Što znači biti bolestan u SAD-u govori nam priča o Sean Recciu koju je prenio Time Health & Family.

Sean Recciu 42 godine, iz Lankestera, Ohio, prošle je godine saznao da ima Ne-Hodgkinov limfom (NHL) i odlazi u specijaliziranu onkološku kliniku “MD Anderson” u Houstonu. Otac njegove supruge, Stephani, je deset godina ranije liječen u njoj i život mu se produžio za 8 godina, iako su prognoze bile vrlo loše. Sean i Stephani su tek počeli raditi i nisu sebi mogli priuštiti široku policu zdravstvenog osiguranja. Njihova polica od 469 $ mjesečno (20% njihovog dohotka), pokrivala je tek 2000 $ dnevnog bolničkog liječenja.

“Mi ne primamo police s popustom” rekla im je gospođa koja radi u “MD Anderson”, kada je Stephani nazvala kako bi dogovorila pregled za supruga.

Tada je Stefphani rečeno kako cijena početnog pregleda, te šestodnevni boravak u bolnici radi osnovnih pretraga za utvrđivanje plana liječenja, stoji 48.900 USD, koji se moraju uplatiti unaprijed. U cijenu nisu uračunati lijekovi i terapija koje slijedi. Stephani tada moli svoju majku da ispiše ček i Reccijevi lete u Houston.

Samo tjedan dana kasnije, nakon početnih pretraga, Stephani ponovno zove majku i traži da ispiše još jedan ček, ovaj puta na 35.000 $, koliko je potrebno za početak liječenja. Seanovo zdravstveno stanje se rapidno pogoršalo i nije se moglo čekati s terapijom.

Po dolasku u bolnicu, Sean je 90 minuta čekao na recepciji dok je službenica tražila potvrdu od banke da je ček validan, a potom je morao kreditnom karticom platiti još 7500 $ predujma. Direktor za odnose s javnošću bolnice “MD Anderson”, Julie Penne, kaže kako je “traženje predujma za usluge posve uobičajeno u svim bolnicama diljem SAD-a.”

Dijagnoza: Ne-Hodgkinov limfom (NHL) – Ukupna cijena predujma za početnu dozu kemoterapije: 83,900 $.

Prvi od 344 redaka koji se protežu na 8 isprintanih stranica bolničkog računa, koji sadrži nerazumljive numeričke kodove i skraćenice. Preveden na jezik razumljiv običnom građaninu on znači: “1 Acetaminofe tableta 325 MG.” Cijena tih tableta, a koje su generička verzija Tilenola, na Amazonu je 1,50 $ (100 komada), a mogu se kupiti bez recepta.

Deseci daljnjih točaka na tom računu navode na primjer, “CHEST, PA and LAT 71020 – 283 $”, a što je zapravo obično rendgensko snimanje srca, za koje bi Sean inače platio 20 $.

Svaki put kada sestra uzme uzorak krvi, na računu se pojavljuje šifra: “Rutinsko vađenje krvi” s cijenom od 23 $ do $ 78 za svaku od rutinskih laboratorijskih analiza krvi. Obitelj Recci je samo to stajalo 15.000 USD. Da je kojim slučajem Recci imao dovoljno godina i mogao koristiti zdravstveno osiguranje za starije osobe, bolnici bi za te iste laboratorijske pretrage bilo isplaćeno tek par stotina dolara. Prema zakonu, tada se bolnici plaća približan trošak usluga.

Na drugoj strani Reccijevog računa, zbrojevi se “podebljavaju”, pa mu je naplaćeno 13 dolara za “1 Rituximab inj 660 mg.”. Obična injekcija od 660 mg Rixutana, čudesnog lijeka za rak. Uobičajena prosječna cijena ovog “lijeka”, a koju naplaćaju bolnice poput “MD Anderson” je 4 $, ali oni vjerojatno dobivaju i popust na količinu, pa je prava cijena između 3 i 3,5 $. Što znači da “MD Anderson” na pacijentu zarađuje 400% po injekciji.

Ukoliko upitate “MD Anderson” za komentar u vezi cijena usluga, dobit ćete pismenu izjavu u kojoj stoji: “Pitanje financiranja zdravstvenih usluga je vrlo kompleksno i za pacijente i za pružatelje zdravstvenih usluga i za vladina tijela …. MD Anderson naplaćuje usluge jednako kao i druge velike bolnice ili akademski medicinski centri.”

Tvrdokorni stav bolnice spram cijena usluga je itekako isplativ. Iako je “MD Anderson” formalno neprofitna jedinica u sklopu Sveučilišta u Teksasu, njezin profit, kojeg ostvaruje pružanjem medicinskih usluga, jedan je od najvećih u svjetskim razmjerima. Njegova operativna dobit za fiskalnu godinu 2010., a prema izvještaju ministarstva zdravstva, bila je 2,05 milijarde dolara. Poprilično iznenađujuća svota za ustanovu te vrste.

Direktor “MD Anderson”, Ronald De Pinho, prima plaću od 1.845.000 USD godišnje. Ta svota ne uključuje i druga primanja, kao na primjer ona koja prima, prema Houston Cronicleu, od nekoliko farmaceutskih tvrtki (razlog zbog kojega više ne predaje na sveučilištu).

De Pinhova plaća je dvostruko veća od plaće Francisca Cigarroa, direktora teksaškog sveučilišta, a čijeg je je dio i “MD Anderson”. Ovakva struktura plaćanja je simbol američke medicinske ekonomije i jednaka je na svim sveučilištima diljem SAD-a, gdje su direktori sveučilišnih i drugih bolnica daleko bolje plaćeni nego oni koji vode sveučilišta.

U poslovnoj četvrti Houstona nalazi se i Texas Medical Centar. Kompleks koji se sastoji od 280 objekata, bolnica, zdravstvenih ustanova među kojima je “MD Anderson” kao najbolji brand tvrtke. Medicina je postala veliki biznis. Somenimo da su u Houstonu od 10 najboljih poslodavaca, čak su 5 od njih bolnice, uključujući i “MD Anderson”, sa 19.000 zaposlenih.

Kako se to dogodilo? Odakle dolazi sav taj novac? I kuda to sve vodi?

Kada pogledate bolničke račune koje je Sean Recci platio kao i svi drugi pacijenti, ne vidite racionalnog objašnjenja, niti razloga za tako visoke cijene zdravstvenih usluga.

