Prazne, ruševne kuće zarasle u korov što u nizu zauzimaju i po pola ulice, nekretnine se nude u bescjenje, nezaposlenost, izostanak gospodarskih subjekata i aktivnosti, teška socijalna slika, slaba naseljenost… – današnja je, poražavajuća slika sve većeg broja sela Đakovštine

Ovaj dio Osječko-baranjske županije ima razgranatu ruralnu mrežu s oko 55 sela među kojima razvojem prednjače ona na istoku Đakovštine, u općini Semeljci, potom sela u prigradskom prstenu, pa Satnica Đakovačka, Strizivojna i još neka, no pojedina gube bitku pred negativnim trendovima, vrijednost gube i nekretnine, pa se prodaju bagatelno.

Potvrđuje to i đakovački trgovac nekretninama Vlado Rechner, koji kaže da su nekretnine u selima u odnosu na gradske jeftinije i do 50 posto po sistemu “što udaljenije od grada – to jeftinije”, pa spominje Levanjsku Varoš, Slobodnu Vlast, Mandićevac…

U Breznici, tridesetak kilometara od Đakova, prodaje se stara kuća za samo 24.000 kuna.

- Ljudima padne mrak na oči i daju samo da prodaju. Pa se u prigradskim, velikim Piškorevcima, u centru sela prodaje kuća za 8000 eura. U selima kuće idu već za 5000, 8000 do 10.000 eura. Trend je “što starije to bolje” jer ih ljudi traže radi zemljišta – kaže Rechner, a kao primjer bagatelnih cijena kuća spominje i 30-ak kilometara od grada udaljenu Slobodnu Vlast.

Sve zarasta u šikaru

No, dodaje, prodaja ondje jako slabo ide. Sela su, kao crvotočinom, “nagrižena” praznim kućama čiji su ukućani, starci, umrli, a one propadaju i zarastaju u šikaru.

– Nema li nikakve rodbine nakon smrti ukućana, pripadnu općinama ili centrima za socijalnu skrb ako su ukućani bili na njihovoj skrbi – kaže Rechner.

Nekad punih staja stoke, a razumljivo je da se ruralno stanovništvo ponajprije bavi poljoprivredom, danas su pojedina ovdašnja sela (gotovo) bez krave. I to je danak krahu domaćeg mljekarstva i stočarstva uopće.

- U Preslatincima je, kada sam počeo raditi 1990., bilo oko 200 krava. Danas to selo nema ni jedne mliječne krave, znači nema ni kapi domaćega mlijeka! Ostala su samo tri goveda – upozorava privatni veterinar iz Kućanaca Mirko Bareš. U njegovu selu, dodaje, broj krava s 200 pao je na 35. Nije bolje ni u Pridvorju, gdje je broj krava, kaže stočarka Vesna Horvat, pao u posljednjih 25 godina s 210 na – 43, od čega se trećina tog broja nalazi u njezinoj staji. Njezina je simentalka ovih dana, što je prava rijetkost, otelila trojke, pa je samo prinovom u njezinoj staji kravlji fond u Pridvorju osnažen za 10 posto.

– Teško je. Zadnja cijena koju je dobilo moje mlijeko I. klase tek je 2,20 kuna – kaže Vesna.
Sve su to sela Drenjanštine čije je središte Drenje u bivšoj državi po razvijenosti gotovo puhalo “za vrat” i danas najnaprednijim Semeljcima.

– U vrijeme PIK-a Đakovo i tadašnje vinarije bilo je to radničko selo i, poslije Semeljaca, možda drugo po naprednosti 1970-ih i 1980-ih. A onda je počelo gašenje kooperacija, propast PIK-a i sve se to odrazilo na sliku sela danas – kaže Bareš. Uz njega, i drugi se slažu da je propast nekad moćnog mastodonta, PIK-a, “presjekla” brojna sela Đakovštine. Jer, svojevremeno je u PIK-u radilo i do 3200 radnika, cijele obitelji. Govorilo se i obistinilo: Kad kihne PIK, gripu će imati cijela Đakovština.

