Još jednom su vremenski uvjeti iz prve ruke pokazali da teorija zavjere globalista, elite i manipulatora u svezi Globalnog Zatopljenja ne drži vodu.

Natrag u prošlost 2009. godine, globalist Al Gore je hrabro izjavio da bi “cijeli sjever i polarna kapa mogla ostati potpuno bez leda u idućih pet do sedam godina”. Pa, to ispada da je laž, uz gotovo sve drugo što je Al Gore pričao. Istina je da polarna kapa zapravo raste. Ona je za 50% posto veća nego što je bila u ovo vrijeme prošle godine!

I kao što ćete pročitati u nastavku, šokantno izvješće UN-a koji je nedavno procurilo u javnost pokazuje da se planet nije zapravo zagrijavao u posljednjih 15 godina. Dakle, ako ste ostali bez daha slušajući predviđanja da će “globalno zatopljenje” uskoro donijeti apokalipsu, možete prestati brinuti.

S druge strane, tu je sve veća zabrinutost o tome što će “globalno hlađenje” će uskoro napraviti na planeti kako smo svjedočili i počeli trpiti početak najhladnijih zima u zadnjih nekoliko desetljeća.

Zahvaljujući neobično mirnom solarnom ciklusu i neobično velikom broju vulkanskih erupcija, globalne temperature padaju. A ako to hladno vrijeme potraje, moglo bi dovesti do masovnih globalnih problema. Razdoblja vrlo niskim temperaturama kroz povijest su rezultirala masovnim neuspjesima kod usjeva i pojavom brojnih gladi na planetu. Može li se to desiti uskoro nama?

Donosimo 16 znakova da je “globalno zatopljenje” bila laž i da smo sada ušli u razdoblje globalnog hlađenja …

1. Prema izvješću UN-a koje je procurio u javnost, apsolutno je potresla vjernike “globalnog zatopljenja”, zemlja se nije zagrijala značajnije u posljednjih 15 godina.

2. Količina leda koja pokriva Arktik je porasla za 50% posto u odnosu na isto vrijeme u 2012.

3. U samo tjedan dana krajem studenog, kombinacija od 1000 novih rekorda niskih temperatura i sniježnih padalina je zabilježena u Sjedinjenim Državama.

4. U samo tjedan dana u prosincu, kombinacija od 2000 novih rekorda niskih temperatura i sniježnih padalina je zabilježena u Sjedinjenim Državama.

5. Dana 15. prosinca, 53% posto u Sjedinjenim Država je bilo prekriven snijegom. To je najviša razina na ovaj datum u posljednjih 11 godina.

6. Snježna oluja koja se prostirala više od 1.000 milja udarila je u Novoj Engleskoj u nedjelju.

7. Neka područja New Yorka su zatrpana sa oko šest metara snijega prije nekoliko dana.

8. Chicago je iskusio najhladnije temperature u prosincu u gotovo 20 godina.

9. Dana 7. prosinca, grad Eugene, Oregon je zabilježio najnižu temperaturu od 11. prosinca 1972.

10. Prije nekoliko dana, tri metra snijega su zatvorile ceste u Jeruzalemu. To je najgora snježna oluja u Izraelu od 1953.

11. Gust snijeg je pao i na dijelove Saudijske Arabije. To se smatralo iznimno neobično.

12. Nedavni snijeg u Turskoj je bio toliko velik da je zatvorio 900 prometnica.

13. Temperature su pale tako nisko da su neke sirijske ratne izbjeglice umirle od hladnoće.

14. Kairo, Egipat je upravo dobio prvi snijeg u posljednjih 100 godina.

15. U Kanadi je bilo tako hladno da su nedavne Arktičke Zimske Igre u biatlonu bile prisiljene se održati u zatvorenom prostoru .

16. Prema NASA-inim satelitskim podacima, temperatura od minus -135 stupnjeva celzijusa je zabilježena na Antarktiku još u srpnju.

Zašto se sve ovo događa?