Svakog pacijenta oboljelog od karcinoma pluća čekaju 4 kutije sterilnih gaza po toj cijeni. Koji su razlozi, dobri ili loši za to da karcinom podrazumijeva trošak od pola ili milion dolara? Što to čini jednu dozu “čudesnog” lijeka tako skupom? Zašto jednostavna laboratorijska pretraga, kroz nekoliko dana u bolnici dostigne cijenu veću od prosječnog automobila i zašto razvoj tehnologije povećava cijenu usluga, umjesto da ih snižava?

U SAD-u ljudi troše skoro 20% BDP-a na zdravstvenu zaštitu. Upola više nego stanovnici drugih razvijenih zemalja. Ipak, rezultati takvog zdravstvenog sustava nisu nimalo bolji nego drugdje, štoviše, često su mnogo lošiji.

Prema posljednjim opsežnim istraživanjima, provedenim od konzultantske tvrtke McKinsey & Co., Amerikanci troše više na zdravstvenu zaštitu nego deset zemalja s najskupljim zdravstvenim uslugama (Japan, Kina, Njemačka, Španjolska, Kanada, Italija i Australija). Ilustracije radi, čišćenje nakon uragana Sandy je državu koštalo 60 milijardi, a samo prošlog tjedna se isto toliko u SAD-u potrošilo na zdravstvenu zaštitu.

Zavod za statistiku rada kaže da su projekti koji će najbrže rasti do 2020., većinom vezani uz zdravstvenu skrb. Američki najveći grad, New York, obično se smatra svjetskom prijestolnicom financijskih usluga, no od 18. po veličini najvećih privatnih poslodavaca u New York-u, čak 8 su bolnice, a tek 4 banke. Naravno, za svaku pohvalu je činjenica da je se toliko ljudi bavi liječenjem bolesnih. No, kada cjelokupno gospodarstvo koje nose porezni obveznici, poslodavci i potrošači, troši mnogo više nego u bilo kojoj drugoj zemlji za isti proizvod, onda je to neodrživo.

Međutim, zdravstvena industrija ima i volju i sredstva da nastavi na isti način. Prema Center for Responsive Politics, farmaceutska industrija i komercijalizirano zdravstvo u sprezi s organizacijama koje predstavljaju liječnike, bolnice, domove za njegu i ostale zdravstvene usluge, na lobiranje u Washingtonu su od 1998. potrošile 5,36 milijardi dolara. Usporedbe radi, na lobiranje za obranu i zrakoplovnu industriju potrošeno je 1,53 milijarde, a za energetski sektor 1,3 milijarde $.

SAD su jedina razvijena zemlja koja nema obvezno zdravstveno osiguranje za sve građane. Imaju najskuplji sustav medicinske njege u svijetu, a čak 17% posto stanovnika Amerike je potpuno nezbrinuto.

“Ako vam se sviđa vaš zdravstveni plan, zadržite ga!” Tako je predsjednik Obama biračima obećavao promjene u američkom zdravstvenom sustavu. Koliko su ta obećanja bila prazna, vrijeme će pokazati.

Do tada, farmaceutska industrija i liječenje kao izvor zarade, kao i kompletan sustav s privatnim bolnicama i drugim ustanovama i dalje će gomilati dobitke, dok će većina građana i dalje gutati gorku tebletu prenapuhanih bolničkih računa u zamjenu za rutinsku liječničku njegu.

Sustav medicinske njege u Americi je primjer za kojim se nitko ne bi volio povesti. Međutim, našao se način kako privatizirati zdravstvo i u Europi. Spasonosni model se zove “javno-privatno partnerstvo”. Model privatizacije je jednostavan. Prvo se nađe “gubitaš”, a potom se nađe onaj tko će ga spasiti. Sličan sustav se već provodi kako u Hrvatskoj tako sigurno i na čitavom Balkanu

Podsjetimo kako se pod izgovorom o “nužnosti rezova u javnoj potrošnji” u cijeloj Europi pokušava usvojiti model koji bi privatnim ulagačima dozvolio da preuzmu jedan dio zdravstvenog sektora. U Španjolskoj se na samu naznaku takve mogućnosti početkom siječnja odgovorilo masovnim protestima. Od tada je “bijela plima”, kako su zbog bijelih kutova nazvali demonstrante, još dva puta u protekla dva mjeseca preplavila ulice svih većih gradova u Španjolskoj. Vrlo slična situacija se događa trenutno i u Hrvatskoj.

Španjolci su svjesni da su zdravstvo i školstvo posljednja linija obrane ostatka ostataka socijalne države.

***HRVATSKA I BALKAN***

Hrvatski zdravstveni sustav doživjet će krah, čeka nas amerikanizacija: Samo će se bogati moći liječiti! 

“MI GUBIMO zdravstveni sustav. Štrajk liječnika će se nastaviti, a pacijenti koji su bolesni i preplašeni će i dalje biti zadnja rupa na svirali i žrtve kao što su već 23 godine”, rekla je predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

Nakon što je Ustavni sud donio odluku po kojoj se ukida radna obveza, liječnici planiraju dalje nastaviti sa štrajkom, a liste čekanja, koje su ionako preduge, samo će nastaviti rapidno rasti.

“Hrvatski zdravstveni sustav će propasti, dobit ćemo američki”

“Propast ćemo u roku par mjeseci kad nam počnu stizati ostali državljani EU, pogotovo oni iz skandinavskih zemalja koji imaju dobre mirovine i odluče provesti po nekoliko mjeseci u sunčanoj Hrvatskoj gdje također imaju pravo na dostupnost zdravstvenih usluga. Tada će nastupit scenarij da će sve više liječnika privatno početi naplaćivati usluge pa u našem zdravstvenom sustavu uskoro više neće biti liječnika”, rekla je predsjednica Udruge.

Krajnji ishod svega će, dodaje, biti da će nam se ukinuti paket zdravstvenih usluga kakav imamo sada i dobit ćemo pravi američki sustav gdje će mogućnost liječenja imati samo oni koji si to mogu i platiti.

“To će značiti krah svega u sustavu zdravlja, to je jedna izvjesna budućnost”, zaključila je predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata .
 
(index.hr/uredio:nsp)

U Hrvatskoj i na Balkanu 99% stanovništva ne zna, u suštini, što znači pojam “GMO”, i što takva hrana koju unosimo u sebe uzrokuje

Također, narod u Hrvatskoj, kao i većina ljudi u svijetu ne zna kakvu hranu kupuje u prehrambenim trgovinama, a trebali bi znati.

Ne znaju da većinu proizvoda u trgovinama kupuju sa GMO sastojcima, koje izazivaju postupnu genetsku mutaciju stanica u organizmu stvarajući tumore i ostale bolesti i izrasline.

