Jedan od najvećih britanskih lanaca supermarketa Sainsbury’s zabranio je pojam ‘Uskrsna jaja’ kako ne bi uvrijedio islamsku zajednicu

Proeuropski trgovački div je dao naredbe trgovinama širom Velike Britanije da zamijene pojam “Uskrsna jaja” za “Čokoladna jaja”.

“U našem lokalnom supermarketu Sainsburysu niti jedno uskršnje jaje nema riječ Uskrs”, pritužio se jedan korisnik na Twitteru. “Samo ih nemojte više kupovati.”

Član tima za promociju na društvenim medijima ovog lanca supermarketa je uzvratio nazad izjavom, tvrdeći da je Sainsburyjevo mišljenje da izraz “Čokoladna jaja” bolje opisuje “takve proizvode”, zajedno s “njihovim sastojcima i sadržajima”.

Izjava je potaknula kritike javnosti, koja smatra da je supermarket komercijalizirao tradicionalni praznik i neprihvatljivo uklonio njegove kršćanske korijene.

“Pa zašto ih onda samo prodajete na Uskrs?” – upitao je jedan. “Sigurno je da sekularno jaje znači za život ne samo kao izuzetno komercijalno iskorištavanje”.

“Ja i moja obitelj odlučili smo se ove godine preseliti kod Morrisonsa (online lanac supermarketa) što se tiče USKRSNIH JAJA”, glasio je još jedan komentar na društvenim mrežama. “Nismo postigli ništa, ali se osjećamo dobro”, dodali su razočarano.

“Koji je to vrag s nama?”, očajnički je primjetio treći komentar. “To su Uskrsna jaja. To je to. Ne jaja od čokolade. Uskrsna jaja. Kakav je razlog bio da se promijeni naziv?”

Sainsbury je na kraju obrisao objavu na Twitteru u kojoj se kritizira njihov najnoviji potez, a od tada su objavili još nekoliko objava govoreći istu stvar.

Zanimljivo, oni opisuju svoja ‘Čokoladna jaja’ kao ‘Uskrsna jaja’ na svojoj web stranici i tvrde da drugi proizvodi u njihovoj liniji koriste riječ ‘Uskrs’.

Ovaj potez slijedi sličnu kontroverzu koja se dogodila na Božić, kada je suparnički supermarket Tesco vodio božićnu reklamnu kampanju s oznakom “#EveryonesWelcome” u obliku video spota koji je sadržavao gay par s djetetom, muškarce u haljini Sikha koji su izvlačili božićne krekere, pa čak i obitelj pobožnih muslimana koji nose hijab koji uče dijete stavljenje vela – ali bez vidljivih kršćanskih likova ili simbola.

Trgovine Lidl su također bile izložene kritikama širom Europe nakon što su kupci shvatili su uklonili križeve sa slika Santorinijevih ikonastih crkava na poznatom proizvodu grčkog sira.

“Mi smo tvrtka koja poštuje raznolikost i to je ono što objašnjava dizajn ove ambalaže”, tvrdila je tvrtka u to vrijeme, iako je kasnije popustila pod javnim pritiskom i rekla da će promijeniti pakiranje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Prema nedavnom istraživanju, ljudi koji vježbaju i jedu najmanje 18 grama proteina iz cijelih jaja u odnosu samo na bjelanjke drugačije izgrađuju svoje mišiće

Proces, pod nazivom „sinteza proteina”, odvija se u razdoblju poslije treninga, a izgradnja i oporavak mišića onih koji su konzumirali cijela jaja je 40 posto veća od onih koji jednostavno jeli istu količinu proteina samo iz bjelanjaka.

Ovo otkriće znači da umjesto da bacaju žumanjke, pojedinci koji žele izgraditi mišića moraju konzumirati cijela jaja „kako bi se povećali svoj prehrambeni unos proteina iz jaja.

Nicholas Burd, profesor kineziologije i zdravlja zajednice sa sveučilišta University of Illinois, predvodio je ovo istraživanje.

