Klimatske promjene se ponovno koriste za socijalni inženjering

Klimatske promjene će uzrokovati izumiranje biljke koje služe za proizvodnju čokolade do 2050. godine, navodi se u izvješću američke Agencije za oceane i atmosferu (NOAA).

NOAA U izvješću tvrdi da će promjena temperature diljem svijeta onemogućiti rast kakao biljke u sljedećih trideset godina.

Zbog globalnog zatopljenja s jedne, a sve veće potražnje za čokoladom s druge strane, za par desetljeća ova bi se biljka mogla naći u opasnosti da potpuno nestane.

Stručnjaci predviđaju kako bi u za nekih 40 godina moglo nestati čokolade jer biljke kakaovca imaju problema s preživljavanjem u sve toplijoj klimi. Drvo kakaovca raste samo na približno 20 stupnjeva sjeverne i južne zemljopisne širine, i to pod specifičnim uvjetima koji podrazumijevaju puno vlage i padalina, piše Daily Mail.

No porast temperature od samo 2.1°C tijekom sljedećih 30 godina mogao bi prouzročiti veliku štetu među biljkama, a samim time i cijeloj čokoladnoj industriji.

Prebacivanje uzgoja u zaštićena područja

Dok živa raste i izvlači sve više vlage iz tla i biljaka znanstvenici smatraju da količina padaline neće porasti dovoljno da bi nadomjestila taj gubitak vlage.

To znači će se uzgajališta kakaovca morati pomaknuti stotine metara u planinske visine gdje se nalaze dobro očuvani parkovi prirodi. Političari u zemljama poput Obale Bjelokosti i Gane, koje proizvode više od polovice svjetske čokolade, suočit će se sa strašnom – nastaviti opskrbljivati svijet s čokoladom ili spasiti umiruće ekosustave.

Prošle su godine stručnjaci predvidjeli da se svijet kreće prema ‘čokoladnom deficitu’ dok su kupci u razvijenim zemljama kupovali sve više slatkiša. Tipičan zapadnjački potrošač pojede u prosjeku 286 čokoladica godišnje.

A za tih 286 čokoladica proizvođači moraju posaditi 10 drveta kakaovca kako bi napravili dovoljno kakaa i maslaca, ključnih sastojaka u proizvodnjui čokolade.

Od 90-tih, preko milijardu ljudi iz Kine, Indonezije, Indije, Brazila i bivšeg Sovjetskog Saveza ušlo je na tržište čokolade. Unatoč povećanoj potražnji, nije ju pratio rast ponude te zaliha kakaa padaju.

Metode uzgoja iste kao i prije nekoliko stoljeća

Doug Hawkins iz tvrtke Hardman Agribusiness kaže kako je proizvodnja kakaa pod velikim pritiskom jer se metode uzgoja nisu mijenjale stotinama godina.

“Za razliku od drugih vrsta usjeva koje su imale koristi od razvoja modernih kultura s povećanim prinosom, preko 90% kakaa proizvode malene tvrtke na usitnjenim farmama bez ikakvih poboljšanja u načinu uzgoja.”

Neki izvještaji navode kako su uzgajivači kakaovca u državi koja proizvodi najviše te biljke, Obali Slonovače, počeli i s nezakonitim uzgajanjem u zaštićenim šumama kako bi zadovoljili potražnju, što Hawkins naziva “čokoladnim uništavanjem”.
 
(net.hr)

Tko ne voli čokoladu? Većina ljudi sigurno voli

Naime, prosječni američki građanin pojede preko 5 kilograma čokolade svake godine. No, upitan je čak i sastav tih prehramenih proizvoda za koji nitko previše ne mari.

Mnogi od nas kupuju čokolade bez razmišljanja o tome tko ih je napravio, i to je problem, jer niz velikih korporacija su optužene za korištenje dječjeg ropstva kako bi vam dali napraviti svoje čokolade.

U rujnu prošle godine, a je podnesena tužba protiv popisa tvrtki koje uključuju Hershey, Mars i Nestle, tvrdeći da su ove tvrtke prevarile svoje potrošače jer su financirale trgovinu dječjom radnom snagom u zapadnoj Africi.

To je bio razlog za zabrinutost u čokoladnoj industriji u posljednjih 15 godina. Kakao je glavni sastojak čokolade, i većina se uzgaja u zapadnoj Africi, a dva najveća proizvođača su Obale Bjelokosti i Gana, koji čine oko 60 posto globalne opskrbe kakaom.

