Američki predsjednik Donald Trump obećao je da će nametnuti uvozne carine na robu vrijednu 11 milijardi dolara iz Europske unije nakon što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) donijela odluku da su subvencije Airbusu uzrokovale “negativne posljedice” za SAD

Ranije ovog tjedna Američki trgovinski predstavnik (USTR) izjavio je kako Washington razmišlja o carinskim tarifama za širok raspon europskih izvoznih proizvoda u SAD, uključujući velike komercijalne zrakoplove i dijelove za njih, kao i na proizvode poput vina, sira i mliječnih proizvoda.

Prijetnje SAD-a oštro su kritizirane od strane dužnosnika EU-a, koji su kazali kako je taj iznos od 11 milijardi dolara “uvelike pretjeran”.

Blok navodno već sada planira mjere odmazde protiv SAD-a zbog subvencija Boeingu. Kompanija Airbus je priopćila kako ne vidi pravnu osnovu za potez Washingtona i upozorila na produbljivanje transatlantskih trgovinskih napetosti.

SAD su podnijele svoju prvu tužbu WTO-u protiv ilegalnih subvencija koje je EU omogućila kompaniji Airbus prije 15 godina.

Washington je optužio europskog proizvođača zrakoplova da koristi državne potpore. Već više od desetljeća su obje strane uključene u parnice oko tog pitanja, a Bruxelles je objavio istu optužbu protiv američkih subvencija za Boeing.

Ovo je posljednje poglavlje u rastućim trgovinskim napetostima između Washingtona i Bruxellesa koje su započele ubrzo nakon što je Donald Trump preuzeo dužnost početkom 2017. godine.

Nakon završetka pregovora o Transatlantskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) koji je predloženi trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a, Trump je nametnuo velike carine na čelik i aluminij iz EU-a i niz drugih zemalja.

EU je “odredio” carinske tarife za 2,8 milijardi eura vrijednu američku robu, uključujući viskije, motocikle, traperice i sok od naranče.
 

The World Trade Organization finds that the European Union subsidies to Airbus has adversely impacted the United States, which will now put Tariffs on $11 Billion of EU products! The EU has taken advantage of the U.S. on trade for many years. It will soon stop!

— Donald J. Trump (@realDonaldTrump) April 9, 2019

 
Novi-Svjetski-Poredak.com

Nakon britanske odluke o napuštanju Europske unije, pobjeda Donalda Trumpa novi je veliki znak otpora svjetskog stanovništva globalizaciji i slobodnoj trgovini

Republikanski kandidat Donald Trump pobijedio je na izborima za funkciju predsjednika jedne od najvećih svjetskh ekonomija šireći poruke protiv slobodne trgovine i trgovinskih sporazuma za koje tvrdi da su štetili američkim radnicima.

Te poruke naišle su na odobravanje američkih glasača koji nisu osjetili ponovni rast američkog gospodarstva, te koje su privukla Trumpova obećanja o reviziji trgovinskih ugovora i povratku poslova, piše agencija France Presse.

Trumpova pobjeda stiže u vrijeme ključno za nekoliko sporazuma o slobodnoj trgovini poput Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva (TTIP) između Europske unije i SAD-a.

“Globalna ekonomija se muči. Svi oni koje to pogađa smatraju da je za to kriva globalizacija”, tvrdi Seiji Katsurahata, ekonomist s tokijskog Dai-ichi Life Research Instituta, prenosi AFP.

S tim se slaže francuski ekonomist Thomas Piketty, poznat po knjizi nazvanoj “Kapital” koja tvrdi da ekonomska nejednakost raste dok investitori zarađuju više novaca od sveukupnog gospodarskog rasta. “Radnička klasa vjeruje kako posebice oni plaćaju troškove globalizacije”, rekao je Piketty za AFP.

Korporacije i njihovi interesi

Takve stavove vjerojatno potiče i činjenica da se o trgovinskim sporazumima raspravlja iza zatvorenih vrata, zbog čega se narod osjeća izdanim i u velikom broju prosvjeduje na europskim ulicama.

“Smatram da postoji mišljenje, koje je po meni točno, da su te trgovinske sporazume smislile korporacije za svoje interese”, naglasio je Nobelom nagrađeni ekonomist Joseph Stiglitz tijekom nedavnog posjeta Parizu.