Burd objašnjava da žumanjci imaju bjelančevine, druge ključne hranjive tvari, i druge hranjive komponente koji nedostaju u bjelanjku. Ovi žumanci čak sadrže nešto što pojačava sposobnost tijela da iskoristi te proteine u izgradnji mišića.

Studija podrazumijeva da je jedenje proteina često korisno za mišiće umjesto konzumiranja proteina iz izoliranih proteinskih izvora. Burd je pratio 10 mladih muških sudionika koji su provodili jedan set vježbi otpora. Oni su tada konzumirali bilo cijela jaja ili bjelanjke sa 18 grama proteina.

Znanstvenici su sudionicima dali infuzije sa dvije važne aminokiseline, stabilni izotop leucina i fenilalanina. Znanstvenici su pratili i održavali razine aminokiselina u krvi i mišićima sudionika.

Istraživači su tada uzeli uzorke krvi i napravili biopsiju mišića da bi procijenili koliko se aminokiselina pojavilo u krvi i u sintezi proteina u mišićima prije i nakon vježbanja i prehrane.

Sa oznakom jaja, znanstvenici su potvrdili da ako su sudionici konzumirali ili cijelo jaje ili bjelanjak, ista količina prehrambenih aminokiselina je pronađena u njihovoj krvi. Za potrebe studije, barem 60 do 70 posto aminokiselina je pronađeno u krvi, i one su pomogle izgraditi nove mišićne proteine.

To znači da je izvor proteina, bilo da je to iz cijelog jaja ili samo bjelanjka, ne čini nikakvu razliku. „Iznos prehrambenih aminokiselina u krvi nakon jela uglavnom nam daje naznake o tome koliko je moćna reakcija na izvor hrane za izgradnju mišića.”

No, kada su istraživači izravno mjerili sintezu proteina u mišićima, dobili su druge rezultate. Burd objašnjava da nakon što su ispitanici jeli cijela jaja odmah nakon vježbe, bilo je veća sinteza mišićih proteina u odnosu samo na prehranu bjelanjcima.

Burd zaključuje da moderno društvo stavlja veliku važnost na prehranu proteina, a rezultati studije pokazuju da nam je potrebno više proteina u našoj prehrani nego što smo vjerovali da je potrebno za održavanje sveukupnog zdravlja.

Zahvaljujući njihovoj studiji, oni su bili u mogućnosti potvrditi da jedenje proteina iz jaja u svom prirodnom obliku nudi više prednosti u odnosu na jednostavno konzumiranje izoliranih proteina i aminokiselina iz istog izvora.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

O Venecueli smo već pisali, no kaos se u toj zemlji se nastavlja. Zemlja je upala u najveću recesiju na svijetu, inflacija probije vrhove, a hrana je toliko skupa da ljudi jedu štakore, mačke i pse sa ceste

Venezuelu je potresla potpuna glad, a njeni stanovnici za hranu izdvajaju gotovo cijelu svoju plaću, prenosi Business Insider.

Prosječna plaća u Venezueli iznosi oko 15 tisuća bolivara što je nominalno, na papiru, i dalje oko 1500 američkih dolara ili oko 10 tisuća kuna, ali zbog abnormalne inflacije stanovnici za te novce mogu kupiti praktički 3 kilograma tjestenine, 2 kutije jaja i pola kilograma kave.

Venezuela se trenutno nalazi u jednoj od najgorih situacija od 1989. godine pa je vlada početkom srpnja otvorila pješački granični prijelaz s Kolumbijom na 12 sati kako bi stanovnici Venezuele dobili pristup hrani.

Gospodarski kolaps u posljednjih nekoliko godina uzrokovao je nemogućnost proizvodnje dovoljno hrane ili uvoza iz inozemstva, a stopa inflacije u Venezueli je najveća u svijetu te neki ekonomski analitičari, prema pisanju Voxa, predviđaju da će stopa iznositi 2,200 posto do kraja 2017. godine.