– Točno se s propašću PIK-a može razlučiti socijalna slika prije toga i nakon što je nestao kombinat. Brojni po selima bili su vezani uz PIK-ove kooperacije i tako rješavali egzistenciju – kaže ravnateljica Centra za socijalnu skrb Đakovo Dubravka Petrović.

Na četvornom kilometru 6,9 stanovnika

U evidenciji Centra su 1292 korisnika socijalne pomoći od čega na grad Đakovo “otpada” njih 493, što znači da je “socijala” prevagnula u selima, više od 60 posto. A što je život na “socijalki” znaju ponajbolje u Krndiji u općini Punitovci.

– Svi u Krndiji su maltene na socijalnoj pomoći – kaže načelnica Jasna Matković, dok Dubravka Petrović dodaje: “Tko god je mogao, odselio se odande!”

Nekad njemačko selo, čije je stanovnike nakon II. svj. rata partizanska vlast odvela u logore za folksdojčere i u nj naselila koloniste, živi danas kao bolesnik na boci za kisik – sa samo 50-ak duša, s tek pokojim zaposlenim na obližnjoj farmi, bez škole, trgovine, prometnih veza, društvenog života, KUD-a, DVD-a… I nije Krndija jedina bez tih elementarnih potreba – nemaju ih ni Ratkov Dol, Paučje, Milinac, Ovčara. Sela su to u najsiromašnijoj općini Đakovštine, Levanjskoj Varoši, kraju bogatom šumama, drvnom masom, izvorima, vodom, pa i onom ljekovitom sumpornom, prirodnim ljepotama, ali s naseljenošću slabijom i od – Like, s naslijeđenim infrastrukturnim problemima, slabom zaposlenošću, bez tvrtki i poduzetničke inicijative, s mršavom poljoprivredom i drastičnim demografskim padom.

– Iako prema popisu iz 2011. imamo 1250 stanovnika, u devet naselja, na 136 km2, realno, stalno živi nas oko 950 – kaže načelnik Slavko Tidlačka. To je samo 6,9 stanovnika na četvorni kilometar, dok je prosječna gustoća naseljenosti u Lici, ističe demograf dr. Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru, od sedam do osam stanovnika na četvorni kilometar!
– U demografskoj literaturi tu je na djelu subekumena – demografska polupustoš – kaže dr. Živić. Hrvatski prosjek je 77 stanovnika na kilometar četvorni.

Osim Varoši, ni jedno selo nema školu, a jedina preostala, ona u Levanjskoj Varoši, kaže ravnatelj Mate Knežević, broji 83 učenika. Nekada je taj kraj, kaže, imao i više od 2000 stanovnika, a varoška škola 1960-ih i po 350 đaka.

20 godina bez djece

- Selo Ovčara više od 20 godina nema ni jedno dijete, sve više je vikend-naselje. Djecom se urušio i Musić, sada sa samo dva učenika, a to uskoro čeka i Majar, gdje je prije bilo i 20 đaka. Iz Milinca već pet-šest godina nemamo ni jedno dijete, a Ratkov Dol “se seli” u Slobodnu Vlast. Znakovit je podatak iz prošle godine za dan škole – tri puta je više umrlih (21) nego rođenih (samo 7) – upozorava na odumiranje ovog kraja Knežević.

Utječe na to i vrlo niska zaposlenost. Primjer Breznice – dok je radila tamošnja kupka, što je bila naslonjena na izvor ljekovite sumporne vode, selo je pulsiralo životom, brojni seljani radili su u kupki, u mjesto dolazili kupači i turisti. A danas ni kupke, ni živosti, selo ni dućan nema. Prije nekoliko godina kroz taj kraj prošla je, mislilo se tada, cesta spasa – državna D 38, Đakovo – Požega, no neki jači promet i do danas je izostao. Knežević, po struci povjesničar, znakovito kaže: “Ta cesta kasni bar 20-30 godina.”