Mnoge tvrtke unutar industrije čokolade oslanjaju se gotovo isključivo na zapadnu Afriku što se tiče njihove opskrbe kakaom, ali većina kakaa se proizvodi na malim farmama čiji poljoprivrednici pate od teškog siromaštva.

Ove krajnosti često rezultiraju iskorištavanjem djece kao roblja. Natrag u 2001. godini, čokoladna industrija je obećala kraj robovske prakse u Obali Bjelokosti i Gani do 2005. godine, ali je taj rok u više navrata produžila. Sada se nadamo je će se u potpunosti eliminirati do 2020. godine.

Da bismo razumjeli zašto je to tako važno, morate gledati dalje od novca i izvan sfere proizvodnje čokolade.

Morate postati svjesni onoga što se događa s tom djecom. U rasponu dobi od 11 do 16 godina, a ponekad čak i mlađi, uvjeti tih dječjih robova su stravični. Djeca su zarobljena u izoliranim farmama u kojima rade 80 do 100 sati svaki tjedan.

Njih se često tuče šakama, pojasevima i bičevima, kao što su oslobođena djeca svjedočila u filmu “Ropstvo: globalna istraga”.

“Svaki put kada su ne nakrcali sa vrećama kakaa, i noseći ste pali, nitko vam nije pomagao. Umjesto toga, oni su nas tukli i tukli dok niste teret ponovo podigli i nosili.”, rekao je rob Aly Diabate

Želite li spriječiti dječje ropstvo? Kloniti ovih sedam prehrambenih tvrtki:

Hershey

Mars

Nestle

ADM Cocoa

Godiva

Fowler’s Chocolate

Kraft

“U ovom trenutku, niti jedna veća kompanija koja proizvodi čokoladu ne može jamčiti da njihova opskrba kakaom nije okaljana dječjim radom”, objašnjava Elizabeth Jardim, direktor potrošačke advokature u “Green America”, neprofitnoj organizaciji koja promiče etički konzumerizam. (izvor)

“Međutim, većina su pokrenuli programe održivosti kojima se pokušavaju riješiti dječjeg rada na razne načine, uglavnom zahvaljujući pritisku potrošača.”

Pa ipak, unatoč stalnim vijestima o teškom iskorištavanju dječje radne snage, broj djece koja radi u kakao industriji je porasao za 51 posto od 2009. do 2014. godine.

“Oni uživaju nešto što sam ja napravio teškim radom. Naporno sam radio za njih, ali nisam vidio nikakvu korist. Oni su jeli moje tijelo”, objasnio je jedan oslobođeni dječak.

Pogledajte ovaj popis više društveno-svjesnih tvrtki koje su napravile prioritet i klone se profita od prizvodnje sirovina uz pomoć dječjeg ropstva:

Giddy Yoyo

Chocosol

Clif Bar

Green and Black’s

Koppers Chocolate

L.A. Burdick Chocolates

Denman Island Chocolate

Gardners Candie

Montezuma’s Chocolates

Newman’s Own Organics

Kailua Candy Company

Omanhene Cocoa Bean Company

Rapunzel Pure Organics

The Endangered Species Chocolate Company

Cloud Nine
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Civilizacija Maja, koja je šest stoljeća cvjetala u području koje danas obuhvaća dijelove Meksika, Belizea, Hondurasa, El Salvadora i Gvatemale, razvila je metode liječenja koje imaju svoje mjesto u današnjoj holističkoj medicini

Razvili su i nekoliko recepata za zdrav i harmoničan život.

1. Sjeme španjolske kadulje

Španska kadulja, “chia” – naziv izveden od riječi koja označava životnu snagu – bila je biljka koju su drevne Maje i Asteci smatrali važnom za održavanje dobrog zdravlja i energije. Maje su ovo sjeme redovito grickale, a koristile su ga iu vjerskim ceremonijama. Sjeme je bogato vlaknima i proteinima i prepuno je zdravih omega-3 masnih kiselina, suštinski važnih za odražvanje funkcija mozga, bitnih iu prevenciji raka.

2. Duša i tijelo kao jedno

Za Maje, suštinu zdravlja je predstavljala ravnoteža – dok je bolest smatrana njenim poremećajem. Da bi takvu neravnotežu izliječile, Maje su kombinirano koristile ljekovite trave, vlastite oblike masaže i akupunkture, hidroterapiju i molitvu.