Devalvacija bolivara uzrokuje probleme

Znatna devalvacija bolivara uzrokovala je velike probleme za venezuelansku vladu zbog čega postaje iznimno teško i skupo opskrbiti zemlju hranom, a to uzrokuje težu dostupnost osnovnih namirnica i rast cijena.

U Venezueli postoje tri tržišta na kojima stanovnici mogu kupovati hranu. Pojedine dućane drži vlada, a hrana se u njima prodaje uz određenu subvenciju te je njena cijena prihvatljiva stanovništvu, no također postoje i određena pravila kupovine, prenosi CNN.

Stanovnici mogu kupovati hranu samo u jednom danu tijekom tjedna i često moraju stajati u redu satima bez ikakve garancije da će uspjeti doći do željenih namirnica.

Crno tržište hrane

Druga opcija su privatne trgovine u kojima su cijene skuplje, ali i one imaju problema s nestašicom namirnica.

Kao posljednja opcija navodi se crno tržište na kojem stanovnici mogu kupovati hranu, no ono je ilegalno, a cijene na njemu iznimno su skupe i pojedine namirnice mogu koštati 15 puta skuplje nego što bi koštale u dućanima pod patronatom venezuelanske vlade, stoga smo odlučili usporediti cijene pojedinih proizvoda na venezuelanskom crnom tržištu s njihovim cijenama kod nas.

1. Mlijeko u prahu

Cijena u Venezueli: 4713,70 kn
Cijena u Hrvatskoj: 52,49 kn

U Venezueli je trenutno praktički nemoguće naći svježe mlijeko, ističe CNN, zbog čega mnogi stanovnici koriste mlijeko u prahu.

Kilogram mlijeka u prahu na crnom tržištu košta oko 4,713.70 kuna, što je gotovo pola plaće koju osoba u Venezueli zaradi. Za usporedbu, kod nas kilogram mlijeka u prahu košta 52,49 kuna.

2. Kukuruzno brašno

Cijena u Venezueli: 2020,05 kn
Cijena u Hrvatskoj: 8 kn

Arepa, lepinja od kukuruznog brašna u koju se stavlja svinjetina, govedina, sir i avokado, popularna je hrana koja se jede diljem Venezuele. S obzirom da je za izradu lepinje potrebno kukuruzno brašno, za jedan kilogram je potrebno izdvojiti 2,020.05 kuna, dok ista količina kukuruznog brašna kod nas u prosjeku košta oko 8 kuna.

3. Tjestenina

Cijena u Venezueli: 2020,05 kn
Cijena u Hrvatskoj: 15,98 kn

Tjestenina je jedna od najpristupačnijih namirnica u svijetu, a kod nas ćemo za kilogram Barilla tjestenine, koja je dostupna i u Venezueli, izdvojiti oko16 kuna. No, na crnom tržištu u Venezueli za jedan kilogram tjestenine, odnosno dva pakiranja po pola kilograma, potrebno je izdvojiti 2.020,05 kuna, prenosi CNN.

4. Jaja

Cijena u Venezueli: 1010 kn
Cijena u Hrvatskoj: 12,99 kn

Pakiranje od 12 jaja na crnom tržištu u Venezueli košta 1.010 kuna, navodi Los Angeles Times. Prosječna cijena pakiranja jaja kod nas košta između 12 i 14 kuna.

5. Lubenica

Cijena u Venezueli: 269,90 kn
Cijena u Hrvatskoj: 40 kn

U ovom trenutku u Venezueli teško je pronaći svjež proizvod, a kada je on dostupan njegova cijena je visoka.

Lubenice u trgovinama koje subvencionira vlada koštaju oko 269,90 kuna i velika je vjerojatnost da su na crnom tržištu skuplje, prenosi Los Angeles Times. Za usporedu cijena čitave lubenice kod nas, koja u prosjeku teži 8 kilograma, ako računamo da je jedan kilogram između 4 i 5 kuna, košta oko četrdesetak kuna.

