj smanjuje rizik mnogih srčanih bolesti.

6. Grahorice

Znanstvenici sa sveučilišta u Arizoni utvrdili su da pola šalice graha dnevno smanjuje ukupni kolesterol za 8 posto. Tajna je u tome što je grah bogat vlaknima koja smanjuju brzinu i količinu apsorpcije kolesterola iz određene hrane. Neka grah bude jedna trećina dnevnih vlakana u vašoj prehrani.

7. Čokolada

Konačno slatka hrana zdrava za srce. Čokolada je snažan antioksidans koji pomaže izgradnji HDL (dobrog) kolesterola. U studiji iz 2007. godine sudionici koji su uzimali kakao prah povećali su razine HDL kolesterola za 5 posto u 12 tjedana. Zapamtite, morate uzimati crnu čokoladu. U usporedbi sa mliječnom, ima 3 puta više antioksidansa koji preveniraju da se krvne pločice slijepe zajedno i tako drže arterije prohodnima.

8. Margarin

Prelazak na margarin sa biljnim sterolima može pomoći smanjenju kolesterola. Biljni steroli su komponenete koje reduciraju apsorpciju kolesterola.

9. Češnjak

Osim što dodaje okus mnogoj hrani, češnjak smanjuje kolesterol, prevenira stvaranje krvnih ugrušaka, smanjuje krvni tlak i štiti protiv infekcija. Nova istraživaja pokazuju da pomaže da se kolesterol ne lijepi za stijenke arterija najranijoj fazi. Dva do četiri režnja dnevno bit će dovoljno.

10. Maslinovo ulje

Maslinovo ulje puno je mono nezasićenih masnih kiselina koje utječu na snižavanje kolesterola.

11. Špinat

Popularno povrće sadrži puno luteina, žutog sunčanog pigmenta kojega ima u tamnom lisnatom povrću i žutanjku jaja. Lutein već ima reputaciju da čuva od degeneracije makule, glavnog uzroka sljepoće. Sadašnja istraživanja sugeriraju da pola šalce luteinom bogate hrane čuva od srčanih udara pomažući čišćenju stijenki arterija od kolesterola.

12. Avokado

Avokado je bogat izvor zdravih mono nezasićenih masti, vrste masti koja pomaže dizanju dobrog kolesterola i smanjenu lošeg. I više od bilo kojeg voća sadrži beta sitosterol koji razbija kolesterol i smanjuje količinu kolesterola koja se apsorbira iz hrane. Avokado ima dosta kalorija i masti (300 kalorija i 30 grama masti jedan plod), pa ih jedite umjereno.
 
(telegram.hr/uredio:nsp)

Ruska vlada je najavila da će u narednom desetljeću, unatoč sankcijama EU, Rusija postati samoodrživa po pitanju prehrambenih proizvoda, i da ih uopće neće morati uvoziti od 2025. godine

Austrijski ekonomisti su procijenili da bi sankcije koje je EU uvela Rusiji i uzvratne mjere Moskve mogle koštati Europu oko 100 milijardi eura i više od dva milijuna radnih mjesta. EU se može zahvaliti Americi na ovakav strateški potez.

Rusko gospodarstvo je, s druge strane, doživjelo određene gubitke, rekao je ruski ministar poljoprivrede Aleksandar Tkačev, ali je ruska poljoprivreda pod utjecajem sankcija gotovo procvjetala i uvelike je uspjela svojim proizvodima zamijeniti uvozne proizvode iz Europe.

Danas, prema statistici, Rusija potpuno osigurava potrebe svog stanovništva za žitom, uljem i šećerom. Žitom i uljem ona osigurava još 50 milijuna ljudi u inozemstvu. Proizvodnja mesa i mesnih prerađevina je u razdoblju od siječnja do travnja porasla za 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosi 680 tisuća tona. Nastavljen je trend rasta u proizvodnji voća i povrća, stoke i peradi za klanje, sira i mliječnih proizvoda, jaja, ribe …

Embargo je pretvorio Rusiju i u jednog od najvećih proizvođača margarina u svijetu. Rusija je s prošlogodišnjom proizvodnjom od rekordnih 933 tisuća tona zauzela drugo mjesto u svijetu, a predviđa se da će u 2015. premašiti količine od 1.000 tona.