Možda je slučaj obitelji Jasmine i Benedikta Bobinca iz Preslatinaca najzornija sublimacija sve težine aktualnog trenutka sela i života. Sa šestero djece među koje se uvukla i bolest, traže pomoć dobrih ljudi, ne za novcem, nego za gradnju kupaonice u trošnom kućerku koji su jedino mogli kupiti u ovom “slijepom crijevu”.

- Ni suprug ni ja ne radimo, živimo od socijalne pomoći i dječjeg doplatka. Povremeno suprug, stolar, obavi kojekakve radove, ali ni toga nema često – kaže Jasmina.

(glas-slavonije.hr)

Kako je priopćio Agronomski fakultet u Zagrebu, posljednjih mjesec dana pčelari iz Istre, Dalmacije i Slavonije prijavljuju kako u svojim košnicama zamjećuju pomor pčela

Kao mogući razlog stručnjaci navode visoke temperature koje su u veljači, ali i poslije, zahvatile Hrvatsku i druge europske zemlje, pa su pčele mislile da je došlo proljeće i, umjesto da su mirovale, izlazile iz košnica i instinktivno htjele obaviti svoj zadatak.

Uz visoke temperature, uzrok pomoru pčela, ocjenjuju stručnjaci, može biti i prekomjerna uporaba pesticida u poljoprivredi, što je posebice karakteristično za Slavoniju, gdje je ratarska proizvodnja intenzivna.

Iskusni vukovarski pčelar Milorad Gaković jesenas je uzimio 171 košnicu i neugodno se iznenadio kada je nakon prvog proljetnog otvaranja zamijetio da je broj društava sa živim pčelama prepolovljen, piše Glas Slavonije.

Visoke temperature, pesticidi…

Razlog pomoru pčela na istoku Slavonije, prema Gakovićevu mišljenju, u najvećoj su mjeri pesticidi. Naime, zamijetio je da su najveće štete nastale u košnicama postavljenima uz polja koja se obrađuju i tretiraju zaštitnim sredstvima.

“Živimo u pograničnome kraju i neki poljoprivrednici odlaze preko granice kupovati pesticide koji kod nas nisu dopušteni upravo radi zaštite pčela ili su znatno skuplji. Također, mnogi se ne pridržavaju uputa o dopuštenoj količini pesticida, pa dolijevaju više i sve zatruju. Ako voćke prskaju danju, dok ih pčele oprašuju, šteta je neprocjenjiva i pčele umiru na voćkama ili na povratku u košnicu. Štete imamo mi pčelari, ali i voćari, jer s nestankom pčela nema tko oprašivati voćke pa se prinosi smanjuju”, upozorava Gaković.

Stanko Čuljak, predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije, kaže kako nema službenih podataka o štetama i koliko je pčela i pčelinjih društava uginulo ni o tome koji bi mogli biti uzroci pomoru, kako kažu neki pčelari.

“Izjave pčelara su raznolike i u skladu s dosadašnjim godinama, nema dojava o posebno drastičnim slučajevima. No nitko nije dao pčele na analizu pa ne znamo točan uzrok”, kaže Čuljak.

(index.hr)

Grad Zagreb i Istarska županija jedine su hrvatske županije u koje se prošle godine više ljudi ukupno doselilo, nego što se iz njih iselilo

Pokazuju to najnoviji podaci državne statistike o migracijama stanovništva Hrvatske u 2017. godini.

Prema tim podacima, naime, u Grad Zagreb lani je doselilo ukupno 13.578 ljudi, što iz ostalih dijelova Hrvatske, što iz inozemstva, dok je iz metropole odselilo – opet, bilo u druge krajeve Hrvatske, bilo u inozemstvo – ukupno 12.755 stanovnika.

Ukupan migracijski saldo za Zagreb je, dakle, bio pozitivan, budući da je metropola dobila, kako pokazuju podaci DZS-a, 1.003 nova stanovnika.