6. Kava

Cijena u Venezueli: 1346 kn
Cijena u Hrvatskoj: 34 kn

Za pola kilograma kave na crnom tržištu u Venezueli potrebno je izdvojiti oko 1,346 kuna, dok za istu količinu kave kod nas u prosjeku treba izdvojiti oko 34 kune.
 
(telegram.hr)

Ne on ne misli da vi živite kao prije 500 godina, već je možda imao plan križanja GMO kokoški sa bolivijskim kokoškama, ali da to nitko ne razotkrije?

Bill Gates jedan od najpoznatijih filantropa, čovjekoljupca koji u isto vrijeme voli ljude, i želi ih istrijebiti. Prema njegovom govoru prije par godina na TED konferenciji, on želi istrijebiti do 15% čovječanstva.

Bill Gates je već imao takve projekte kroz donacije siromašnim zemljama u obliku GMO banana, kokošjih zombi jaja… itd.

Bolivijska vlada je u odbila donaciju kokoši američkog milijerdera Billa Gatesa, a bolivijski su dužnosnici američkom milijarderu poručili da se informira o rastućem bolivijskom peradarskom sektoru.

“Kako on može misliti da živimo kao prije 500 godina, usred džungle, ne znajući kako nešto prozvesti?”, rekao je novinarima bolivijski ministar razvoja Cesar Cocarico.

“Uz dužno poštovanje, on bi trebao prestati govoriti o Boliviji”.

Gates, osnivač Microsofta i filantrop, nedavno je najavio da će donirati 100.000 kokoši zemljama s visokim stopama siromaštva, većinom državama subsaharske Afrike ali i Boliviji.

Bolivija godišnje proizvede 197 milijuna pilića i ima kapacitete za izvoz 36 milijuna, priopćila je bolivijska udruga peradara.

Bravo Bolivija!
 
(slobodnadalmacija.hr)

Još 2013. Bill Gates je najavio proizvodnju GMO zombi jaja od genetski modificiranih kokoški, a ovo je samo dodatak tome planu “filantropije” kojeg puno ljudi ne razumije

Uzgojem pet kokoši i prodajom jaja farmer bi u Africi mogao ostvariti dovoljan prihod da se izvuče iz ekstremnog siromaštva.

Suosnivač Microsofta i najbogatiji čovjek na svijetu Bill Gates pokrenuo je humanitarni projekt kojim će, vjeruje, ublažiti ekstremno siromaštvo u subsaharskoj Africi. Donirat će kokoši najsiromašnijim farmerima.

Visokokvalitetne nesilice

Prema njegovim izračunima, svaki farmer koji uzgaja pet kokoši prodajući jaja može ostvariti godišnji prihod od oko tisuću američkih dolara.

Granica siromaštva u najsiromašnijim subsaharskim državama iznosi 700 dolara na godinu i na taj način farmeri bi ostvarili osnovni prihod za sebe i svoje obitelji. U sljedećih nekoliko mjeseci bit će ukupno podijeljeno 100.000 kokoši.

Gatesov je osnovni cilj poduprijeti 30 posto ruralnih obitelji u subsaharskoj Africi. Za razliku od kokoši koje se sada uzgajaju u tom području, kokoši koje Gates donira bit će cijepljene i dobrog zdravstvenog stanja čime će se “kokošji fond” u tom dijelu svijeta znatno oporaviti. Inače, UN procjenjuje da 41 posto stanovništva subsaharske Afrike živi u ekstremnoj bijedi.

Unatoč tomu, Gatesov plan već je potaknuo i neke nedoumice. Prije svega, pitanje je gdje će i na koji način farmeri naći dovoljno visokokvalitetne hrane za prehranu životinja bez koje razina produktivnosti pada. Pojednostavljeno, bez balansirane hrane kokoši ne nesu onoliko jaja koliko ih nesu na suvremenim farmama. Drugo je pitanje hoće li nagla pojava velikog broja jaja na tržištu srušiti njihovu cijenu i ugroziti ekonomsku računicu cijelog projekta. Gates smatra da su to mogući rizici, ali da svakako vrijedi pokušati.