Pogrešna prehrana je uzročnik svih bolesti broj jedan, a kasnije tek slijedi stres, genetske predispozicije, cigarete i alkohol, kao tihe ubojice.

Roditelji hrane svoju djecu prehrambenim i suhomesnatim proizvodima, misleći da im čine dobro, a ustvari ih pune aditivima, otrovima i GMO sastojcima, koji su smrt.

Organizacija “Greenpeace” je nedavno objavila popis tvrtki i proizvoda koji u sebi sadrže razne vrste otrova i GM sastojaka, ali takve informacije ljudi ne primjećuju.

U pitanju su aditivi s kemijskom oznakom E., Koji u kombinaciji s drugim otrovima, između ostalog, hrani daju dugotrajnost, kao i GM kukuruz, u vidu kukuruznog brašna i sirupa (HFCS) koji služi kao sladilo i GM soja, koja je sastavni dio proizvoda ili u njega ulazi kao emulgator u vidu soja lecitina, ne računajući tu i Aspartam koji ulazi u mnoge proizvode kao zaslađivač, a izuzetno je opasna i otrovna umjetna, kemijska tvorevina.

Tako da, kupujući, Snickers, Mars, Twix, Milky Way, Bounty čokoladice, Cadbury čokolade i kakao, Ferrero Nutelu, Kinder jaje, Kinder Bueno, Nestle juhe, čokolade i Nestle Nesquik, gaizrano pića Coca-Cola, Sprite, Fantu, Pepsi, 7-up, Knorr umak, juhe, i kocke za juhu, Kraft proizvode (Milka čokolade, čips, Jacobs kave, dječje napitke), Heinz Foods (kečap, sokovi, začini, majoneza), Helman ‘s (začini, majoneza, sokovi), McDonalds mreža restorana brze hrane i njihovi obroci, Hipp (dječja hrana), Danone (jogurt, kefir i sir), vi lagano, netko svjesno, a neko nesvjesno, ubijate sebe i svoju djecu.

Genetski modificirani organizmi su organizmi biljaka i životinja čiji je DNK-a osposobljen da se putem genetskog inžinjeringa spaja sa DNK organizama različitih vrsta, gdje će se čak stanice biljaka i životinja križati i miješati, s dodatkom i ugradnjom gena za proizvodnju toksina iz bakterije Bacillus thuringiensis (Bt) u genom biljke. Taj je toksin koji se upotrebljava kao konvencionalni insekticid u poljoprivredi.

Tako je stvoren GM kukuruz, soja i pamuk, koji su dizajnirani da u svakoj svojoj stanici proizvedu pesticid, u slučaju da kada ih neki insekt napadne, u istom trenutku bude otrovan i uništen.

Prelaskom na GMO prehranu stoke, smrtnost se udvostručava. Zabilježeno je da je na tisuće ovaca, krava i pilića umrlo u roku od trideset dana od dana prelaska na GMO. Obdukcije su pokazale ozbiljne upale i crne mrlje u crijevima i jetri.

Štakori hranjeni GM rajčicom razvijaju krvarenje želuca i umiru nakon dva tjedna, a njihove majke hranjene GM sojom rađaju mrtve potomke.

Na tisuće svinja, krava, bikova i štakora su ostali sterilni nakon konzumiranja GM kukuruza.

Ako jedemo GMO hranu, naš se DNK počinje trajno mijenjati, kao i kod životinja.

GMO gen se transformira u naše gene i počinje proizvoditi pesticide i nakon što prestanemo jesti GMO hranu.

GMO se na svjetskom tržištu nalazi u najmanje 80 % posto prerađene hrane.

Ako se nastavimo hraniti kupujući po prehrambenim trgovinama, samo ćemo povećati broj spontanih pobačaja, neplodnosti, gastrointestinalnih poremećaja, alergija i tumora.

Od uvođenja GMO-a na svjetsku scenu u posljednjih desetak godina, broj onih koji imaju tri ili više kroničnih bolesti se udvostručio, a broj spermija kod muškaraca je opao za 50% u odnosu na istraživanja 70-tih godina.

Što se još treba dogoditi, da bi počeli mijenjati svoju svijest, način ponašanja i prehranu ….?
 

 
(vestinet.rs/uredio: nsp)

Što se više provodi loših i lažnih istraživanja koja pokušavaju pronaći da nema nikakve štete u potrošnji genetski modificirane hrane GMO, sve više raste skeptičnost i svjesnost javnosti

Najveći njemački dnevni list Süddeutsche Zeitung je nedavno objavio šokantan članak koji otkriva kako Monsanto, američka vojska i američka vlada prate anti-GMO borce, anti-GMO web stranice, i neovisne znanstvenike koji proučavaju opasnosti od konzumacije GMO-a.

Znači li to da su vaše omiljene anti-GMO web stranice u opasnosti? Apsolutno ne, ali to znači kontroliranu opoziciju dok će fiktivni medicinski stručnjaci “zatrovati” internet i posaditi izrađene lažne statistike i podatake uz pomoć uglednih medicinskih časopisa da bi upravljali mišljenjima ljudi.

Mnogi političari i javni zdravstveni dužnosnici tada će nesvjesno koristiti izmišljene informacije za provjeru GMO mandata. Za svaki novi GMO, istraživanja će biti falsificirana da bi opravdali svoju učinkovitost i potrebna vjerovanja u GMO. To je jedan od razloga zašto prestižnim znanstvenim časopisima brzo pada popularnost i utjecaj. Ova junk znanost je dozvolila vladinim agencijama da odobre neispitan broj GMO-a i lijekova, i označe tisuća kemikalija kao sigurnih.

Otkada je javnost shvatila što je zapravo GMO, sveučilišta i ugledni znanstvenici gube kredibilitet. Svijet sada razumije manjkav proces u srcu znanosti i to ne dolazi nikakva znanost iz tih lažnih izvora koja će zadovoljiti javnost. Što se tiče neovisnih znanstvenika koji istražuju opasnosti od GMO-a, oni su agresivno na udaru i označeni kao potencijalno opasni, a uskoro kao i teroristi.

Svugdje Napadi na Anti-GMO aktiviste i web stranice

Najveći njemački dnevni list Süddeutsche Zeitung je nedavno objavio šokantan članak koji otkriva kako Monsanto, američka vojska i američka vlada prate anti-GMO borce, anti-GMO web stranice, i neovisne znanstvenike koji proučavaju opasnosti od konzumacije GMO-a.

SAD ne samo da špijunira vlade, državna tijela i pojedince diljem svijeta uz pomoć svojih tajnih službi, oni također razumiju kako progurati globalne interese svojih tvrtki s punom snagom.

