Poljski parlament izglasao je u četvrtak smanivanje plaća zastupnicima za dvadeset posto, u vrijeme kada konzervativce na vlasti pogađa skandal oko visokih premija ministara

Nacrt zakona koji obuhvaća 460 zastupnika donjeg doma i senatore, dobio je 240 glasova konzervativne većine.

Dva su glasa bila protiv, a pet ih je bilo suzdržano. Oporba nije sudjelovala u glasanju.

Nacrt zakona koji obuhvaća 460 zastupnika donjeg doma i senatore, dobio je 240 glasova konzervativne većine. Dva su glasa bila protiv, a pet ih je bilo suzdržano.

Oporba nije sudjelovala u glasanju. Mjeru je najavio prošli mjesec šef stranke na vlasti Pravo i pravda (PiS) Jaroslaw Kaczynski.

Iako je formalno samo zastupnik, Kacyznski se općenito smatra autorom strategije kao i većine političkih odluka konzervativne većine koja vlada Poljskom od jeseni 2015.

“Vidjeli smo da javnost želi skromnost i skromnost će postati realnost”, rekao je on svojedobno novinarima.

Mediji su nedavno objavii da su ministri PiS-a primali premije od 15 do 19 tisuća eura, a dodatno skandal čini većim činjenica da su konzervativcni u predizbornoj kampanji zamjerali svojim prethodnicima, liberalima, ministarske premije koje su bile puno niže.

Bivša premijerkla Beata Szydlo koja je odobrila te svote branila je odluku “teškim radom” koji ministri obavljaju.
 
(vecernji.hr)

Desetak asistentica u Europskom parlamentu u Strasbourgu optužilo je zastupnike tog zakonodavnog tijela Europske unije za seksualno zlostavljanje i tvrde kako je ova institucija leglo maltretiranja

Prijestupnici su navodno viši zastupnici iz svih političkih sfera, a među njima su i bivši ministri.

Žrtve zlostavljanja odlučile su prekinuti šutnju nakon što je izbio skandal sa slavnim hollywoodskim producentom Harveyjem Weinsteinom nakon čega je krenula kampanja po društvenim mrežama ‘MeToo’.

Svoju priču iznijele su novinaru londonskog Sunday Timesa.

Jedna zaposlenica Europskog parlamenta tako tvrdi kako ju je jedan ugledni zastupnik star približno 60 godina, kojeg opisuje kao oženjenog oca dvoje djece, ‘neprikladno dirao’.

Milovao mi je kosu, zatim moj vrat i krenuo niz leđa… Skamenila sam se, bila sam prestravljena. Rekla sam to kolegici koja mi je savjetovala da ga prijavim, no na kraju nisam to učinila… Bilo me strah da ću izgubiti posao, biti posramljena i da će to uništiti moju karijeru.

Zlostavljači nisu imenovani jer su tako zahtijevale njihove žrtve koje strahuju da će se s njima morati suočiti zakonskim putem i tako si uništiti karijeru.

Novinar Sunday Timesa navodno je vidio SMS poruku koju je Yves Cochet, bivši francuski ministar zaštite okoliša i zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu, poslao 25-godišnjoj asistentici svog kolege zastupnika.

U poruci ju je 71-godišnjak prekorio jer je odbila poziv na večeru i dodao kako želi podijeliti s njom ‘strast, snove i maštarije’.

“Znam da je kliše, da starac zove van mladu lijepu ženu. No strahuješ li što će ljudi reći… ili možda drhtiš od slasnog, a opet uznemirujućeg iščekivanja?” – napisao joj je.

Sunday Times navodi i kako je jedan viši zastupnik masturbirao pred svojom mladom asistenticom i kako je jedan srednjovječni političar pipkao svoju pomoćnicu.

Jedna 24-godišnjakinja otkrila je kako ju je jedan njemački zastupnik ‘vrebao’ na sastancima i kako se ponašao vrlo neprikladno zbog čega joj je bilo neugodno.

Još jedan zastupnik iz Njemačke optužen je da je dirao po stražnjici 22-godišnju pomoćnicu na radnom ručku na kojem su razgovarali o političkoj kampanji.

Djevojka je ustvrdila kako je EU parlament leglo zlostavljača jer se zastupnici, koji namjerno zapošljavaju mlade asistentice, smatraju kako nisu nikome odgovorni.

Catherine Bearder iz Kluba zastupnika Saveza liberala i demokrata i članica Odbora za borbu protiv uznemiravanja kazala je kako je jako teško slušati o tome što se događa iza zatvorenih vrata.

“Kad netko ima moć nad tobom, moraš imati veliko samopoštovanje i imati financijska i druga sredstva kako bi se mogao izvući iz te situacije… Zastupnici imaju popriličnu političku moć i nekad se ponašaju neprikladno” – ustvrdila je.
 
(jutarnji.hr)

Nema istinske reakcije makedonske policije. Njihova reakcija je veoma mlaka. Veoma je nejasno zašto više od sat i po nakon upada ove grupe nije došla specijalna policija da izbaci tu grupu iz Sobranja. U ovom momentu članovi nove parlamentarne većine su taoci te grupe

Zoran Zaev i Damjan Mančevski, predsjednik i potpredsjednik Socijaldemorkatskog saveza Makedonije (SDSM) te visoka djelatnica te stranke Radmila Šekerinska povrijeđeni su u napadu demonstranata koji su ušli u zgradu Sobranja, a što je naziv za makedonski parlament, piše Al Jazeera Balkans.

