Ravnatelj FBI-a James Comey objavio je rezultate svoje istrage o e-skandalu Hillary Clinton. Rezultati su vrlo predvidljivi, i ništa više od još jednog udarca u zube građana Amerike

Nakon što je priznao da je Clinton prekršila nekoliko zakona, Comey je objavio svoju odluku da je neće sudski goniti. Znači, nevina je!

Istraga je pokazala da je Clinton “iznimno neoprezno” koristila server za elektroničku poštu i da je najmanje 110 e-mailova sadržavalo povjerljive podatke.

Znajući da prijenos “top secret” tajnih informacija na nesiguran poslužitelj u stvari, predstavlja kršenje više zakona, ona je uvelike prekršila ove zakone: 18. američki zakon § 798 i zakon 18 USC 793. I 793 i 798 potpadaju pod širi zakon iz 1917. godine – Zakona o špijunaži.

FBI će predložiti američkom državnom odvjetništvu da ne podiže optužnicu protiv Hillary Clinton nakon jednogodišnje istrage o korištenju privatnog e-mail servera dok je bila državna tajnica, izjavio je u utorak direktor FBI-a James Comey.

Istraga je pokazala da je Clinton “iznimno neoprezno” koristila elektroničku poštu i da je najmanje 110 e-mailova sadržavalo povjerljive podatke, rekao je Comey.

No, FBI je zaključio da “nijedan razuman tužitelj” ne bi podigao optužnicu.

“Iako konačnu odluku donosi državno odvjetništvo, naše je stajalište da u ovom slučaju nema temelja za podizanje optužnice“, rekao je Corney na konferenciji za novinare u Washingtonu.

FBI je istraživao je li Clinton prekršila zakon kada je poslovnu komunikaciju u vrijeme dok je bila državna tajnica (2009.-2013.) obavljala sa svog privatnog servera i privatne elektroničke pošte, a ne službene.

Istraga je mjesecima opterećivala njezinu kampanju za predsjedničke izbore u studenome.

Kada se proteklih dana otkrilo da se američka glavna državna odvjetnica Loretta Lynch sastala s Billom Clintonom, bivšim predsjednikom i suprugom Hillary Clinton, republikanci su zatražili ostavku pravosudne dužnosnice.

Republikanski predsjednički kandidat Donald Trump tvrdi da je sastanak trebao biti tajan i da ga je vjerojatno isplanirala Hillary Clinton.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(vijesti.rtl.hr,anonews)

Nakon tvrdnje da Vladimir Putin ima više od deset tisuća tajnih emailova Hillary Clinton u svom posjedu, FBI bi mogao zatražiti ruskog vođu da pogleda njegove kopije

FBI nije uspio dobiti više od 30.000 emailova Hillary Clinton koji su izbrisani sa njenog privatnog poslužitelja e-pošte – i čini se da bi mnogi od tih inkriminirajućih emailova mogli biti u rukama ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Republikanski senator Arkansas Tom Cotton je pozvao FBI da zamoli Putina kopije e-pošte Hillary Clinton.

Breitbart.com izvještava:

Vojni veteran iz Iraka i Afganistana, senator Thomas Cotton (R.-Ark.) je rekao da mu je drago što je održao svoj govor nakon niza kašnjenja prilikom nedavnih putovanja.

“Bili smo na putu, mislio sam da bi Bill Clinton mogao se ukrcati na moj avion i sa mnom razgovarati”, rekao je bivši vojni časnik Airborne Rangera.

Cotton je rekao da je šokantno, ali ne i njemu, da se bivši predsjednik sastao sa glavnom državnom odvjetnicom Lorettom Lynch – čiji odjel istražuje njegovu ženu Hillary i njezino postupanje sa zakladom Clinton.

Odluka Clintonove da vodi sav svoj službeni posao na svom privatnom računu e-pošte na svom privatnom poslužitelju i način kojim je ona rukovala službenom i medijskom istragom, je bila navlakuša koja je pokazala kako će njezina uprava ubuduće pristupiti transparentnosti i nacionalnoj sigurnosti, rekao je Cotton.