Majanska holistička tradicija liječenja je medicinsko – religiozna, što znači da su podjednako liječili bolesti tijela i duše, spoznajaući njihovu uzajamnu povezanost. Majanski iscjelitelji prvenstveno su nastojali uravnotežiti protok ch’ulel, odnosno životne energije u tijelu, po čemu majanska medicina veoma podsjeća na kinesku.

3. Iscelitelji kao središte kulture

Iscjelitelji, odnosno h’men, igrali su središnju ulogu u zajednici Maja. Posjedovali su široko znanje o raznim iscjeliteljskim sredstvima i koristili su ih da osobe oslabljenog zdravlja ponovno dovedu u ravnotežu.

Među urođeničkim stanovištvom, ova tradicija je nastavila usmeno da se prenosi kroz mnoge generacije, tako da je neki iscjelitelji mađu današnjim potomcima Maja i dalje prakticiraju, naročito u području Meksika poznatoj kao Yucatan.

4. Mnogo čokolade

Tijekom 2600 godina Maje su redovito konzumirale čokoladu. Arhelolozi su pronašli ostatke čokolade u drevnim posudama, i smatraju da su Maje čokoladu pile 1000 godina ranije nego što se to nekad vjerovalo.

Kakao je bio redovan sastavni dio njihove prehrane – neki tvrde čak i da su njime začinjavali svaki obrok – i održavao ih je u dobrom zdravlju. Bio je napitak običnih ljudi, i hrana bogova i vladara, o čemu svjedoči i njegovo znanstveno ime – Theobroma cacao – “hrana bogova”.

Kakao i proizvodi od njega puni su flavanola, antioksidansa koji štiti srce i mozak i nalazi se još i u crvenom bobičastom voću, crnom vinu i čajevima. Kakao je bogat magnezijem, mineralom važnim za mnoge tjelesne procese, a također i kalcijem, željezom, bakrom, cinkom i natrijem.

5. Vjerovanje u život po prirodnim ciklusima

Jaka vjera u prirodne cikluse rađanja i umiranja unosila je smisao i strukturu u život Maja i predstavljala je temelju njihovih vjerskih uvjerenja.

Maje su vjerovale da se ništa nikada zaista ne “rađa” niti zaista “umire”, i to vjerovanje je nadahnulo njihov stav prema bogovima i kosmosu.

To utjelovljuje i njihov bog kukuruza, koji je u vrijeme žetve bivao obezglavljen, da bi se ponovo rodio u vrijeme sjetve. Život u skladu sa takvim duhovnim vjerovanjima donosi nižu razinu sresa, bolje mentalno zdravlje, i dulji životni vijek.

6. Ljubimci

Maje su bile jedna od prvih kultura koja je držala životinje kao ljubimce. U najstarijem razdoblju svoje civilizacije pripitomili su pse i purice, i držali su ih u svojim nastambama, purice možda i zbog prehrane, a pse kao pratioce i radi društva.

Poznato da bliskost s ljubimcem snižava krvni tlak i razinu kolesterola, popravlja raspoloženje i liječi usamljenost.

7. Obilje vode

Najnovija istraživanja pokazuju da su drevne Maje imale dovoljno usavršen sustav vodovoda i kanalizacije da bi umjeli stvoriti vodeni pritisak i da su mogle osigurati tekuću vodu u kućama, fontane i higijenske toalete.

Blizina vode i njeno obilje nisu, međutim, bili samo funkcionalni, već su fontane i bunari ljudima služili i da se bolje i ugodnije osjećaju, a poznavali su i liječenje hidroterapijom.

8. Jake obiteljske veze

U majanskoj kulturi, obitelj je bila važna. To se nije toliko odnosilo na klan i pleme, koliko na obiteljsko kućanstvo, koje je mogla čini jedna ili više obitelji u bliskim rodbinskim vezama.

Jake obiteljske veze i dobri odnosi u obitelji čine da se bolje osjećamo, jačaju imunitet i produžuju život.
 