Najveći filantrop u povijesti koji hoće istrijebiti milijardu ljudi

Inače, Bill Gates jedan je od najvećih filantropa u povijesti. Prije nekoliko godina prenio je najveći dio svog osobnog bogatstva na zakladu “Melinda and Bill Gates Foundation” koja razvija cijeli niz globalno značajnih socijalnih programa, posebno onih s naglaskom iskorjenjivanja ekstremnog siromaštva. Zakladu je osnovao njegov otac koji je otvoreno zagovarao eugeniku i istrijebljenje ljudi.

Tako je zaklada već radila i na poboljšanju navodnjavanja u Africi, a projekt s kokošima njegova je nadogradnja, na čak i pomalo bizaran projekt GMO bananama kojima Gates želi nahraniti Afriku.

 
(vecernji.hr)

Život je mnogo ljepši ako ga živimo punim plućima, zdravo i bez namirnica koje nam ne prijaju, a zdravstveni guru i blogerica Ella Woodward to je i dokazala

Ella Woodward (24) je nakon što joj je dijagnosticirana rijetka bolest izbacila prerađene namirnice, šećer, jaja, meso i mliječne proizvode.

Nakon toga njezin život se promijenio na bolje, a svojim primjerom danas inspirira mnoge koji su u dilemi kada je riječ o ovako radikalnim promjenama.

Iako joj je u početku bilo veoma teško, odlučila je ustrajati u svojoj namjeri i potruditi se da joj jelovnik i bez ovih namirnica bude raznovrsan i dovoljno interesantan.

Nakon nekoliko mjeseci jedenja iste veganske hrane, odlučila je proširiti svoje horizonte, i krenuti malo eksperimentirati. Napravila je blog “Deliciously Ella”, na kojem dijeli svoje recepte i iskustva s drugima.

Ekipa Daily Mail-a posjetila je Ellu i porazgovarala s njom o tome kako započinje dan i kako izgleda njen dnevni meni.

Ovisno o tome kakav me dan očekuje biram i jelovnik. Obično pojedem zobenu kašu s bademovim mlijekom i maslacem, a dodam i neko voće uglavnom borovinicama ili brusnice. Chia sjemenke su također sjajan izbor pogotovo ako žurite – objašnjava Ella.

Kada je ručak u pitanju, Ella priznaje da uglavnom pojede ostatke od prethonog obroka ili od jučerašnjeg dana, ali se također ne ustručava grickati između obroka. Sama pravi mikseve od pahuljica od kokosa, lješnjaka, badema i kaže da joj ovakva užina nevjerojatno prija, al ii dugo drži sitom.

Večera je moj omiljeni obrok i tada obično napravim neki vege gulaš sa smeđim rižom, čilijem, karijem i drugim interesantnim začinima koji se fenomenalno slažu s kokosvim mlijekom, a koje je također vrlo zdravo – ističe Ella.

Kada je riječ o vježbanju, ova mlada blogerica ne forsira sebe da radio no što joj pada teško, već se okreće aktivnostima koje je čine sretnim, a po njoj, ovo je pravi ključ za uspjeh.

Obožavam jogu, pilates, trčanje i utege, pa se trudim da kombiniram te aktivnosti. Nedavno sam pretrčala polumaraton, pa se sada trudim da povećam svoju izdržljivost i da sljedeći put odem do kraja – kaže ona i dodaje da joj fizička aktivnost pomaže da se oslobodi stresa i da je od neprocjenjive važnosti za psihu.

TAJNA PERFEKTNE KOŽE LEŽI U …

Slagala bih kada bih rekla da nema razlog zbog kojeg imam lijepu kožu. Jasno je koliko prehrana utječe na ten, a ja se svakako trudim da koristim samo prirodnu šminku i kozmetiku, a vjerujte mi da to puno znači – objašnjava mlada blogerica.

DANI ZA PROBAVU

Mnogi nutricionisti koji surađuju s poznatim ličnostima kažu da svojim klijentima ne zabranjuju određene namirnice, kao ni brzu hranu, ali naglašavaju da je takav grijeh dozvoljn tek ponekad.