Teško je povrijeđen i poslanik Alijanse za Albance Zijadin Sela.

Desetočlana grupa maskiranih ljudi kao taoce držala je grupu poslanika SDSM-a i Demokratske unije za integraciju (DUI) u zgradi Sobranja. Ministarstvo unutarnjih poslova Makedonije iza 22 sata priopćilo je da su specijalne jedinice ušle u parlament i evakuirale 30 zastupnika. Specijalci su i dalje u Parlamentu.

Zastupnici su taoci

Novinari cijelu noć izvještavaju o kaosu koji se događa.

“Nema istinske reakcije makedonske policije. Njihova reakcija je veoma mlaka. Veoma je nejasno zašto više od sat i po nakon upada ove grupe nije došla specijalna policija da izbaci tu grupu iz Sobranja. U ovom momentu članovi nove parlamentarne većine su taoci te grupe”, javila je ranije reporterka Al Jazeere.

“Vrlo je nejasno šta se ovdje događa, opći je kaos. Zastupnica Radmila Šekerinska kaže da ima teške ozljede glave. Osiguranje Sobranja nam ne dozvoljava da napustimo ovu zgradu iz sigurnosnih razloga. Vidjeli smo da su u Sobranje ušli ljudi koji su demonstrirali ispred zgrade”, javila se jedna reporterka koja se nalazila unutar zgrade.

“Vidjeli smo da je Zoran Zaev bio sav krvav. Ne znamo kako je došlo do tog incidenta”, dodala je.

Pristalice pokreta “Za zajedničku Makedoniju“ ranije tijekom večeri su održali protest ispred Sobranja, u vrijeme kada je nova parlamentarna većina na čelu sa SDSM-om izabrala Talata Xhaferija iz Demokratske unije Albanaca za novog predsjednika parlamenta.

Poslanici nove većine potom su se uputili ka pres-centru da daju izjave medijima i pretpostavlja se da je tada došlo do nasilja.

Kako javlja Radio Slobodna Europa, stotine demonstranata u dvorani Sobranja pjevalo je himnu i uzvikuju “Makedonija”, “Neće proći izbori”, te vrijeđaju Albance.

Eskalacija krize koja traje mjesecima

Većina u makedonskom parlamentu koju čine SDSM Zorana Zaeva i albanske stranke izabrala je u četvrtak Xhaferija za predsjednika parlamenta, a pristaše pokreta “Za zajedničku Makedoniju” upali su u zgradu parlamenta gdje ih je sigurnosna služba spriječila da se popunu u glavnu prostoriju.

Do izbora Talata Xhaferija došlo je nakon što je predsjedavajući Sobranja Trajko Veljanovski prekinuo sjednicu, na čijem dnevnom redu nije bio izbor novog predsjednika, piše Tanjug te pojašnjava da je potom najstariji zastupnik preuzeo predsjedanje, stavio izbor na dnevni red, pa je potom Xhaferi i izabran.

VMRO: Ovo je puč

U prostoriji su ostali zastupnici VMRO-DPMNE-a bivšeg premijera Nikole Gruevskog koji su uzvikivali “Ovo je puč”.

U Makedoniji vlada dugotrajna kriza koja je ponovno raspirila i etničke napetosti.

Makedonija je 11. prosinca održala prijevremene izbore ali oni nisu riješili problem.
 

 
Nacionalistička stranka VMRO, na vlasti od 2006., blokirala je oporbene socijaldemokrate (SDSM) da preuzmu vlast.

SDSM, koji je osvojio 49 mjesta od ukupno 120, dva manje od VMRO-a, postigao je dogovor o koalicijskoj vladi s tri albanske stranke.

Nema tko raspisati lokalne izbore

No, predsjednik Gjorge Ivanov, saveznik VMRO-ova vođe Nikole Gruevskog, odbio je dati mandat za sastavljanje vlade čelniku socijaldemokratska Zoranu Zaevu.

Zajedno s Gruevskim optužuje Zaeva i albanske stranke da dovode u pitanje opstojnost zemlje jer njihov koalicijski dogovor predviđa da albanski postani drugi službeni jezik u cijeloj zemlji.

Makedonija četiri i pol mjeseca od izvanrednih parlamentarnih izbora još nema vladu, a gradonačelnicima i predsjednicima općina mandat je istekao jer redovne lokalne izbore nije imao ko raspisati.
 

 
(index.hr)

S 403 glasa “za” i 238 “protiv” zastupnici Europskog parlamenta u Strasbourgu usvojili su prigovor na odluku Europske komisije da dopusti uvoz i prodaju – ne i uzgoj – genetski modificiranog kukuruza NK603×T25, proizvod američke kompanije Monsanto

Radi se o političkoj poruci Komisiji koja je odobrenje za prodaju i uvoz dala prema direktivi o GMO hrani za koju Parlament smatra da je nedemokratska, iznijela je hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan, podsjećajući kako je kompanija Monsanto 2010. godine podnijela zahtjev za dodjelu odobrenja, no države članice se pet godina nisu mogle dogovoriti oko davanja ili odbijanja dozvole. U takvoj situaciji Komisija, prema postojećim propisima, ima pravo sama postupiti kako smatra potrebnim.