FBI još uvijek nema 30.000 emailova očekivanog kandidata Demokratske stranke za predsjednika za koje tvrde da su izbrisani.

“Postalo je tako loše, FBI je na granici da pita Vladimira Putina za kopije Hillaryine e-pošte”, rekao je Cotton.

Osim shemu kaznene naravi bivše prve dame Hillary, on je naglasio da je provođenje stručnog i povjerljivog poslovanja na nezaštićenom poslužitelju – izložilo američku nacionalnu sigurnost njezinim neprijateljima.

Amerikanci ne bi trebali biti iznenađeni da je bivša državni tajnica stavila Ameriku u opasnosti, rekao je on.

Kroz rad s predsjednikom Barackom Obamom, Hillary Clinton je nadgledala vanjsku politiku koja tretira saveznike kao izgrednike i neprijatelje države kao žrtve. Sve suprotno.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Južno od Velikog slanog jezera u saveznoj državi Utah, Nacionalna sigurnosna agencija (NSA), američka obavještajna agencija, čuva jednu od svojih najskupljih tajni. Ovdje na 100.000 četvornih metara, nadomak vojnog kampa Williams, NSA gradi ogromne zgrade za superbrza računala.

Ovaj projekt je ukupno koštao oko dvije milijarde dolara (1,5 milijardi eura), a kompjuteri će moći pohraniti gigantsku količinu podataka, najmanje 5 milijardi gigabajta. Samo struja neophodna za napajanje rashlade za servere koštati će 40 milijuna dolara godišnje.

Bivši službenici NSA Tomas Drake i Bill Binney rekli su za Spiegel da će ovo postrojenje skladištiti osobne podatke ljudi diljem svijeta, koje će se čuvati desetljećima. U njih spadaju mailovi, razgovori na Skype-u, pretraživanja na Google-u, recenzije na YouTube-u, postovi na Facebook-u, bankarski transferi – elektronski podaci svake vrste.

“U Utahu imaju sve o vama”, kaže Drake, “Tko donosi odluku da li će se ti podaci pregledati? Tko odlučuje što s njima činiti? “Binney, matematičar i bivši utjecajni analitičar u NSA, računa da su poslužitelji dovoljno veliki da uskladište čitavu elektroničku komunikaciju čovječanstva u narednih 100 godina – što njegovim bivšim kolegama daje mogućnost da čitaju i slušaju u zaista laganom tempu.

James Klaper, direktor nacinalne sigurnosne službe, potvrdio je postojanje obimnog nadzornog programa. Predsjednik Barack Obama je objasnio da je kongres odobrio ovaj program – ali da su iz njega izuzeti američki građani.
Strogo povjerljivi dokument koje su objavili Washington Post i britanski Guardian pokazuje odakle NSA dobiva većinu svojih podataka. Prema ovom dokumentu, koji je navodno objelodanio bivši službenik CIA-e Edward Snowden, ova obavještajna služba je počela zahtijevati izravan pristup poslužiteljima od američkih internet kompanija 2007.

Programu je prvo pristupila tvrtka Microsoft dajući sve svoje podatke. Yahoo je ušao godinu i po dana kasnije, zatim Google, Facebook, PalTalk, YouTube, Skype (vlasnik Microsoft) i AOL. Zadnja tvrtka koja je izrazila spremnost surađivati je Apple, u listopadu 2012. U ovom povjerljivom državnom dokumentu agencija ponosno navodi da podatke prikuplja “izravno s poslužitelja” ovih kompanija.

Navedene tvrtke su naravno negirale ove tvrdnje. Ali ako je ono što piše u dokumentu istina, NSA može znati što radi svaka osoba na svijetu koja koristi usluge tih tvrtki, što uključuje i milijune Nijemaca.