Ruska vlada je najavila da će u narednom desetljeću, unatoč sankcijama EU, Rusija postati samoodrživa po pitanju prehrambenih proizvoda, i da ih uopće neće morati uvoziti od 2025. godine.

Iako je u velikoj mjeri sjeverna zemlja, Rusija ima plodne zemlje napretek: čak 55 posto od ukupne površine u svijetu najplodnije zemlje – crnice, nalazi se u Rusiji.

Zato bi se zasijane površine mogle vrlo brzo uveličati jer Rusija danas ima oko 41 milijun hektara zemlje u zapuštenom stanju, koje su takve ostale još raspada SSSR-a. Usporedbe radi, to je površina jednaka površini oranica u Kanadi ili duplo veća nego u Francuskoj. Uz to, država potiče i pomaže razvoj sela i poljoprivredu, pa stručnjaci predviđaju da pravi procvat ruske poljoprivrede tek slijedi.

Drugi važan resurs je – radna snaga. Prema nekim ranijim procjenama, u Rusiji ima 1,6 milijuna ljudi s visokim obrazovanjem u području poljoprivrede. To je dva puta više nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Broj zaposlenih u ruskoj poljoprivredi je oko 6,3 milijuna ljudi, što je tri puta više nego u SAD.

Između ostalog, više od četvrtine stanovništva Rusije živi u seoskoj sredini, što je oko 38 milijuna ljudi.

Rusija je drugo po veličini tržište za europsku hranu i piće. Gubitak tako ogromnog tržišta veliki je udar za europske proizvođače. Po nekim procjenama, samo Moskva dnevno troši 37.000 tona hrane. Vjeruje se da su europski farmeri zbog embarga izgubili oko 10 milijardi eura. Zato oni prosvjeduju nezadovoljni niskim cijenama mesnih i mliječnih proizvoda, zahtijevajući od svojih vlada da poduzmu mjere i postignu dogovor s Rusijom o ukidanju embarga, dok ruski poljoprivrednici traže da se embargo produži na što duži rok.

Unatoč embargu, roba iz EU je minulih mjeseci specijalnim kanalima stizala u Rusiju. Europa je koristila “treće zemlje” kako bi svoju robu ipak plasirala na rusko tržište. Tako su, primjerice, poljske jabuke prepakivane u Srbiji i slane u Rusiju, a na sličan način je i “bjeloruski” losos završio na ruskom tržištu.

Pooštravanje carinske kontrole samo je dijelom spriječilo da roba ilegalno prelazi preko ruske granice. Zato se ruska vlada odlučila na drastičnije mjere.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je podržao prijedlog ministra poljoprivrede i naložio je graničarima uništiti poljoprivredne proizvode pod ruskim embargom, zaplijenjene na granici, umjesto da ih vrate u zemlje podrijetla kao do sada.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev je kazao da su za godinu dana, od kada je Rusija uvela kontrasankcije, cijene prehrambenih proizvoda su skočile, ali da je to dalo impuls za razvoj domaće poljoprivrede.

Ako se usporede cijene u razdoblju od siječnja do travnja ove godine s istim razdobljem prošle godine, hrana je u prosjeku poskupila 23 posto.

Meso je poskupilo 23 posto, mlijeko i mliječni proizvodi za 15 posto, riba 31 posto, povrće 35 posto.

Unatoč tome, istraživanja pokazuju da većina Rusa, čak 87 posto njih, podržava produljenje embarga na uvoz proizvoda iz EU, SAD, Australije, Kanade i Norveške.

Prema rezultatima prvog kvartala 2015. godine uvoz prehrambenih proizvoda u Rusiju pao je za 41,9 posto u odnosu na isti period prošle godine. Izraženo u novcu, riječ je o sumi od 5,9 milijardi dolara, priopćio je Rostat.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(sputniknews.com/uredio:nsp)

Iako smo svi samo ljudi i ponekad se “počastimo” ne toliko zdravom hranom, postoje neke namirnice koje nikad, nipošto ne bi trebalo jesti

Za pretpostaviti je da nutricionisti paze što unose u organizam. Iako su i oni samo ljudi i isto se ponekad ‘počaste’ ne toliko zdravom hranom, postoje neke namirnice za koje su kunu da ih nikad, nipošto ne konzumiraju.