No, prigovor Parlamenta, bez obzira koliko snažnu poruku i pritisak predstavljao, ne može srušiti odluku o odobrenju genetski modificiranog kukuruza NK603. Radi se, na žalost, kaže Borzan, o izvršnoj odluci Komisije na koju Parlament nema pravo veta. Odobrenje je na snagu stupilo 4. prosinca i vrijedi 10 godina.

Na pitanje što takva odluka EK-a znači za zemlje koje ne žele uvoz i prodaju spomenutog Monsantova GM kukuruza, Borzan objašnjava kako države članice koje ne žele proizvode koji sadrže NK603 praktički nemaju izbora nego prihvatiti ovu odluku.

Olakotna okolnost je da će svi ti proizvodi morati biti jasno označeni da sadrže GMO, jer su pravila EU-a o označavanju stroga i obvezujuća. To u Americi nije slučaj.

Uz to, dodaje Borzan, biotehnološke tvrtke GMO proizvode u pravilu ne plasiraju u države za koje znaju da su anti-GMO raspoložene jer nitko građane ne može natjerati da te proizvode kupuju. Ne isplati im se ulagati u hrvatsko tržište za koje znaju da nije i neće biti profitabilno.

Politički pritisak Parlamenta formuliran u većinski izglasanom prigovoru jasno pokazuje Komisiji kako smatramo da je sustav davanja odobrenja nedemokratski jer koncentrira moć u njihovim rukama, iznosi hrvatska europarlamentarka. Ilustrira to činjenicom što je Odbor za okoliš i hranu EP-a prigovor izglasao 1. prosinca uputivši ga u plenarnu proceduru, no unatoč tome Komisija je 4. prosinca donijela odobrenje za Monsantov kukuruz, “ne želeći pričekati niti da se o prigovoru raspravi u Strasbourgu”.

Takvo nepoštovanje Parlamenta iziritiralo je mnoge zastupnike, pa su za prigovor, za koji su rezoluciju predložile političke grupe socijalista, zelenih, ljevice i euroskeptika, glasali i oni koji su inače zagovornici GMO-a. Borzan predviđa da će ubuduće Parlament na slične odluke Komisije redovito izglasavati prigovore, dodajući kako je konačni cilj da predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker ispuni obećanje i krene u reformu sustava odobrenja GMO hrane po uzoru na direktivu o uzgoju.

Želimo da predloži regulativu koja će demokratizirati proces i biti provediva. Zakon je mrtvo slovo na papiru ako ga ne možete provesti na terenu i polovična rješenja kojima bi Komisija oprala ruke neće proći – zaključuje Borzan.

Sumnjaju u zakone Unije

Prigovor protiv dopuštenja uvoza i prodaje Monsantova kukuruza NK603 podržala je i eurozastupnica Marijana Petir; stav većine zastupnika pokazuje, iznijela je, kako smatraju da odluka Europske komisije prekoračuje provedbene ovlasti o GM hrani i hrani za životinje te da postupak odobravanja GMO-a ne osigurava pružanje visoke razine zaštite ljudskog života, kao ni zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša ni interesa potrošača u odnosu na GMO. Odluka EK-a također “ukazuje i na to da Europski parlament nema povjerenja u sustav procjene rizika niti u relevantnost trenutno važećeg zakonodavstva Europske unije u pogledu autorizacije GMO-a”.

Kancerogeni herbicid

Zastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu upozorili kako je herbicid glifosat, sredstvo za suzbijanje korova na koje je GM kukuruz NK603 otporan (i kojemu je Monsanto vodeći svjetski proizvođač), ‘vjerojatno kancerogen’. Objavila je to u ožujku ove godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), odnosno njezina Međunarodna agencija za istraživanja o karcinomu (IARC). EFSA, pak – Europska agencija za sigurnost hrane – u studenom je objavila da je malo vjerojatno da je ovaj herbicid kancerogen za ljude.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(slobodnadalmacija.hr/uredio:nsp)

Nedavni prosvjed protiv Monsanta i nesudjelovanje Hrvata u njemu, jasno daje poruku o tome što Hrvati žele jesti i saditi u budućnosti. TTIP će po tim naznakama, a i uz pomoć političke slijepoće, proći u Hrvatsku ko’ putar kroz maslac

Amerikanci o nama: “Hrvatska zabranjuje uvoz hrane koja sadrži GM. To je ograničenje iznimno teško i skupo za izvoz američke hrane…”

Ako se potpiše Transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini (TTIP), o kojem su u tijeku pregovori između EU i SAD-a, hoće li naši građani jesti genetski modificiranu hranu i sijati GM sjeme po poljima, a da to neće ni znati? Amerikanci se u pregovorima protive obvezi označavanja GM hrane u trgovinama, koja postoji u EU. Bioetičar dr. Ivica Kelam na međunarodnoj je konferenciji “Lošinjski dani bioetike” održao predavanje “Transatlantski sporazum o slobodnoj trgovini i GMO: Od imaginarnih obećanja do realnih opasnosti”. Inače, doktorirao je na temu “Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem” na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Kelam smatra da pregovori oko TTIP-a, s ciljem osnivanja najveće zone slobodne trgovine u svijetu s više od 800 milijuna potrošača, izazivaju sve veći otpor u javnosti i među stručnjacima, zabrinutima zbog netransparentnosti u procesu pregovaranja.

