Znanstvenici su nedavno otkrili iznenađujuću i uznemirujuću činjenicu: toksini iz okoliša vas čine debljima i uzrokuju dijabetes

Unutar tijela, te kemikalije zavaravaju našu sposobnost reguliranja šećera i metabolizma kolesterola. S vremenom, promjene mogu dovesti do netolerancije na inzulin. Ovo otkriće bi moralo biti na naslovnicama svih velikih medija, ali zašto nije?

Većina ljudi u svojim kućanstvima ima puno proizvoda koji u sebi sadrže tvari štetne za zdravlje. No jeste li znali da te tvari mogu stvarati probleme s tjelesnom težinom?

Sve je više istraživanja koja pokazuju da toksini iz okoline mogu uzrokovati nakupljanje kilograma.

Neki stručnjaci navode da je korijen problema to što toksini iz kozmetike, hrane, sredstava za čišćenje i općenito iz okoliša preopterećuju prirodnu regulaciju težine tijela.

Još gora stvar je što ih se povezuje i s nastankom dijabetesa, jer ometaju sposobnost tijela da regulira šećer i metabolizira kolesterol, što s vremenom može dovesti do inzulinske rezistencije.

Visoke razine toksina narušavaju ravnotežu hormona

Mnogi pretili ljudi u organizmu imaju visoke razine toksina. Jedan od razloga je što se toksini akumuliraju u masnim stanicama. Zbog povećanja broja toksina raste i masno tkivo.

Toksini narušavaju hormonsku ravnotežu i ometaju endokrini sustav. Na hormone djeluju tako da minimiziraju, blokiraju, povećavaju ili smanjuju njihovo djelovanje.

Najpogođenije vrste hormona su estrogen, hormoni štitne žlijezde, testosteron, kortizol i inzulin. Čim se jedan poremeti to se odražava i na druge hormone.

U Americi je opasnost tih toksina prepoznata i na nacionalnoj razini.

Nedavno su američke glavne zdravstvene institucije počele istraživati utjecaj različitih toksina na zdravlje te mnoge od njih svrstale u skupinu obesogena – tvari koji uzrokuju debljanje.

Toksini koji mogu stvarati probleme s težinom

Bisfenol A

Bisfenol A ili BPA koji se često koristi u plastičnoj ambalaži, poznat je po tome da utječe na estrogen i razine inzulina.

Pesticidi

Pesticidima se tretiraju usjevi, a zatim putem hrane i pića ovi toksini dolaze u naš organizam. Mnogi istraživači povezuju ih s inzulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom i gojaznošću.

Umjetni zaslađivači

Umjetni zaslađivači gori su od šećera jer su ove umjetne kemikalije povezane s mnogim nuspojavama među kojima je i hipotireoza – usporeni rad štitnjače.

Glukozno-fruktozni sirup

Ovaj sirup uzrokuje promjene na jetri povećanjem količine glukoze koju apsorbira, čime ona žudi za još više šećera. Ovaj proces ubrzava inzulinsku rezistenciju i gojaznost te vodi ka rezistenciji hormona leptina koji kontrolira apetit. Čest je sastojak mnogih prerađevina i umaka, zbog čega je potrebno posebnu pažnju obratiti na sastav želite li ga izbjeći.

Ftalati

Ftalate sadrže mnogi mirisni osvježivači, svijeće, deterdženti i kozmetika. Poznato je da smanjuju testosteron u mišićima što doprinosi debljanju.

Hidrogenizirana ulja

Hidrogenizirana ulja poznata su i kao transmasnoće. Nastaju procesom kojim se biljna ulja pretvaraju u toksičnu hranu koju tijelo ne prepoznaje. Opasna su za metabolizam, povećavaju kolesterol i rizik od inzulinske rezistencije.

Rafinirani šećer i ugljikohidrati

Ova vrsta hrane brzo se apsorbira u krvotok uzrokujući brzi rast šećera u krvi i visoku potrebu za inzulinom. Tijekom rafinacije žitarice gube vlakna, vitamine i minerale, pri čemu postaju hrana s minimalnom nutritivnom vrijednošću.

Ostale toksine koji se također povezuju s debljinom i dijabetesom nalazimo i u modernom namještaju, bojama, brtvilima, ljepilima, papiru, građevinskim materijalima, elektronici, plastici i poliuretanskim pjenama.

Kako si pomoći?

Prepoznamo li prijetnje koje nam dolaze sa svih strana mi kao individualci prvi moramo reći NE štetnim tvarima da bi pokrenuli promjene i u društvu.

Mi smo oni koji moramo zamijeniti toksičnu kozmetiku, ambalažu i sredstva za čišćenje prirodnim alternativama.

Ta promjena trebala bi uključivati i radno mjesto te informiranje kolega o opasnostima toksina zbog kojih i oni možda imaju problema sa zdravljem.

Druga stvar koju možete učiniti jest provoditi redovito čišćenje organizma čišćenjem jetre, bubrega i crijeva.

Koraci koje možete poduzeti već danas

1. Konzumirajte što više cjelovitih i svježih namirnica, a izbjegavajte konzerviranu, rafiniranu i gotovu hranu.
2. Po mogućnosti koristite prirodnu kozmetiku.
3. Koristite prirodna sredstva za čišćenje kućanstva i pranje rublja.
4. Nosite odjeću od prirodnih materijala netretiranu štetnim kemikalijama.
5. Kuhajte u posuđu od gusa, metala ili emajla.
6. Što više izbjegavajte plastičnu ambalažu.
7. Pijte filtriranu vodu.
8. Puno se krećite i boravite u prirodi.