A ako oni toliko bježe od njih, vjerojatno bismo to trebali činiti i mi. Evo kojih osam namirnica nutricionistice Elissa Goodman, Meryl Pritchard i Kelly Leveque izbjegavaju u širokom luku:

1. Gazirana pića

“Gazirana pića nisu hrana, a previše se konzumiraju u modernoj prehrani. Jedna limenka sadrži 40 grama šećera, a sve što sadrži više od osam grama šećera smatram pretjeranim”, izjavila je Pritchard. Goodman je dodala da umjetni zaslađivači u gaziranim pićima doprinose pretilosti i dijabetesu.

2. Glukozno-fruktozni sirup

Kelly Leveque tvrdi da izbjegava ovaj sastojak koji se često nalazi u brzoj hrani i začinima, “kao da je kuga”. Ona objašnjava da se fruktoza 100 posto metabolizira u jetri i prolazi kroz Maillardovu reakciju, točnije formiraju se superoksidni slobodni radikali koji mogu uzrokovati upalu jetre. Sirup se također brže pretvara u masno tkivo od bilo kojih drugih ugljikohidrata i povezuje se s metaboličkim sindromom i otpornosti na inzulin.

3. Industrijsko ulje od sjemena

Ova ulja su visoko obrađena i kemijski tretirana, te im se obično dodaje miris kako bi bila jestiva. “Ona brzo oksidiraju, što uzrokuje stvaranje mnoštva slobodnih radikala: Također su puna omege-6, koja uzrokuje daljnju neravnotežu omega masnih kiselina u tijelu”, objašnjava Leveque. Umjesto ovih industrijskih ulja, nutricionistice preporučuju ulja koja imaju visok postotak omega-3 i nezasićenih kiselina, kao što su ono od kokosa, maslina, makadamije i avokada.

4. Industrijski obrađena soja

Soja se posljednjih godina preporučivala za konzumiranje i izbjegavanje, gotovo u jednakoj mjeri. Ali Leveque tvrdi da procesuirane verzije defiitivno treba izbjegavati pod svaku cijenu. “Slobodna glutaminska kiselina ili MSG, koja je moćan neurotoksin, formira se tijekom obrade soje. Sojini fitoestrogeni potencijalno mogu uzrokovati hipotireozu, te mogu dovesti do neplodnosti i povećati šansu za pojavu raka dojke kod odraslih žena.”

5. Mesne prerađevine

“Ovo meso obično dobivamo od životinja koje se drže u zatvorenim prostorima u kojima se šire zaraze i koje su izložene brojnim hormonima i antibioticima”, napominje Goodman i dodaje: “One su također pune natrij nitrata, koji se koristi kao kemijski pojačivač okusa, konzervans i pojačivač boje”. Kad ih unosite u tijelo one se pretvaraju u kemikalije koje uzrokuju karcinom, a mogu se naći u različitim salamama, kobasicama, šunki i slanini.

6. Kokice za mikrovalnu pećnicu

Ova vrst kokica predstavlja veliku opasnost za zdravlje. “U omote su dodane sintetske kemikalije, pogotovo u industriji brze hrane, koje bi trebale spriječiti da van iscure masti”, objašnjava Goodman. “Kokice za mikrovalnu su pune tih kemikalija, koje se, kad se zagriju, automatski šire u same kokice. One štetno djeluju na vaš endokrini sustav, a povezane su razvojem karcinoma, povišenim lošim kolesterolom, smanjenim imunitetom, bolestima štitnjače i neplodnosti.”

7. Margarin

To je visoko obrađeno biljno ulje, pakirano s trans-masnim kiselinama. “Ustvari, radi se od najjeftinijeg ulja najslabije kvalitete”, kaže Goodman. Dakle, radi se od onih industrijskih ulja koje biste trebali izbjegavati, a tijekom prerade na visokoj temperaturi, stvaraju se slobodni radikali koji povećavaju rizik od karcinoma, srčanih bolesti i hormonske neravnoteže. Uz to, sadrže dodatne aditive i kemikalije, kao i omega-6 masne kiseline.