Golemo tržište

Još veću zabrinutost europske javnosti izaziva mogućnost uvođenja genetički modificiranih usjeva na europska polja i neoznačene GM hrane na police trgovina. Američke biotehnološke korporacije uključene su u proces pregovaranja i protive se označavanju GM hrane pravdajući se da je moguća štetnost neznanstvena, a kako GM hrana nije označena u SAD-u, istraživanja o njoj rade biotehnološke korporacije! Američki pregovarači tvrde da je obvezno označavanje GM proizvoda u EU prepreka trgovini.

Procjene su da na policama američkih trgovina 70% hrane ima GM sastojke u sebi. Američki građani nemaju mogućnost izbora pa je jedu, no ljudi koji imaju više novca kupuju ekološke proizvode. Neće nitko umrijeti od GM hrane, no zabilježeno je povećanje alergija na hranu. Nisam za teorije zavjere i smiješno je slušati one koje kažu da će nas netko potrovati GM hranom. Moćne američke korporacije samo zbog profita žele prodati svoj defektan proizvod – kaže Kelam.

Smatra da mu je dužnost kao građaninu i znanstveniku upozoriti na štetnost TTIP-a koji se tiče GM hrane i usjeva. Proučio je službeni stav vlade SAD-a i organizacija koje zastupaju američke proizvođače soje, uzgajivače kukuruza i biotehnološke kompanije.

Američki poljoprivredni i biotehnološki lobiji žele oslabiti europske sigurnosne standarde za GMO hranu. GM usjeva u EU ima samo na oko 132 tisuće hektara i većinom su u Španjolskoj, a EU ima oko 80 milijuna hektara obradivih površina, što je za Amerikance golemo tržište… – kaže Kelam.

Obveza označavanja u EU sve ljudske i životinjske hrane koja sadrži GM sastojke na snazi je od 2004. godine radi visoke zaštite okoliša i građana. Iako, navodi, dogovor u okviru TTIP-a ne bi poništio pravila EU, imao bi utjecaja na sve buduće propise i reviziju postojećih. Na EU se, dodaje, vrši sve jači pritisak da olabavi postojeće standarde. Kelam ističe glavne prijetnje u slučaju izglasavanja TTIP-a:

Uvođenje novih propisa i standarda za GMO i pooštravanje postojećih bilo bi blokirano. Bila bi ugrožena obveza označavanja proizvoda koji sadrže GMO. Primjerice, bila bi blokirana inicijativa za uvođenje dosljednijeg pristupa u označavanju mesa, jaja i mliječnih proizvoda od životinja hranjenih GM hranom. Sada bilo kakva hrana za ljude i životinje koja sadrži više od 0,9 % odobrenog GMO proizvoda mora biti označena.

Prag za GM sjeme je 0 uz minimalne iznimke, no biotehnološka industrija želi uvođenje viših pragova. To bi značilo da bi se u EU mogla prodavati hrana i sjeme kontaminirani neoznačenim i neodobrenim GMO-ima. Europski građani mogli bi jesti genetski modificiranu hranu, a da uopće ne znaju što im je na tanjuru, a poljoprivrednici bi mogli nesvjesno saditi GMO po svojim poljima. Pravo na izbor europskih građana bilo bi ugroženo – upozorava Kelam.

Što se tiče stava naših političara o TTIP-u, Kelam citira premijera Milanovića, koji je u ožujku u Bruxellesu kazao:

“Ako je TTIP dobar za EU, onda je dobar i za Hrvatsku, dakle više dobar nego neutralan”.

Ta bi se premijerova izjava mogla svidjeti Amerikancima, kojima je i Hrvatska zanimljiva kada je riječ o guranju njihovih proizvoda na tržište.

U američkom izvještaju o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama iz 2014. godine Kelam je pronašao sljedeće citate: “Hrvatska zabranjuje uvoz hrane koja sadrži GM makar i u tragovima. Ovo ograničenje iznimno je teško i skupo za izvoz američkih prehrambenih proizvoda u Hrvatsku. Hrvatska ostaje članica grupe zemalja EU koje imaju strože nacionalne propise o biotehnologiji od EU i redovito provodi testiranje proizvoda na prisutnost GM sadržaja na granici te proizvoda s polica trgovina. Štoviše, 14 od 20 županija proglasilo se GMO slobodnima. Do danas nije odobrena nijedna dozvola za namjerno unošenje GM biljaka u Hrvatsku bilo u pokusne svrhe ili za komercijalnu sjetvu, kao što nije dozvoljen uvoz hrane i krmiva GM podrijetla”.

Pregovori još dvije godine

Kelam dodaje da su im podaci dijelom netočni jer se 20 županija i Zagreb proglasilo GMO slobodnima. Američko ministarstvo poljoprivrede ima, kaže, agenciju koja analizira poljoprivredne politike drugih zemalja, a u veleposlanstvima imaju službenika koji radi izvješća za određene zemlje. To da ćemo u slučaju izglasavanja TTIP-a dobiti 550 eura po kućanstvu, ističe, nerealan je, proizvoljan i neznanstveno potkrijepljen iznos, s ciljem da motivira građane EU da se ne protive TTIP-u.