Pogled u “svijet Monsanta” pokazuje da tvrtka koja je isporučila pesticide ‘Agent Orange’ američkoj vojsci u Vijetnam imala bliske veze sa središnjom vlasti u Washingtonu, s opasnim ljudima iz područja američke tajne službe i uz privatne osiguravajuće tvrtke.

Monsanto je div u biotehnologiji: i broj 1. u kontroverznom području genetskog inženjeringa. Za njegove protivnike, od kojih mnogi žive u Europi, Monsanto je zlokobni neprijatelj. Vremenom se i opet tajanstvene stvari događaju, kojima se neprijatelj čini još zlokobnijim.

Nedavno su Europska organizacija za zaštitu okoliša ‘Friends of Earth’ i Udruženje njemačke zaštite okoliša i prirode (BUND) htjeli predstaviti studiju pesticida glifosat-a u ljudskom tijelu. Ubojice korova (pesticidi) sadrže glifosat su veliki i glavni proizvod kompanije Monsanto. Tvrtka ima za cilj zarade više od dvije milijarde dolara prihoda preko pesticida Roundup. “Roundup herbicida ima dugu povijest sigurne uporabe u više od 100 zemalja “, ističe Monsanto.

Dijametralno Suprotni Rezultati Monsantovim Tvrdnjama

Obećanje kompanije Monsanto i proizvođača genetski modificiranih usjeva je da bi poljoprivrednici mogli koristiti manje kemikalija i proizvesti veći prinos. To je otprilike istina, kao i poštenje u politici. Studija objavljena od strane Washington State University istraživača profesora Charles Benbrook-a utvrdila je da se korištenje herbicida u proizvodnji tri genetski modificirana usjeva otpornih na herbicide – pamuk, soja i kukuruz – zapravo povećalo!

Ovi nalazi se temelje na iscrpnoj analizi javno dostupnih podataka američkog ministarstva poljoprivrede nacionalne poljoprivredne statističke službe. Benbrookova analiza je prvo recenzirana, pa onda objavljena kao procjena utjecaja genetski modificiranih usjeva (GE) otpornih na herbicide (HT) uz uporabu pesticida.

To potvrđuje ranije podatke američke vlade koji pokazuju da su u SAD-u GM usjevi u ukupnom porastu, a ne u padu u korištenju pesticida u usporedbi sa konvencionalnim usjevima. Ne samo to već su i obećanja o većim prinosima neutemeljena.

Onemogućavanje Računala Aktivista Pomoću Virusa

Dva dana prije nego što je BUND njemačka studija objavljena u 18 zemalja,  računalo od glavnog organizatora, Adrian Bepp-a je bilo onemogućeno virusom. Postojala je prijetnja da se press konferencije u Beču, Bruxellesu i Berlinu otkažu. “Mi smo bili u panici”, sjeća Heike Moldenhauer iz BUND-a. Ekološki aktivisti su bili pod ekstremnim vremenskim pritiskom.

Moldenhauer i njezini kolege su naširoko nagađali o motivima i identitetu misterioznog napadača. Genetički inženjering stručnjak u BUND-u smatra da se nepoznatim virusom željelo posebno “stvoriti zbrku”. Nema ništa gore za istraživanje od otkaza konferenciji za novinare.

Nema dokaza da je Monsanto imao bilo kakve veze sa kompjuterskim virusom. Tvrtka ne radi takve stvari. Ona se ponosi “odgovornim” radom: “Danas je vrlo lako napraviti i širiti svakakve vrste optužbi”, Monsanto tvrdi. Oni kažu da su  sve “više i više također su upitne i popularne optužbe koje se šire, kojima se omalovažava naš rad i proizvode i ni na koji način se te optužbe ne temelje na znanosti.”

Kritičari skupine drugačije gledaju na stvari s obzirom na široku mrežu koju je Monsanto razvio diljem svijeta. Monsanto ima veze s američkim tajnim službama, američkom vojskom, s vrlo opasnim operativnim privatnim sigurnosnim tvrtkama i naravno, sa američkom vladom.

Upadljivo velik broj kritičara Monsanto-a prijavljuje redovite napade profesionalnih hakera. Tajne službe i vojska također bi željeli zaposliti hakera i programera. Oni se specijaliziraju u razvoju trojanaca i virusa kako prodrijeli u strane računalne mreže. Zviždač Edward Snowden je ukazao na vezu između akcija obavještajnih službi  i gospodarskog napretka. Međutim, ova mračna veza je bila zasjenjena drugim monstruoznostima.

Neki moćni podržavatelji Monsanto-a znaju puno o tome kako provesti cyber rat. “Zamislite interneta kao oružje, koje sjedi na stolu. Ili ga vi koristite ili vaš protivnika, ali netko će biti ubijen “, rekao je još 2001. godine, Jay Byrne bivši šef odnosa s javnošću u Monsanto-u.

Kompanije poput Monsanto-a se redovito bore uz pomoć sumnjivih metoda da bi podržali ono što oni vide kao svoje pravo. Po mogućnosti tu sudjeluju profesionalci. Kao što su oni iz miljea tajne službe , primjerice.

Monsanto je Tijesno Povezan sa Središnjim Državama

Monsanto kontakti vode sve do zloglasnog bivšeg agenta tajne službe Josip Cofer Blacka, koji je pomogao formulirati “zakon džungle” u borbi protiv terorista i drugih neprijatelja. On je stručnjak za prljave poslove, totalni tvrdolinijaš. On je radio za CIA-u gotovo tri desetljeća, između ostalog i kao voditelj odjela za anti-terorizam. On je kasnije postao potpredsjednik privatne zaštitarske tvrtke Blackwater, koji šalje desetke tisuća vojnika u Irak i Afganistan po narudžbi američke države.

Istraživanja pokazuju kako je upravljanje Monsantom usko povezano sa središnjom vlasti u Washingtonu, kao i s diplomatskim predstavnicima SAD-a širom svijeta. U mnogim slučajevima, Monsanto ima snažne operativne pomoćnike. Bivši zaposlenici Monsanta zauzimaju visoke urede u SAD državnim tijelima i ministarstvima, industrijskim udruženjima i na sveučilištima, ponekad gotova u odnosu poput simbioze. Prema informacijama iz američkih anti-lobby-organizacija, Open Secrets org, u posljednjih godinu dana, 16 Monsanto lobista su zauzeli visoke položaje u američkoj administraciji, pa čak i regulatornim tijelima.