8. Namirnice s niskim udjelom masnoća

Fat-free zvuči kao nešto dobro, jer za većinu masti predstavljaju nešto loše, no ovakve namirnice su jako nezdrave. “Prehrambena industrija počela je zamjenjivati životinjske masti s nezasićenim biljnim uljima koja su dovela do povećanja potrošnje trans-masti. A kako bi to nadoknadili, proizvođači su počeli dodavati velike količine šećera, između ostalog”, kaže Goodman.

Drugim riječima, riskirate debljanje, dijabetes, srčane bolesti i rak.
 
(express.hr,youtube/uredio:nsp)

Da bi se masa oslobodila od tvrdih grumena dodaju se emulgatori nalik na sapun, nakon toga se masa miješa. Poslije dodataka emulgatora i uništavanja grumena, masa sirovog margarina čisti se u parnoj kupelji pod pritiskom i sa visokim temperaturama kako bi se otklonio smrad kemikalija

Godinama su nas stručnjaci uvjeravali da je margarin zdrava alternativa maslacu, ali istina polako i sigurno izlazi na vidjelo. Ako ste još uvijek u skupini onih koji konzumiraju margarin upozoravamo da bi vam se želudac mogao okrenuti naopako. Naime, ova namirnica dobiva se procesom nalik stvaranju plastike.

Osnovna za margarin jeftina su ulja upitne kvalitete dobivena iz sjemenki GMO soje, pamuka, repice i dijela kukuruza. Valja napomenuti da je soja iznimno opasna biljka jer trenutačno je 98 posto usjeva soje GMO. Pamuk je pak jedna od industrijskih biljki najviše tretirana otrovnim pesticidima i insekticidima, i dakako ako uzmemo u obzir da se i kukuruz smatra nekvalitetnim zbog GMO proizvodnje, osobito onaj iz Argentine tada sastojci za margarin postaju ne jestivi.

No, osim toga opasni su po zdravlje. Ulje se iz sjemenki ovih biljki dobiva vrućim prešanjem, a time se stvaraju velike količine slobodnih radikala zaslužnih za upropaštavanje stanica u ljudskom organizmu. Slobodni radikali uzrok su prijevremenog starenja, a osim toga mogu izazvati i rak.

I opasna ulja kriju se u ovoj namirnici. Primjerice, ulje sjemenki pamuka je jedan od najpoznatijih sastojaka margarina, a za ljudsku upotrebu uopće se ne bi smio koristiti jer u nerefiniranom stanju koristi se kao pesticid zbog toksina gosipola s kojim se pamuk štiti od nametnika. Sjemenke pamuka sadrže velike količine visoko nezasićenih masnoća poznatih kao Omega šest koje pak stvaraju upale.

Ove kiseline postale su poznate i po tome što svaraju začepljenje krvih žila i kardiovaskularna oboljenja. Tu je i ulje biljke repice koje se populariziralo posljednjih godina. Njega su predstavile velike kompanije brze hrane poput Monsanta, što im je omogućilo gentički modiciranu varijantu. Ulje repice je ukusno, ali njegova aroma i miris su dodani.

Ovo ulje uzrokuje nestanak vitamina E iz tijela, umanjuje čvrstinu staničnih stijenki te omogućuje stanično propadanje. Uz to, stvara alergije i lako se kvari te uzrokuje astmu i bronhijalne probleme. Korištenje ulja povećava broj oboljelih od raka pluća.

Nakon što se pomiješaju sva ulja u njih se dodaje fini prah od nikla koji služi kao katalizator u procesu hidrogeniziranja i kombiniranja trans-masnih kiselina. Neki proizvođači koriste druge vrste katalizatora, ali ipak svi su jednako toksični. Procesom hidrogenizacije rafiniraju se ulja uz dodavanje vodika pri visokim temperaturama, a tu je i metalni katalizator u prahu. Sve to pretvara se u čvrstu i stabilnu mast koja uspijeva opstati i na sobnoj temperaturi.

Nakon djelomične hidrogenizacije sirova masa margarina je smrdljiva ljepljiva siva masa puna grumenja. Da bi se masa oslobodila od tvrdih grumena dodaju se emulgatori nalik na sapun, nakon toga se masa miješa. Poslije dodataka emulgatora i uništavanja grumena, masa sirovog margarina čisti se u parnoj kupelji pod pritiskom i sa visokim temperaturama kako bi se otklonio smrad kemikalija. Ovaj proces naziva se deodorizacija jer margarinu se dodaju različiti aditivi kako bi mirisao jestivo.