Njemačka ministrica za zaštitu prava potrošača Ilse Aigner zatražila je “jasne odgovore” od tvrtki navedenih u dokumentu, a njemačka stranka Zelenih zahtijevala je da vlada smjesta provede istragu o programu PRIZMA (Prism).

“Totalno nadziranje svih njemačkih građana od strane NSA potpuno je neprimjereno”, rekao je tajnik skupine Zeleni Volker Beck. Ova stranka je predložila da se o toj temi raspravlja na skupštinskom zasjedanju sljedećeg tjedna.

***

Postrojenje u Utahu okruženo je sigurnosnim ogradama, psima čuvarima i sigurnosnim kamerama, i opremljeno biometrijskim sustavom identifikacije. Dva izvora kažu da lokacija ovog postrojenja nije slučajnost. U Utahu živi najveći broj mormona na svijetu.

Ova izrazito patriotska vjerska zajednica šalje svoje mlade članove svuda po svijetu kao misionare – a mnogi su kasnije regrutirani u Nacionalnu gardu Utah, u čijoj 300. vojno-obavještajnoj brigadi služi 1.600 lingvista. NSA ima pristup ovim lingvistima u svako doba, a jedan insajder vjeruje da se oni koriste za “analizu međunarodnih telekomunikacija”.
 

Prikaz veće karte
 

Prikaz veće karte
 
U tajnom dokumentu, špijunski program NSA naziva se Prism (Prizma). Prizma je također oblik koji reflektira svjetlost u optičkim kablovima – dakle kablovima koji čine osnovu svjetskog internet prometa. Ovaj dokument, odobren za interne prezentacije u NSA, pokazuje da podaci koji putuju iz Europe u Aziju, pacifička regija ili Južnu Ameriku, često prolaze kroz servere u SAD. “Telefonski poziv praćene osobe, njegova elektronska pošta ili poruka na chatu proći će najjeftinijim, a ne fizički najdirektnijim putem”, navodi se u dokumentu.

Bushova administracija je legalizirala ovu novu dimenziju državnog špijuniranja, ali je Obamina administracija obnovila taj zakon u prosincu 2012. Ovaj zakon omogućuje, primjerice, nadgledanje svih korisnika Google-a koji žive izvan SAD, kao i komunikacije između američkih građana i ljudi u drugim zemljama.

Dokument također otkriva da pomoću programa kao što je Prism, NSA reinterpretira pravnu osnovu za svoje djelovanje u jednom ključnom aspektu. Desetljećima su sigurnosnim službama bili neophodni nalozi specijalnog suda sa preciznim specifikacijama o osumnjičenicima, ukoliko su na primjer željele nadgledati račun elektroničke pošte. Sada je dovoljno da NSA ima uvjerljive dokaze da ta osoba ili živi u inozemstvu ili komunicirati s nekim tko živi izvan SAD. Ovim se proširuje krug potencijalnih osumnjičenih, preskaču se birokratske prepreke i snižava se razina međusobne kontrole, čime se olakšava i ubrzava prikupljanje podataka o još većem broju ljudi.

Mogućnosti NSA za prikupljanje podataka daleko nadilaze okvir američkih internet poslužitelja. Ova agencija također vrši prismotru diljem planeta, na primjer pomoću satelita. Pritom je instalirala moćne antene u raznim zemljama, koje presreću razgovore vođene preko mobitela. Nijedna država nikada nije sakupljala podatke u tom obimu.

NSA je koristan partner njemačkih vlasti. Dirktor NSA, general Keith B. Alexander, redovito prima delegacije iz Njemačke u svom stožeru u Fort Mid-u. Ovi sastanci su obično konstruktivni, djelomično zato što su odnosi jasni: NSA skoro uvijek zna mnogo više, dok se Nijemci ponašaju kao njezini asistenti. Njemačka obavještajna služba BND provodi razne tajne operacije u suradnji s NSA, od kojih se većina odnosi na masovno prikupljanje podataka. Njemačke vlasti su također pomagale ovoj američkoj sigurnosnoj agenciji, naročito u kriznim regijama.