Neće biti 5000 kuna građanima, nego 5 milijuna nečega u džepu nekoga jer američke lobističke grupe samo žele prodati svoj defektan proizvod. U isto vrijeme SAD pregovara i s Japanom, Korejom, Singapurom, Australijom… Naš europarlamentarac Škrlec, kojem je omogućen kraći uvid u integralne zapisnike, procjenjuje da će još dvije godine trajati pregovori s EU oko GM proizvoda. Moguće je da će od TTIP-a u tom dijelu Amerikanci odustati jer ga forsira Obama, a na godinu su izbori – nada se Kelam.

Austrijska je vlada, kaže, angažirala vrhunske stručnjake da naprave istraživanje koji bi bio učinak GM proizvoda na gospodarstvo i zaključili su da ne donose nikakve komparativne prednosti Austriji. Pametnom dosta.

Porazna šutnja saborskih zastupnika

Udruge GONG, Zelena akcija, BRID, građanska inicijativa “Zaustavimo TTIP”, sindikalne središnjice SSSH i NHS zamolile su očitovanje saborskih zastupnika o TTIP-u i CETA-i (sporazum EU s Kanadom). Nakon dvije molbe i mjesec dana očitovalo im se tek četvero od 151 zastupnika, i to Mirela Holy te Nansi Tirelli, Zlatko Tušak i Dragutin Lesar iz Laburista, koji se protive sklapanju TTIP-a i CETA-e zbog netransparentnosti pregovora i pogodovanja korporacijama.

Šutnju zastupnika o CETA-i i TTIP-u udruge smatraju poraznim znakom neshvaćanja procesa koji određuju budućnost našeg društva.
 

 
 
(vecernji.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21207"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

To je napravila ekipa Business Insidera koja je prostudirala tržište CDS-a (credit default swaps) za 59 zemalja i složila listu od 20 zemalja s najvećim šansama za bankrot, odnosno s najvećom cijenom osiguranja duga.

Nažalost po nas, Hrvatska se nalazi na nezavidnom desetom mjestu svjetske ljestvice, s CDS-om od 563,95 bodova. Valja pritom napomenuti kako smo, prema ljestvici BI-a, ugroženiji od Španjolske i Italije, iako ove zemlje grcaju u financijskim problemima. Jedina relativno utješna vijest je ta da je hrvatski trošak zaduživanja na godišnjoj razini smanjen za 1,9 posto.

Listu najugroženijih zemalja predvode Grčka i Argentina, a slijede ih Cipar, Ukrajina, Portugal i Venecuela. U lošijem položaju od Hrvatske još su Egipat, Irska i Mađarska, a u neznatno boljem Španjolska i Italija. Valja napomenuti kako je kao zaseban entitet BI izdvojio Dubai, koji je 15. na listi najugroženijih od bankrota.

‘Narod će puknuti, a to neće biti dobro’

“Iz ove duboke krize ne može se izaći bez bolnih rezova, ali ti bolni rezovi trebaju početi od glave. No glava očito ne da da se nju dira, pa neka narod misli koga će na idućim izborima dirati”, kaže don Grubišić

Nezavisni zastupnik don Ivan Grubišić progovara o svom iskustvu u Saboru, ali i objašnjava zašto inzistira na ukidanju političkih privilegija, a zalaže se za neposrednu demokraciju.

Zbog svog političkog angažmana jako se zamjerio i Crkvi, a ona mu posebno ne oprašta kritike na račun svoje rastrošnosti i pozivanja na reviziju ugovora s Vatikanom. Ako se kolektivni ugovori s radnicima raskidaju zbog odredbe u kojoj stoji da se mogu raskinuti ako se promijene gospodarske prilike, zašto onda ne mijenjamo i ugovore s Vatikanom u kojima ima ista takva odredba, pita Grubišić, i odmah nudi odgovor – i aktualna vlast se boji, što Crkve, što interesa moćnika.

[highlight color="yellow"] Ističe kako je Sabor izgubio autonomnost te nema svoj program rada, a zastupnici se ponašaju kao poslušnici svojih stranaka, a ne zastupnici naroda. [/highlight]

“Vlast mora služiti, a ne upravljati i dirigirati. U pola godine u Saboru još nismo raspravljali ni o jednom zakonu koji se tiče rada, zapošljavanja, pravne države, demokratske procedure i veliki je problem što se Sabor kao najviše predstavničko tijelo ne izjašnjava o stvarima kojih su pune novine. To pokazuje da opet pobjeđuje stranačka stega. Nemam ništa protiv parlamentarizma, ali on mora raditi u interesu naroda, a ne stranačkih vođa”, smatra don Grubišić.