Nadalje, margarin se izbjeljuje kako bi izgubio prljavo sivu boju, a bijeljenje nastaje dakako uz pomoć kemikalija i praha spravljenog od nekih vrsta gline. Idući korak je dodavanje žute i prirodne boje nalik boji maslaca.

Kada margarin prestane smrditi okus i dalje ostaje nejestiv, a tada mu se dodaju arome, pojačivači okusa i različiti konzervansi.

Par činjenica o margarinu za neznalice

Prvi puta je proizveden u Francuskoj u prošlom stoljeću.

Margarin je prema definiciji emulzija vode u ulju dobivena miješanjem i kristalizacijom tekućih sjemenskih biljnih ulja i čvrstih tropskih biljnih masti.

Margarini nove generacije obogaćeni su umjetnim sintetičkim vitaminima, najčešće E, A i D, ne sadrže kolesterol ni transmasne kiseline, sadrže optimalan omjer jednostruko i višestruko nezasićenih masnih kiselina, a proizvode se od pomno odabranih sirovina visoke kvalitete.

Margarin kakav koristimo danas prošao je kroz mnoge promjene od vremena kada je nastao još davne 1869. i uvijek su promjene vođene idejom da se napravi bolji i zdraviji proizvod. Tako su nastali margarini različitih namjena i svojstava, tvrđi namijenjeni pripravi raznih jela i slastica i mazivi obogaćeni vitaminima, s manjim ili većim udjelom masnoće. Nekada se margarin proizvodio djelimičnim očvršćivanjem biljnih ulja. Taj je postupak generirao stvaranje malog udjela nepoželjnih trans masnih kiselina, ali i taj mali udio bio je dovoljan da se margarinu, neopravdano, pripiše negativni nutricionistički predznak.

Što su zapravo trans masne kiseline? Nezasićene masne kiseline u tzv. trans formi ili trans masne kiseline, prirodno se nalaze u hrani koja sadrži masnoće životinjskog porijekla, a u procesnoj prehrambenoj industriji nastaju prilikom postupka očvršćivanja biljnog ulja do čvrste masti. U posljednje vrijeme sve više ih se povezuje sa povećanjem rizika od bolesti srca i krvožilnog sustava.

Kako su znanstvena saznanja o trans masnim kiselinama i masnoćama općenito, bivala temeljitija to je veći bio napredak u poboljšanju svojstava margarina. Oslanjajući se na najnovija otkrića i znanstveno dokazane tvrdnje, u tehnologiju proizvodnje margarina ugrađivani su novi procesi i nove sirovine. Tako su nastali tzv. “ziro-trans“ margarini.

Moderni margarini kakve danas proizvode napredni proizvođači, u potpunosti udovoljavaju današnjim visokim nutricionističkim kriterijima. Ne sadrže trans masne kiseline, a obzirom da se proizvode od biljnih masnoća, ne sadrže ni kolesterol. Bogati su u mastima topivim vitaminima i tako osiguravaju apsorpciju tih neophonih sastojaka. Postoje namjenski margarini za pripremu jela i slastica, mazivi margarini s optimalnim sastavom masnoća, raznim okusima. Znači, margarin je potpuno laboratorijski stvorena hrana, koja u prirodi ne postoji i namirnica koja se ne kvari!

 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda*

 
(dnevnik,youtube.com/uredio i preveo:nsp)

Ne jedite masti, konzumirajte samo ‘light’ proizvode, puno “zdravih” ugljikohidrata, a izbacite domaću slaninu, pršut, crveno meso, punomasne sireve, žumanjak – to kao papagaji desetljećima ponavljaju liječnici i nutricionisti, ali umjesto da se pretilost, razni karcinomi i automine bolesti smanjuju, njihova učestalost se rapidno povećava

No, nutricionistica A. Šupe, koja je znanja stekla na geteborškom sveučilištu u Švedskoj, navodi da su prijašnji savjeti jedna velika i lijepo upakirana laž. Ona postojeću i općeprihvaćenu piramidu prehrane “izvrće” naopako i kaže: Sve što ste do sada činili da bi sačuvali zdravlje i spustili kilograme je bilo – krivo!

Krenimo od svinjske masti koja je prije bila najveće zlo, a sada je – hit.