Međunarodni pritisci da se sve više uklanjaju prepreke slobodnoj trgovini ogorčili su velik dio stanovništva u industrijskim državama koji su izgubili poslove ili im plaće stagniraju.

Na iznenađenje mnogih političkih vođa, bijes zbog imigracije i drugih naličja globalizacije u lipnju je rezultirao odlukom britanskih građana da napuste Europsku uniju.

MMF gura globalizaciju prema naprijed

S druge je strane Međunarodni monetarni fond (MMF), koji širenje slobodne trgovine vidi kao glavni pokretač globalnog ekonomskog rasta od kraja Drugog svjetskog rata, prošlog mjeseca pozvao svjetske čelnike da nastave djelovati u smjeru daljnje globalizacije.

“Znamo da se tijekom godina pokazalo da globalizacija djeluje, da je velikom broju ljudi donijela mnogo dobrobiti”, rekla je predsjednica MMF-a Christine Lagarde, dodavši kako “smatraju da nije vrijeme za protivljenje globalizaciji”.

No čini se da su joj se američki glasači ipak usprotivili.

Demokratska predsjednička kandidatkinja Hillary Clinton čak je i pokušala iskoristiti bijes stanovništva protiv globalizacije napadajući Transpacifičko partnerstvo (TPP), sporazum o slobodnoj trgovini kojeg je ranije podržavala.

Ključan trenutak za Trumpovu pobjedu

Trumpova pobjeda stiže i u kritičnom trenutku za taj trgovinski sporazum između 12 država Azije, Oceanije i obiju Amerika. Sporazum je već potpisan, no još ga trebaju ratificirati američki zastupnici.

“TPP i TTIP su mrtvi”, smatra Paul Ashworth, glavni ekonomist u neovisnoj makroekonomskoj istraživačkoj agenciji Capital Economics.

Trump je obećao i da će mijenjati NAFTA-u, sporazum između SAD-a, Kanade i Meksika.

Holger Schmieding, ekonomist banke Berenberg, tvrdi kako će “Trumpova pobjeda pogoršati dosad relativno suzdržanu težnju prema protekcionizmu u zapadnom svijetu”. Rezultat toga, smatra Schmieding, je usporavanje potencijalnog gospodarskog rasta.

Francuska i Njemačka su iduće žrtve?

Iduće žrtve vala nezadovoljstva slobodnom trgovinom mogle bi biti Francuska i Njemačka koje iduće godine očekuju izbori.

Pariz je u utorak Berlinu poslao niz prijedloga kojim bi učinili trgovinske sporazume demokratskijima i transparentnijima.

“Europi danas prijete vrlo opasna unutrašnja iskušenja i tendencije”, rekao je francuski ministar trgovine Matthias Fekl govoreći o nekoliko krajnje desnih pokreta nastalih u Europi koji stječu sve veću popularnost na temelju nezadovoljstva nastalog zbog problema europskih ekonomija.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dnevnik.hr)

CETA je kanadska verzija američkom sramotnom i zločinačkom TTIP-u koja se također želi podvaliti Europi ali preko Kanade!

Oko osam tisuća ljudi izašlo je u subotu na ulice Amsterdama u znak potpore belgijskoj Vlori, koja je odbila potpisati sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum s Europskom unijom i Kanadom (CETA sporazum), prenijela je agencija France Presse.

CETA je pandan transatlantskog sporazuma o partnerstvu u području trgovine i investicija (TTIP), o kojem pregovaraju Europska unija i Sjedinjene Države. Protiv sklapanja ovog sporazuma zalažu se pojedini predstavnici europske javnosti, kao i malog i srednjeg biznisa.

Prema njihovom mišljenju, sporazumi ove vrsti odgovaraju samo transnacionalnim kompanijama. Gradonačelnik belgijske Valone Paul Magneti zalaže se protiv CETA sporazuma i blokira potpisivanje sporazuma EU-Kanada na predstojećim pregovorima 27. listopada u Bruxellesu.

Tisuće farmera, poduzetnika, članova profesionalnih saveza, znanstvenika, pravnika, boraca za zaštitu prirode okupile su se na trgu Museumplein, gdje se nalaze glavni gradski muzeji.

Oni izražavaju potporu belgijskoj Vlori i pozivaju da se zaštite interesi nizozemskih kompanija.