(blic.rs,youtube/uredio:nsp)

“Jedini razlog zašto kupujete kruh”, “Novcem ne možete kupiti sreću, ali možete kupiti Nutellu”, “Jedan griz i svi tvoji snovi će postati stvarnost” – ovo su samo od nekih reklamnih slogana koji se koriste u kampanji, no oni su daleko od istine

“SVI VOLE Nutellu. U stvari, toliko ljudi je voli, da jedenje Nutelle iz staklenke postalo supkulturni ritual. Postalo je fora. Ja sam jedan od tih ljudi. Volim Nutellu i zbog te ljubavi sam krenuo tamnom stranom i proveo najgori tjedan u životu”, započinje svoju priču za portal Vice, David Allegretti.

“Počelo je tako što sam tražio nešto o čemu bih mogao pisati. Kao mladom piscu, ljudi mi govore da pišem o onome što me uzbuđuje. Počeo sam razmišljati što bi to bilo. Nutella mi je prva pala na pamet. Stalno govorim ljudima da bih mogao jesti samo Nutellu, ali je li to točno? Što bi se dogodilo kad bih jeo samo Nutellu, i ništa osim Nutelle, jedno tjedan dana? Predložio sam priču uredniku. Mogu piti što god želim. Osim toga, ne jedem ništa osim smeđe kreme.

Urednik je bio malo nervozan zbog priče, ali i radoznao. Tako je sve počelo. Kupio sam dvije staklenke u supermarketu i odlučio početi u subotu. Sve je bilo spremno.

Dan 0: subota, 18h, težina: 66.2kg
Večer sam proveo u gradu s prijateljem. Osjećao sam se sjajno. Pojeo sam prvu teglu za nekoliko sati i osjećao se bolje nego ranije. Ovo će biti lagano.

Dan 1: nedjelja, težina: 66 kg
Nije ništa neobično da Nutellu jedem čim ujutro ustanem, tako da sam pojeo doručak s osmijehom. Razmišljao sam kako je divno biti odrasla osoba i uništavati svoj želudac jer jednostavno tako želiš. Nekoliko sati kasnije sam sjedio na terasi s cimerima – sunce sja, nebo je plavo. Pili smo viski i smijali se. Onda smo odlučili prošetati do parka.

Tamo smo slušali Jimmyja Hendrixa i Joeyja Badassa i popili još viskija. Viski je inače fantastična ideja kad vam je želudac pun Nutelle.

Negdje oko sedam popodne sam se jedva dovukao kući i ispovraćao smeđu smjesu u WC školjku. Prvi znakovi problema.

Dan 2: ponedjeljak, težina: 64.9 kg
Mamuran sam. Glava me ubija i želim pizzu. Oteturao sam od kreveta do kupaonice i otkrio da – imam proljev. Jedan od cimera je stajao u kuhinji, pogledao me i promumljao: “Još uvijek radiš ono s Nutellom”? Mračno sam mu potvrdio.

Izašli smo iz stana, cimer je nešto pričao, ali ga nisam slušao. Vrtjelo mi se u glavi i zujalo mi je u ušima. Nisam imao energije. Do kraja dana sam bio toliko gladan, a pomisao na Nutellu koja silazi niz moj jednjak me je tjerala da ispraznim crijeva na licu mjesta. Negdje oko osam navečer, namirisao sam da jedan od cimera grije pizzu. Sadistički kreten.

Dan 3: utorak, težina: 64.4kg
Dan mi je počeo tako što sam u vlaku gledao lika prekoputa mene kako klopa tost s maslacem od kikirikija. Nakon tri dana konzumiranja kreme od čokolade i lješnjaka, osjetilo mirisa mi se izoštrilo do posljednjih granica. Mogao sam namirisati svaki atom soli u kikiriki puteru. Taj tost me je dozivao. Želio sam kikiriki i želio sam cheeseburger – sirnu slaninastu monstruoznost. Molim te, bože.

Stigao sam na posao i odmah uletio u zahod. Još proljeva. Nakon toga sam pojeo “doručak”. Opet mi je šećer dao krila i narednih nekoliko sati sam bio na konju. Kasnije tog popodneva mi je netko rekao da izgledam kao da mi nije dobro. Priznao sam da se ne osjećam najbolje. Pokušao sam raditi, ali mi mozak nije funkcionirao. Izašao sam da udahnem svježeg zraka, ali mi je samo postalo hladno. Bio sam samljeven.

Na povratku kući, želudac mi je ispuštao čudne zvukove i bio sam siguran da svi u vlaku to mogu čuti. Svi su znali što radim. Kad je vlak stao, a ja izašao, i dalje sam bio uvjeren da su svi znali što mi se događa.

