Može li se Parkinsonova bolest liječiti vitamnskim dodacima? Studija objavljena u časopisu Cell Research sugerira da je moguće liječiti nasljednu Parkinsonovu bolest uz pomoć vitamina B12

Studija je otkrila da aktivni oblik vitamina B12 nazvan AdoCbl (5′-deoksiadenosilkobalamin) može umanjiti učinke gubitka dopamina kod Parkinsonove bolesti uzrokovanih genetskim mutacijama gena LRRK2.

Nalaz sugerira da se ovaj oblik vitamina B12 može koristiti za razvoj terapije za liječenje Parkinsonove bolesti.

Parkinsonova bolest je najčešći kronični neurodegenerativni poremećaj kretanja. To utječe na jedan posto ljudi starijih od 70 godina i više diljem svijeta.

Trenutno se ta bolest ne može izliječiti – dostupni tretmani usmjereni su samo na rješavanje njenih simptoma, ali ne i na njihovo izliječenje.

Nasljedna Parkinsonova bolest uglavnom je povezana s mutacijama gena koji kodira enzim LRRK2. Međutim, sve veći dokazi upućuju na to da ovaj enzim također može doprinijeti napredovanju Parkinsona uzrokovanog faktorima okoliša.

Pojačana aktivnost enzima doprinosi nakupljanju toksičnih alfa-sinukleinskih vlakana u neuronima supstancije nigre koji stvaraju dopamin, koji je dio mozga koji ima ulogu u kontroli svjesnih pokreta, i jedno od najugroženijih područja u Parkinsonovom bolest.

U istraživanju su istraživači otkrili da AdoCbl može učinkovito regulirati aktivnost enzima LRRK2. Prvo su testirali oblik vitamina B12 na modelima eksperimentalnih staničnih nizova.

Odavde je istraživački tim otkrio da AdoCbl može značajno smanjiti aktivnost enzima LRRK2, čak i kad je genetski izmijenjen da nosi mutaciju G2019S – najčešću varijantu LRRK2 povezanu s Parkinsonovom.

Nakon daljnjih analiza, tim je potvrdio da se AdoCbl mogao izravno vezati za enzim LRRK2, mijenjajući njegovu strukturu i narušavajući njegovu normalnu funkciju. To ukazuje da je AdoCbl djelovao kao snažni inhibitor enzima.

Istraživački tim je također istraživao terapeutski potencijal AdoCbl-a kod crva koji nose mutaciju G2019S. Otkrili su da liječenje vitaminom može spriječiti smrt živčanih stanica koje proizvode dopamin i pojavu simptoma povezanih s neurodegeneracijom.

Uz to, istraživači su otkrili da prirodna varijanta vitamina B12 može zaštititi od neurotoksičnosti i nedostatka dopamina kod muha i miševa koji nose različite mutacije enzima LRRK2 povezane sa Parkinsonovom bolešću.

„Ovaj aktivni oblik vitamina B12 može se koristiti kao osnova za razvoj novih terapija za borbu protiv nasljedne Parkinsonove bolesti povezane s patogenim varijante LRRK2 enzima”, rekao je Iban Ubarretxena, direktor Biofisika instituta i ko-autor studije.

Parkinsonova bolest se poput mnogih drugih bolesti, može spriječiti. Jedan od načina da to izbjegnete je jedete hranjive tvari koje štite mozak što ranije je moguće. To uključuje:

Vitamin B6 – U japanskoj studiji niska razina vitamina B6 može povećati rizik od Parkinsonove bolesti za pola.

Polifenoli – polifenoli se bore protiv oksidativnog stresa i oštećenja. Zdrave masti – Zdrave masti štite mozak od Parkinsonove bolesti.

Vitamin D3 – Većina ljudi koji boluju od Parkinsonove bolesti imaju manjak vitamina D. Povećanje razine vitamina D može vam pomoći usporiti napredovanje i spriječiti simptome Parkinsonove bolesti.

Nikotin – Pročitali ste točno, ali nemojte biti prebrzi i zgrabiti cigarete. Trebali biste dobivati nikotin kroz hranu, poput paprike.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Jedući voće i povrće dobivate širok raspon vitamina i minerala koji su korisni za cjelokupno zdravlje

Dakle, ne čudi da oni također mogu smanjiti rizik od razvoja demencije kasnije u životu. Međutim, odabrano voće i povrće je posebno dobro u borbi protiv demencije, a ono se nalazi svuda oko nas i nije skupo.

Držite se podalje od demencije sa ovim namirnicama

Dok su voće i povrće izvrsni izvori hranjivih tvari u cjelini, neki od njih sadrže određene tvari koje mogu smanjiti rizik od demencije.

Paprike – prehrana bogata paprikom je povezana sa značajnim smanjenjem rizika od Parkinsonove bolesti.

Istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu koje je vodila epidemiologinja Dr. Susan Searles Nielsen, istraživali su prehranu 490 osoba sa Parkinsonovom bolešću da bi procijenili njihove prehrambene navike.

Otkrili su da je prehrana povrćem poput krumpira, rajčica, patlidžana, paprike u cjelini – paprike posebno – bila povezana sa značajnim smanjenjem rizika od Parkinsonove bolesti za više od 30 posto u ukupnom poretku u odnosu na kontrolne skupine.

Najveća prednost je bila kod ljudi koji su jeli više od dvije do četiri paprike tjedno. Općenito, crvene, narančaste i žute paprike koje su bogatije hranjivim tvarima nego zelene.

Bobice – one su poznate po svojem visokom sadržaju antioksidansa, u stvari, one su jedna od najvažnijih namirnica prepune antioksidansa, što znači da su super u borbi protiv oksidativnog stresa.

Prethodna istraživanja od strane znanstvenika sa američkog instituta National Institutes of Health, Washington State University, indijskog sveučilišta Annamalai i sveučilišta Oman Sultan Qaboos University College of Medicine, utvrdila su da su sve bobice povezane sa smanjenim rizikom od različitih oblika demencije.

Na primjer, otkrili su da jagode smanjuju ciklooksidaciju i povećavaju neurološko zdravlje; borovnice pružaju antioksidativnu zaštitu od oštećenja arterija i neurona, te su povezane sa povećanjem pamćenja i učenja.

Salate i zeleno lisnato povrće – prema zapisima na MedicalXpress.com, studija provedena na medicinskom centru Rush University u Chicagu otkrila je da „jedenje jedne porcije zelenog lisnatog povrća dnevno može pomoći u očuvanju memorije i razmišljanja u starosti.”

Osim brojnih vitamina i minerala u lisnatom povrću, ono također sadrži folnu kiselinu, glavni nutrijent za kojeg je pronađeno da smanjuje rizik od demencije.

Brze činjenice o Parkinsonovoj bolesti

Parkinsonova bolest je druga po učestalosti neurodegenerativna bolest nakon Alzheimerove bolesti. Ona utječe na oko 130.000 ljudi u Velikoj Britaniji, obično ciljajući one iznad 50 godina starosti.

Bolest je uzrokovana smrću stanica mozga koje proizvode dopamin ili živčanih stanica u području mozga koje kontroliraju kretanje. U ranim fazama su je Parkinsonova bolest je obilježena podrhtavanjem ruku, promjenama u govoru, ukočenošću udova, narušenom ravnotežom, otežanim hodanjem i krutošću, koja može napredovati u kognitivnom smjeru poput depresije i demencije.

Trenutno ne postoji lijek za Parkinsonovu bolest, ali neki lijekovi se koriste za ublažavanje njezinih simptoma.

Toksični zagađivači u okolišu mogu biti glavni pokretač razvoja Parkinsonove bolesti, jer oni se mogu nagomilati u opskrbi hranom i utjecati na potrošače. Na primjer, perad i tuna su vodeći izvor arsena, mliječni proizvodi su najveći izvor olova, a plodovi mora su glavni izvor žive.

Smanjena izloženost pesticidima, teškim metalima, mliječnim i drugih proizvodima životinjskog podrijetla može spriječiti razvoj bolesti i drugih zdravstvenih problema.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Izvješća su se pojavila koja sugeriraju da je Muhammad Aliju ubrizgana droga poznata po tome što uzrokuje Parkinsonovu bolest u kasnim 1970-im godinama, kao dio urote od strane američke vlade da ušutkaju najutjecajnijeg, najkarizmatičnijeg i opasnog kritičara sustava u povijesti

Injekcija metil-fenil-tetrahidropirinida (MPTP), amfetamin koji izaziva brzi početak Parkinskonove bolesti prema istraživanju o toksičnosti droge iz 1976. godine. Godine 1976. Barry Kidston, stručnjak kemije iz Marylanda, je ubrizgao u svoje tijelo MPTP i za tri dana počeo prikazivati ​​simptome Parkinsonove bolesti.