Ipak, Ella ne vjeruje u ovakav koncept, jer kako kaže, ne misli da bi hranu trebalo dovoditi u vezu s krivnjom.

Zdrav način života je divan i zada zaista mnogo više uživate u svmu, to nije nikakva kazna, pa ne mislim ni da bi trebalo imati dane za probavu. I sama sebi dozvoljavam razne slatkiše, ali su i oni zdravi i mahom organskog porijekla – kaže Ella.

DORUČAK SA Chia sjemenkama

- 1 banana 
– 2 žličice čia sjemenki

Uzmite jednu veću zrelu bananu pa je viljuškom ispasirajte. Chia sjemenke prelijte vodom i ostavite oko 15 minuta da nabubre, a zatim ih pomiješajte s bananom i pojedite.
 
(zena.blic.rs/uredio:NSP)

Inflacija u Ukrajini u prosincu prošle godine iznosila je 43,3 posto u usporedbi s prosincem 2014. godine, podaci su Zavoda za statistiku te zemlje

Indeks potrošačkih cijena u Ukrajini vinuo se u prosincu na 43,3 posto u odnosu na isti mjesec 2014, prema konsolidiranim podacima državnog zavoda za statistiku

Prehrambeni proizvodi su u prosincu bili skuplji za 41,5 posto na godišnjoj razini, odjeća i obuća za 35 posto, dok su komunalne usluge skočile za nevjerojatnih 103 posto, prenosi novinska agencija Ukrinform.

Kada je u pitanju hrana, prema državnoj statistici, šećer je na godišnjoj razini poskupio 69,8 posto, povrće 66,7 posto, jaja 59,4 posto, a kruh 45,7 posto.

Presjek rasta cijena komunalnih usluga za razdoblje prosinac 2014- prosinac 2105. pokazuje da je prirodni plin skočio 273 posto, topla voda i grijanje za 78 posto, a električna energija za 66,9 posto.

Premijer Ukrajine Arseniy Jacenjuk izjavio je ranije da inflacija u Ukrajini za cijelu 2015. godinu iznosi 45 posto, podsjeća ukrajinska agencija.
 
(b92,sputniknews/uredio:NSP)

Tijekom godina hrana i prehrana mijenjaju trendove, dolaze i odlaze, ali jaja, uz mlijeko i kruh, se već dugo smatraju među osnovnim prehrambenim proizvodima

Većina kućanstava će uvijek imati pri ruci kutiju ili dvije, ovih krhkih namirnica.

Neki ljudi čak ulažu u piletinu i sagrade kokošinjac uz njihovo kućanstvo, ubirući i hraneći se jajima koje njihove kokoši snesu.

Nisu sva kokošja jaja jednaka i postoje dvije osnovne vrste koje su široko dostupne potrošačima: prirodna seoska i ona sa tvorničkih farmi.

Razlike između ove dvije vrste se jasno vide i pobliža inspekcija uočava razlike koje su očigledne.

Kada je u pitanju ove namirnice, jaja koja dolaze iz velikih tvornica nisu zdrava kao ona koja dolaze iz manjih seoskih farmi.

Pilići koji slobodno pasu, kljucaju uokolo i kreću se, naravno su zdraviji od onih smuljanih u prljavim kavezima ili boksevima.

Dio razloga je zbog toga što su kokoši svejedi i tradicionalno se njihova ishrana sastojala od puno više hrane nego samo jefting kukuruza za životinje kojim se hrane na tvorničkim farmama.

Kukuruz kao hrana nema stvarnih nutritivnih vrijednosti za piletinu i ne čini ih zdravima, on ih jednostavno deblja i proizvodi zlatnožutu boju jajeta. Za usporedbu, ishrana domaće kokoši nadopunjuje se vrstama hrane koju je kokoš našla u prirodi.