Svinjska mast je tradicionalno oduvijek bila sastavni dio ljudske prehrane u našem podneblju, kao i u mnogim drugim dijelovima svijeta i nema nikakvog razloga izbaciti tu mast iz prehrane. Što se tiče pečenja i prženja ona je zahvaljujući zasićenim masnim kiselinama stabilna na visokim temperaturama. To znači da neće oksidirati (užegnuti se) kao što je to slučaj sa biljnim uljima koja su krajnje nestabilna jer se sastoje od višestruko nezasićenih masnih kiselina. Svinjska mast je također bogata vitaminom D kojeg većina ljudi ima nedostatak, a koji je vrlo bitan za mnoge funkcije u tijelu.

Zbog čega se nutricionisti razilaze u svojim savjetima?

Nutricionizam je mlada nauka, prepuna mitova i krivih tumačenja. Mnoge smo stvari prihvatili kao istinite samo zato što smo ih puno puta čuli ili pročitali, kao npr. da su zasićene masti životinjskog podrijetla štetne, da je kolesterol faktor rizika za srčano-žilne bolesti, da su žitarice zdrava hrana i trebaju činiti bazu prehrane, da za mršavljenje moramo jesti manje i trošiti se više… Međutim ništa od ovoga nije istina.

Hm, pojasnite…

Cijelo moderno zapadnjačko prehrambeno obrazovanje i savjeti temelje se na studiji Ancela Keysa iz 50-ih godina, koja je navodno dokazala korelaciju između ukupnog unosa masnoća i smrtnosti u nekoliko zemalja svijeta. No za ovu se studiju ubrzo doznalo da je lažirana jer Keys nije iznio sve podatke, tj. nije prikazao podatke iz svih onih zemalja u kojima ove korelacije nije bilo.

No ipak je ova neutemeljena hipoteza objeručke prihvaćena od prehrambene i farmaceutske industrije koje će idućih godina na račun histerije oko masnoće i kolesterola ostvarivati milijunske profite. Od ”light” prehrambenih proizvoda, raznih zamjenskih namirnica, rafiniranih ulja, margarina, žitnih pahuljica i drugih industrijskih prerađevina, do lijekova za snižavanje kolesterola, koji su najprofitabilniji lijekovi na svijetu.

Prije nije bilo bolesti kao danas?

Ljudi su od pamtivijeka koristili masnoću i hranu životinjskog podrijetla pa nikad nije bilo toliko bolesti kao danas. Usprkos napretku nauke, medicine i farmacije (svaki dan izlaze novi lijekovi) i usprkos činjenici da smo drastično smanjili unos životinjskih masti kroz prehranu, čovjek nije zdraviji nego upravo obrnuto, sve je više modernih bolesti. Nova saznanja potvrđuju da je moderan način prehrane koji se bazira na prerađevinama, velikom unosu šećera, škroba, žitarica i rafiniranih biljnih ulja pravi uzrok epidemije modernih bolesti i debljine.

Kakva bi onda današnja ispravna piramida prehrane trebala izgledati?

Trebali bismo izbaciti industrijske prerađevine koje se uglavnom sastoje od šećera i njegovih jefitinih zamjena (HFCS, glukozni, fruktozni sirupi, sintetički zaslađivači), pšeničnog brašna od genetski modificirane pšenice, rafiniranih i hidrogeniziranih biljnih ulja i margarina, i mase kemijskih aditiva. Trebali bismo birati pravu prirodnu hranu u njezinu izvornom cjelovitom obliku i vratiti u našu prehranu prirodne zdrave masnoće kojih smo se odrekli bez razloga, jer one daju građevinski materijal za naše tijelo, vitamine topive u mastima, sitost i energiju.

Uglavnom, službenu piramidu prehrane u kojoj bazu predstavljaju žitarice i proizvodi od brašna žitarica trebali bismo okrenuti naglavačke, jer je ta ”baza” nutritivno osiromašena, tj. ne daje tijelu potreban građevinski materijal kao što daju nutritivno bogate namirnice: jaja, riba, meso, povrće, voće, orašasti plodovi i pravi punomasni mliječni proizvodi.

Što je s maslacem?