Muhammad Ali je bio na pregledima klinike Mayo u 1981. godini i svijetu je obznanio da boluje od blage demencije pugilistike – stanje uobičajeno među boksačima, a tek je imao 39 godina. I kako su godine prolazile, svijet je prihvatio ideju da je njegova boksačka karijera polako završavala sa dobivenom Parkinsonovom bolesti.

Zato jer to ima smisla, zar ne? Pa zapravo, ne. Ne postoje drugi slučajevi demencije pugilistike koja se razvija u Parkinsonovu bolest. To se jednostavno ne događa. Puno boksača je prošlo puno gore, dobijali su puno više udaraca nego Ali tijekom svoje karijere, a nijedan od njih nije razvi Parkinsonovu bolest preko demencije.

Ako su izvještaji točni i Aliju je ubrizgan droga MPTP na Klinici Mayo, onda se vlada možda provukla sa savršenim zločinom – nitko nije podigao obrvu i nešto pitao nakon toga. Svijet je jednostavno prihvatio Alijev prijelaz iz opasne radikalne ikone u umirovljenog tihog sportaša sa bolešću uzrokovanom kao posljedica boksačke karijere.

Ali Muhammadov vlastiti neurolog, dr Abraham Lieberman, je odbacio to objašnjenje, rekavši da nije privao udarce u glavu koji bi uzrokovali bolest. Niti je to genetski. Lieberman kaže da je ‘nemoguće’ znati što je uzrok.

“Ljudi me pitaju o tome, a ja im kažem: pogledajte George Foremana. On je boksao duže od Muhammeda, primio mnogo više udaraca u glavu, a on sada na televiziji prodaje svoje posuđe.”

Bivši borac Freddie Roach, sada trener Manny Pacquiaoa, je dobio Parkinsonovu bolest 1990. godine, ali se ona manifestira drugačije – on se nikada ne trese i može razgovarati gotovo normalno.

Roach je u stanju kontrolirati bolest uz pomoć lijekova, injekcija, te aktivnog treninga sa ostalim borcima. Njegovi liječnici kažu da je njegova izvrsna koordinacija ruka-oko usporila jačanje bolesti.

Ali, ako je to slučaj onda bi sigurno izvanredna Alijeva koordinacija ruka-oko spriječila njegovo stanje od toga da bude tako onesposobljen i tako brzo uništi njegovu sposobnost da govori rječito – vjerojatno njegov najveći dar. A ako Freddie Roach može kontrolirati svoje stanje s lijekovima i treningom, onda je sigurno da je Ali mogao učiniti isto.

Razlike u njihovim stanjima se mogu objasniti. Freddie Roach nije predstavljao prijetnju vladi. Muhammad Ali JE!

Ušutkan

Lako je zaboraviti ono što je opasan autsajder Muhammad Ali bilo prije nego što je njegov glas ušutkan. Ali, kao jedan od najpoznatijih aktivista u povijesti se družio blisko sa Martin Luther Kingom i Malcolm X-om. Nixon i Johnson su prisluškivali njegov telefon.

Većina ljudi je izražavala svoju vjeru i uvjerenje, ali rizik je vrlo mali, no Muhammad Ali je riskirao sve – karijeru, obitelj i svoje financije. On je bio neprijatelj establišmenta i bio je spreman da se bori za svoja uvjerenja. Njemu su ukinuli profesionalnu boksačku licencu u naponu karijere jer se odbio boriti za Ameriku u vijetnamskom ratu. On je bio osuđen na pet godina zatvora.

Ali ga nisu mogli slomiti.

Što se tiče establišmenta, Ali je bio blagoslovljen najopasnijom kvalitetom od svih – karizmom. Imao je nevjerojatnu sposobnost da vam se sviđa i da mu se divite,čak i ako se ne slažete s onim što je zastupao. Čak su i KKK bili osjetljivi na njegove čari.

Niti jedan sportaš, političar ili propovjednik nikada nisu imali glas poput njegovog i iskoristili ga učinkovito kao što je on učinio. Ako je bio tako snažan dok je posvetio svoj um, tijelo i dušu za život unutar ringa, zamislite koliko bi uspješan mogao biti nakon odlaska u mirovinu, kada je planirano iskoristiti svoj um, tijelo i dušu kako bi napravio promjene izvan ringa.

Muhammad Ali i Malcolm X

Martin Luther King je ubijen. Malcolm X je ubijen. Muhammad Ali, preveliko ime da bi se ubilo u krvavom atentatu, no oni su ga utihnuli.

Njegov plan sigurno nije bio da završi kao ljupka i krotka ikona establišmenta. On nije želio da bude cijenjen kao sportska zvijezda. Muhammad Ali bio je snažan i opasan kao politička figura. Možda je umro u 2016., ali svijet ga je izgubio kada su mu glas i snaga oduzeti u kasnim 70-im godinama.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Ispijanje čaja je ritual, ritual koji može doprinijeti i koristiti vašem zdravlju

Zeleni čaj je bogat polifenolima, uključujući i EGCG (epigallocatechin gallate), što je glavni aktivni sastojak ovoga napitka, pa može povećati djelovanje termogeneze (procesa sagorijevanja masti).

EGCG također ima antioksidativni učinak jer stimulira jetrene enzime kako bi se uklonio višak toksina. Da ne spominjemo kako suzbija stanice raka i na taj način smanjuje rizik od karcinoma.

Nije slučajno što se Japan, unatoč tome što je riječ o jednoj od zemalja s najvećom stopom pušenja, svrstava u zemlje s najnižim postotkom raka pluća u svijetu.

KAKO I KADA PITI ZELENI ČAJ TIJEKOM DANA

Prije obroka – kad smo gladni i još nije vrijeme za ručak, jedan od lijekova da se smiri glad i stekne osjećaj sitosti često se pije čaša vode prije obroka. Pokušajte zamijeniti uobičajenu čašu vode šalicom zelenog čaja; vrući ili hladni čaj osobni je izbor koji ne mijenja svojstva zelenog čaja.

Za vrijeme obroka – pijenje zelenog čaja za vrijeme obroka može pomoći ne samo da bi naše tijelo uvijek bilo hidratizirano već da bi se olakšao proces probave.

Između obroka – šalica zelenog čaja između obroka dobra je kada želite zamijeniti visoke kalorijske zalogaje bez kojih ponekad ne možete. Prilično je ugodno doći na ručak ili večeru bez nesnosne gladi! Zeleni čaj također ima mnoge druge osobine koje pomažu da se opustite, smanjite tjeskobu, stres i glavobolju. Ne zaboravite, međutim, da zeleni čaj sadrži tein, tvar koja djeluje na živčani sustav i pruža učinke slične onima od kofeina. A za one koji pate od toga, najbolje je da se izbjegne piti zeleni čaj tijekom večeri osim ako ne želite provesti večer s prijateljima, bez rizika da zaspite.

ZELENI ČAJ I ZDRAVLJE

Zeleni je čaj postao vrlo popularnim pićem u svijetu zbog svojih iznimno snažnih zdravstvenih beneficija. Gotovo je nevjerojatno što zeleni čaj može učiniti za vaše zdravlje. Ako, dakle, pijete tri do četiri šalice zelenog čaja na dan, svakako si radite veliku uslugu svom zdravlju.