Za tvrtku, sve je sada u novim tržištima i hranjenju brzo rastuće svjetske populacije. Genetičko inženjerstvo i patenti na biljkama igraju veliku ulogu ovdje. Više od 90% kukuruza i soje u SAD-u je genetski modificirano. U nekim dijelovima ostatka svijeta postotak također stalno raste.

Monsanto je vodio borbu kako bi se omogućilo poznatom genetičkom inženjerski modificiranoj MON810 biljci kukuruz da dođe u Europu s puno lobiranja – skupina je potpuno izgubila bitku. Monsanto je čak i poražen na prestižnom francuskom i njemačkom tržištu. Savez političara, poljoprivrednici i kler je odbacio genetski inženjering u poljima i potrošači ne žele to GMO na svojim tanjurima. No, borba nije gotova. SAD se nada da bi pregovori koji će započeti uskoro o sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD i EU također otvoriti tržišta za genetski inženjering.

Lobiranje za svoju tvrtku je građanska dužnost u SAD-u. Čak je važno da i 16 američkih obavještajnih službi dobro razumije njihov rad kao potporu američkim ekonomskim interesima na svjetskim tržištima. Oni špijuniraju ne samo vladu, vlast i građane u drugim zemljama pod krinkom borbe protiv terorizma, oni također podržavaju američke ekonomske interese, na svoj poseban način.

Ciljani Nezavisni Znanstvenici

Već je očito da netko želi pakleni život Monsanto-ovim kritičarima i nevidljiva ruka završava njihovu karijeru. No, tko je taj netko? Ciljevi tih napada su znanstvenici, poput australke Judy Carman. Između ostalog, ona je napravila studije na genetski modificiranim biljakama. Njezine publikacije su ispitane od strane istih profesora koji je također napali studije drugih Monsanto kritičara.

Ne zaustavlja se okršaj samo na znanstvenoj zajednici. Hakeri redovito ciljaju različite web stranice na kojima Carman objavljuje svoje studije i web stranice koje se također sustavno promatraju, barem takav dojam Carman ima. Procjene IP logovi adresa pokazuju da ne samo da Monsanto posjećuje njezine stranice redovito, već i razne organizacije američke vlade, uključujući i vojsku. To uključuje i Mornarički Mrežni Centar, Federalni Zrakoplovni Centar i Američki Obavještajni Centar, instituciju američke vojske, koji treniraju vojnike da prikupljaju informacije. Monsantov interes za istraživanja je razumljiv, čak i za Carmen. “Ali ja ne razumijem zašto američka vlada i vojska me promatraju,” kaže ona.

Oni prate, čekaju i onda navale, te na istim temama dramatiziraju i antagoniziraju pravovaljane korisnike na društvenim mrežama i na tisućama drugih web stranica.

Organizacija GM Watch, poznata po tome što kritizira GMO tehnologiju, iskusila je isto tako čudne događaje. Urednca Claire Robinson izvještava kontinuirane hakerske napade na početnoj stranici još od 2007. godine. “Svaki put kad smo povećati sigurnost stranicu samo malo, suprotna strana je povećala napade slijedeći novim, gorim napadima”, kaže ona.

Ona također ne može vjerovati da su to slučajnosti koje se događaju. Kada je francuski znanstvenik Gilles Eric Seralini objavio kontroverzno istraživanje o zdravstvenim rizicima genetski modificiranog kukuruza i glifosat-a u 2012, web stranica GM Watch je bila hakirana i blokirana. Isto se ponovilo kada se na stranicu postavilo mišljenje Europskog inspektorata hrane (EFSA inspektorat) koje je objavljeno na web stranici. Tajming je spretno izabran u oba slučaja. Napadi su se obično događali upravo kada su urednici htjeli objaviti svoje mišljenje.

NSP već nako vrijeme prati isti scenario, vjerovali ili ne. Napadi su se počeli događati, povećali smo sigurnosne mjere, i nakon toga je uslijedio veći i gori napad, kojem je stranica još i dan danas inficirana….ali mi smo svakog dana sve jači i na kraju ćemo pobijediti. ;-)
 
(activistpost.com/uredio:nsp)

Nedavno organiziran ‘Marš protiv Monsanta’ održao se u 400 gradova i bio točka na i kampanji protiv genetski modificirane pšenice. Prosvjednici su tražili oznaku da je hrana genetski modificirana, dok se Monsanto tome protivio, tvrdeći da je to preskupo, da je GMO siguran za konzumaciju…

‘Marš protiv Monsanta’ organiziran u 52 zemlje odustao je od izvoza pšenice u Europu. Unatoč
ogromnim korporativnim kapacitetima i snažnom lobiranju, Monsanto nije uspio. ‘Kontraproduktivno je boriti se protiv vjetrenjača’, izjavio je glasnogovornik tvrtke za Tageszeitung, a prenio Business Insider.

U subotu organiziran ‘Marš protiv Monsanta’ održao se u 400 gradova i bio točka na i kampanji protiv genetski modificirane pšenice. Prosvjednici su tražili oznaku da je hrana genetski modificirana, dok se Monsanto tome protivio, tvrdeći da je to preskupo, da je GMO siguran za konzumaciju…

No, kako nisu svi kratkog pamćenja, ljudi su se prisjetili kako je Monsanto slično govorio o  DDT-u, koji je danas zabranjen diljem svijeta, industrijskim kemikalijama PCB koje se danas smatraju iznimno toksičnim, zaslađivaču saharinu za kojeg se otkrilo da je kancerogen.

Ubrzo nakon prosvjeda otkriveno je da se genetski modificirana pšenica potajno uzgaja na farmi u Oregonu. Japanci su odmah rekli kako će se suzdržati od kupovine zapadnjačke pšenice. Uvoz je prekinula i Južna Koreja, koja je polovicu svoje pšenice uvozila iz SAD-a. Ured za zaštitu potrošača Europske unije objavio je da se u EU neće moći prodavati ništa što bude testirano pozitivno na GMO.

‘Više nećemo lobirati za uzgoj u Europi’, rekao je glavni Monsantov čovjek u Europi, Brandon Mitchener.

No, kako piše Business Insider, predaja Monsanta je samo djelomična; u Španjolskoj, Portugalu i Rumunjskoj će i dalje promovirati svoj MON810, a lobirat će i za uvoz GMO životinjske hrane u EU.