Maslac je kao i svinjska mast prirodna i zdrava masnoća koja je potpuno neosnovano izbačena iz naše prehrane i zamijenjena margarinom. Margarin je jeftini substitut za maslac, tvorevina vrlo lošeg sastava masnih kiselina koja pridonosi upalnim procesima u tijelu, te sadrži opasne trans masti i mnoge štetne kemikalije koje se koriste u procesu stvrdnjavanja.

Maslac s druge strane je nutritivno bogata namirnica i za koju, usprkos krivim tumačenjima zadnih desetljeća, danas ipak znamo da nema nikakve veze sa srčano-žilnim i drugim oboljenjima. Štoviše, dokazano je da maslac sadrži mnoge hranjive tvari koje nas od tih bolesti čak i štite, vitamine A, D i K2 koji su važni za sve biokemijske procese u tijelu, antioksidanse kao vitamin E i selen, te važne masne kiseline kao što je CLA (konjugiranu linolensku kiselinu) koja štiti od raka.

A mlijeko i mliječne prerađevine?

Ovisi o kojem mijeku pričamo. Ako pričamo o ”mlijeku” koje kupujemo u supermarketima, to je vrlo daleko od pravog mlijeka. Industrijska prerada uništava sve ono korisno što u njemu postoji, od vitamina, enzima, raznih zaštitnih faktora do probiotičkih bakterija. Drugi problem je što se krave u masovnom uzgoju tove za njih neprirodnom hranom, koncentratima žitarica i soje što narušava kvalitetu ove namirnice. S druge strane, imamo pravo mlijeko, od životinja koje su puštene na pašnjake i koje nije industrijski procesirano. Takvo je mlijeko zdrava i nutritivno bogata namirnica.

Kao alternativa se spominje paleo prehrana.

Paleo je globalni pokret za povratak izvornoj ljudskoj prehrani, kakva je bila nekad prije razvoja prehrambene industrije i masovnog uzgoja. Ovaj se pokret zadnjih 10-ak godina raširio po razvijenim zemljama svijeta, paralelno kako se dolazilo do saznanja da je nova, rafinirana, industrijski procesirana hrana iz masovnog uzgoja glavni krivac za epidemiju ”modernih” bolesti, od pretilosti, metaboličkog sindroma i dijabetesa, preko alergija i intolerancije hrane, pa do autoimunoloških i kroničnih upalnih bolesti.

Paleo znači da nastojimo birati hranu u njezinu prirodnom, izvornom i cjelovitom obliku te da izbjegavamo prerađevine i hranu iz masovnog i GMO uzgoja. Konkretno jedu se jaja, riba, meso, povrće, voće, orašasti plodovi, punomasni pravi mliječni proizvodi i prirodne zdrave (tradicionalne) masti. Izbjegava se hrana od brašna i šećera, komercijalni pekarski proizvodi, kao i općenito sve prerađevine – od salama i hrenovki, preko ”light” i raznih ”zamjenskih” proizvoda, do slatkiša, žitnih pahuljica, raznih namaza, hrane u konzervama, tubama, plastičnim bocama, tetrapacima, kutijama… Ili drugim riječima, kupujemo više na tržnicama nego u supermarketima.

No, takva hrana nije jeftina.

Bilo bi optimalno kupovati domaće proizvode iz lokalnog ekološkog uzgoja, ali da bismo došli do toga trebaju se educirati i potrošači i proizvođači. Potrošači bi trebali shvatiti da hrana mora koštati, trebali bi više cijeniti prehranu nego materijalne stvari. Kupovina jeftinih prerađevina je samo prividna ušteda, jer dokle god jedemo nutritivno siromašne i toksinima zasićene proizvode, trošimo svoje zdravlje koje kad-tad dolazi na naplatu. I proizvođači bi se trebali educirati i shvatiti da je kvaliteta bitnija od kvantitete te se prebaciti na ekološki uzgoj i proizvodnju.

Tvrdite i da riža, krumpir, kukuruz, proso, soja, amarant također nisu dobar izbor za prehranu. Objasnite.

Postoje neke stvari koje možemo generalizirati, koje se odnose na sve ljude, ali kako će netko osmisliti optimalan način prehrane za sebe je vrlo individualno i ovisi o tjelesnim predispozicijama, zdravstvenom stanju i stupnju tjelesne aktivnosti svakog pojedinca. Općenito vrijedi da nikome ne treba šećer, pekarski proizvodi od brašna genetski modificirane pšenice i kukuruza, kao ni rafinirana i hidrogenzirana biljna ulja. Ali što se tiče namirnica kao što su riža, proso, heljda, amarant i krumpir, oni mogu činiti jedan dio prehrane kod osoba koje ih dobro toleriraju.