NAVODIMO 25 RAZLOGA ZAŠTO BISTE TREBALI REDOVITO PITI ZELENI ČAJ

1. ZELENI ČAJ I RAK: Zeleni čaj smanjuje rizik od raka. Antioksidansi u zelenom čaju su 100 puta učinkovitiji od vitamina C i 24 puta bolji od vitamina E. To pomaže tijelu da štiti stanice od oštećenja za koje se vjeruje da su povezane s rakom.
2. ZELENI ČAJ I BOLESTI SRCA: Zeleni čaj pomaže u sprečavanju srčanih bolesti i moždanog udara zbog snižavanja razine kolesterola. Čak i nakon srčanog udara sprječava izumiranje stanica i ubrzava oporavak.
3. ZELENI ČAJ I ANTI-AGING: Zeleni čaj sadrži antioksidanse poznate kao polifenoli koji se bore protiv slobodnih radikala. Što pak znači da pomaže u borbi protiv starenja i potiče dugovječnost.
4. ZELENI ČAJ I MRŠAVLJENJE: Zeleni čaj pomaže pri gubitku tjelesne težine jer sagorijeva masnoće i pojačava metabolizam. U jednome danu tako može sagorjeti 70 kalorija, znači do 7 kg u jednoj godini.
5. ZELENI ČAJ I KOŽA: Antioksidans iz zelenog čaja štiti kožu od štetnog djelovanja slobodnih radikala, koji uzrokuju bore i starenje kože, a pomaže i protiv raka kože.
6. ZELENI ČAJ I ARTRITIS: Zeleni čaj može spriječiti da se smanji rizik od reumatoidnog artritisa. Naime, zeleni čaj štiti hrskavicu.
7. ZELENI ČAJ I KOSTI: Pijenjem zelenog čaja štite se kosti zbog visine fluora u zelenom čaju. To pomaže zadržati kosti jakima. Ako pijete zeleni čaj svaki dan, to će vam pomoći zadržati gustoću kostiju.
8. ZELENI ČAJ I KOLESTEROL: Zeleni čaj može pomoći u smanjenju razine kolesterola. Također poboljšava omjer dobrog kolesterola u odnosu na loš kolesterol, naprosto smanjuje loš kolesterol.
9. ZELENI ČAJ I GOJAZNOST: Zeleni čaj sprječava pretilost zaustavljanjem kretanja glukoze u masnim stanicama. Ako vodite računa o zdravoj prehrani, redovito vježbajte i pijte zeleni čaj, pa je mala vjerojatnost da ćete biti pretili.
10. ZELENI ČAJ I DIJABETES: Zeleni čaj poboljšava lipide i metabolizam glukoze, sprječava povećanje šećera u krvi i regulira metabolizam.
11. ZELENI ČAJ I ALZHEIMEROVA BOLEST: Zeleni čaj potiče pamćenje. Premda ne postoji lijek za Alzheimerovu bolest, zeleni čaj usporava proces smanjenja acetilkolina u mozgu, što dovodi do Alzheimerove bolesti.
12. ZELENI ČAJ I PARKINSONOVA BOLEST: Antioksidansi iz zelenog čaja sprječavaju oštećenje stanica u mozgu koje mogu uzrokovati Parkinsonovu bolest. Oni koji piju zeleni čaj u manjem su riziku da će Parkinsonova bolest napredovati.
13. ZELENI ČAJ I BOLESTI JETRE: Zeleni čaj pomaže pri zatajenju jetre. Istraživanja su pokazala da zeleni čaj uništava štetne slobodne radikale u masne jetre.
14. ZELENI ČAJ I KRVNI TLAK: Zeleni čaj pomaže pri snižavanju visokog krvnog tlaka. Pijenje zelenog čaja održava krvni tlak smanjen što potiskuje angiotenzin.
15. ZELENI ČAJ I TROVANJE HRANOM: Katehin, koji se nalazi u zelenom čaju, može ubitibakterije koje uzrokuju trovanje hranom, a ubija i toksine koje proizvode te bakterije.
16. ZELENI ČAJ I ŠEĆER U KRVI: Šećer u krvi ima tendenciju da se povećava sa životnom dobi, ali polifenoli i polisaharidi u zelenom čaju pomažu sniziti razinu šećera u krvi.
17. ZELENI ČAJ I IMUNITET: Polifenoli i flavonoidi pronađeni u zelenom čaju potiču imunitet, posebice u borbi protiv infekcija.
18. ZELENI ČAJ I HIDRATACIJA: Istok tisućama godina gleda na čaj kao na nezaobilazni napitak za svaki dan, sveprisutan je od stola do meditacije, sastavni je dio rituala gostoljubivosti. Brojna istraživanja pokazala su da je čaj drugo najčešće konzumirano piće u svijetu – nadmašuje ga samo voda.
19. ZELENI ČAJ I OŠTEĆENJE SLUHA MOBITELOM: Tim istraživača iz Kraljevskog sveučilišta u Londonu u studijama koje govore o povezanosti s konzumacijom čaja otkrivaju da čaj sadrži moćne antioksidante, polifenole, koji sprečavaju oštećenje sluha od posljedica telefoniranja mobitelom.
20. ZELENI ČAJ I UPALA UHA: Zeleni čaj pomaže kod upale uha. Da biste očistili upaljeno uho, natopite vatu u zelenom čaju i očistite zaražene uho.
21. ZELENI ČAJ I HERPES: povećava učinkovitost kad se interferonom djeluje na herpes. Primjenjuju se oblozi od zelenog čaja, na suhu kožu, prije tretmana interferonom.
22. ZELENI ČAJ I KARIJES: Zeleni čaj uništava bakterije i viruse koji uzrokuju mnogestomatološke bolesti. On također usporava rast bakterija, koje dovode do lošeg daha.
23. ZELENI ČAJ I STRES: L-theanine, vrsta aminokiselina u zelenom čaju, može pomoći oslobađanju stresa i tjeskobe.
24. ZELENI ČAJ I ALERGIJE: EGCG koji se nalazi u zelenom čaju ublažava alergije. Dakle, ako imate alergiju, stvarno bi ozbiljno trebalo uzeti u obzir pijenje
zelenog čaja.
25. ZELENI ČAJ I HIV: Znanstvenici u Japanu otkrili su da EGCG (epigallocatechin gallate) u zelenom čaju može zaustaviti HIV vezivanjem zdravih stanica imunološkog sustava. To znači da zeleni čaj može spriječiti HIV virus od širenja.
 
(ljekovitapriroda.com)

Znanstvenici sa Tomskog državnog sveučilišta zajedno s kolegama iz pet zemalja napravili su umjetnog nositelja prirodnog intelekta – fizički model sposoban da se samoobučava, kako bi modelirali patološka stanja i liječili različite vrste poremećaja ljudskog pamćenja, priopćilo je sveučilište

“Prvo su napravljeni matematički i kompjutorski modeli ljudskog mozga. Zatim je konstruiran elektronički uređaj koji sadrži perceptrone (umjetne neuronske mreže).

“On je sposoban obrađivati različite informacije, kao što su video i zvuk”- istaknuo je profesor sveučilišta Vladimir Sirjamkin.

Projekt realizira međunarodni laboratorij Centra za izvrsnost “Inteligentni tehnički sustavi” Tomskog sveučilišta u kojem rade znanstvenici iz Rusije, Njemačke, Bugarske, Ukrajine, Bjelorusije i Kazahstana.

Oni trenutno rade na glavnom sustavu robota koji predstavlja inteligentni sustav upravljanja. Na kraju bi umjetni mozak trebao biti pandan biološkog modela.

“Pred nama je ogroman posao, ali vrlo važan korak je već učinjen – uspjeli smo otkriti tajnu moždane neuronske mreže. U našem fizičkom modelu, kao i u ljudskom mozgu, odvija se formiranje novih neuronskih mreža i gašenje postojećih. Kod čovjek je to proces zaboravljanja”- ističe glavni konsktruktor Vladimir Šumilov.

Po mišljenju znanstvenika, mogućnosti za korištenje njihove umjetne inteligencije su neograničene. Ona bi mogla pomoći liječnicima u istraživanju i liječenju različitih vrsta amnezije, kao i Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Uzrok tih patologija najčešće je oštećenje neuronskih veza ili prestanak rada neurona.

Na sveučilištu dodaju da bi stručnjaci mogli koristiti umjetni mozak za modeliranje patoloških stanja i da na temelju stečenog iskustva biraju metode njihovog liječenja pomoću lijekova.

Pored toga, umjetni nositelj prirodne inteligencije može se ugrađivati u “pametne” robotske sustave i neuroračunala.
 
(fakti.org,youtube/uredio:nsp)

Izgubiti zdrav um je strašna stvar, ali zbog umjetnih kemikalija, prijetnja funkcijama mozga i uništenju stanica je uvijek prisutna.

Ovo su potencijalno najuvjerljiviji počinitelji štete umu, ali dobra vijest je da postoje jednostavni načini kako ih izbjeći.

Fluor

Odluka za dodavanje fluora u većinu javnih sustava pitke vode kao način borbe protiv karijesa možda je imala najviše opasnosti i veliki učinak na mozgove ljudi diljem nekih država.

Fluor Action Network (FAN) je izvijestio o istraživanju koje je pokazalo da je fluorid povezan s nižim kvocijentom inteligencije, čak i sa granicama do koje se dodaje fluor u američke zalihe vode. Sve u svemu, FAN je izjavio da već 34 studije sada povezuju fluor u vodi sa nižim razinama inteligencije kod ljudi, dok mnoge druge studije povezuju fluorid sa poteškoćama u učenju i pamćenju, fetalnim oštećenjem mozga i izmijenjenim neurobihevioralnim funkcijama.

Jedna studija pod pokroviteljstvom UNICEF-a utvrdila je da se IQ smanjio na razinama fluorida u vodi od samo 0,88 mg/l, razine koja se smatraju unutar optimalnog raspona i dodaju u sustave pitke vode koji služe više od 200 milijuna Amerikanaca svaki dan.

Uklanjanje fluorida iz vašeg vodovoda je često tako jednostavno kao npr. instaliranje filtra kvalitetnu vodu.

Teški metali

Teški metali su posebno zlokobni toksini koji se ne mogu lako ukloniti, ali su uobičajena pojava u tijelima i mozgu milijuna ljudi zahvaljujući cjepivima, stomatološkim zahvatima, poljoprivrednim kemikalijama, industrijskom onečišćenju, ribi, piletini i još mnogo toga.