Pa, broj jedan faktor koji utječe na našu klimu je divovska vatrena lopta koja se zove Sunce oko koje se naš planet vrti. Nedavno je objavljemo da je solarna aktivnost pala na najnižu razinu u poslijednjih 100 godina. Slijedi citat članka sa Space.com koji je nedavno opisao ono što se trenutno događa …

Sunčevi trenutni današnji ciklus prostor-vrijeme je anemičan u posljednjih 100 godina, kažu znanstvenici.

Naša zvijezda je sada na “solarnom maksimumu”, vrhuncu faze svoje 11-godišnje ciklusa aktivnosti. No, ovaj solarni maksimum je slab, a ukupni trenutni ciklus, poznat kao Solarni Ciklus 24, dočarava usporedbe sa slavnim slabašnim Solarnim Ciklusom 14. u ranim 1900-ima, rekli su istraživači.

“Nitko od nas živ nikada nisam vidio tako slab ciklus. Tako da ćemo naučiti nešto”, Leif Svalgaard Sveučilišta Stanford je rekao novinarima danas (11. prosinca) na godišnjem sastanku Američke geofizičke unije.

Drugi faktor koji je uzrok svega ovog hladnog vremena je dramatičan porast vulkanske aktivnosti.

Kroz ljudsku povijest, vulkanske erupcije su proizvele neke od najhladnijih zima ikada zabilježenih, a 2013. je svjedočila rekordnom broju vulkanskih erupcija. Čini se da nešto događa u zemljinoj kori. Mainstream mediji ne govore o tome puno, ali danas vidimo zapanjujući porast vulkanske aktivnosti diljem planeta.

Istina je da vulkani mogu utjecati na našu klimu daleko više nego što je moglo normalno ljudsko djelovanje iakda. Kad ogromna količina vulkanskog pepela biva izbačena u atmosferu, to može imati veliki utjecaj na globalnu temperaturu, a posljedice mogu biti vrlo dramatična. Sljedeći povijesni primjeri dolaze iz Wikipedije …

Učinci vulkanske erupcije na nedavnim zime su skromne u povijesnom mjerilu, ali kroz povijest su bile značajne.

Nedavna, 1991. eksplozija Mount Pinatubo, stratovulkan na Filipinima, prouzročio je pad globalne temperature za oko 2-3 godine.

U 1883., eksplozija vulkana Krakatau stvorila je zimske uvjete. Četiri godine nakon eksplozije je bilo neobično hladno, a zima 1887-1888 je uključivala snažne snježne oluje. Rekordne snježne padaline zabilježene su tada u cijelom svijetu.

1815. erupcija planine Tambora, a stratovulkan u Indoneziji, prouzrokovao je sredinom ljeta mraz u državi New York i snijeg u lipnju na području New Englanda i Newfoundlanda i Labradora, kod kojih je ta godina postala poznata kao “godina bez ljeta” – 1816.

Bilješka koju je napisao Benjamin Franklin 1783. okrivila je neuobičajeno hladno ljeto 1783. zbog vulkanske prašine koja je dolazila iz smjera Islanda, gdje je erupcija Laki vulkana ispustila ogromne količine sumpornog dioksida, što je rezultiralo smrću mnogo otočne stoke i katastrofalnoe gladi u kojoj je poginula četvrtina islandskog stanovništva. Temperatura sjeverne hemisfere je pala za oko 1°C u godini nakon erupcije vulkana Laki.

U 1600., vulkan Huaynaputina u Peruu je eksplodirao. Studije su pokazale da je 1601. bilo jako hladno.

Rusija je imala razdoblje svoje ​​najgore gladi u 1601-1603. Od 1600 do 1602., Švicarska , Latvija i Estonija su imale iznimno hladne zime. Berba grožđa za vino je kasnila 1601. u Francuskoj, i u Peruu i Njemačkoj, proizvodnja vina je te godine propala. Stabla breskve su tada cvjetala kasno u Kini, a jezero Suwa u Japanu je bilo zamrznuo, jako rano te godine.

Tako da mi sada idemo prema sličnom vremenskom razdoblju?

Da li će niže temperature dovesti do masovnih propadanja usjeva i raširene globalne gladi?
 

 
(preveo: mag. Alfred Bošković / uredio: nsp)