“Nizozemska vlada i Europska komisija postavljaju međunarodne interese iznad interesa građana svoje zemlje, a to je neprihvatljivo! Mi još možemo zaustaviti sporazum, ali to je potrebno učiniti upravo sada”, izjavio je jedan od organizatora prosvjeda.

Prema navodima agencija, među sudionicima prosvjeda su bili centralni Profesionalni savez Nizozemske, nizozemska Organizacija za prava potrošača i Međunarodna ekološka organizacija “Greenpeace”.

A Hrvati prosvjeduju protiv smjene ministra kulture, protiv pobačaja i protiv crkve …
 

 
(sputniknews.com)

Oko sedam tisuća ljudi u Varšavi sudjelovalo je u demonstracijama protiv Sveobuhvatnog ekonomskog i trgovinskog sporazuma Europske unije i Kanade (CETA) i Transatlantskog sporazuma o partnerstvu u području trgovine i investicija Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država (TTIP)

Prosvjed je počeo u ranim popodnevnim satima kod zgrade Ministarstva poljoprivrede Poljske, a kolona je potom pošla prema uredu premijera.

Organizator prosvjeda je nevladina organizacija “Akcija demokracija”, koju je podržao niz profesionalnih saveza i političkih stranaka.

Sudionici prosvjeda izašli su na ulice Varšave s poljskim zastavama i transparentima “TTIP i CETA – toksični sporazumi”, “TTIP i CETA – napad na poljoprivredu”, “Stop diktaturi korporacija” …

Oba sporazuma izazivaju nezadovoljstvo u poljskom društvu zbog velike mogućnosti da na lokalno tržište stigne opasna roba, prije svega, genetski modificirani proizvodi, kao i zbog štete koju bi mogli nanijeti razvoju domaće proizvodnje.

Poljske vlasti ranije su saopćile da se CETA na ekonomskom planu čini kao “neutralni sporazum” i da nema nikakvih konkretnih razloga da se od njega odustati.

Odluka o potpisivanju sporazuma CETA trebalo bi biti donesena 18. listopada na zasjedanju Vijeća Europe, a Poljsku će na tom skupu predstavljati šef diplomacije Witold Vaščikovski.

EU i Kanada postigle su politički sporazum o potpisivanju sporazuma CETA 2013. godine. Prema ocjeni Europske komisije, sporazum EU i Kanade ukinut će oko 99 posto svih carinskih nameta.

Predviđeno je i povećanje kvota na isporuku mliječnih proizvoda iz zemalja EU u Kanadu i kanadskog GMO mesa u EU.

Stručnjaci procjenjuju da će sporazum Europske unije i Kanade omogućiti povećanje trgovinske razmjene za 25,7 milijardi eura.

CETA je pandan transatlantske sporazumu o trgovinsko-investicijskom partnerstvu o kojem pregovaraju EU i SAD.

Tom sporazumu se protive pojedini predstavnici europske javnosti, kao i malog i srednjeg biznisa. Prema njihovom mišljenju, sporazumi te vrste odgovaraju samo transnacionalnim kompanijama.
 
(sputniknews.com)

“Brexit” … Recesija … Migranti, ideološka, ​​sigurnosna i politička kriza … Konflikt s Rusijom … Teroristički napadi … Brojni su problemi s kojima se danas suočava Europa, i koji bi lako mogli bi dovesti do kraha Europske unije, a nakon toga slijedi Amerika, smatraju ruski analitičari

Europski blok se trenutno suočava s nizom povezanih kriza – neke su institucionalne, dok su druge su uzrokovane objektivnim faktorima. I jedne i druge pokazuju nespremnost Bruxellesa da se izbori s novim prijetnjama, a treća vrsta kriza tiče se upravljanja.

U njima važnu ulogu igraju SAD, kao glavni partner Europske unije u vojnoj, političkoj i ekonomskoj suradnji, koje ujedno pokušavaju iz cijele priče izvući vlastitu korist.

Osim unutarnjeg političkog raskola, glavni problem EU je i nestabilna ekonomska situacija, kaže za Sputnjik ruski analitičar iz financijske tvrtke “IT invest” Vasilij Olejnik, i dodaje da je “projekt eurozone, kao i Europska unija, unaprijed osuđen na propast”.