Možda su najviše osjetljive na traumatske štete mozga uslijed izlaganju teškom metalu (živa) – novorođene bebe koje tek razvijati svoju krvno-moždanu barijeru i općenito su podvrgnute intenzivnom kalendaru cijepljenja kojim se ubrizgava živa izravno u njihovo tijelu.

Kod djece sa genetkim predispozicijama, kao što neispravnosti enzima odgovornih za detoksikacije teških metala, prenatalna i rana postnatalna izloženosti živi dovodi do neuroloških oštećenja koji se očitju kao autistični simptomi.

Robert Nash Dr., sugerira da toksični učinci žive mogu izazvati širok spektar povezanih bolesti mozga, uključujući Alzheimerovu bolest, autizam, amiotrofne lateralne skleroze, multiple skleroze, Parkinsonovu bolest i neurološke bolesti.

Kako bi se osigurali od budućih trovanja teškim metalima, izbjegavajte cijepljenje protiv gripe, plombe od žive i ostale kemikalije, i poduzmite mjere opreza kad konzumiranje plodova mora.

Umjetni zaslađivači

Želja za nula kalorijskim sladilima proizvodi pravu poplavu umjetnih sladila, a negativni učinci na mozak su dobro dokumentirani. Oni se nalaze u gaziranim pićima, jogurtu, gumama za žvakanje, umaku za kuhanje, stolnim sladilima, vodama sa okusom, žitaricama i proizvodima bez šećera.

Aspartam nastaje tako da se genetski modificirana bakterija E.Coli nacijepljuje na kanalizacijsku vodu (punu fekalija), a sekret bakterije je bijela supstanca – aspartam.

Aspartam je kombinacija kemikalija, odnosno aspartamske kiseline (amino kiseline s podražajnim učinkom na moždane stanice), metanola i fenilalanina, a znanstvenici ga stavili na sam kraj toksičnosti. Kad se aspartam razgrađuje, on stvara kemijski spoj koji uzrokuje tumor.

Devedeset različitih simptoma su dokumentirani kao rezultat konzumacije aspartama, uključujući napade anksioznosti, suludi govor, depresije i migrene.

Izbjegavajte umjetna sladila, čitajući sastojke na proizvodima i izbjegavanje proizvoda navedeni iznad. FDA je također nedavno odobrila takozvani AminoSweet, tako da se čuvate i od toga također.

Mononatrijev glutamat (MSG)

MSG je oblik koncentrirane soli koja se dodaje hrani kako bi se poboljšao okus. MSG je prvi put korišten u vojnim obrocima da im daje bolji okus, ali je uskoro usvojen od strane cjelokupne prehrambene industrije.

Dr. Blaylock, istaknuti neurokirurg i autoritet na području pobudnih toksina kao što su MSG, otkrio je tiho oštećenje mozga, a tijekom vremena je vidio uništavanje velikih dijelova mozga koji su vodila do uzroka Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest i druge bolesti mozga.

Najbolji način da se to izbjegne je da prestanete jesti prerađenu hranu, ili da ga potražite u sastojcima, uglavnom kao mononatrijev glutamat ili ekstrakt kvasca.
 
 
(preveo:mag.Alfred Bošković/uredio:nsp)

Pogledajte ovu sliku iznad naslova i, zapitajte se: Ako poljoprivednici trebaju biti ovako obučeni kada kontroliraju urod usjeva GM kukuruza, kada on, od ovog trenutka na slici, postoji siguran za ljudsku upotrebu u našem tanjuru?

Moms Across America, dobile su nedavno izveštaj usporedne analize GMO i običnog kukuruza, sa rezultatima koji su… pa, prilično upozoravajući. Naime, količina formaldehida i glifosata u GMO kukuruzu je visoko toksična i veoma opasna za ljudsko zdravlje, a GM kukuruz je bukvalno očišćen od svojih vrijednih nutritivnih sadržaja, što u značajnoj mjeri mijenja cijelu sliku ove žitarice u tradicionalnom prepoznavanju njenih svojstava.

Studiju provedenu tokom prošle godine, pod imenom The Corn Comparison Report, dostavila je organizacija Profit Pro, a objavila grupacija Moms Across America, grupa posvećena podizanju svijesti o opasnostima GMO.

Usporedna analiza kukuruza detaljno prikazuje nutritivne nedostatke GM kukuruza uspoređujući ga sa običnim, organskim kukuruzom. Izvještaj otkriva visok nivo glifosata u GM kukuruzu, kao i točne količine vitalnih nutritijenata koji su bukvalno isisani iz genetski modificiranog kukuruza.

GMO kukuruz: jedno veliko nutritivno NIŠTA

Na uporednom uzorku GMO i tradicionalnog kukuruza u težinama od oko 27 kg (oko 60 lb), utvrđeno je da:

Pravi kukuruz ima čak 7 puta više mangana od genetski modificiranog.

Pravi kukuruz ima čak 437 puta više kalcija od genetski modificiranog.

Pravi kukuruz ima čak 56 puta više magnezija od genetski modificiranog.

Pravi kukuruz ima čak 16 puta više kalija od genetski modificiranog.

 1 ppm (part per million) = 0.998859 miligrama (crveno u tablici označeni štetni sastojci, otrovi)

Ako pogledate ovaj tekst u kojem je kratko opisano kako i zašto kukuruz čuva naše srce, onda ćete shvatiti da u GM kukuruzu nema niti jednog nutritivno vrijednog elementa koji bi opravdao tradicionalno zdravu ulogu kukuruza u našoj prehrani.

U kukuruzu se nalaze dobre masti i dobra ulja, fitosteroli koji reguliraju krvni pritisak i čine da naše srce bude jako i zdravo. Kukuruz sadrži i željezo, bakar, mangan, fosfor, magnezij ali i vitamin E. Uz ovakvu kombinaciju minerala i vitamina i vlakana, kukuruz se nalazi na na visokom mjestu liste namirnica koje preveniraju rak debelog creva.

Formaldehid i glifosat

Količina formaldehida pronađena u GM kukuruzu je značajno velika (crvenim slovima u gornjoj tablici).

Formaldehid je svrstan u otrove i ne smije se dodavati hrani, ali se u nekim namirnicama (na primjer, u ribi) može naći prirodno, u manjim količinama. Iako prema WHO kancerogeni efekat formaldehida unošenjem preko hrane nije utvrđen, primjera radi, u našoj zemlji, prema propisima dozvoljena količina formaldehida u vodi je 0,5 mikrograma/l. Neke studije su pokazale da je 0.97 mg formaldehida otrovno za životinje i da će one, osjete li ga, odbiti jesti hranu koja ga sadrži.

Glifosat, otrovni herbicid, pokazao je u nekim testovima provedenim u EU, da uzrokuje ozbiljno oštećenje jetre kod životinja čak i u količinama od 0.0001 mg u vodi.

Jedno novije istraživanje dokazalo je da glifosat uzrokuje autizam, Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest.

Monsanto, glavni proizvođač i distributer ovog herbicida, reklamirao je svoj patentirani proizvod pod nazivom Round Up (na našem tržištu se nalazi herbicid pod nazivom Total) kao biorazgradiv i neštetan za biljku, zemlju i cijeli ekološki sustav, ali je na sudu izgubio protiv onih koji su utvrdili da sve to nije točno, i zabranjeno mu je da se lažno reklamira.

Ovo je još jedna studija o štetnosti i nutritivnoj manjkavosti genetski modificiranih organizama, koju su mainstream mediji ignorirali ili zataškali.

GMO je rat za profit i svjetski monopol nad proizvodnjom hrane, ne sredstvo za rješavanje gladi u svijetu.

 

 
(mooshema.com, youtube.com/uredio:nsp)

Šećer je jedna od najopasnije tvari na svijetu, koja služi kao hrana. Njezino djelovanje se uspoređuje sa najopasnijim drogama. Ovdje navodimo spisak razloga zašto treba ruducirati i prestati konzumirati šećer u dnevnoj prehrani.