Oni jedu travu i žitarice zajedno sa svim vrstama kukaca i crva, uključujući kukace, skakavace, crva i ličinki. Ova raznolika, prirodna prehrana čini kokoši zdravijima zdravijima i to ima efekt da one nesu zdravije jaja.

Možete uočiti jaje domaće kokoške, jer je njezin žumanjak deblji, puniji i tamno narančast, ne žuti. Također, ljuska je deblja i teže puca.

Narančasto žumance je znak da pile koje je sneslo jaje nije jednostavno hranjeno samo kukuruznom hranom, i imalo je uravnotežeu, zdravu i hranjiu ishranu. Ova jaja imaju bolji okus. Ona nisu kao blaga i imaju puniji, prepoznatljiv okus.

Kokoši koje vode bolji način života i koji su mogu slobodno kretati daju puno zdravija i više hranjivija jaja, puna okusa.

Ako želite dobiti puno više nutrijenata iz hrane, najbolje kvalitete, kupujte jaja sa malih seoskih farmi, i ne brinite, ima dosta i za vas.

Molimo podijelite ovo s obitelji i prijateljima.
 
(preveo:mag.A.B./uredio:nsp)

Jamie Oliver se opasno zamjerio prehrambenim korporacijama kada je prije desetak godina “ušao” u škole i javne ustanove čije prehrambene navike su se sastojale od čipsa, pommes fritesa i čokoladnog mlijeka

On je sastavio je listu od 14 namirnica na kojoj se nalaze i namirnice koje svakodnevno koristite poput jaja, češnjaka i svježeg voća.

U okviru svoje nove TV emisije “Jamieva super hrana” poznati kuhar otputovao je u Kostariku, Japan i Grčku kako bi istražio koja prehrana je najbolja za one koji žele doživjeti stotu.

Sastavio je listu od 14 namirnica na kojoj se nalaze i namirnice koje svakodnevno koristite poput jaja, češnjaka i svježeg voća, piše Independent.

“Nije sve u goji bobicama i zelenim napicima. Važno je pametno kuhanje s jednostavnim namirnicama. U zemljama koje sam posjetio koriste se skromni sastojci za pripremanje nekih od najjednostavnijih i najukusnijih jela koje sam ikada probao”, rekao je Jamie.

Za dugovječnost važno je hraniti se zdravo, izbjegavati crveno meso, piti više vode i obilnije doručkovati.

“Kada sam krenuo na put oko svijeta kako bih pronašao ljude koji žive najduže i najproduktivniji su, otkrio sam da svi oni obilno doručkuju”, objasnio je Jamie.

Njegova lista namirnica za dugovječnost izgleda ovako:

1. Jaja
2. Kozije mlijeko (feta)
3. Riba
4. Slatki krumpir
5. Divlje zelje i bilje
6. Tofu
7. Orasi
8. Crni grah
9. Svježe voće
10. Morska trava
11. Divlja riža
12. Češnjak
13. Škampi
14. Čili
 
(kurir.rs/uredio:nsp)

Zamislite da je lako nagovoriti ljubitelje mesa da zamijene svoj životni stil sveždera s vegetarijanskim. Što bi takva promjena značila za Zemljin okoliš i za 7 milijardi ljudi koji žive na njoj?

Danas kad globalna populacija dostiže broj od 7 milijardi stanovnika, nevjerojatno je važno da počnemo misliti na sve ljude i njihovu djecu koja će jesti tijekom ovog stoljeća, a i sljedećih. Lanjsko izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (eng. Food and Agriculture Organisation) navelo je da je mesna industrija jedna od najvećih prijetnji okolišu jer čini 14,5% svih emisija stakleničkih plinova koje emitira čovjek.

Taj broj sve više će se povećavati jer razvijene zemlje razvijaju i uspostavljaju održive ekonomije, zbog čega će si ljudi moći priuštiti skuplju, mesnatiju prehranu ako to žele.