“To je jasno svakom ekonomisti – zemlje s različitim strukturama gospodarstava ne mogu slijediti jedinstvenu monetarnu politiku.

Zbog toga se svojevremeno raspao i Sovjetski Savez. Model eurozone podrazumijeva život na kredit, a na taj način žive i Sjedinjene Države – njihov javni dug, kao i dug Europske unije iznosi oko 19 bilijuna dolara.

Međutim, Amerika može svoj dug servisirati zahvaljujući niskim kamatnim stopama i širokim ovlastima Saveznih rezervi SAD. Za činjenicu da euro još uvijek postoji zaslužna je Europska središnja banka, koja na sve moguće načine pokušava stabilizirati situaciju na tržištu dužničkih instrumenata.

Međutim, dug raste iz godine u godinu. Trenutno njegovo servisiranje košta manje nego 2010/2011. godine, ali je samo pitanje trenutka kad će se stvari promijeniti, jer niske kamatne stope negativno utječu na financijski sektor.

Zato sva regulatorna tijela teže ka normalizaciji kamatnih stopa. Europa to još uvijek ne radi, ali mislim da će do toga doći za pola godine ili godinu dana, i da će tada, da se tako izrazim – “biti veselo”.

Vasilij Olejnik u razgovoru za Sputnjik podsjeća da je 2011. godine Grčkoj otpisano čak 50 posto duga, ali da je svjetski financijski sustav jedva preživio taj potez – iako na tu zemlju otpada svega dva posto BDP-a eurozone.

“Hajde sada da zamislimo Italiju ili Španjolsku, koje duguju više od 2,5 bilijuna eura. Otpisivanje samo trećine tih dugova imalo bi katastrofalne posljedice po svjetski financijski sustav – da i ne spominjemo domino efekt. Međutim, španjolski i talijanski državni vrh nikad neće pristati na takve žestoke mjere štednje, jer bi to izazvalo nezadovoljstvo stanovništva. Zato će njihov dug i dalje samo rasti.”

Olejnik dodaje da Europska unija “puca po šavovima”, prije svega zbog migrantske krize, ali podsjeća i da su referendum u Velikoj Britaniji mnogi eksperti doživjeli kao početak kraja europskog bloka.

“Ne isključujem mogućnost da sljedeće godine referendum sličan britanskom raspiše, primjerice, Španjolska … Jer pravila Unije, koja nameće Njemačka, nikome nisu po volji, uključujući i same Nijemce. Oni ne žele plaćati danak Bruxellesu, ne žele biti ti koji moraju prihvatiti najveći broj izbjeglica u Europi!

Postoji mogućnost da će poslije Merkelove i Hollandea na vlast doći lideri koji će imati drugačiji stav, a sve to bi moglo značiti da će se Europska unija raspasti za 3-4 godine“, kaže Vasilij Olejnik.

On u razgovoru za Sputnjik potvrđuje i da je Njemačka “lokomotiva” zone eura i čitave EU, ali napominje da ona od toga ujedno najviše i profitira. “Zahvaljujući jeftinom euru, Njemačka bilježi nagli rast izvoza. Da je izašla iz eurozone i vratila marku kao svoju valutu, marka bi bila jaka kao švicarski franak – ali bi to negativno utjecalo na konkurentnost njemačkih proizvoda na svjetskom tržištu.

Zato Berlin ‘skida kajmak’ eurozoni, ali istovremeno i plaća najveću članarinu, i prima najveći broj imigranata. Doduše, postaje sve teže objasniti njemački poreznim obveznicima zašto baš oni moraju hraniti sve te migrante. Vasilij Olejnik je za Sputnjik govorio i o politici zaduživanja. Na pitanje zašto je ona opasna, i tko bi mogao iskoristiti prezaduženost zemalja EU za ispunjavanje svojih interesa, Olejnik kaže:

“Europa trenutno ‘duguje’ 19 bilijuna dolara, a većinski vlasnik tog duga su međunarodne banke – i to uglavnom američke.

Zemlje koje imaju veliki dug su ‘na kratkom povodcu’. Merkelova diktira Europi što treba raditi, ali i Merkelovoj diktiraju iz Washingtona. Mislim da je problem njemačkog koncerna ‘Volkswagen’, to jest katastrofalan pad njihovih dionica, zapravo reakcija Amerike na neke ‘nepromišljene’ izjave njemačkih političara – primjerice, o ukidanju sankcija Rusiji – a ne skandal sa softverom koji, navodno, umanjuje realne pokazatelje količine ispušnih plinova.