1. Šećer može potisnuti imunološki sustav.
2. Šećer narušava odnose minerala u tijelu.
3. Šećer može uzrokovati hiperaktivnost, anksioznost, poteškoće u koncentraciji, i ćudljivost kod djece.
4. Šećer može proizvesti znatan porast triglicerida.
5. Šećer doprinosi slabljenju obrane protiv bakterijskih infekcija (zaraznih bolesti).
6. Šećer uzrokuje gubitak funkcije i elastičnosti tkiva, što više šećera jedete to više gubite elastičnost i funkcionalnost tkiva.
7. Šećer reducira lipoprotein visoke gustoće.
8. Šećer dovodi do nedostatka kroma.
9. Šećer dovodi do raka jajnika.
10. Šećer može jako brzo povećati razinu glukoze.
11. Šećer uzrokuje nedostatak bakra.
12. Šećer ometa apsorpciju kalcija i magnezija.
13. Šećer može uzrokovati da su oči više ranjive na starosne makularne degeneracije.
14. Šećer podiže razinu neurotransmitera: dopamin, serotonin, i norepinefrin.
15. Šećer može uzrokovati hipoglikemiju.
16. Šećer može proizvesti kiseli probavni trakt.
17. Šećer može uzrokovati nagli porast razine adrenalina kod djece.
18. Šećer može uzrokovati malapsorpciju koja je česta kod bolesnika s funkcionalnom bolesti crijeva.
19. Šećer može uzrokovati prerano starenje.
20. Šećer može dovesti do alkoholizma.
21. Šećer može uzrokovati karijes.
22. Šećer pridonosi pretilosti
23. Visoki unos šećera povećava rizik od Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa.
24. Šećer može uzrokovati promjene koje su često kod osoba s želučanim ili duodenalnim ulkusom.
25. Šećer može uzrokovati artritis.
26. Šećer može uzrokovati astmu.
27. Šećer uvelike pomaže nekontroliranom rastu Candida albicans (kvaščeva infekcija).
28. Šećer može uzrokovati žućne kamence.
29. Šećer može uzrokovati bolesti srca.
30. Šećer može uzrokovati upalu slijepog crijeva.
31. Šećer može uzrokovati hemoroide.
32. Šećer može uzrokovati proširene vene.
33. Šećer može povisiti glukozu i inzulin kod korisnika oralnih kontraceptiva.
34. Šećer može dovesti do parodontnih bolesti.
35. Šećer može dovesti do osteoporoze.
36. Šećer pridonosi kiselosti sline.
37. Šećer može uzrokovati smanjenje osjetljivosti na inzulin.
38. Šećer može smanjiti količinu vitamina E (alfa-tokoferol) u krvi.
39. Šećer može smanjiti hormon rasta.
40. Šećer može povećati razinu kolesterola.
41. Šećer može povećati sistolički krvni tlak.
42. Visoke količine unosa šećera povećavaju krajnje produkte napredne glikozilacije (AGEs) (Šećer se veže za non-enzimatski protein)
43. Šećer može ometati apsorpciju proteina.
44. Šećer uzrokuje alergije na hranu.
45. Šećer može doprinijeti dijabetesu.
46. Šećer može uzrokovati toksemiju tijekom trudnoće.
47. Šećer može doprinijeti ekcemu kod djece.
48. Šećer može uzrokovati kardiovaskularne bolesti.
49. Šećer može oštetiti strukturu DNA
50. Šećer može promijeniti strukturu proteina.
51. Šećer može uzrokovati starenje kože mijenjajući strukturu kolagena.
52. Šećer može izazvati katarakte.
53. Šećer može uzrokovati emfizem.
54. Šećer može uzrokovati aterosklerozu.
55. Šećer može promicati podizanje lipoproteina niske gustoće (LDL).
56. Visoki unos šećera može utjecati na fiziološke homeostaze mnogih sustava u tijelu.
57. Šećer smanjuje sposobnost enzima da funkcionira.
58. Šećer više unose osobe koje imaju Parkinsonovu bolest.
59. Šećer može povećati veličinu jetre tako što se stanice jetre dijele.
60. Šećer može povećati količinu jetrene masti.
61. Šećer može povećati veličinu bubrega i proizvesti patološke promjene u bubregu.
62. Šećer može oštetiti gušteraču.
63. Šećer može povećati retenciju tjelesne tekućine.
64. Šećer je neprijatelj # 1 crijevne peristaltike.
65. Šećer može uzrokovati mijopiju (kratkovidost).
66. Šećer može narušiti obloge kapilara.
67. Šećer može uzrokovati krhke tetive.
68. Šećer može uzrokovati glavobolje, uključujući i migrene.
69. Šećer igra ulogu u raku gušterače kod žena.
70. Šećer može negativno utjecati na ocjene i uspjeh školske djece i izazvati poremećaje učenja.
71. Šećer može uzrokovati depresiju.
72. Šećer povećava rizik od karcinoma želuca.
73. Šećer može uzrokovati dispepsiju (probavne smetnje).
74. Šećer može povećati rizik od dobivanja gihta.
75. Šećer može povećati razinu glukoze u oralnom testu tolerancije na glukozu tijekom probave složenih ugljikohidrata.
76. Šećer može povećati reakciju inzulina kod ljudi koji konzumiraju velike količine šećera u odnosu na nisko-šećernu prehranu.
77. Prehrana bogata rafiniranim šećerom smanjuje sposobnost učenja.
78. Šećer može uzrokovati manje učinkovito funkcioniranje dvaju krvnih proteina, albumina, i lipoproteina, koji mogu smanjiti sposobnost tijela da upravlja masnoćama i kolesterolom.
79. Šećer može doprinijeti Alzheimerovoj bolesti.
80. Šećer može uzrokovati ljepljivost trombocita.
81. Šećer može uzrokovati hormonsku neravnotežu, a neki hormoni postaju manje aktivni dok drugi postaju preaktivni.
82. Šećer može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
83. Prehrana bogata šećerom može izazvati slobodne radikale i oksidativni stres.
84. Visoko šećerna prehrana može dovesti do bilijarnog raka trakta.
85. Visoko šećerna potrošnja kod trudnih adolescenata je povezana s dvostruko-povećanim rizikom za prerano rođenje dijeteta (eng. SGA).
86. Visoka potrošnja šećera može dovesti do značajnog smanjenja trajanja trudnoće kod adolescenata.
87. Šećer usporava vrijeme putovanja hrane kroz probavni trakt.
88. Šećer povećava koncentraciju žučnih kiselina u stolici i bakterijskih enzima u debelom crijevu. To može mijenjati žuč da počne proizvoditi rak-uzrokujuće spojeve i rak debelog crijeva.
89. Šećer povećava estradiol (najpotentniji oblik prirodnog estrogena) kod muškaraca.
90. Šećer se kombinira i uništava fosfatazu, enzim, što čini proces probave težim.
91. Šećer može biti faktor rizika raka žučnog mjehura.
92. Šećer je tvar koja stvara ovisnost.
93. Šećer može biti opojan, sličan alkoholu.
94. Šećer može pogoršati PMS.
95. Šećer koji se daje nedonoščadi može utjecati na količinu ugljičnog dioksida kojeg oni proizvode.
96. Smanjenje unosa šećera može povećati emocionalnu stabilnost.
97. Brza apsorpcija šećera promiče prekomjeran unos hrane kod pretilih ispitanika.
98. Šećer može pogoršati simptome djece sa poremećajem pažnje (ADHD).
99. Šećer negativno utječe na elektrolite mokraćnog sastava.
100. Šećer može usporiti sposobnost funkcioniranja nadbubrežne žlijezde.
101. Infuzija (intravensko hranjenje) šećernom vodom može spriječiti protok kisika do mozga.
102. Visoki unos saharoze može biti važan faktor rizika kod raka pluća.
103. Šećer povećava rizik od dječje paralize.
104. Visoki unos šećera može izazvati epileptične napadaje.
105. Šećer uzrokuje visok krvni tlak kod pretilih ljudi.
106. U Odjelima Intenzivne Njege, ograničavanje šećera spašava živote.
107. Šećer može izazvati smrt stanica.
108. Šećer može uzrokovati povećanje količine hrane koju jedete.
109. U maloljetnim rehabilitacijskim kampovima, kada se djeca stave na prehranu sa manje šećera, događa se 44%-tni pad antisocijalnog ponašanja.
110. Šećer može dovesti do raka prostate.
111. Šećer dehidrira novorođenčad.
112. Šećer može uzrokovati niske težine kod rođenja beba.
113. Veća potrošnja rafiniranog šećera je povezana s lošijim ishodom shizofrenije
114. Šećer može povisiti razine homocisteina u krvi.
115. Slatka hrana povećava rizik od raka dojke.
116. Šećer je faktor rizika kod raka tankog crijeva.
117. Šećer može uzrokovati rak grkljana.
118. Šećer zadržava sol i vodu u tijelu.
119. Šećer može pridonijeti blagom gubitku pamćenja.
120. Više 10-godišnje djece troši gazirana pića, nego mlijeka.
121. Šećer može povećati ukupnu količinu hrane koja se konzumira.
122. Izlaganje novorođenčadi šećeru rezultira povećanoj sklonosti prema saharozi u odnosu na vodu, kod djece od šest mjeseci do dvije godine starosti.
123. Šećer uzrokuje zatvor.
124. Šećer uzrokuje proširene vene.
125. Šećer može uzrokovati propadanje mozga u žena kod predijabetske faze i dijabetesa.
126. Šećer može povećati rizik od raka želuca.
127. Šećer može uzrokovati metabolički sindrom.
128. Šećer kod trudnica povećava oštećenje neuralne cijevi kod embrija.
129. Šećer može biti čimbenik kod bolesnika s astmom.
130. Veća potrošnja šećera uzrokuje šansu za dobivanje sindroma razdražljive utrobe.
131. Šećer može utjecati na sposobnost mozga da se bavi s nagradama i posljedicama.
132. Šećer može uzrokovati rak debelog crijeva.
133. Šećer može uzrokovati rak endometrija.
134. Šećer može uzrokovati karcinom stanica bubrega.
135. Šećer može uzrokovati tumor jetre.
136. Šećer može povećati upalne markere u krvi pretilih ljudi.
137. Šećer može smanjiti razinu vitamina E u krvi.
138. Šećer može povećati apetit za sva jela.
139. Šećer igra ulogu u etiologiji i nastanku akni.
140. Previše šećera može ubiti vaš ljubavni život.
141. Šećer potkopava školski uspjeh kod djece.
142. Šećer može uzrokovati umor, neraspoloženje, nervozu i depresiju.
143. Šećer je čest izbor pretilih osoba.
144. Linearno smanjenje unosa mnogih hranjivih tvari je povezano s povećanjem ukupnog unosa šećera.
145. Potrošnja visoke fruktoze je bio povezana s bolestima jetre.
146. Šećer se dodaje kao rizik od karcinoma mokraćnog mjehura.