DAN 4, srijeda, težina 64.1 kg
Dan D. Bio sam u velikoj rupi. Iako sam trebao otići do fakulteta, nisam mogao. Jebote, čak je i izlazak iz kreveta bio težak. Bilo je rano podne kad mi je zazvonio telefon. Javio mi se urednik Julian.

“Mislimo da trebaš prestati s pričom o Nutelli. Iskreno, iznenađeni smo da već nisi prestao. Brinemo za tvoje zdravlje”, rekao mi je.

Iako sam bio u iskušenju, nisam mogao prestati. Ljudi ovo vjerojatno stalno rade. Nije ludo, čak je i zanimljivo. Odlučio sam nastaviti dalje.

Popodne sam proveo pokušavajući naći različite načine kako da Nutellu učinim ukusnijom. Zamrznuo sam je, da bih je mogao žvakati. Bilo je kul što sam morao koristiti vilicu, ali se okus nije popravio. Onda sam otopio malo Nutelle i stavio je u kavu. Ovo je ispalo baš ukusno, tako da vam definitivno preporučujem.

Dan 5: četvrtak, težina: 63.9
Četvrtak je bio baš mračan. Smeđe carstvo bez duše. Nevjerojatno je kako nešto toliko obično poput hrane može imati dramatičan učinak na mentalno zdravlje. Bio sam doslovno u stanju ludila. Ništa nije djelovalo stvarno, a koncentracija mi je bila razbijena na dijelove. Bio sam u stanju samo buljiti u prazno i misliti o tome koliko mi se spava.

Te večeri sam posjetio mamu koja mi je skuhala pastu. Zamalo sam popustio. Čim me je vidjela rekla mi je da prestanem. Rekla mi je da sam lud i da ne razumijem kako ovo utječe na moje zdravlje. Rekao sam joj da ne razumije što je kvalitetno novinarstvo.

Dan 6: petak, težina: 63,5 kg
Cijelog dana sam u sebi ponavljao mantru: “Sutra ću moći jesti. Sutra ću moći jesti. Sutra ću moći jesti”.

Dan sam proveo kod prijatelja. Sjedili smo vani, pored vatre i pričali o glupostima. Raspoloženje mi je bilo mješavina radosnog očekivanja sutrašnjeg dana i ozlojeđenosti. Uskoro ću moći jesti, ali još nisam počeo. Vatra u koju sam gledao mi je djelovala tako čarobno.

Dan 7: subota, težina: 63.1 kg
Nikada neću zaboraviti to jutro. Osjećao sam se kao osmogodišnje dijete koje se budi na Božićno jutro. Ustao sam iz kreveta i skoro se počeo smijati u deliriju. Uspio sam! Proslavio sam sendvičem s pečenom prasetinom. Bio je toliko velik da sam se mučio da zagrizem kako treba. Čista radost.

Jedem normalno već tri dana. Kada pogledam unazad, mislim da sam imao emotivno najnestabilniji tjedan u životu. Osjećao sam se tužno i ranjivo bez ikakvog razloga, a onda bih odjednom postajao sretan i hiperaktivan. Sve vrijem bio sam zbunjen. Ljudi su mi govorili nešto, a ja ih ništa nisam razumio. Bilo je trenutaka u kojima sam mislio da sam definitivno izgubio dodir sa stvarnošću. Nekoliko puta sam noću ustao iz kreveta, hodao po stanu i razmišljao je li bilo koja vrsta samoranjavanja, iz bilo kojeg razloga, vrijedna. Iz ogledala me je gledao zombi s crnim kolutovima ispod očiju. Urlao je na mene da pojedem neko povrće.

Trenutno vam mogu reći da ne volim Nutellu. Ali, pitajte me ponovo za mjesec dana.

Jeste li se ikad pitali koliko u Nutelli ima – šećera?

Volite Nutellu? Jeste li se ikad zapitali koliko šećera sadrži popularna slastica? Kako prenosi Business Insider, pozivajući se na nutricionistički blog Weighty Matters, dvije jušne žlice Nutelle sadrže šećera koliko i pet Oreo keksa!

Evo što zapravo, prema navedenom blogu, sadrži navedena količina Nutelle:

• Pet lješnjaka
• Obrano mlijeko u prahu i sirutka
• Pola čajne žličice palminog ulja (pogledajte video)
  
• Kakao prah
• Pet i pol čajnih žličica šećera.