Također, Amerika nameće Europi TTIP sporazum – Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo – a Europljani se bune, jer ne žele jeftina američka GMO roba istisne domaće proizvode s njihovih tržišta. I, gle čuda – američko Ministarstvo pravde odjednom traži od ‘Deutsche banke’ 14 milijardi dolara zbog navodnih nepravilnosti u poslovanju uoči svjetske ekonomske krize 2008. godine!

To je, prije svega, mnogo više nego što traži od bilo koje druge banke. Ne želite prihvatiti TTIP ?! Primorat ćemo vas! I što u toj situaciji može učiniti Europa? Postoji mogućnost da američke banke sutra izađu na tržište i prodaju španjolske, talijanske ili francuske obveznice u iznosu od 300-400 milijardi dolara.

To bi praktično označilo kraj eurozone, jer bi europsko regulatorno tijelo u takvoj situaciji bilo potpuno nemoćno. Ono ne može za jedan dan da otkupi tolike dugove! “

Zbog svega navedenog, kaže Vasilij Olejnik, jedini zaključak do kojeg možemo doći je da čitav financijski sustav Europske unije trenutno doslovnu postoji – “na časnu riječ”.

No nakon raspada Europske unije, Amerika više neće biti stabilna, i više neće moći tlačiti narode EU, te bi se i ona mogla početi raspadati, jer i tamo savezne države prijete referendumima za odcijepljenje. No vrijeme će pokazati svoje.
 
(sputniknews.com)

Europska unija pregovara sa SAD o slobodnoj trgovini, “ali Europa neće pasti na koljena pred Amerikancima i njihovom GMO hranom”, izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, da bi se odmah potom čula i poruka njemačke kancelarke Angele Merkel koja je osudila suzdržanost njemačkih poduzetnika prema sporazumu s Washingtonom

Poruka kancelarke Merkel i izjava Junckera o pregovorima; Europske komisije s Washingtonom o Sporazumu o slobodnoj trgovini i jamčenju investicija (TTIP), pokazatelj su razmimoilaženja u EU o ključnim pravcima politike i razvoja.

Vidne razlike, poslije izbjegličke krize, borbi protiv terorizma, preuređenju EU nakon izlaska Velike Britanije iz članstva, odnosa s Rusijom, ovoga puta su se očitovale oko toga što Europa treba, a što se ne smije prihvatiti u sporazum s Washingtonom.

Riječ je posebno o zaštiti europskih potrošača od uvoza proizvoda od genetski modificiranih organizama, mesa s hormonima, o razinama pesticida, posebnim trgovinskim sudovima izvan nadležnosti EU kojima bi mogle da se žale multinacionalne kompanije na odluku neke vlade u Europi.

Juncker je u Parizu, pred francuskim premijerom Manuel Vallsom koji se protivi sporazumu TTIP pod sadašnjim uvjetima, rekao da “mi nećemo baciti u vjetar sva načela koja donijela uspjeh Europi”.

Dodao je da se “nećemo odsjeći od svijeta, budući da svaka milijarda eura u obimu naše vanjske trgovine znači 14 tisuća radnih mjesta”.

Riječ je o neslaganju oko toga da li što brže ići na sklapanje sporazuma s Washingtonom, u situtaciji kad neke vlade i političke snage unutar EU smatraju da ono što se nudi ide mnogo više na ruku američkim i nekim europskim multinacionalnim kompanijama, a da izravno šteti interesima Europe.

Nevladine organizacije, sindikati i stotine tisuća prosvjednika koji su proteklih mjeseci negodovali na ulicama europskih gradova i pred sjedištem institucija EU, osuđujući TTIP kao “američkog trojanskog konja”, smatraju da bi sporazum pod sadašnjim uvjetima bio štetan naročito po sigurnost hrane, ali i po demokratska načela, socijalne norme i po zaštitu okoliša.