REFERENCE

1. Sanchez, A., et al. “Uloga šećera u ljudskim neutrofilna fagocitozu,” Am J Clin Nutr studenoga 1973;. 261:1180-1184.
Bernstein, J. et al. “Depresija limfocita Transformacija Nakon oralne glukoze Gutanje.” Am J Clin Nutr 1997;. 30:613.
2. Couzy, F., et al. “Prehrambene Implikacije u interakciji Minerali,” Progresivni Hrana i prehrana Znanost. 17; 1933:65-87.
3. Goldman, J. et al. “Bihevioralni Učinci saharoze na predškolsku djecu.” J Nenormalan Dijete psihologije 1986;. 14 (4) :565-577.
4. Scanto, S. i Yudkin, J. “Utjecaj Prehrambenog saharoze na lipide u krvi, inzulin u serumu trombocita ljepljivost i tjelesne težine u ljudskim dragovoljaca.” J Postgrad Med 1969;. 45:602-607.
5. Ringsdorf, W., Cheraskin, E. i R. Ramsay “Saharoza, neutrofilna Fagocitoza i otpornost na bolesti”, Stomatološka Surv. 1976; 52 (12) :46-48.
6. Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American. Svibnja 1987:90.
Lee, AT i Cerami, A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci. 663:63-67.
7. Albrink, M. i Ullrich IH “Interakcija Prehrambenog saharoze i vlakna na serumske lipide u zdravih mladih ljudi FED visoke ugljikohidratima dijeta.” Am J Clin Nutr 1986;. 43:419-428.
Pamplona, ​​R. et al. Mehanizmi Glikacija u aterogeneze Med hipoteze ožujka 1993.;. 40 (3) :174-81.
8. Kozlovsky, A., et al. “Učinci Prehrana bogata jednostavne šećere o mokraćnog kroma gubitke.” Metabolizam lipnja 1986;. 35:515-518.
9. Takahashi, E., Tohoku University School of Medicine, holističkog zdravlja Digest. Listopada 1982:41.
10. Kelsay, J. et al. “Dijete. Visoka u glukoza ili saharoza i mladih žena” Am J Clin Nutr 1974;. 27:926-936.
Thomas, BJ, i sur. Odnos uobičajenu prehranu do posta Koncentracija plazma inzulina i inzulin odgovor na oralnu glukoza, Hum Nutr Clin Nutr 1983; 36C (1):. 49_51.
11. Polja, M.., Et al. “Utjecaj nedostatak bakra na metabolizam i ugibanja u štakori hranjeni saharoza ili škrob dijetama,” Am J Clin Nutr 1983;. 113:1335-1345.
12. Lemann, J. “Dokaz da Glukoza Gutanje priječi Net renalna tubularna reapsorpcija kalcija i magnezija.” Am J Clin Nutr 1976;. 70:236-245.
13. Chiu, C. Am J Clin Nutr srpnja 2007;. 86:180-188
14. “Šećer, bijelo brašno Povlačenje proizvodi kemijske odgovor.” Ovisnosti pismo. Srpnja 1992:4.
15. Dufty, William Sugar Blues (New York: Warner Books, 1975)…
16. Ibid..
17. Jones, TW, et al. Poboljšana Adrenomedullary odgovor i povećana osjetljivost na Neuroglygopenia: temeljnih mehanizama negativan utjecaj šećera Gutanje kod djece J Pedijatrija.. Veljače 1995; 126:171-7.
18. Ibid..
19. Lee, ATand Cerami A. “. Uloga glikozilacije u Aging” Anali New York Academy of Science 1992;. 663:63-70.
20. . Abrahamson, E. i Peget, A. tijelo, um i šećer (New York: Avon, 1977.)
21. Glinsmann, W., et al. Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila. FDA Izvješće šećera Task Force. 1986:39.
Mäkinen KK sur. . Nacrtna Izvješće o učincima 16_month ksilitol Chewing_Gum Programa naknadne na 40_Month saharoze desni Programa Karijes istraživanje 1998;. 32 (2) 107-12.
Riva Touger-Decker i Kor van Loveren, šećeri i karijesa.
Jesam. J. Clin.Nutr. Listopada 2003, 78:881-892.
22. Oduševljen, H., et al. “Nutrient intake, pretilosti, dijabetesa i.” Brit Med J. 1989; 1: 655-658.
23. Tragnone, A. i sur. Prehrambene navike kao rizični čimbenici za upalne bolesti crijeva Eur J Gastroenterol Hepatol siječnja 1995.;. 7 (1) :47-51.
24. Yudkin, J. Slatko i opasno. (New York, Bantam Books: 1974), 129.
25. Darlington, L., Ramsey, et al. . “Placebo-kontrolirana, slijepih studija Prehrambenog manipulacije terapije kod reumatoidnog artritisa,” Lancet veljače 1986; 8475 (1) :236-238.
26. Ovlasti, L. “Osjetljivost: Vi reagiraju na ono što jedete.” Los Angeles Times veljače 12, 1985.
Cheng, J. et al. Prethodno Klinička studija na korelacija između alergijskog rinitisa i prehrambenih čimbenika Lin Chuang Er Bi Yan Hou Ke Za Zhi kolovoz 2002;. 16 (8) :393-396.
27. Crook, WJ Kvasac Veza (TN: Profesionalne Knjige, 1984)..
28. Heaton, K. “Sweet Put do žučnih kamenaca.” Brit Med J. 14. travnja 1984; 288:1103-1104.
. Misciagna, G., i dr. Am J Clin Nutr 1999;. 69:120-126.
29. Yudkin, J. “Šećer Potrošnja i infarkta miokarda.” Lancet 6. veljače 1971;. 1 (7693) :296-297.
Šah DJ, et al. Pogubnost Šećer i zaštitni učinci škroba na kardiološkog pregradnja, kontraktilne disfunkcije, a mortalitet kao odgovor na pritisak preopterećenja. Am J Physiol srca circ Physiol. Rujna 2007; 293 (3): H1853-H1860
30. Prione, T. saharin bolest (Novi Kanaan, CT: Keats Publishing, 1974)..
31. op. cit..
32. Prione, T. i Campbell, G. dijabetes, koronarne tromboze i saharin bolesti. (Bristol, Engleska, John Wright i Sinovi, 1960).
33. Behall, K. “. Utjecaj estrogena Sadržaj oralnih kontraceptiva i potrošnja saharoze na vrijednosti parametara krvi” Bolest Abstracts International-1982;. 431-437.
34. Glinsmann, W., et al. . Procjena zdravstveni aspekti šećer sadržan u ugljikohidrata sladila FDA Izvješće šećera Task Force 1986;. 39:36 _38.
35. Tjaderhane, L. i Larmas, M. visoke Saharoza Dijeta Smanjuje mehaničke čvrstoće kostiju u Uzgoj štakora. Am J Clin Nutr. 1998:128:1807-1810.
36. Wilson RF i Ashley FP Učinci eksperimentalnu Varijacije u prehrambenim unos šećera i oralnu higijenu na biokemijsko sastavu i pH Besplatna Glatka površina i aproksimalnih plaketa J Dent Res lipnja 1988;.. 67 (6) :949-953
37. Beck-Nielsen H., et al. Učinci prehrane na staničnoj inzulinske obvezujuća i osjetljivost na inzulin u mladih zdravih ispitanika “Dijabetes 1978;.. 15:289-296.
38. Mohanty P. et al. Glukoza izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita J Clin Endocrin metabolička kolovoz 2000;.. 85 (8) :2970-2973.
39. Gardner, L. i Reiser, S. “Učinci Prehrambenog ugljikohidrata na posta razinama ljudskog hormona rasta i kortizola.” Zbornik Soc Exp Med Biol 1982;. 169:36-40.
40. Ma Y. i sur. . Udruga Između unos ugljikohidrata i razine lipida u serumu J Am Coll Nutr travnja 2006;. 25 (2) :155-163
41. . Preuss, HG Šećer-induciranih krvnog tlaka Povišenja Preko životni vijek Tri Substrains od Wistar štakora J Am Coll od Nutr 1998;. 17 (1) 36-37.
42. Furth, A. i Harding, J.: “Zašto Šećer je loše za vas.” New Scientist 23. rujna 1989;. 44.
43. Lee AT, Cerami A. Uloga glikozilacije u Starenje Ann NY Acad Sci 21. studenog 1992;.. 663:63-70.
44. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery: 1988)..
. 45 Henriksen H. B ., a Kolset SO . . Tidsskr Niti Laegeforen 6. rujna 2007; 127 (17) :2259-62.
46. Prione, T.: saharin bolest (Novi Kanaan Ct: Keats Publishing, Inc, 1974). 0,131.
47. Ibid.. 132.
48. Vaccaro O., et al. . Odnos Postload glukoze u plazmi mortaliteta s 19 godine praćenja Diabetes Care listopad 15,1992;. 10:328-334.