“Hoću parlament u kojem će se čuti glas naroda, a ne stranaka. Zato trebamo uvesti neposrednu demokraciju, izborno zakonodavstvo i izborne jedinice tako da odgovaraju stvarnosti, a ne da Solin bude s Gračacem jer to nema veze s mozgom, no očito te igre odgovaraju i jednima i drugima. Moramo uvesti i institut opoziva za zastupnika koji ne ispunjava ono što je obećavao prije izbora, jer to znači da ne izvršava volju naroda”, kaže te dodaje kako je protiv političkih privilegija pa tako sebi ostavlja 30 posto zastupničke plaće a ostalo daje socijalnim slučajevima i udruzi za djecu oboljelu od malignih bolesti. Kaže, dao bi sve drugima, ali Crkva mu još uvijek ne isplaćuje mirovinu.

Kritizira premijera Milanovića i ministre da su socijalno neosjetljivi i nesolidarni s građanima koji sve teže žive jer ne žele dirati u svoje plaće.

“Iz ove duboke krize ne može se izaći bez bolnih rezova, ali ti bolni rezovi trebaju početi od glave. No glava očito ne da da se nju dira, pa neka narod misli koga će na idućim izborima dirati”, kaže don Grubišić.

Ocjenjuje kako ljudi ne izlaze na ulice jer su naručili da od lošeg uvijek može biti gore, ali smatra kako bi ih trebalo probuditi.

“Ili čekati nove izbore, ili izaći na ulicu i tražiti da se donese novo izborno zakonodavstvo, objavi popis birača i branitelja i da se ukinu svi privilegiji i Hrvatska će za pet godina biti uspješna zemlja”, kaže don Grubišić i dodaje kako će on svoje pravo na građanski neposluh iskorisititi bude li trebalo.

Ističe kako Hrvatska funkcionira po volji interesnih skupina, a ne kao pravna, socijalna i etička država.

“Ne znam zašto nitko ne reagira, nego samo šute i čekaju što će biti. Ne igraju na kartu naroda, nego ga samo varaju, a ja mislim da će narod jednom puknuti, i to uskoro, a to neće biti dobro. Zalažem se za nacionalni konsenzus oko strategije razvoja i djelovanja Hrvatske. Izvanredno stanje u kojem jesmo ne može zaustaviti život, on se nastavlja, ali to mora biti po novim pravilima. I nitko ne može uživati privilegije jer je izvanredno stanje. Trebaju nam korjenite promjene koje će narod prihvatiti”, dodaje.

Nastavlja se serija samoubojstava u Grčkoj: “Treba nam političar s mudima poput Margaret Thatcher”

Grčka tragedija se nastavlja. Samoubojstva ljudi zatočenih u vrtlogu duga postali su grčka svakodnevnica, a najnoviji takav slučaj odnosi se na 61-godišnjeg Alexandrosa, koji se objesio na drvetu u javnom parku u Ateni.

Beživotno tijelo umirovljenika pronašao je čuvar parka, a u njegovom džepu nalazila se oproštajna poruka, javlja Athens News.  Alexandros je u njoj napisao kako je bio čovjek od malo poroka te je radio po cijele dane. Sebe je optužio za samo jedan “grozan zločin”: postao je profesionalac s 40 godina i ušao u vrtlog duga. Sam sebe je nazvao “idiotom koji je morao platiti”, izrazivši nadu da se njegovi unuci neće roditi u Grčkoj.

Grčka će biti izbrisana

“Grčka će biti izbrisana s karti. Osim, naravno, ako se ne pojavi političar s mudima poput Margaret Thatcher koji će nas i državu dovesti u red”, poručio je u oproštajnom pismu.

Alexandros je nekad bio električar te je imao malu firmu, ali ju je mora zatvoriti zbog krize. Onda je pokušao raditi kao građevinac, pa na brodu, ali bez puno uspjeha. Njegovi susjedi kažu kako su ga u utorak vidjeli kako u svom radnom kombinezonu sjedi sam na klupi u parku. Očito nitko nije znao za njegov očaj koji ga je otjerao preko ruba.

Samoubojstva u Grčkoj postala normalna stvar

Nažalost, gotov da i nema dana kada se u grčkim novinama ne pojavi slična priča. Prekjučer je jedan 42-godišnjak skočio s petog kata bolnice, par dana nakon što je izgubio posao. Prošlog tjedna su 60-godišnji glazbenik i njegova 91-godišnja majka zajedno skočili u smrt s vrha zgrade jer si više nisu mogli priuštiti lijekove i hranu.

Primjera je mnogo, a o njima se računa počelo voditi nakon što je prošlog mjeseca jedan 77-godišnjak sebi pucao u glavu ispred zgrade parlamenta, optuživši vlast za patnje kroz koje prolaze građani.

Grci iz banaka povlače milijardu eura dnevno i gomilaju zalihe hrane u kućama

Grcu, suočeni s velikom neizvjesnošću koje donose ovotjedni izbori, rapidno povlače svoje novce iz banaka i slažu zalihe hrane u svojim ostavama, piše Reuters.

Mnogi građani strahuju kako bi, u slučaju da na izborima pobijedi Syriza, Grčka mogla napustiti eurozonu, što bi značilo povratak na drahmu i priličan kaos u državi, u kojoj je stanje ionako kaotično. Doduše, čelnik Syrize je jasno kazao kako nema namjeru Grčku izvlačiti iz eurozone, već samo poništiti zadnji bailout, ali strah kod građana i dalje postoji.