Protivnici TTIP smatraju da je, kad se sve svede, taj sporazum sačinjen tako da štiti interese multinacionalnih kompanija čiji je cilj ukidanje trgovinskih prepreka i propisa i u EU iu SAD, te smatraju i da bi dobit za EU od takve slobodne trgovine, koja se procjenjuje na oko 120 milijardi eura, otišla najvećim dijelom na račune kompanija.

To se događa dok već traje kriza u EU i dok političari kalkuliraju pred izbore u borbi za vlast, kao što je u Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, a bliži se i važan ustavni referendum u Italiji.

Sve oči su uprte i u predsjedničku izbornu kampanju u SAD, gdje se smatra da bi pobjeda republikanca Donalda Trumpa “stavila na led” sporazum TTIP s EU, dok bi pobjeda demokratske kandidatkinje Hillary Clinton značila da SAD ne odustaju od svojih imperativa u budućem poretku trgovine i garantiranja “slobode investicija” koje žele s Europom.
 

A group of British expats are taking legal action against the European Commission and its president https://t.co/Z3HxjLrR8o

— Sky News (@SkyNews) 8. listopada 2016.

 
Sigmar Gabriel, ključni socijaldemokratski partner Angele Merkel u njemačkoj vladi, je upravo ocijenio da “zato što Amerikanci ne pristaju na ustupke”, jednostavno nema nikakvih izgleda da se TTIP postigne u dogledno vrijeme, a posebno ne do kraja ove godine, što želi odlazeći američki predsjednik Barack Obama.

Kancelarka Merkel se izjasnila suprotno i, zalažući se za taj sporazum na skupu vodećih njemačkih industrijalaca koji traže ukidanje sankcija i obnavljanje poslovanja s Rusijom, štoviše rekla da “kad bismo govorili o takvom sporazumu (TTIP) s Rusijom, ne bismo čuli ni polovicu zamjerki koje sad slušamo … zato moramo o tome razmisliti”.

Angela Merkel je ocijenila da je “TTIP sporazum apsolutno pravedan i važan iu interesu Europe”, a ostali zagovornici sporazuma s obje strane Atlantika ukazuju da bi to onda postala i svjetska norma za trgovinu i sigurnost investicija, jer bi i sve druge zemlje morale tome da se podrede.

Na tom pitanju je zakazala “njemačko-francuska osovina” u EU, obnovljena poslije “Bregzita”, jer je francuski premijer Vals stavio do znanja da “nikakav sporazum neće biti sklopljen ako ne poštuje interese Unije, i Europa mora biti čvrsta, a Francuska će bdjeti da se to ostvari”.

Ministri ekonomija i financija EU su krajem rujna također došli do zaključka da u dogledno vrijeme ne može doći do tog sporazuma i zaključak je bio da je “potreban novi početak ili novi pristup”.

Američki državni tajnik John Kerry se prije nekoliko dana u Bruxellesu snažno založio za brzo sklapanje sporazuma TTIP i stavio to u okvir svjetskih previranja, naglasivši da je jačanje veza Amerike i Europe, kao i čvrsto savezništo u NATO, presudno za budući razvoj i utjecaj SAD i EU u svijetu.
 

 
(kurir.rs)

Oko 30 tisuća ljudi okupilo se u Berlinu na prosvjedu protiv zaključivanja dogovora o stvaranju Transatlantske zone slobodne trgovine (TTIP)

Ranije su organizatori prosvjeda prijavili sudjelovanje sto tisuća ljudi u istočnom dijelu glavnog grada Njemačke. Moguće je da je na brojnost prosvjednika utjecalo vrijeme, jer je taj dan u Berlinu pada kiša.

“Mi nismo antiamerički nastrojeni, ne protivimo se trgovinskim sporazumima i trgovinskim odnosima s drugim zemljama.

Ali činjenica da se odluke o TTIP i CETA (Sveobuhvatan ekonomski i trgovinski sporazum) donose natransparentno, u suprotnosti sa standardima demokratskih procedura, ide naruku onima koji žele potaknuti strah u Europi”, izjavili su organizatori.

U subotu 17. rujna održat će se prosvjedi protiv TTIP-a u sedam njemačkih gradova: Hamburgu, Berlinu, Stuttgartu, Kölnu, Leipzigu, Frankfurtu i Münchenu.
 