U Istru je, pak, lani doselilo ukupno 3.516 ljudi, dok je iz nje iselilo 2.517 stanovnika. Kada se podvuče crta, to znači da je najzapadnija županija, prema podacima DZS-a, u procesu unutarnjih i vanjskih migracija lani dobila ukupno 999 novih stanovnika.

Najgore u Slavoniji

Sve ostale hrvatske županije bile su u demografskom minusu, što znači da je iz njih više ljudi ukupno iselilo, nego što ih se doselilo. Pritom su najgore prošle Vukovarsko-srijemska županija, koja je u unutarnjim i vanjskim migracijama izgubila 5.665 ljudi, a otprilike jednako loše prošla je i Osječko-baranjska županija, koja je u 2017. zabilježila demografski minus od 5.460 ljudi.

Alarmantno je stanje i u Brodsko-posavskoj županiji, koja je prošle godine izgubila ukupno 3.701 stanovnika, kao i u Sisačko-moslavačkoj, koja je bila u demografskom gubitku od 3.596 ljudi, pokazuju podaci DZS-a. Ukupno je mjesto stanovanja unutar Hrvatske lani promijenilo 71.580 građana.

Kada je riječ o vanjskim migracijama, odnosno o iseljavanju iz Hrvatske i useljavanju u nju, podaci DZS-a pokazuju da je Hrvatsku lani napustilo 47.352 ljudi, što je otprilike grad veličine Varaždina, o čemu je novac.hr nedavno pisao.

Radi se o najvećem broju iseljenih od ulaska u EU 2013. godine. Ovdje, međutim, valja reći kako se te brojke temelje na podacima o odjavi prebivališta, koje građani sami daju policijskim postajama, što zapravo znači da su nepotpuni, budući da mnogi novi iseljenici ne odjavljuju prebivalište.

No, nije isključeno i da je lani vjerojatno nešto više ljudi odjavilo prebivalište u Hrvatskoj, ali tek nakon što su već koju godinu proveli u inozemstvu i vidjeli hoće li se i kako snaći u novoj sredini.

Najviše otišlo u Njemačku

Najviše Hrvata koji su lani iselili u inozemstvo, 63,9 posto, otišlo je u Njemačku. Među zemljama u koje su u 2017. selili hrvatski državljani značajne udjele, po 5,9 posto, drže i Austrija i Irska.

Iseljavanje u Austriju posebno je zanimljivo, budući da se radi o jedinoj članici EU-a, koja nam još nije otvorila vrata svog tržišta rada. Znatan broj iseljenika iz Hrvatske otišao je i u BiH, 5,1 posto, te u Srbiju, 4,9 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Istodobno, u Hrvatsku je lani doselilo 15.553 novih stanovnika, od čega je otprilike polovina onih s hrvatskom putovnicom, velikim dijelom iz BiH. Kada se broj doseljenih iz inozemstva oduzme od broja iseljenih u inozemstvo, proizlazi da je Hrvatska lani imala negativan migracijski saldo od 31.799 osoba.

Pritom su sve županije, osim Istarske, imale demografski minus u vanjskim migracijama. U Istru je, naime, lani iz inozemstva doselilo 1.859 ljudi, dok je iz nje u inozemstvo iselilo 1.543 ljudi.

Čak je i Grad Zagreb lani imao negativan saldo u vanjskim migracijama, budući da je u metropolu iz inozemstva u 2017. doselilo 3.715 ljudi, dok je u inozemstvo iselilo 6.814 građana.

I u vanjskim i u unutarnjim migracijama prošle godine više su sudjelovali muškarci nego žene. Nešto manje od polovice ukupnog broja iseljenih u inozemstvo, ili 48 posto njih, bilo je, pokazuju podaci DZS-a, u dobi od 20 do 39 godina.

Kako vidimo, Vlada u zemlji samo govori o mjerama zaustavljanja iseljavanja mladih, no to sve ostaje na riječima. Iseljavanje je samo rezultat uništavanja države u proteklih 28 godina, te se moramo zapitati kako će se onda to riješiti preko noći? Jednostavno…. nikako! Kao da je to sve dio nekog master plana kojim se želi uništiti građani ove zemlje.
 