Nutella na svom pakiranju službeno navodi kako dvije žlice Nutelle sadrže 200 kalorija, 12 grama masti te 21 gram šećera.

Athena Hohenberg prošle veljače tužila je tvrtku Ferrero nakon što je doživjela za nju šokantno saznanje da Nutella nije zdrava. Naime, žena iz San Diega odlučila je tužiti Ferrero zbog pogrešnog oglašavanja jer su u svojoj reklami za čokoladni namaz Nutella tvrdili kako je to zdrav doručak, a samo jedna žličica istog ima preko 200 kalorija, piše ABC News.

Ovog tjedna slučaj je zaključen na američkom sudu, a Athena je uspjela dobiti parnicu te odštetu od tri i pol milijuna dolara. Iako će od dva i pol milijuna dolara 4 dolara po teglici dobiti svi oni koji su kupili namaz od 1. siječnja 2008. godine do 3. veljače 2012. godine, Athena kaže kako je zadovoljna ishodom parnice te i ta 4 dolara čine neku moralnu zadovoljštinu. Također, Ferrero je dužan promijeniti svoju ambalažu, TV reklamu te internetsku stranicu.
 
VIDEO: “Nutelline prljave tajne”

 
(index, youtube.com/uredio:nsp)

Da li je zaista Nutella odličan izbor za svaki početak dana kao što svaka reklama o istoj govori?

POVIJEST

Nutella je ime branda, slatkog kremnog namaza od lješnjaka, kreiranog od poznate talijanske tvrtke Ferrero.

Iako je Nutella po prvi put izašla na tržište 1964., njezina preteča, namaz Supercrema, postojao je od 1951. Supercrema je razvijena iz prethodnog proizvoda, Paste Gianduje, stvorene 1946. od Pietra Ferrera, osnivača tvrtke. Glavni sastojak, lješnjak, je tipični proizvod pokrajine u Pijemontu iz koje potječe obitelj Ferrero.

Svi su ovi proizvodi bili preteče ovom današnjem, mješavini čokolade i lješnjaka razvijenoj u Italiji poslije pretjeranih poreza na kakaovac koji su onemogućavali normalnu proizvodnju čokolade.

1963. godine Pietrov sin Michele Ferrero je odlučio usavršiti Supercremu s namjerom širenja branda Europom. Promijenjeni su neki njeni sastojci, slika i ime proizvoda (“Nutella” – od engleske riječi “nut” što znači lješnjak), te njegov logo koji je ostao nepromijenjen sve do danas.

Prva Nutella iz tvornice obitelji Ferrero u Albi (u provinciji Cuneo, Pijemont), izašla je 20. travnja 1964. Proizvod je obitelji donio odličan uspjeh i ostao vrlo popularan sve do danas.

Točan sadržaj proizvoda je strogo čuvana tajna tvrtke Ferrero. Prema oznaci s ambalaže, glavni sastojci Nutelle su šećer, rezličita biljna ulja te lješnjaci i kakao (ovi sastojci čine samo 20% proizvoda).

Nutellin recept nije isti u svim zemljama. Npr. u Italiji ona sadrži manje šećera od one proizvedene u Francuskoj. Prodaje se kao krema od lješnjaka jer po talijanskom zakonu nema dovoljnu koncentraciju kakaa da bi bila čokoladna krema.

Usprkos tome što se reklamira kao zdrav doručak za djecu, Nutella sadrži oko 50% masti i 50% šećera. Nije ni čudo što su današnja djeca toliko hiperaktivna.

A KAKO DANAS IZGLEDA NUTELLA?

Koliko je god grozno biti glasnik loših vijesti, vrijeme je da se zauzmemo za sebe i svoju djecu i kažemo ne GMO proizvodima koji nam se gotovo poetično reklamiraju pod krinkom zdrave hrane.

Kad se dogodio taj trenutak, taj preokret u našoj glavi da smo postali toliko podložni utjecaju, toliko naivni i toliko lijeni razmisliti na trenutak prije nego navalimo na police u potrazi za svojim primjerkom tihog ubojice koji nas opetovano truje iz dana u dan, a mi mu dozvolimo jer slijepo vjerujemo mami iz reklame koja kaže da je zdravo i da je Nutella pravi primjer nutritivnog obroka. Naoko djeluje bezopasno zbog krajnje jednostavnih sastojaka kao što su mlijeko, lješnjaci i šećer. Čak i mama iz reklame jedva čeka da nahrani djecu Nutellom, pa zašto ne bi i mi?