 
(sputniknews.com)

Nijemci će američku tvrtku platiti oko 66 milijardi dolara

Poslovna vijest godine definitivno je akvizicija Monsanta. U svijetu omražen kao najveći GMO proizvođač, američki je gigant prodan njemačkom konglomeratu Bayeru za 128 dolara po dionici.

Nijemci će transakciju platiti 56 milijardi dolara te pokriti gubitke koji su se nagomilali na 9,5 milijardi dolara, što transakciju čini teškom oko 66 milijardi dolara.

Ova naizgled poslovna priča utjecat će na budućnost svakog građanina svijeta jer se u njezinoj pozadini krije odluka o tome hoće li GMO sjeme zavladati svjetskom proizvodnjom hrane i koliko će naposljetku takva hrana koštati.

Iako dio medija tvrdi da će Monsanto gurnuti Bayer dublje u svijet GMO-a, interesantno je da je upravo Njemačka objavila kako je ideja o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu (TTIP) propala, a kamen smutnje u pregovorima, između ostalog, ticao se upravo ulaska GMO proizvoda na europsko tržište.

Stoji li iza upornosti Bayera, koji je tek iz trećeg pokušaja realizirao kupnju, zapravo njemačka politika koja nastoji staviti pod kontrolu napredovanje genetski modificirane hrane ili tek želja Bayera za dominacijom, veliko je pitanje na koje ćemo dobiti odgovor tek u idućim desetljećima.

Bayer je samo iznio da su bili uporni i tri puta povećavali ponude zato što očekuju velike sinergijske učinke koji bi samo na polju istraživanja i razvoja donijeli uštede od 1,5 milijardi eura godišnje, a kreiraju megakompaniju s godišnjim prihodima od 67 milijardi dolara.

Također, proizvodi dviju tvrtki se preklapaju pa je Bayer istaknuo da će nakon preuzimanja moći tržištu ponuditi širi asortiman sjemena i pesticida koji će povećati poljoprivredne prinose.

Megakompanija će kontrolirati 28 posto tržišta proizvodnje sjemena u svijetu, a poznato je da Monsanto i danas kontrolira 90 posto sjemena soje te 80 posto sjemena kukuruza na američkom tržištu. Upravo zbog te dominacije i trenda spajanja velikih tvrtki na području biokemije analitičari strahuju da će u idućim godinama znatno porasti cijena hrane.

Podsjetimo da je prošle godine ChemChina preuzela švicarsku Syngentu za 48 milijardi eura, a DuPont i Dow Chemical najavili su spajanje vrijedno 130 milijardi dolara i osnivanje nove divizije koja će zajednički raditi na stvaranju nove generacije sjemena.

To znači da se cijena sjemena određuje u nekoliko tvrtki u svijetu, a kako te tvrtke guraju GMO, moramo strahovati od veće prisutnosti takvih proizvoda na policama supermarketa, ali i činjenice da će svjetska poljoprivreda ovisiti isključivo o nekoliko tvrtki.

Kako će se kretati cijene, još se ne zna, ali ilustriraju podaci Organic Center analize koja je pokazala da je rastom udjela na tržištu i konsolidacijom tvrtki koje na njemu rade GMO sjeme poskupjelo dramatičnih 140 posto od 2001. godine.
 
(vecernji.hr)

Hrvatski poljoprivrednici koji sad nisu konkurentni ni proizvodima iz ostatka EU, i te kako su u strahu od dogovora EU sa SAD-om

Pregovori sa SAD-om praktički su propali. Ne smijemo pokleknuti pred američkim zahtjevima, izjava je njemačkog ministra gospodarstva, vicekancelara i predsjednika SPD-a Sigmara Gabriela za ZDF, koja je jučer potvrdila nagađanja da je nakon 14 krugova pregovora Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP) između EU i SAD-a sve dalje od dogovora.

Iako su mišljenja o TTIP-u i dalje podijeljena – navodno je najspornija točka spoticanja bila uvođenje specijalnih arbitražnih sudova u slučaju sporova sa stranim ulagačima – propast pregovora najprije bi pozdravili hrvatski poljoprivrednici.

Oni sada “stenju” i pod europskim dampingom cijena mlijeka i mesa kojima ni najmanje nisu konkurentni, dok bi uvoz hrane iz SAD-a na koljena bacio ne samo hrvatske, nego i druge europske farmere. Mužnja po kravi, primjerice, u SAD-u iznosi 12 do 14 t, a u EU najviše 10 t mlijeka godišnje po kravi.