Što se tiče NSA, ona redovito sa njemačkim sigurnosnim službama dijeli svoja saznanja o osumnjičenima. Plan o postavljanju bombe islamističke terorističke grupe u Njemačkoj, takozvane skupine Zauerland, otkriven je 2007. tako što je NSA presretnula mailove i telefonske razgovore i proslijedila ih njemačkim kolegama.

Prema bivšem službeniku NSA, američki programi su korišteni i u Njemačkoj, iako jedan bivši visoki njemački sigurnjak kaže da njemačke vlasti nisu sudjelovale u programu Prism.

Sada je jasno da su višegodišnje sumnje stručnjaka bile opravdane – da NSA nadgleda svaku vrstu eletronske komunikacije diljem planeta. Postavlja se jedno važno pitanje: kako jedna sigurnosna agencija, čak i kada je toliko velika kao NSA sa 40.000 zaposlenih, može smisleno raditi s takvim morem informacija?

Odgovor na ovo pitanje krije se u pojavi o kojoj poslovna zajednica trenutno dosta razgovara, a koja se naziva “big data”. Zahvaljujući novim tehnologijama obrade podataka, sada je moguće povezati potpuno različite oblike informacija i analizirati ih automatski.

Jedan od rijetkih uvida u to što sigurnosne agencije mogu učiniti pomoću ovog pristupa pružio je prošle godine David Patreus. Taj novi vid analize podataka podrazumijeva otkrivanje “veza koje nisu očite”, kako je u to vrijeme novi direktor CIA-e objasnio na jednoj konferenciji. U to spada, na primjer, “pronalaženje veza između ove kupnje, onog telefonskog poziva, mutne video snimke, carinske i imigracijske informacije.”

Cilj je, prema Patreusu, da veliki podaci “dovedu do automatskog otkrivanja, umjesto da se oslanjamo na to da će pravi analitičar postaviti pravo pitanje”. Algoritmi automatski pronalaze veze u amorfnom moru podataka koje pročešljavaju. “CIA i naši partneri iz sigurnosne zajednice moraju znati plivati ​​u oceanu “velikih podataka”. Moramo biti prvorazredni plivači – zapravo, najbolji”, nastavio je direktor CIA-e.

Važnost “big data” analize za američke obavještajne agencije može se vidjeti iz novca koji NSA i CIA u nju ulažu. Ona ne samo što obuhvaća višemilijunske ugovore s tvrtkama specijaliziranim za dubinsku analizu podataka, nego CIA pritom izravno investira, kroz svoju tvrtku In-Q-Tel, u nekoliko “big data” startup tvrtki.

Poanta je da se ljudi i njihovo ponašanje učine predvidljivim. Istraživački projekti NSA usmjereni su na predviđanje, na temelju telefonskih podataka i postova na Twitteru i Facebooku, kada će se dogoditi pobuna, društveni protest ili drugi događaj. Ova agencija također istražuje nove metode analize sigurnosnih videa u nadi da će prepoznati sumnjivo ponašanje prije nego što se napad izvrši.

Gas Hunt, glavni tehnološki direktor CIA, je izravno priznao:

“U suštini, mi pokušavamo sakupiti sve i da to vječno sačuvati”. Hunt je objasnio na što točno misli kad kaže “sve”: “Vrlo smo blizu toga da možemo prikupimo sve ljudski generirane informacije”, rekao je on.

Ovu izjavu je teško pomiriti s četvrtim amandmanom američkog ustava, koji jamči pravo na privatnost. Vjerojatno je Hunt zato dodao, skoro izvinjavajućim glasom: “Tehnologija napreduje brže nego što je država ili zakon mogu pratiti.”
 

 
 
(pescanik.net, nsa.gov1.info, youtube.com/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14268"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]