(novac.jutarnji.hr)

“To postaje objektivna stvarnost pred kojom se ne smiju zatvarati oči”, poručio je demograf Stjepan Šterc

Prema najcrnjim prognozama, 2051. u Hrvatskoj moglo bi ostati dva i pol do tri milijuna stanovnika i to većinom starijih. Svake godine ostajemo bez 90.000 ljudi, tvrdi poznati demograf, profesor Stjepan Šterc.

Ove ćemo godine prirodno izgubiti oko 18 tisuća ljudi, iseljavanje iz Hrvatske je na razini 39 tisuća, dok nama statistike stranih zemalja govore da je samo lani u Njemačku odselilo 57.000, u Austriju 5.500, a tu su i Irska, Australija i brojne druge zemlje svijeta.

To je vrlo ozbiljan problem, čak bih rekao i ključan problem kojem se ne posvećuje dovoljno pozornosti – naglasio je Šterc za HRT.

“Slavonija se prazni na nevjerojatan način, baš svatko koga susretnete tvrdi koliko ljudi odatle odlazi. To postaje objektivna stvarnost pred kojom se ne smiju zatvarati oči” – poručio je.

‘Hrvatska će 2051. godine imati između 2,5 i 3 milijuna stanovnika’

‘Nažalost, unatoč svemu tome struka se slabo sluša te ako se nešto ubrzo ne napravi kako bi se ovaj proces zaustavio Hrvatska će demografski tonuti sve dublje’.

Prema najcrnjim projekcijama Hrvatska će 2051. godine imati između 2,5 i 3 milijuna stanovnika. Dodatni problem je što će to biti većinom starije stanovništvo. Rečeno je to na današnjoj promociji knjige pod nazivom „Demografska teorija, razvoj stanovništva Hrvatske i populacijska politika“ autorice Alice Wertheimer Baletić.

Akademik Dragutin Faletara rekao je kako se radi o autorici koja je u samome europskom i svjetskom vrhu kada je riječ o demografiji i koja je još 70-ih godina prošloga stoljeća, kao i ostali demografi, najavljivala ovo što se danas događa u Hrvatskoj kada je riječ o demografiji.

Nažalost, unatoč svemu tome struka se slabo sluša te ako se nešto ubrzo ne napravi kako bi se ovaj proces zaustavio Hrvatska će demografski tonuti sve dublje. Pri tome najugroženija će biti njena ruralna područja. Neophodna nam je pametna i planska imigracija iz svijeta prema Hrvatskoj što je težak, skup i dugotrajan proces, rekao je Faletar.

O knjizi je govorio i demograf Stjepan Šterc koji je rekao kako Hrvatska godišnje prirodnim putem ostaje bez 18.000 stanovnika.

- To je razlika između broja umrlih i broja rođenih stanovnika tijekom godine u Hrvatskoj. Strahujemo da taj broj ove godine ne dosegne i 20.000 rođenih manje u odnosu na broj umrlih. Ako tome dodamo i broj građana koji iseljavaju Hrvatska godišnje ostaje bez 90.000 stanovnika.

Zamislite kakve će brojke biti za deset godina ako se nešto ne napravi. Hrvatska nestaje i to je najveći naš problem danas. Kada je riječ o demografiji Hrvatska se danas nalazi u najtežoj situaciji u povijesti, rekao je Šterc dodajući kako se unatoč svemu malo toga radi kako bi se ovaj problem riješio.
 
(index.hr)

Svećenik koji je seksualno zlostavljao dječaka neće ići u zatvor, određena mu je kazna koju će odraditi dobrotvornim radom. Tu presudu donio je sudac osječkog Općinskog suda Ivan Sajter, piše RTL

“Niti je žrtva govorila o silovanju, niti je ijedan dokaz u spisu ukazao na to da je bila riječ o silovanju. Okrivljenik je optužen za spolni odnos bez pristanka. U smislu da žrtva kao osoba koja je imala 16 godina nije bila u mogućnosti dati valjani pristanak za spolni odnos zbog svoje ovisnosti o svećeniku”, kazao je Ivan Sajter, sudac Općinskog suda u Osijeku.