U SAD-u su i žitarice jeftinije, pogotovo soja koju EU mora uvoziti, pa su i cijene svinjetine, ali i govedine i peradi niže u SAD-u. Europljanima su trn u oku i stimulatori rasta stoke, klorirani pilići i GMO.

Iako se Hrvatska, kao i ostale zemlje na Balkanu već izjasnila kao “GMO free”, uspostavom nadnacionalnih arbitražnih sudova, kakvi se predlažu, lako bi se, naime, moglo dogoditi da multinacionalka poput Monsanta tuži državu zbog zakona koje smatra štetnim za svoje prihode i očekivanu dobit, primjerice od GM proizvoda, na što se već upozoravalo brojnim prosvjedima diljem EU.

Iz AmChama u Hrvatskoj isticali su, međutim, da će SAD izvoziti u EU samo ono o čemu se postigne dogovor te da američki poljoprivrednici imaju i kvalitetne proizvode, a ne samo GM.

Kako bilo, poljoprivreda je, nastave li se pregovori, jedno od najvažnijih područja u pregovorima o TTIP-u za sve države članice. EU je već sada, unatoč američkim carinama većim od 20%, u suficitu s izvozom hrane u SAD, dok se europske carine na uvoz iz SAD-a kreću od 12, pa i više od 40 posto.

Prema studiji koju su za MVEP RH pripremili PwC i Centar za međunarodni razvoj, hrvatski izvoz roba i usluga iz RH u SAD u nekoliko bi scenarija rastao od 1,9 do čak 25,6%.

No iz Gonga su već upozorili da se studija nije takla glavnih problema poput konkurentnosti hrvatskih poduzeća na tržištu EU, nakon što na njega uđu i američka, kao i što će se tada događati na našem tržištu. K tome studiju je radila tvrtka koja je najveći lobist s američke strane u Bruxellesu.
 
(vecernji.hr)

“Pregovori su propali, jer se mi Europljani ne želimo podvrgnuti američkim zahtjevima”

Razgovori između EU-a i SAD-a u svezi Transatlantskog trgovinskog sporazuma, ili TTIP, u suštini nisu uspjeli, rekao je njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Sigmar Gabriel.

“Prema mojem mišljenju, pregovori sa Sjedinjenim Državama ‘de facto’ nisu uspjeli, iako to nitko zapravo još nije priznao”, rekao je ministar za ZDF televiziju, navodi se u pisanom transkriptu intervjua koji se emitirao u nedjelju.

“TTIP je propao jer se mi Europljani ne želimo podvrgnuti američkim zahtjevima.”

On je naveo da tijekom 14 rundi pregovora obje strane nisu bile u mogućnosti pronaći zajedničko slaganje na barem jednom poglavlju dogovora o kojima se raspravljalo.

Kamen spoticanja je bio američki prigovor na otvaranje javnih natječaja za europske tvrtke.

“Za mene, to je protiv slobodne trgovine”, ranije je komentirao ministar Gabriel u svezi tog pitanja.

Washington je inzistirao da dogovor o slobodnoj trgovini mora biti potpisan do kraja 2016. godine, ali je naišao na snažno protivljenje od strane niza europskih zemalja, a ne samo u Njemačkoj.

Kritičari tvrde da je TTIP opasan jer može staviti interes međunarodnih korporacija iznad interesa naroda u državama gdje će se provoditi, i potkopati europske standarde rada i zaštite okoliša.

Gabriel je usporedio TTIP sa gospodarskim i trgovinskim sporazumom (CETA), slobodnim trgovinskim ugovorom o kojem su EU i Kanada pregovarali.

Europska javnost je također bila nezadovoljna TTIP-om jer je sadržaj dogovora bio tajna.

Međutim, nedavno curenje dokumenata ukazalo je na to da bi TTIP utjecao na zakone o sigurnosti hrane, propise zaštite okoliša, bankarske propise i otvaranje EU za GMO usjeve.

Protivnici sporazuma su organizirali prosvjede u brojnim europskim gradovima. Najnoviji prosvjed je održan u Berlinu prošlog vikenda, a aktivisti pozivaju na najveće demonstracije u zemlji 17. rujna.
 
NoviSvjetskiPoredak.com