Čak se poistovjećujemo s njom jer su i naša dječica nakon obroka Nutelle spremna “grabiti” u dan, mada se čini da su spremnija zagrabit’ još Nutelle. Mama iz reklame se jako trudi uvjeriti nas da je Nutella dio zdravog obroka, mada ona zapravo nije dio ničega zdravog.

OPASNOSTI NUTELLE:

SOJA
Mnogi će se suprotstaviti ovom mišljenju jer azijske kulture konzumiraju soju često i već stoljećima i sigurno je zato dobra i za nas. Azijske kulture zapravo konzumiraju vrlo male količine prirodno uzgojene soje, znači ni približne količine kao mi. Konkretnije, u ovom slučaju govorimo o sojinom leticinu, a on vam nije prijatelj. Zašto? Zato što je npr. povezan s tim da uzrokuje tiroidnu depresiju, nekontrolirano povećanje tjelesne mase, malaksalost, kašnjenje menstruacije, prerani ulazak u pubertet, te rak dojke. Ne, ne, nije vam prijatelj taj sojin leticin.

ŠEĆER
Šećer od genetski modificirane šećerne repice poznat i kao jako jeftin pun pesticida te izmijenjen šećer koji naše tijelo niti ne raspoznaje kao šećer. Najbitnije je da je jefin. Manje bitno je da takve šećere nazivamo neurotoksinima zbog njihove sposobnosti da prijeđu krvno moždanu barijeru te prilikom toga uzrokuju smrt moždanih stanica. Također ih se povezuje sa slučajevima kao što su ADD, ADHD, autizam, depresija, tjeskoba, migrena i sl.

OBRANO MLIJEKO
Odmah si u startu iz glave izbijte sliku zelene livade i vesele kravice jer stvarnost je vrlo drukčija. Ono što smo dobili nije obrano mlijeko, već gnojem ispunjeno mlijeko bolesnih krava koje su tovili GMO kukuruzom, antibioticima i tko zna s čim sve ne da uz što manje troškova izvuku što više bolesnog mlijeka koje su dodatno zlostavljali sve dok nisu iz njega izbili i posljednji “mu”. Zatim u konačni rezultat iliti bijelu tekućinu bez okusa i mirisa koju toliko vole nazivati mlijekom dodaju mlijeko u prahu koje je inače krcato najopasnijim tipom kolesterola ikad.

VANILIN
Etiketa kaže bez umjetnih boja, zanimljivo kako su prigodno zaboravili spomenuti umjetne okuse kao što je spomenuti vanilin. To je MSG (monosodium glutamat), također poznat kao E621. Vanilin vara vaš mozak i mislite da osjetite pravu vaniliju. Mozak vam je zbunjen, vanilin dobiva bitku i još vas šuta dok ste dole prelazeći krvno moždanu barijeru kao neurotoksin i ubija vam par moždanih stanica kad je već tamo. Usto, vanilin je iznimno opasan jer izaziva ovisnost povezujući se s receptorima u vašem mozgu uzrokujući otpuštanje serotonina ili “osjećam se super” hormona. Još jedna zanimljiva stvar je da se jefino proizvodi u Kini na bazi petroleja, a Kina je vodeći proizvođač vanilina u svjetu i glavni distributer proizvođačima hrane diljem svijeta.

Vrijeme je da podvučete granicu i kažete ne neurotoksinima, ne GMO šećeru, ne jeftinom i umjetnom vanilinu, vrijeme je da kažete NE Nutelli, legalnom trovaču vas i vaše djece.

Postoje alternative – čokoladni i lješnjak namazi tipa Nutelle po prihvatljivoj cijeni bio kvalitete odnosno organskog uzgoja i bez aditiva npr u DM, Mullera, trgovinama zdrave hrane, bio linija proizvoda u Intersparu, a možete i takav namaz napraviti sami.
 
“Bez prirodne boje i konzervansa! A ostalo?”

 
(atma.hr,youtube.com/uredio:nsp)

Suša u SAD i Indiji izazvala je izostajanje žetve, a strah od nove krize s namirnicama raste. Kako cijene ne bi još više divljale, nekoliko banaka u Njemačkoj obustavilo je burzovne špekulacije životnim namirnicama.

