Papa Franjo svojim je stavovima o istospolnim zajednicama, izbjeglicama, klimatskim promjenama, pobačaju i drugim, za crkvu kontroverznim temama, zaradio brojne simpatizere u neočekivanim krugovima svjetske javnosti. No, istodobno je unutar samog Vatikana stekao i opasne neprijatelje

Konzervativni crkveni dužnosnici sve se glasnije bune protiv pape, kojem osim izjava koje smatraju pretjerano liberalnima, kako piše The Washington Post, zamjeraju i pokušaje da uvede reda u skandalima i korupcijskim aferama okaljanu Vatikansku banku, koja je i dalje predmet istrage zbog optužbi za pranje novca.

Upravo je afera oko Vatikanske banke sjajan primjer otpora s kojim se papa Franjo suočava u vatikanskim kuloarima; netom nakon što je 2013. godine, uz papin blagoslov, na čelo banke postavljen Battista Mario Salvatore Ricca, u talijanskim medijima pojavile su se optužbe u kojima ga se optužuje da je homoseksualac. Ricca je zbog skandala ponudio i ostavku, koju papa Franjo nije prihvatio. Smatra se da su optužbe podmetnute upravo iz konzervativnih krugova koji se protive papinim reformama.

Na meti se ove godine našao i australski kardinal George Pell, kojeg je papa Franjo imenovao prefektom Sekreterijata za ekonomiju, odnosno čovjekom koji bi trebao provesti fiskalnu reformu u Vatikanu. Pell je putem australskih medija optužen da se bahato razbacuje financijama crkve. Svakako je zanimljivo spomenuti da Pell ni ranije nije bio omiljen među dijelom vatikanske kurije, s obzirom da je u Australiji predvodio borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece od strane klera, a spadao je i među kritičare bivšeg pape Benedikta XVI.

“Barem više ne stavljamo otrove jedni drugima u šalice”

Jedan od najžešćih otvorenih napada na papu nedavno je pred kamerama priredio američki kardinal Raymond Burke. On je papi Franji praktički poslao otvoreno upozorenje, kazavši da neće dopustiti nikakve liberalne reforme u crkvi.

“Potrebno je biti vrlo pažljiv kada je u pitanju papinska moć. Moć pape nije apsolutna. Papa nema moć da promijeni crkvena učenja ili doktrine”, kazao je Burke, jedan od istaknutijih konzervativaca u samom vrhu katoličke crkve, te crkvu pod vodstvom aktualnog pape opisao kao “brod bez kobilice”.

Reporter The Washington Posta Anthony Faiola razgovarao je s, kako piše, sedam visokih crkvenih dužnosnika, koji su svi željeli ostati anonimni, a koji se redom slažu da Vatikan nije bio ovako polariziran još od reformi provedenih 60-ih godina prošlog stoljeća. Pobuna crkvenih konzervativaca vidljiva je ne samo iz izjava njegovih protivnika (među kojima se mnogi i ne usuđuju otvoreno napasti papu), već prvenstveno u stavovima usmjerenih protiv pape kakve šire konzervativni katolički mediji.

“Barem više ne stavljamo otrove jedni drugima u šalice”, šali se Timothy Radcliffe, britanski svećenik kojeg smatraju važnim savjetnikom pape Franje. Radcliffe kaže da pozdravlja svaku javnu raspravu, ali dodaje i da ga je “strah nekih stvari kojima svjedočimo”.

Napadi sve češći

Otvoreni napadi na papu Franju sve su češći. Američki biskup Thomas Tobin u otvorenom pismu svojoj biskupiji poručio je da crkva “pokušavajući se prilagoditi zahtjevima vremena, kao što predlaže papa Franjo, riskira da će ostati bez svog hrabrog, kontrakulturnog, proročanskog glasa kojeg svijet treba čuti”. S druge strane Atlantika, 500 britanskih svećenika sastavilo je otvoreno pismo u kojem optužuju papu da je unio “konfuziju” u crkvena učenja.

Petero kardinala, među kojima već spomenuti Burke i utjecajni konzervativac Carlo Caffarra iz Bologne, sastavili su manifest protiv papinog prijedloga da se razvedenim katolicima dopusti primanje pričesti na misi. U istu svrhu poslužio je i promotivni DVD koji se ranije ove godine dijelio crkvama u Europi i Australiji.

No, neki papini saveznici usprkos svemu tvrde da je Franjo upravo želio potaknuti javnu raspravu.

“Mislim da ljudi govore što misle zato što čvrsto i strastveno brane poziciju. Ne vjerujem da Sveta stolica to doživljava kao osobni napad. Sveti otac otvorio je vrata mogućnosti da se o tim stvarima otvoreno razgovara, nije unaprijed odredio u kojem će smjeru rasprava ići”, kaže nadbiskup iz Chicaga Blase J. Cupich, kojeg se smatra bliskim saveznikom pape Franje.
 
(index.hr/uredio:nsp)