Tominaga, M., et al, smanjena tolerancija glukoze je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, ali ne natašte. Diabetes Care. 1999:2 (6) :920-924.
49. Lee, AT i Cerami, A. “modifikacije proteina i nukleinskih kiselina po reducirajući šećeri: moguća uloga u starenja.” Priručnik za biologiju starenja (New York: Academic Press, 1990.)..
50. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
51. Dyer, DG, et al. “Akumulacija Maillard reakciju proizvoda u kožu Collagen u dijabetes i starenje.” J Clin Invest. 1993:93 (6) :421-422.
52. Veromann, S. et al. Dijetalna Šećer i sol predstavljaju stvarne faktori rizika za razvoj katarakte Ophthalmologica srpanj-kolovoz 2003;.. 217 (4) :302-307.
53. Monnier, VM “Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja.” J Gerontol. 1990:45 (4) :105-110.
54. Schmidt AM et al. Aktivacija receptora za napredne proizvode glikozilacije kraj: mehanizam za kronične vaskularne disfunkcije u dijabetičara Vasculopathy i ateroskleroza circ Res ožujak 1999 19; 84 (5) :489-97…
55. Lewis, GF i Steiner, G. Akutni učinci inzulina u kontroli VLDL proizvodnje u ljude. Posljedice za inzulin otporne Državna Diabetes Care travnja 1996;.. 19 (4) :390-3
R. Pamplona, ​​M.. J., et al. “Mehanizmi Glikacija u aterogeneze.” Med hipoteze 1990;. 40:174-181.
56. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
57. Appleton, N. lizati naviku Sugar (New York: Penguin Putnam Avery, 1988)..
58. Hellenbrand, W. Dijeta i Parkinsonova bolest. Moguću ulogu u prošloj unos specifične hranjive. Rezultati iz self-primjenjenog Hrana frekvencije upitnika u case-control studije neurologiju rujna 1996.;. 47 (3) :644-650
Cerami, A., et al. “Glukoza i starenja.” Scientific American svibnja 1987:. 90.
59. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness Mar-travanj 1991:. 34-38.
60. Scribner, KB sur. Masne jetre i povećana pretilost u Mice konzumiranja Brzo vs Polako upija ugljikohidrata. Pretilost. 2007; 15:2190-2199.
61. Yudkin, J., Kang, S. i Bruckdorfer, K. “Učinci velikih količina šećera.” Brit J Med 22. studenoga 1980;. 1.396.
62. Goulart, FS “Are You Šećer Smart?” Američki fitness ožujak-travanj 1991:. 34-38
63. Ibid..
64. Ibid..
65. Ibid..
66. Ibid..
67. Nash, J. “. Zdravlje kandidati” Bit Jan 1992-1923:. 79-81.
68. Grand, E. “Alergije na hranu i migrene.” Lancet. 1979:1:955-959.
69. . Michaud, D. Dijetalna šećera, glikemijski teret i rizik od raka gušterače u prospektivna studija J Natl Cancer Inst 4. rujna 2002;. 94 (17) :1293-300.
70. Schauss, A. Dijeta, kriminal i delinkvencije (Berkley Ca; Parker Kuća, 1981)..
71. Peet, M. “Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza.” Brit J Psych 2004; 184:404-408..
72. Cornee, J. et al. “Case-control studije karcinoma želuca i prehrambene čimbenike u Marseilleu, u Francuskoj”, Eur J Epidemiol 1995;. 11:55-65.
73. Yudkin, J. Sweet and Dangerous (New York: Bantam Books, 1974). 129.
74. . Choi HK, a Curhan G bezalkoholnih pića, fruktoza potrošnja i rizik od gihta kod muškaraca:… prospektivna studija skupine British Medical Journal veljače 9,2008; 336 (7639) :309-312.
75. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986:43;. 151-159.
76. Reiser, S. et al. . Učinci šećera na Indeksi na toleranciju glukoze u čovjeka “Am J Clin Nutr 1986;. 43:151-159.
77. Molteni, R, et al. Visoke masnoće, rafinirani šećer Dijeta Smanjuje hipokampusa Brain-izvedeni Neurotrophic Factor, neurona plastičnosti i učenje neuroznanosti 2002;.. 112 (4) :803-814.
78. . Monnier, V., Neenzimsko glikozilacija, Maillard reakciju i proces starenja J Gerontol 1990;. 45:105-111.
79. Frey, J. Ima li šećera u Alzheimerova bolest Annales de Biologie Clinique 2001;?. 59 (3) :253-257.
80. Yudkin, J. “. Metabolički promjena uzrokovane šećera u odnosu na srčanih bolesti i dijabetesa” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :5-8.
81. Ibid..
82. Blacklock, NJ, “Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone.” Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1-2) :9-12.
Curhan, G., et al. Koristite pića i rizika za bubrežnih kamenaca u žena. Ann Inter Med. 1998:28:534-340.
83. . Ceriello, A. Oksidativni stres i Glikemijski Uredba Metabolizam veljače 2000;. 49 (2 Suppl 1) :27-29.
84. Moerman, CJ, i sur. Dijetalna unos šećera u etiologiji bilijarnog trakta raka Internat J Epidemiol travnja 1993;.. 2 (2) :207-214.
85. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu među trudnice adolescenata Am J Nutr lipnja 1997;.. 1113-1117.
86. Ibid..
87. Bostick, RM, et al. “Šećer, Meat.and unos masti i Non-prehrambene Čimbenici rizika za rak debelog crijeva incidencija u Iowi žene.” Rak Uzroci i kontrole. 1994:5:38-53.
88. Ibid..
Kruis, W., et al. “Učinci dijeta niskima i visokim udjelom šećera na Gut Transit, žučne kiseline metabolizam i bakterijsku fermentaciju Gut 1991;.. 32:367-370.
Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje, pretilost i Pedijatrija ožujka 1999.;. 103 (3) :26-32.
89. Yudkin, J i EISA, O. Dijetalna Saharoza i estradiol Koncentracija u mladih muškaraca. Ann Nutr metabolička. 1988:32 (2) :53-55.
90. Lee, AT i Cerami A. “Uloga glikozilacije u starenje.” Ann NY Acad Sci 1992;. 663:63-70.
91. . Moerman, C. et al “Dijetalna unos šećera u etiologiji žučni mjehur raka mokraćnog sustava.” Internat J spo travnja 1993;. 22 (2) :207-214.
92. Avena NM Dokaz za šećer ovisnosti: Bihevioralni i Nuerochemical učinci povremena, prekomjernoj unos šećera Neurosci Biobehav Rev 2008; 32 (1) :20-39..
Colantuoni, C., et al. Dokazi To Intermitentna, Prekomjerni unos šećera uzrokuje endogenog opioidnog ovisnost Obes Res lipnja 2002;.. 10 (6) :478-488.
93. Ibid..
94 Pismo Edell Zdravlje rujna 1991;.. 07:01.
95. Sunehag, AL, i sur. Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999;.. 48 7991 – 8000).
96. Christensen L. et al. Utjecaj dijetetski promjene na emocionalne nevolji. J Abnor psihologa. 1985; 94 (4) :565-79.
97. Ludwig, DS, i sur. Visoki glikemijski indeks namirnice, prejedanje i pretilost Pedijatrije Mar1999;.. 103 (3) :26-32.
98. Girardi, NL otupjela catecholamine Odgovori nakon glukoza Gutanje u djece s poremećajem deficita pažnje Pedijatrija Res 1995;.. 38:539-542.
.. Berdonces, JL Pozornost deficit hiperaktivnost i infantilne Otk Enferm siječnja 2001; 4 (1) 11-4
99. . Blacklock, NJ Saharoza i Idiopatska Bubrežna Stone Prehrana i zdravlje 1987;. 5 (1 & 2) :9-17.
100. Lechin, F. et al. Učinci oralnoga glukoze opterećenje na plazma neurotransmitori u ljude Neurophychobiology 1992;.. 26 (1-2) :4-11.
101. Arieff, AI IVS šećera vode može Cut Off kisika do mozga. Veterani uprava Medical Center u San Francisco San Jose Mercury;. 12. lipnja / 86.