Kada je u Obali Bjelokosti sezona dobra i urod kakaa bogat, njegova cjena je niska jer ga ima dovoljno. Tada ga špekulanti masovno otkupljuju po toj niskoj cijeni i nadaju se lošoj žetvi sljedeće godine. Ako su u pravu, cijena kakaa raste i oni ostvaruju veliku zaradu. To se desilo kada je u Obali Bjelokosti izbio građanski rat – u svijetu je došlo do nestašice kakaa, glavne sirovine za proizvodnju čokolade i na scenu su stupili špekulanti.

Banke mijenjaju politiku

Od velike krize hrane 2008. špekulanti se nalaze pod pojačanom prismotrom kritičara. Iako pravno gledano oni djeluju sasvim legalno, kao i svi trgovci pokušavaju po što nižoj cijeni kupiti neku robu i po što višoj ju potom prodati, špekulacije prehrambenim sirovinama imaju i jednu drugu dimenziju: dizanjem cijene hrane oni potiču pojavu gladi širom svjeta, jer siromašni sebi više ne mogu priuštiti ni osnovne živežne namirnice. To prelazi granice običnog poslovanja i ulazi u sferu moralnog djelovanja.

Upravo zbog te moralne dimenzije je njemačka Commerzbank odlučila obustaviti do daljnjeg špekulacije cijenama životnih namirnica. Ovu odluku je pozdravila nevladina organizacija Foodwatch te istakla da bi i druge banke trebale slijediti njen primer.

Ipak pohvala Commerzbanci čini se da baš i nije ugodna, zbog čega odgovorni nisu bili spremni za razgovor s novinarima Deutsche Wellea. Martin Ricker iz Foodwatcha objašnjava razloge šutnje: „U interesu je banke očito da ne preplaši svoje mušterije, koje i nadalje žele investirati na tom polju. Zato banka tu svoju odluku ne ističa u javnosti. Ali u našem interesu je da navedemo primjere u kojima se banke opraštaju od jedne poslovne oblasti iz preventivnih razloga.“

U međuvremenu ni Dekabank ni Landesbank Baden-Württenberg više ne nude finansijske investicije na bazi osnovnih životnih namirnica.

Pri tom je to bio unosan posao. Jer mnogim se investitorima isplati ulaganje novca u namirnice. Potražnja širom svijeta raste uslijed rasta stanovništva, a to znači i rast cijena te ma kraju rast profita. Uz to su za sadnju biljaka koje se koriste za proizvodnju biogoriva potrebne obradive površine koje onda nedostaju za sadnju biljaka za proizvodnju hrane.

Za hranu 80 posto zarade

Aktuelna suša u SAD i Indiji samo je još više podigla cene. Soja je od lipnja 2012. poskupjela za 30 posto, a kukuruz za 50 posto. I u Indiji su zbog slabih monsunskih kiša izostale žetve. A što je manje žetvi i što je njihov prinos manji, to su više cijene.

Pritom zarada na jednoj strani znači glad na drugoj. „U najsiromašnijim zemljama svijeta ljudi moraju izdvojiti 80 posto prihoda za hranu. Otuda i najmanji porast cijena vodi ka tome da ljudi sebi ne mogu priuštiti hranu“, kaže Ricker.

15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija

Od 2008., kada je započela aktualna kriza hrane, došlo je do nemira u više od 30 država širom svijeta zbog povećanja cijene hrane. Bankama prebacuje da špekulacijama još više dižu cijene namirnica. Mada među ekonomistima ne postoji jedinstveno mišljenje o tome, u kojoj mjeri špekulacije utječu na cijenu hrane, nesumnjivo je da taj negativan utjecaj postoji. Po mišljenju Rafeale Schneidera, stručnjaka iz nevladine organizacije Foodwatch „oko 15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija“.

Po svemu sudeći, stvoriti će se uskoro kriza hrane nalik na onoj krizi nafte 2008. godine, kada je nafta špekulacijom dosegla cijenu od $150 po barelu. To znači da bi hrana uskoro mogla porasti i za nekoliko stotina posto. Da li ste vi spremni? Da li ste pripremili zalihe hrane kod kuće? Ali pazite, u Americi, ako imate zalihe hrane za preko 7 dana, vi ste potencijalni terorist.
 

 
Da li ste spremni?
 
 
izvor: dw.de/uredio:nsp
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10203"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]