Pravi razlog Monsantovog ‘odustajanja od EU’: Francuski sud ih proglasio krivima za trovanje farmera

Francuski sud je tako Monsanto proglasio krivim za trovanje farmera Paula Francoisa koji je nakon 2004. i korištenja Lasso protukorovnog sredstva iskusio brojne neurološke probleme poput gubitka pamćenja i glavobolja. Presuda će, vjeruje se, otvoriti posve novi horizont u pravnom okršaju s korporativnom etikom. Do ovog slučaja eksperti su odbijali poveznicu pesticida i nuspojava, no ovdje je sve laboratorijski potvrđeno.

Iznenađujuća izjava glasnogovornika EU Monsanta Brandona Mitchenera da se ‘bore sa vjetrenjačama’ potaknula je brojne špekulacije da kontroverzna korporacija napušta europsko tržište. Nedugo nakon takve retorike u javnost je izašao pravi razlog ovakve možebitne odluke. Naime, Francuska je odlučila kazniti Monsanto radi ‘trovanja farmera’.

SAD pritisnuo korporaciju

Monsanto se po pisanju Business Insidera odlučio na povlačenje iz EU i prekidanje lobiranja što je navodno direktna posljedica uspješnih prosvjeda prije desetak dana. Ova kompanija je zabila ‘autogol’ kada se odlučila na zabranjenu proizvodnju i sijanje GMO pšenice što je rezultiralo embargom Japana i Južne Koreje na svu pšenicu iz SAD-a. Očigledno su dobro uzdrmani pritiskom Obamine administracije nakon tog (pre)velikog kiksa.

Izuzev već dosta apostrofiranih kontroverza same GMO tehnologije, Monsanto je dodatni pritisak na sebe navukao prilično neetičnim poslovanjem. Osim sumnjivih lobiranja i otvorenih korumpiranja htjeli su i zabraniti etiketiranje GMO proizvoda, uz dodatno omogućavanje labela ’100% prirodno’ pod opaskom ‘borbe protiv predrasuda’. Također, tu su i već spomenuti DDT, PCB i Agent Orange, no konačni udar ovotjedna je sudska presuda iz Francuske.

Monsanto trovao farmere u Francuskoj

Francuski sud je tako Monsanto proglasio krivim za trovanje farmera Paul Francoisa koji je nakon 2004. i korištenja Lasso protukorovnog sredstva iskusio brojne neurološke probleme poput gubitka pamćenja i glavobolja. Presuda će, vjeruje se, otvoriti posve novi horizont u pravnom okršaju s korporativnom etikom. Do ovog slučaja eksperti su odbijali poveznicu pesticida i nuspojava, no ovdje je sve laboratorijski potvrđeno.

Francois je još od 2011. osnovao udrugu s kojom se borio protiv Monsantovih nuspojava u proizvodima uz širenje svijesti o problemu. Na taj način je podignuo razinu informacija, te je uspio okupiti kritičnu masu ljudi koji su prošli kroz iste traume. Tako se po prvi puta javno prikupljalo slučajeve, pa se došlo do čak 200 sličnih situacija od 1996., uz samo četrdeset i sedam prijava od 2003.

Samo strateška pauza, ne i konačni odlazak

‘Živ sam i dan danas, ali će dio farmera ipak biti žrtvovano te će umrijeti zbog ovakve prakse’, navodi Francois za Reuters neposredno nakon presude. Francuska je još 2007. godine zabranila Lasso pesticid po EU direktivi, te je započela inicijativa o sličnim postupcima u svim zemljama članicama. Španjolska, Portugal i Rumunjska su i dalje ostali plodno tlo za GMO, a čini se da puno dalje nije niti Hrvatska unatoč županijskom anti-GMO konsenzusu.

Mediji su prilično bučno popratili ovaj značajan presedan, no s obzirom na pravi razlog izlaska s EU tržišta očigledno je kako Monsanto više nije niti imun niti izuzet od sudskih postupaka. Tako je vidljivo slabljenje do danas iznimno moćnog lobirajućeg aparata i pravo je pitanje što će se dogoditi u budućnosti. Na žalost prosvjednika, teško je vjerovati u ovako radikalan odlazak Monsanta i vrlo je vjerojatno kako je u pitanju samo strateška pauza i preslagivanje redova.
 

 
 
izvor: dnevno.hr, youtube.com/uredio:nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14143"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Zvuči nevjerojatno da su moguća takva rješenja u EU koja se diči svojim visokim demokratskim i inim standardima. Nezamislivo je da bi se to moglo dogoditi Njemačkoj, Francuskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji. Posljedice će biti, bez sumlje, tragične – komentira Guste Santini odluku EU koja kao uvijet za financijsku pomoć traži jednokratno oporezivanje štednje građana Cipra.

Ciparski parlament odgodio je za utorak glasovanje o svojevrsnoj ucjeni Europske unije koja je financijsku pomoć toj zemlji uvjetovala jednokratnim oporezivanjem štednje koju građani drže u bankama.

Time je razotkriven način djelovanja tzv. Europskog stabilizacijskog mehanizma koji je napravljen kako bi ‘pomagao’ prezaduženim članicama eurozone. Da bi spasila posrnule Ciparske banke, EMS je donio odluku bez presedana. Za kreditnu liniju od 10 milijardi eura vlada u Nikoziji mora izvršiti jednokratno oporezivanje štednje građana od 6,75 posto za depozite do 100.000 eura, te 9,9 posto za depozite koji prelaze tu cifru.
To je, očekivano izazvalo neviđeni revolt među stanovništvom čiji je novac ‘zamrznut’ do donošenja odluke. Banke na Cipru su u ponedjeljak bile zatvorene zbog praznika.

- Naprosto zvuči nevjerojatno da su moguća takva rješenja u EU koja se dići svojim visokim demokratskim i inim standardima. Također je nezamislivo da bi se to moglo dogoditi Njemačkoj, Francuskoj ili bilo kojoj drugoj zemlji. Posljedice će biti, bez sumnje, tragične po financijski, posebice bankarski sustav Cipra. Jasno je ko dan da će depozitari napustiti ciparske banke što bi moglo izazvati kaos neslućenih razmjera. U tom slučaju kreditna linija od 10 milijardi čini mi se nedostatnim iznosom da bi amortizirao negativne učinke koje će izazvati navedena mjera. Bankarski sustav je zasnovan na povjerenju, pa se postavlja pitanje tko će u narednom razdoblju svoja sredstva deponirati u ciparskim bankama. Još više iznenađuje izjava predstavnika britanske vlade kako će biti nadoknađen iznos koji će se oduzeti britanskim državljanima s boravištem u Cipru – ističe ekonomist dr. Guste Santini.

Dio analitičara međutim smatra kako je ovaj presedan  napravljen namjerno s ciljem da se novac s Cipra prelije u banke u državame jezgre EU-a.
-Tko može jamčiti da se isto neće dogoditi i Hrvatskoj kada uđe u eurozonu?-  upozorava analitičar Fran Marović.