102. De Stefani, E. Dijetalna Šećer i raka pluća: Studija slučaja kontrola u Urugvaju Nutr i rak 1998; 31 (2):.. 132_7.
103. Sandler, BP Dijeta Sprječava Polio (Milwakuee, WI,: Lee zaklada za prehrambene znanosti, 1951)..
104. Murphy, P. Uloga šećer u epileptičnim napadajima. Townsend Letter za liječnici i pacijenti. Svibnja, 2001.
105. Štern, N. & Tuck, M. Patogeneza hipertenzije u šećernom bolešću. Šećerna bolest, temeljna i klinički test. 2. izdanje, (Fil: Lippincott Williams & Wilkins, 2000) 943-957.
106. Christansen, D. Critical Care: Šećer Limit spašava živote Znanost Vijesti 30. lipnja 2001; 159:404…
107. Donnini, D. et al. Glukoza može izazvati stanične smrti kroz slobodni radikali posredovane mehanizam. Biochem Biohhys Res komu. 15. veljače, 1996:219 (2) :412-417.
108. Levine, AS, i sur. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti Am J Nutr 2003 133:831 S-834S..
109. Schoenthaler, S. Probni Los Angeles Odjel Dijeta-Ponašanje program: Jesam Empirijska analiza šest institucionalnim okruženjima Int J Biosocial Res.. 5 (2) :88-89.
110. Deneo-Pellegrini H,. et al.Foods, hranjive tvari i raka prostate: case-control studije u Urugvaju fra J Cancer 1999 Svibanj; 80 (3-4) :591-7…
111. . Glukoneogenezu u novorođenčadi vrlo niske porodne težine Primanje Total parenteralne prehrane Dijabetes 1999 travanj;. 48 (4) :791-800.
112. Lenders, HAC gestacijske dobi i dojenčad Veličina po rođenju su povezane s unosu kod trudnih adolescenata Am JF Nutr 1998;.. 128:807-1810.
113. Peet, M. Međunarodni Varijacije u ishod shizofrenije i prevalencija depresije u odnosu na nacionalne dijetetski prakse: Ekološka analiza Britanac J Psihijatrija 2004; 184:404-408…
114. Fonseca, V. et al. Učinci visoke masnoće dijeta saharoze na Enzimi u Homosysteine ​​metabolizma u Ratu Metabolizam 200;.. 49:736-41.
115. Potischman, N, et.al. . Povećani rizik od ranoj fazi raka dojke koji se odnose na potrošnji slatke namirnice među ženama manje od 45 godina u Sjedinjenim Američkim Državama “Rak uzrokuje Kontrola 2002 prosinac;. 13 (10) :937-46.
116. Negri. E. et al. Faktora rizika za adenokarcinom tankog crijeva.
Intern J Cancer 1999:82:. I2 :171-174.
117. Bosetti, C. sur. Hrana Grupe i larin rizik od raka: Case-control studije iz Italije i Švicarske Inter J Cancer 2002:100 (3):.. 355-358.
118. Shannon, M. suosjećanja Pogledajte pretežak. CCL obitelji pronađeni. Studeni-Dec.1993. 20 (3) :3-5.
119. Zdravlje Nakon 50. Johns Hopkins Med Pismo. Svibnja 1994.
120 .. Rajeshwari, R. et al. Svjetovni Trendovi u Dječjim Zaslađeni-pića potrošnja (1973-1994): Studija Bogalusa srca. J AM Dijeta izv. prof. Veljača 205; 105 (2) :208-214.
121. Levine, AS sur. “. Šećeri i masti: Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr, 2003; 133:831 S-834S.
122. Booth, DAM sur. “Slatkoća i izbor hrane:. Mjerenje sladila ‘Učinci na usvajanju” Slatkoća Dobbing, J., Ed, (London: Springer-Verlag, 1987)…
123. Cleve, TL Na causation proširenih vena. (Bristol, Engleska, John Wright, 1960.)
124. op. cit..
125. Ket, Y. i sur. Dijabetes, oslabljen glukoze natašte i razvoj kognitivnih oštećenja u starijih žena Neurologija 2004;.. 63:658-663.
126. Chatenoud, Liliane sur. Rafinirani-žitarica usisnog i rizik od raka u odabranim Italiji. Am. J. Clin Nutr. Prosinca 1999; 70:1107-1110.
127. Yoo, S. et al. Usporedba dijetetski unos povezana s metabolizma Faktori rizika sindrom u mladih odraslih osoba: Bogalusa Heart Study Am J Clin Nutr 2004 listopad, 80 (4) :841-848..
128. Shaw, Gary M. i sur. Oštećenje neuralne cijevi povezane s majke Periconceptional unosu od jednostavnih šećera i glikemijski indeks.
Jesam. J. Clin Nutr. Studenog 2003, 78:972-978.
129. Krilanovich, Nicholas J. Fruktoza Zlouporaba, epidemije pretilosti, Specijalne Problemi djeteta, i poziva na akciju Am. . J. Clin Nutr studenoga 2004; 80:1446-1447.
130. .. Jarnerot, G., potrošnja rafiniranog šećera po bolesnika s Crohnovom bolest, ulcerozni kolitis, ili razdražljiv utroba sindrom skand J Gastroenterol 1983 studeni;. 18 (8) :999-1002.
131. Allen, S. “Šećeri i masti:. Neurobiologija naklonosti” Am J Nutr.
2003; 133:831 S-834S.
132. De Stefani E, et al. Saharoza kao čimbenik rizika za rak debelog crijeva i rektuma: Case-control studije u Urugvaju Int J Cancer 5. siječnja 1998; 75 (1) :40-4…
133. Levi F, i sur. . Dijetetski čimbenici i rizika od raka endometrija Rak 1. lipnja 1993;. 71 (11) :3575-3581.
134. Mellemgaard A. i sur. Prehrambene Čimbenici rizika za karcinom bubrežnih stanica u Danskoj Eur J Cancer travnja 1996.;. 32A (4) :673-82.
135. Rogers AE, et al. Nutritivni i Dijetalna Utjecaji na jetre tumorigenesis u miševa i štakora Arch Toxicol Suppl 1987;.. 10:231-43. Pregledajte.
136. Sorensen LB, et al. “Učinak saharoze na upalnih markera u debelih čovjeka” Am J Clin Nutr kolovoz 2005;. 82 (2)
137. Mohanty, Priya, et.al. “Glukoza Izazov Potiče reaktivni kisikovi spojevi (ROS) generacije koje leukocita,” J Clin Endocrinol metabolička .. 2000, kolovoz: 85 (8) 2970-2973.
138. Arumugam V, i sur. “A High-Glycemic Meal Pattern Elicited Increased Subjective Appetite Sensations in Overweight and Obese Women.” Appetite . 2007; [Epub ahead of print].
139. Smith RN et al. “The Effect of a High-protein, Low Glycemic-load Diet Versus a Conventional, High Glycemic-load Diet on Biochemical Parameters Associated with Acne Vulgaris: A Randomized, Investigator-masked, Controlled Trial.” J Am Acad Dermatol 2007;57:247-256.
140. Selva, DM, et al. Monosaccharide-Induced Lipogenesis Regulates the Human Hepatic Sex Hormone-Binding Globulin Gene. J. Clin. Invest. 2007. doi:10.1172/JCI32249.
141. Fu ML, et al. Associatation Between Unhealthful Eating Patterns and Unfavorable Overall School Performance in Children. J Am Diet Assoc. 2007;107(11): 1935-1942. 142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
142. Krietsch, K., et al. Prevalence, Presenting Symptoms, and Psychological Characteristics of Individuals Experiencing a Diet-related Mood-disturbance. Behavior Therapy. 1988;19(4): 593-604.
143. Drewnowski A. et al Taste Preferences in Human Obesity: Environmental and Familial Factors. Am J Clin Nutr. 1991; 54: 635-641.
144. Berglund, M. et al. Comparison of Monounsaturated Fat with Carbohydrates as a Replacement for Saturated Fat in Subjects with a High Metabolic Risk Profile: Studies in the Fasting and Postpr andial States. Am. J. Clin Nut. Dec 1, 2007;86(6):1611 – 1620.
145. Ouyang X. et al. “Fructose Consumption as a Risk Factor for Non-alcoholic Fatty Liver Disease.” J of Hepatol. 2008;48(6):993-999.
146. De Stefani E., et al. “Dietary patterns and risk of bladder cancer: a factor analysis in Uruguay.” Cancer Causes Control , 2008; [Epub ahead of print].
 
NoviSvjetskiPoredak.com