Zdrave osobe koje se bave sportom sigurno mogu podnijeti veće količine ugljikohidrata iz žitarica i krumpira nego osobe koje se ne kreću, osobe s metaboličkim sindromom, dijabetesom i viškom kilograma. Isto tako zdravim osobama vjerojatno neće smetati riža, proso, heljda i sl., međutim oni koji imaju neku bolest koja ima veze sa nepodnošenjem glutena, kao što su npr. autoimunološke bolesti, često reagiraju i na druge slične proteine kakvih ima na stotine u žitaricama i mahunarkama.

LCHF ili Paleo nije jedna od mnogih dijeta na kakve smo navikli, prema kojima se slijepo prate propisani jelovnici, već je to jedan model prehrane, jedan okvir, unutar kojeg svatko treba pronaći svoj optimalan način prehrane. Za to se međutim treba najprije informirati pa onda i isprobavati, te osluškivati svoje tijelo, odnosno treba preuzeti odgovornost za sebe u svoje ruke, a ne očekivati gotova rješenja.

Za vas bi zvjezde prehrane trebali biti acidofil (napravljen u kućnoj radinosti), domaći kiseli kupus i maslac?

Veliki problem modernog načina prehrane je nedostatak prirodnih fermentiranih namirnica, kao što je domaće kiselo mlijeko, jogurt, kefir, kiseli kupus… Ove su namirnice bogate probiotičkim kulturama koje su izuzetno važne za održavanje zdrave crijevne flore, a time i dobrog imuniteta i općenito dobrog zdravlja. Kupovni proizvodi kao jogurt, acidofil i sl. nemaju ista korisna svojstva kao prirodni proizvodi. Zbog toga je meni jedan od favorita zdrave prehrane domaći kefir koji se izrađuje uz pomoć kefirnih zrnaca (poznata još pod nazivom tibetanska gljiva, iako zrnca nisu gljive).

Na top-listi najhranjivijih namirnica su svakako žumanca, i to sirova, koji predstavljaju pravu malu nutritivnu bombu sa svojim sadržajem važnih hranjivih tvari u lako probavljivu obliku. Mnogi se zgražaju na sirova jaja, kao da smo zaboravili omiljenu slasticu iz djetinjstva – zavajon ili šato. Osim kefira i žumanca za svakodnevnu konzumaciju bih preporučila maslac, i to onaj domaći od pašnih životinja, te redovnu konzumaciju iznutrica kao što je jetra, npr. jednom tjedno.

Što je sa sportašima koji konzumiraju razne proteinske praškove, je li to štetno i u kojoj mjeri?

Moje je mišljenje da sve što trebamo dobivamo iz hrane. Ako pametno biramo nutritivno bogate namirnice, nikakvi praškovi ne mogu i ne trebaju zamijeniti pravu hranu.
 
(slobodnadalmacija/uredio: NSP)

Njegovo stanje su pratili: liječnici, fizijatri, psiholozi (naravno, uz pomoć naučne metodologije – testovi krvi hemoskeniranje, fiziometrički i psihološki testovi, itd.).
Nakon 7 dana, Aleksejevo stanje se značajno pogoršalo. Na početku eksperimenta Aleksej je bio težak 82kg. Tjedan dana kasnije, težina mu se povećala tri kilograma, otežano je disao, u jutarnjim satima imao mučninu, puls mu se ubrzao, čak i pri malim opterećenjem, glavobolja je postala konstantna. Tlak je također prestao biti ” normalan.” Sada je 140/100.

Drugog tjedna eksperimenta Aleksej je odlučio ne jesti hamburgere i hotdog, nego sasvim normalnu na prvi pogled, hranu. Konzerviranu hranu, mlječne proizvode, kobasice i au. No, ispostavilo se, da nisu svi ti proizvodi korisni za zdravlje…

UPOZORENjE – HRANA! (1- dio)
 

 
UPOZORENjE – HRANA! (2- dio)
 

 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=7718"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]