Dok postoje neuspješni napori privlačenja ljubitelja mesa k bezmesnim proizvodima, poput novog veggie burgera, te ljubitelje mliječnih proizvoda k proizvodima bez mlijeka, poput novog umjetnog mlijeka, kako bi se smanjilo iskorištavanje zemlje, zagađenje i otpad, ljudi koji vole životinjske proizvode neće tako lako odustati od njih.

No, što ako odustanu? Što ako bi nekako svi na svijetu prestali jesti meso? Kako bi svijet tada izgledao?

Jedan znanstveni tim upitao se upravo to, te su 2009. godine počele nicati brojne vizije vegeterijanskog svijeta. Znanstvenici nizozemske Agencije za okoliš, u radu objavljenom u časopisu Climate Change, zaključili su da, kada bi svi na svijetu sutra prešli na vegeterijanstvo ili veganstvo, do 2050. godine emisije ugljika povezane s poljoprivrednom industrijom smanjile bi se za 17%, emisije metana za 24% i emisije dušikovog oksida za 21%. Emisije stakleničkih plinova također bi se značajno smanjile.

Također, ta poboljšanja koštala bi nas mnogo manje nego slične redukcije kojima se koristimo sada, poput poreza na ugljik i poticanja čistih, obnovljivih izvora energije. Ipak, odricanje od mesa ne bi samo odjednom zaustavilo globalno zatopljenje, no možda bi bilo jedno od prvih koraka k tome.

Još jedna pozitivna strana jest da bi s manje stoke, problem infekcija otpornih na antibiotike bio mnogo manje ozbiljan. Zbog načina na koje se uzgajaju životinje (često u vrlo bliskim pregradama), farmeri čine sve što je u njihovoj moći da spriječe bilo kakvu infekciju koja bi mogla naškoditi njihovoj stoci. A antibiotici ne samo da preventiraju bolest, već i potiču rast, zbog kojeg je stoka vrijednija. No, ovako nešto u konačnici ne pomaže ljudima na duge staze. Centar SAD-a za kontrolu i prevenciju bolesti kaže: „Mnogi antibiotici koji se koriste na životinjama nepotrebni su i neprimjereni te prijete sveopćoj sigurnosti.”

Manje zagađenje i smanjenje infekcija su dobre vijesti. No, jedan nizozemski tim pod vodstvom klimatologa Elke Stehfesta nije uzeo u obzir ukupno zdravlje svih tih ljudi koji bi odjednom prestali jesti meso, te koliki bi to bio financijski teret za zdravstvene sustave diljem svijeta.

„U ovom slučaju ignorirali smo sve moguće socioekonomske implikacije, poput efekata na promjenu zdravlja ili BDP ili broj populacije. Nismo analizirali agroekonomske posljedice i implikacije promjene prehrane; posljedice poput cijene promjene prehrane, no također porast cijena zemljišta. Cijena prelaska na vegeterijanstvo mogla bi zasjeniti dobrobiti istog”, objašnjava tim.

Također, tu je i ekonomski aspekt mesne industrije koja zarađuje pozamašnu svotu – mesna industrija iznosi 1,4% ukupnog svjetskog BDP-a i zapošljava 1,3 milijarde ljudi (od toga 987 milijuna siromašnih). Kad bi mesna industrija nestala preko noći, ti siromašni ljudi morali bi pronaći drugi izvor zarade.

Također je pretpostavka da bi cijeli svijet novopečenih vegeterijanaca s radošću jeo koje god sezonsko voće i povrće. No, kada bi netko zaželio šparoge izvan sezone, uzgoj šparoge pod uvjetima za rast, transport i pohranu diljem svijeta imaju vrlo ozbiljne implikacije na okoliš.

Nikad neće postojati savršeno rješenje koje daje 7 milijardi debelih i sretnih ljudi i minimalnu štetu za okoliš, no ipak možemo kontrolirati koliko mesa jedemo. Ne samo da možemo – moramo. Napokon, procjenjuje se da će populacija do 2050. narasti do 9 milijardi, a mi ćemo morati preuzeti nešto od zemlje namijenjenoj stoci.
 
(znanost.geek.hr/uredio:nsp)