Tamošnji bankari javljaju kako iz većih banaka dnevno odlazi oko 800 milijuna eura. Manje banke dnevno gube i po  30 milijuna eura.  I dok banke muku muče s građanima koji podižu svoju štednju, trgovci trljaju ruke. Navodno je došlo do nevjerojatnog porasta prodaje osnovnih prehrambenih namirnica poput tjestenine, kao i konzervirane hrane. Grci se očito plaše da bi moglo doći do enormnog porasta cijena hrane usred nedostatka gotovine.

“Ljudi su uplašeni mogućnošću povratka na drahmu pa neki misle da bi bilo pametno napuniti ormare s hranom. To je pretjerano, ne treba paničariti. Gomilanje hrane ne znači da ćemo izbjeći posljedice krize”, kazao je Vassilis Korkidis iz udruženja trgovaca ESEE.

[notification type="alert"] Grčki bankari javljaju kako iz većih banaka dnevno odlazi oko 800 milijuna eura [/notification]

EU i MMF su upozorili na činjenicu da Grčka ima dovoljno gotovine samo za još nekoliko tjedana. U slučaju da pobijedi Syriza, isplate Grčkoj bi mogle prestati. Zasad je teško reći tko je favorit izbora, jer su Syriza i Nova demokracija, koja se zalaže za poštivanje dogovorenih bailout mjera, potpuno izjednačene prema anketama.

Italija – sljedeći euro pacijent?

Nakon Španjolske, pod sve većim pritiskom se nalazi i Italija. Austrijski ministar financija je uvjeren kako će uskoro i ova zemlja morati potražiti pomoć iz Bruxellesa. No, njemački stručnjaci mu ne daju za pravo.

Za takozvani “novi” novac, Italija mora plaćati sve veće kamate. U utorak (12.06.) vlada u Rimu morala je za državne obveznice platiti čak 6,66 posto kamata. Ulagači pokušavaju sve kako bi prodali svoje “talijanske papire” a trgovina s osiguranjima koja uskaču u trenutku kada više nije moguća otplata kredita, cvate kao nikad do sada. Obruč oko vlade Maria Montija sve se više steže.

Upravo je vlada premijera Rajoya u Madridu morala priznati kako više nije u stanju spasiti neke svoje banke bez pomoći iz Bruxellesa. Prema mišljenju austrijske ministrice financija Marie Fekter, uskoro ni vladi u Rimu neće preostati ništa drugo nego slično priznanje. Međutim, kako je na austrijskoj televiziji izjavila Fekter, “Italija bi prvo ipak trebala pokušati sve kako bi se vlastitim snagama izvukla iz dugova”.

Neka druga dimenzija

Drugim riječima, kriza eura očigledno se sve više širi. Ukoliko nakon Španjolske (četvtre zemlje u euro zoni po gospodarskoj jačini) sada i Italija prizna i zatraži pomoć, ova bi kriza vrlo brzo mogla doseći jednu sasvim novu dimenziju. Međutim, usporedba talijanskih i španjolskih problema, pokazuje ipak poveće razlike. “Italija nema problem sa svojim bankama, budući da se ovdje nije dogodio slom na tržištu nekretnina kao u Španjolskoj. Aktualni problemi Italije potječu iz smanjenja njezine gospodarske moći”, kaže Jürgen Pfister iz njemačke banke Bayer LB u razgovoru za Deutsche Welle.

Prema njegovom mišljenju rješenje talijanske krize se nalazi u pojačanim mjerama štednje, budući da se situacija na polju gospodarstva ove zemlje vjerojatno neće puno promijeniti niti slijedeće godine. Za razliku od Španjolske, Italija je međutim već učinila prve veće napore kako bi smanjila nova zaduženja. “Dok primjerice Italija može očekivati manjak u proračunu u iznosu od oko dva posto, Španjolska bi mogla, uz puno sreće, doseći manjak od 6,5 posto”, kaže Pfister. On dodaje kako postoje još mnogi drugi razlozi zbog kojih se može reći da bi Rim ipak prije bio u stanju rješiti svoje probleme nego Madrid. “Situacija na talijanskom tržištu je puno bolja a ne zaboravimo niti činjenicu da je talijanska struktura industrije bolje razvijena od one španjolske”, zaključuje njemački stručnjak.

Sjene političkih izbora

Trenutno možda najveći problem koji Juergen Pfister vidi u talijanskoj situaciji je činjenica da će se slijedeće godine u ovoj zemlji održati izbori. To znači da se sadašnja vlada tzv. tehnokrata na čelu s Mariom Montijem nalazi već sada u situaciji kada na nju pada sjena slijedećih izbora. “Svaka vlada pa tako i ova ‘tehnokratska’ mora se pobrinuti oko toga da bude ponovno izabrana”, kaže Pfister. Iako prema njegovom mišljenju ova vlada na čijem čelu se nalazi financijski stručnjak Mario Monti, do sada nije mogla ispuniti sva velika očekivanja, situacija u Italiji nije tako dramatična kako se čini.

Za razliku od Marie Fekter, austrijske ministrice financija, on ne smatra kako će vlada u Rimu zatražiti pomoć od Bruxellesa. On je uvjeren da će Talijani sami uspjeti rješiti svoje probleme. “Ali ukoliko se ipak dogodi suprotno, tada će euro zona postati bogatijom za još jedan veliki problem. Naime, razni paketi pomoći, bez obzira na svoju širinu i veličinu, neće biti dovoljni za spas zemlje poput Italije”, zaključuje Pfister.