Među ostalim zanimljivostima koje okružuju ovaj euro-cirkus zanimljiva je i glasina da su Njemačka i MMF navodno tražili da se na štediše udari drakonskim porezom od čak 40 posto.

Na taj se način navodno željelo spriječiti pranje novca za što Ruskim mafijašima navodno služe ciparske banke. Ruski predsjednik Vladimir Putin je ocijenio nepravednim i opasnim porez na bankovnu štednju koji će teško pogoditi bogatije ruske štediše koji drže novac u ciparskim bankama, rekao je u ponedjeljak njegov glasnogovornik.

- Putin je poručio da će ta odluka, ako se prihvati, biti nepravedna, neprofesionalna i opasna – rekao je Dmitrij Peskov, a prenijele su ruske agencije.
Stručnjaci misle da je vrijednost ruske imovine na Cipru barem 20 milijarda dolara, puno više od nekih procjena.

Sporazum mora potvrditi ciparski parlament, a vladajuća stranka Demokratski savez ima samo 20 od 56 mjesta u parlamentu i treba joj pomoć ostalih stranaka da izglasuje dogovor. Predsjednik države Nikos Anastasiades izjavio je da je dogovor ‘bolan’, ali nužan.

Cipar je najmanja država EU-a. Pravi je problem bankarski sektor jer je nekoliko puta veći od ciparskoga gospodarstva. Cipar je pomoć zatražio u lipnju 2012., kad su tamošnje banke desetkovane gubitcima koje je stvorio grčki dug. Zato je kreditiranje prestalo, a gospodarstvo ušlo u duboku recesiju. Prošle je godine BDP pao za 2,4 posto. Prema prognozama, ove i iduće godine i dalje će padati.

Porezom na bankovne depozite Cipar prelazi Rubikon, postavlja opasan presedan

Ciparski parlament u ponedjeljak je ponovno odgodio parlamentarnu raspravu o kontroverznom porezu na bankovne depozite za utorak poslijepodne.

Banke ne Cipru ostat će zatvorene do četvrtka, izvijestila je središnja banka nakon dva puta odgođene važne rasprave u parlamentu o spornome europskom planu pomoći koji uključuje uvođenje poreza na bankovne depozite.

- Banke će biti zatvorene u utorak i u srijedu – rekao je za France presse dužnosnik Središnje banke koji je želio ostati anoniman, objasnivši kako je razlog tomu izbjegavanje redova na bankovnim šalterima, kao i masovno podizanje štednih uloga.

Ciparski parlament u ponedjeljak je ponovno odgodio parlamentarnu raspravu o kontroverznom porezu na bankovne depozite za sutra poslijepodne.

Na Cipru je u ponedjeljak neradni dan. Banke nisu otvarane otkad su u subotu dužnosnici eurogrupe sklopili dogovor o novome planu financijske pomoći prema kojemu bi trebalo uvesti porez na bankovne depozite da bi država dobila zajam u iznosu od 10 milijarda eure i na taj način izbjegla bankrot.

Sporazum na temelju kojega bi svi građani koji na računima imaju manje od 100.000 eura morali platiti jednokratni porez od 6,75 posto, a na veće depozite 9,9 posto, izazvao je prosvjed ciparskih političara.

Opasan presedan

Uvođenje poreza na bankovne depozite na Cipru opasan je presedan koji otvara sumnju u način na koji se Europa nosi sa krizom u eurozoni, izjavio je u ponedjeljak direktor Instituta za međunarodne financije Tim Adams.

- Nametanje poreza na bankovne depozite je prelazak Rubikona, kojim se razbijaju garancije dane štedišama, i time se otvaraju mogućnosti pojave različitih destabilizirajućih efekata u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Sljedeći puta kada se pojavi kriza u nekim drugim zemljama stediše bi mogle pomisliti da će se ponoviti ciparski recept, i zato je to opasan presedan – rekao je Tim Adams.

Institut za međunarodne financije je najveća svjetska lobistička skupina za tvrtke iz financijskog sektora (banke, osiguravajuća društva), i ima više od 450 članova.

Najava uvođenja poreza je izavala prosvjede ciparskih građana i masovno podizanje štednih uloga. Zbog toga su banke na Cipru zatvorene i ostat će zatvorene do četvrtka, a na bankomatima više nema novca.
 
 
izvor: dnevno.hr, youtube.com/uredio: nsp
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=13129"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata

Kako biste opisali industriju koja želi staviti više Amerikanaca u zatvoru i držati ih tamo što duže, tako da se može zaraditi na njima više novca? U Americi je danas oko 130.000 ljudi zatvoreno u privatnim zatvorima koji su pokrenuti od strane profitnih kompanija i taj broj raste vrlo brzo.

Sveukupno, SAD ima oko 25 % posto ukupnog globalne svjetske zatvorske populacije, iako ima samo 5  % posto od ukupnog svjetskog stanovništva. Sjedinjene Države ima daleko najvišu stopu zatvorskih kazni u cijelom svijetu, i nijedna nacija u povijesti nije zatvarala više svojih građana. Jesu li doista oni takva septička jama prljavštine i truleži da trebaju zatvarati tako mnogo svojih ljudi? Ili postoje neki drugi čimbenici? Može li dio odgovora biti  u tome da je država dopustila zatvorskim kompanijama da zatvaraju muškarace i žene u ćelije za profit?

Dvije najveće zatvorske privatne tvrtke u kombinaciji su zaradile $3,000,000,000 dolara prihoda u 2010. godini, a najveće zatvorske privatne tvrtke su potrošile desetke milijuna dolara na lobiranje i donacije kampanjama tijekom proteklog desetljeća. Stavljanje Amerikanaca iza rešetaka je postao vrlo veliki posao, i te tvrtke su dobile izopačeni poticaj za guranje još više Amerikanaca u zatvor. To je sustav koji je apsolutno prepun korupcije, biti će puno gore ako netko nešto ne poduzme.

Jedan od ključeva uspjeha u privatnom zatvorskom poslu je pridobivanje političara da glasaju za vaš put. To je razlog zašto velike privatne zatvorske tvrtke troše toliko novca na lobiranje i kampanje.

Sljedi zvadak iz izvješća Instituta za Pravnu Politiku pod nazivom “Igre Sustava: Kako politička strategija privatnih zatvora promovira neučinkovitu politiku zatočeništva”…

Za profitabilne privatne zatvorske tvrtke prvenstveno postoje tri strategije utjecaja na politiku: Lobiranje, izravni prilozi kampanja i izgradnja odnosa, mreža, te udruga.