Podsjetimo, svećenika se optužnicom teretilo da je u siječnju 2002. godine u crkvenim prostorijama u jednom mjestu u Slavoniji i Baranji silovao dječaka koristeći njegovu nedovoljnu emocionalnu razvijenost i prethodno stvorenu duhovnu i psihičku ovisnost o sebi kroz duhovno savjetovanje.

Usto je svećenik dječaku od 15 godina ponudio pivo, a potom ga silovao. Svećenikova žrtva, sjemeništarac, sve je prijavio 11 godina kasnije.

Sudac Ivan Sajter objasnio je: “Silovanje pretpostavlja prijetnju silom, o čemu u ovom slučaju nije riječ. Dakle, kazna je u granicama propisane – nije ublažavana. Je li adekvatna, vidjet ćemo što će o tome reći Županijski sud, kao drugostupanjsko tijelo.”

Svećenika nisu sankcionirali ni u Đakovačko-osječkoj biskupiji. Tadašnji nadbiskup Milan Srakić i neki od svećenika iz biskupije svjedočili su u sudskom postupku da o tome što se dogodilo ništa ne znaju.
 
(index.hr)

Masovni egzodus iz Slavonije i ostatka Hrvatske nastavlja biti porazna realnost zemlje u kojoj mladi i stari u potrazi za sretniju budućnošću odlaze u inozemstvo.

Isprva su odlazili muškarci, a sada za sobom povlače i ostatak obitelji, javlja Dnevnik Nove TV. Na alarmantno stanje stručnjaci su upozorili u Vukovaru, na panel raspravi Europskog doma i Zaklade Friedrich Ebert.

Stručnjaci upozoravaju kako će ovakav trend iseljavanja srušiti hrvatski porezni i mirovinski sustav.

Za Njemačku i Irsku učenici Osnovne škole Julija Benešića iz Iloka čuli su i prije geografije, jer od 19 učenika u razredu, pet ih je odselilo. Uskoro će i drugi za njima.

“Tata je otišao u Njemačku, u Stuttgart. Mi ćemo otići tamo iduće godine, a mama sad u subotu ide tamo u Njemačku rješavati papire”, priča učenik Borna Kovčalija.

Najčešće odlaze Slavonci

Hrvatsku najviše napuštaju Slavonci, a najpogođenije su Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.

“Imali smo početkom godine 410 učenika, sad imamo 387. Međutim, svaki dan dolazi neki roditelj, ispisuje djecu. Odlaze, većinom u Irsku i Njemačku”, kaže ravnatelj Miroslav Bošnjak.

Prema službenim podacima, lani je iz Hrvatske iselilo 30.000 ljudi, najviše u Njemačku, Srbiju, Austriju, Bosnu i Hercegovinu i Švicarsku, piše Index.hr.

Prazne ulice Iloka i slavonskih sela dokazuju da su stvarne brojke mnogo veće, jer većina ljudi svoj odlazak nije prijavila.

Morat ćemo naseljavati druge narode

“U odnosu na popis stanovništva iz 2011. godine, kod nas je 20 do 25 posto manje stanovništva u Iloku”, navodi gradonačelnik Zvonimir Dragun.

Stručnjaci su zabrinuti zbog odlaska cijelih obitelji te mladog i radno sposobnog stanovništva.

“Pitat ćemo se za kojih 10-20 godina tko će nam u stvari uplaćivati mirovine i slično”, ističe Drago Župarić iz Instituta za migracije i narodnosti, a panel rasprava u Vukovaru potvrdila je kako će Hrvatska, uz ovakav trend, morati naseljavati druge narode.

“Problem je samo koliko smo mi kao društvo spremni prihvatiti razlike”, navodi Stjepan Prutki iz Državnog arhiva u Vukovaru.
 
NoviSvjetskiPoredak.com