 
(alternativa-za-vas.com/uredio:nsp)

Iako smo svi samo ljudi i ponekad se “počastimo” ne toliko zdravom hranom, postoje neke namirnice koje nikad, nipošto ne bi trebalo jesti

Za pretpostaviti je da nutricionisti paze što unose u organizam. Iako su i oni samo ljudi i isto se ponekad ‘počaste’ ne toliko zdravom hranom, postoje neke namirnice za koje su kunu da ih nikad, nipošto ne konzumiraju.

A ako oni toliko bježe od njih, vjerojatno bismo to trebali činiti i mi. Evo kojih osam namirnica nutricionistice Elissa Goodman, Meryl Pritchard i Kelly Leveque izbjegavaju u širokom luku:

1. Gazirana pića

“Gazirana pića nisu hrana, a previše se konzumiraju u modernoj prehrani. Jedna limenka sadrži 40 grama šećera, a sve što sadrži više od osam grama šećera smatram pretjeranim”, izjavila je Pritchard. Goodman je dodala da umjetni zaslađivači u gaziranim pićima doprinose pretilosti i dijabetesu.

2. Glukozno-fruktozni sirup

Kelly Leveque tvrdi da izbjegava ovaj sastojak koji se često nalazi u brzoj hrani i začinima, “kao da je kuga”. Ona objašnjava da se fruktoza 100 posto metabolizira u jetri i prolazi kroz Maillardovu reakciju, točnije formiraju se superoksidni slobodni radikali koji mogu uzrokovati upalu jetre. Sirup se također brže pretvara u masno tkivo od bilo kojih drugih ugljikohidrata i povezuje se s metaboličkim sindromom i otpornosti na inzulin.

3. Industrijsko ulje od sjemena

Ova ulja su visoko obrađena i kemijski tretirana, te im se obično dodaje miris kako bi bila jestiva. “Ona brzo oksidiraju, što uzrokuje stvaranje mnoštva slobodnih radikala: Također su puna omege-6, koja uzrokuje daljnju neravnotežu omega masnih kiselina u tijelu”, objašnjava Leveque. Umjesto ovih industrijskih ulja, nutricionistice preporučuju ulja koja imaju visok postotak omega-3 i nezasićenih kiselina, kao što su ono od kokosa, maslina, makadamije i avokada.

4. Industrijski obrađena soja

Soja se posljednjih godina preporučivala za konzumiranje i izbjegavanje, gotovo u jednakoj mjeri. Ali Leveque tvrdi da procesuirane verzije defiitivno treba izbjegavati pod svaku cijenu. “Slobodna glutaminska kiselina ili MSG, koja je moćan neurotoksin, formira se tijekom obrade soje. Sojini fitoestrogeni potencijalno mogu uzrokovati hipotireozu, te mogu dovesti do neplodnosti i povećati šansu za pojavu raka dojke kod odraslih žena.”

5. Mesne prerađevine

“Ovo meso obično dobivamo od životinja koje se drže u zatvorenim prostorima u kojima se šire zaraze i koje su izložene brojnim hormonima i antibioticima”, napominje Goodman i dodaje: “One su također pune natrij nitrata, koji se koristi kao kemijski pojačivač okusa, konzervans i pojačivač boje”. Kad ih unosite u tijelo one se pretvaraju u kemikalije koje uzrokuju karcinom, a mogu se naći u različitim salamama, kobasicama, šunki i slanini.

6. Kokice za mikrovalnu pećnicu

Ova vrst kokica predstavlja veliku opasnost za zdravlje. “U omote su dodane sintetske kemikalije, pogotovo u industriji brze hrane, koje bi trebale spriječiti da van iscure masti”, objašnjava Goodman. “Kokice za mikrovalnu su pune tih kemikalija, koje se, kad se zagriju, automatski šire u same kokice. One štetno djeluju na vaš endokrini sustav, a povezane su razvojem karcinoma, povišenim lošim kolesterolom, smanjenim imunitetom, bolestima štitnjače i neplodnosti.”

7. Margarin

To je visoko obrađeno biljno ulje, pakirano s trans-masnim kiselinama. “Ustvari, radi se od najjeftinijeg ulja najslabije kvalitete”, kaže Goodman. Dakle, radi se od onih industrijskih ulja koje biste trebali izbjegavati, a tijekom prerade na visokoj temperaturi, stvaraju se slobodni radikali koji povećavaju rizik od karcinoma, srčanih bolesti i hormonske neravnoteže. Uz to, sadrže dodatne aditive i kemikalije, kao i omega-6 masne kiseline.

8. Namirnice s niskim udjelom masnoća

Fat-free zvuči kao nešto dobro, jer za većinu masti predstavljaju nešto loše, no ovakve namirnice su jako nezdrave. “Prehrambena industrija počela je zamjenjivati životinjske masti s nezasićenim biljnim uljima koja su dovela do povećanja potrošnje trans-masti. A kako bi to nadoknadili, proizvođači su počeli dodavati velike količine šećera, između ostalog”, kaže Goodman.

Drugim riječima, riskirate debljanje, dijabetes, srčane bolesti i rak.
 
(express.hr,youtube/uredio:nsp)