Tijekom godina, ove političke strategije su dozvoljavale kompanijama privatnih zatvora da promiču politiku koja dovode do viših stopa zatvorskih kazni i time veći profit za njihove tvrtke. Konkretno, privatne zatvorske tvrtke su imale ili utjecaj nad pravosuđem ili su pomogli u stvaranju modela nacrta zakona kao što su “tri-udarca” i “istina-u-izricanju kazne”, koji povisuju stope zatvorskih kazni i krajnje da bi se stvorilo više prilika za privatne zatvorske tvrtke koje se mogu natjecati za ugovore radi povećanja prihoda.

Ako možete to vjerovati, tri najveće privatne zatvorske kompanije su potrošile oko 45 milijuna dolara u kombinaciji lobiranja i doprinosa u kampanjama, tijekom proteklog desetljeća.

Biste li se trošiti toliko novca ako ne vjerujete da bi to dalo nekakve rezultate?

Dovoljno je pogledati što se dogodilo zatvorskoj populaciji SAD-a u proteklih nekoliko desetljeća. Prije 1980., gotovo da nije bilo privatnih zatvora u Sjedinjenim Američkim Državama. No, od tog vremena, vidjeli smo kako su -  ukupna zatvorska populacija i populacija privatnih zatvora, eksplodirali.

Na primjer, između 1990. i 2009. broj Amerikanaca u privatnim zatvorima rastao je za oko 1.600 % posto .

Sveukupno, zatvorska populacija SAD-a se više nego učetverostručila između 1980. i 2007. godine.

Nešto se tu stvarno definitivno promijenilo.

Na primjer, kada su revizori posjetili jedan privatni zatvor u Teksasu, oni “pokupili toliko izmeta na cipelama da su morali brisati svoje noge od travu kad su izašli van. ”

Zatvorenici doslovno žive u vlastitom gnoja.

Kako bi se osjećaku da je član vaše obitelji zatvoren u takvom objektu?

A istina o beskrajnim pričama o zlostavljanju u privatnim zatvorima, je realnost. Jedna privatna zatvorskatvrtka navodno naplaćuje zatvoreniku 5,00 dolara/minutu telefonskog razgovora, ali im samo plaća 1,00 dolar dnevno za rad …

Prošle godine je Correction Corporation of America (AZTN), državna najveća privatna zatvorska tvrtka, dobila 74 milijuna dolara novca poreznih obveznika za rad imigracijskog centra za pritvaranje. Njihov najveći objekt u Lumpkin, Georgia, prima 200 dolara za noć za svakog od 2.000 zatočenika koji su u pritvoru, i grabi godišnju dobit između 35 milijuna dolara i 50 milijuna dolara.

Govoreći o radu, privatni zatvori su otkrili da iskorištavanje svojih zatvorenike kao izvor robovanja može biti iznimno profitabilno. Danas, privatni zatvori kradu radna mjesta od običnih američkih radnika kroz cijeli niz industrija. Sljedi isječak članka Vicky Pelaez …

Prema Left Business Observer, industrija saveznog zatvora proizvodi 100% svih vojnih kaciga, streljiva, remenje, pancirne prsluke, ID oznake, majice, hlače, šatore, vreće, i čuturice za vodu. Uz ratne zalihe, zatvorski djelatnici opskrbljuju 98% cjelokupnog tržišta za montažu opreme; 93% tržišta boja i kistova; 92% tržišta dijelova za štednjake, a 46% tržišta tjelesnih oklopa; 36% tržišta kućanskih aparata, 30% tržišta slušalica / mikrofona / zvučnika, i 21% tržišta uredskog namještaja.  Dijelovi za avione, sanitetski materijal, i još mnogo toga: zatvorenici čak dresiraju pse za slijepe osobe.

A mnogi od najvećih korporacija u Americi su požurile iskoristiti ovaj bazen vrlo jeftinih robova. Dovoljno je provjeriti neke od velikih imena koji iskorištavaju zatvorski rad …

Najmanje 37 država je ozakonilo ugovore zatvorskog rada i privatnih korporacija koje obavljaju svoje poslove unutar državnih zatvora. Popis takvih tvrtki sadrži kremu američkog korporativnog društva: IBM, Boeing, Motorola, Microsoft, AT & T, Wireless, Texas Instrument, Dell, Compaq, Honeywell, Hewlett-Packard, Nortel, Lucent Technologies, 3Com, Intel, Telekom, TWA, Nordstrom je, Revlon, Macy, Pierre Cardin, Target prodavaonice, i još mnogo toga. Sve ove tvrtke su uzbuđene zbog gospodarskog booma zatvorskog rada. Samo između 1980 i 1994, dobit je porasla s 392 milijuna dolara na 1,31 milijarde dolara. Zatvorenici u državnim kaznionicama općenito primaju minimalnu plaću za svoj rad, ali ne svi, u Coloradu, oni dobivaju oko $ 2 po satu. U privatnim zatvorima, oni primaju nešto kao 17 centi po satu za najviše šest sati dnevno, ekvivalent od $ 20 na mjesec. Najplaćeniji privatni zatvor je CCA u Tennessee-ju, gdje zatvorenici dobivaju 50 centi po satu za ono što oni nazivaju “VKV pozicije.” U državnim zatvorima, oni mogu zaraditi 1,25 $ na sat i raditi osam sati dnevno, a ponekad i prekovremeno. Oni mogu poslati kući $ 200 – $ 300 na mjesecu.

Ali, naravno, neke od najvećih profita za privatne zatvore dolaze iz pritvaranja mladih ljude. Danas, privatne zatvorske tvrtke posluju sa više od 50 posto svih “mladih popravnih ustanova” u Sjedinjenim Američkim Državama.

A ponekad su suci čak i podmićeni od strane tih tvrtki da izriču djeci vrlo oštre kazne i šalju ih u svoje objekte. Takav način korupcije i kriminalnih radnji se naziva “Djeca za Cash”

Jeste li počeli shvaćati zašto su privatni zatvori takav problem?

Životi stotine djece su trajno promijenjeni od strane onih korumpiranih sudaca.

Kada ljudi zarađuju novac zaključavanjem drugih ljudi u ćelije, samo traže nevolje.

Što više Amerikanci stave iza rešetaka, više će novca ovi privatni zatvori zaraditi. To je sustav koji treba dovesti do kraja.

Dakle, što mislite?

Vjerujete li da su privatni zatvori dobra ideja ili loša ideja?
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com