Grci gladni, srednji sloj prodaje zlato, uskoro će i bogataši

Čovjek parkira svoj skuter pokraj pečenjarnice girosa i suvlakija, tradicionalnih grčkih jela. Vrijeme je ručka i čovjek izgleda kao da će ući u tu pečenjarnicu. Ali on ulazi na vrata pokraj, u jedan od lokala kakvih je u Ateni sve više, neki kažu i više od tisuću. Giros jest velika grčka tradicija, ali kriza je za Grčku postala jednako tipična, gotovo tradicionalna stvar. Skinuvši kacigu, čovjek sada skida i zlatni lančić oko vrata…

[notification type="alert"] “U posljednje vrijeme ljudi kupuju mnogo oružja za vlastitu zaštitu, zbog svega ovoga što se sada događa, žele imati oružje u kući”, izjavio je Spiros, trgovac oružjem. [/notification]

Za stolom sjedi žena koja važe lančić, gleda ga pod povećalom i testira nekom kemikalijom. Četiristo i tri eura, govori. Čovjek kimne glavom. Ona mu preda osam novčanica po 50 eura i sprema lančić u malu plastičnu vrećicu. Ali čovjek se ne miče. Žena diže pogled, čovjek promrmlja “tri eura?”, a ona sliježe ramenima. Nema sitno. Uto vlasnik lokala, crnokosi proćelavi tip koji sjedi na fotelji pokraj stola, otvara ladicu i pronalazi tri kovanice. Čovjek bez lančića pruža ruku i sprema ih u džep.

U središtu Atene, gdje smo svjedočili ovoj sceni, tri eura dostatno je tek za jednu kavu. Ali čovjeku koji je upravo prodao svoj zlatni lančić svaki je euro bitan. Ne otkriva nam ime jer mu je, očito, neugodno, ali kaže da mu je plaća prije sedam mjeseci srezana za 600 eura. Lančić koji je nosio 20-ak godina oko svoga vrata pomoći će mu da zakrpa još jedan mjesec. Otkupljivači zlata bujaju u zemlji koja je u čitavoj Europi postala sinonim za dužničku krizu. U toj krizi mnogi su Grci postali sirotinja. Nova sirotinja, tako ih nazivaju, preživljava među ostalim i prodajom staroga zlata.

U posljednja dva mjeseca, u predizborno vrijeme, najmanje 10 milijardi eura je povučeno iz grčkih banaka.

Grci gube strpljenje: osjećaju se nesigurno, frustrirano, sami ne znajući šta im donosi sutra.

U strahu od najgoreg, mnogi povlače ušteđevinu.

“Povukao sam dio novca jer ne vjerujem bankama”, kaže Dimitris iz Atine.

“Nemam šta ni podići”, kaže drugi Atinjanin.

[highlight color="yellow"] Situacija je ozbiljna, smatra Vassilis Korkidis, predsjednik Nacionalne konfederacije grčke trgovine, i dodaje kako prijeti urušavanje bankarskog sistema. [/highlight]

“U posljednja dva mjeseca, zapravo u ovo predizborno vrijeme, najmanje 10 milijardi eura je povučeno iz grčkih banaka“, rekao je on.

Nesigurna situacija

I gdje drže te eure?

“Individulaci vjerovatno stavljaju u zidove, zakopavaju pod zemlju ili pod madrac i spavaju s time, a tvrtke prebacuju u susjedne zemlje”, kaže Korkidis.

Mnogi Grci stvaraju zalihe hrane, pune rezervoare svojih automobila u strahu da u ponedjeljak više neće biti u prilici učiniti isto.

“Još nisam, ali namjeravam danas. Vidite kakva je nesigurna situacija”, kaže Danijela.

Strahuje se i za vlastitu sigurnost.

Stopa kriminaliteta posljednjih mjeseci je porasla, baš kao i prodaja oružja.

Grci se boje mogućeg haosa, što trgovine oružjem prepoznaju kao svoju priliku, nudeći kupovinu na osam rata, bez pologa.

Sačmarica na cijeni

“U posljednje vrijeme ljudi kupuju mnogo oružja za vlastitu zaštitu, zbog svega ovoga što se sada događa, žele imati oružje u kući”, izjavio je Spiros, trgovac oružjem.

Tokom kratke posjete reporterke Al Jazeere Mirjane Hrge, dvojica kupaca prošla su kroz dućan.

Svi se interesiraju za oružje kojim se jednostavno barata.

“Ovo je najprodavanija puška, sačmarica. Upravo nju većina Grka želi imati kod kuće. Cijena je između 300 i 700 eura”, kaže Spiros.

Kupac je na kraju kupio upravo tu pušku i platio je kešom.

Nije želio otkriti za što mu treba, no očigledno nije znao ni kako se njome koristiti.
Jedan od najpopularnijih modela “Merkel” u ovoj borbi za egzistenciju gubi utrku sa sačmaricom.

 
 
izvor:  nacional.hr, dw.de,index.hr, balkans.aljazeera.ne
 
Povezani članci:
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 4.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 3.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI !
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9396"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]