Tijekom zračnih napada, NATO je bacio “između 10 i 15 tona osiromašenog urana koji je izazvao veliku ekološku katastrofu” i potaknuo Srbe da tuže NATO zbog njihovih akcija

Premda mnogi ljudi u Srbiji imaju “loše” uspomene na NATO bombardiranje svoje zemlje iz 1999. godine, zapravo je učinjeno upravo ono kako bi ih zaštitili od vlastite vlade, rekao je u Beogradu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, prenosi RT.

Stoltenberg je odgovarao na pitanja o bombardiranju i o NATO agresiji protiv vlade bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Milosevića, tijekom sastanka sa studentima beogradskog sveučilišta.

“Naglasio sam da smo to učinili kako bismo zaštitili civile i zaustavili Miloševićev režim” – kazao je Stoltenberg, kako navode lokalni mediji, tvrdeći kako lokalni stanovnici imaju loše uspomene na te događaje.

Sada NATO želi savezništvo sa Beogradom i “pogled u budućnost”. Stoltenberg se također pohvalio “izvrsnim odnosom” između NATO-a i Srbije, dodajući kako vojni blok “poštuje” odluku Beograda da se ne pridruži savezu. Ipak, on smatra da NATO želi biti “partner” Srbije.

Također je rekao kako NATO podržava “dijalog” između Srbije i njezine odvojene regije – pretvorene samoproglašene države Kosova, ne samo diplomatski već i “u obliku KFOR-a” – međunarodne mirovne snage NATO-a su razmještene na Kosovo.

Njegove izjave došle su oko tjedan dana nakon kratke eskalacije napetosti između Beograda i Prištine potaknute posjetom kosovskog čelnika sjevernom dijelu odvojene regije koja je naseljena od strane Srba koji odbijaju priznati autoritet Prištine.

KFOR je ostao očigledno neaktivan tijekom incidenta, prema nekim izvješćima, dok drugi sugeriraju da su snage predvođene NATO-om čak pratila predstavnike Kosova na tom putovanju.

U ožujku 1999. godine NATO je pokrenuo zrakoplovne napade na tadašnju Jugoslaviju, bez podrške Vijeća sigurnosti UN-a, nakon što je NATO optužio Beograd za “prekomjernu i nerazmjernu uporabu sile” u sukobu s pobunjenim muslimanskim etničkim Albancima na području Kosova, koje je jednostrano proglasilo neovisnost devet godina kasnije, 2008. godine.

Tijekom bombaških napada NATO je bacio “između 10 i 15 tona osiromašenog urana koji je izazvao veliku ekološku katastrofu” i potaknuo Srbe da tuže NATO zbog njihovih akcija, povezujući ih s porastom bolesti povezanih s rakom diljem regije.

“U Srbiji svake godine 33.000 ljudi obolijeva, to je jedno dijete svaki dan” – izjavio je za RT u 2017. godini član međunarodnog pravnog tima koji je pripremio tužbu.

Stoltenberg je u 2015. godini izrazio “žaljenje” za civilne žrtve bombardiranja NATO-a iz 1999. godine.

NoviSvjetskiPoredak.com

Zapad kao i prije pokušava uvući Makedoniju u NATO, čak i nakon referenduma o promjeni imena, izjavila je na redovnom nedeljnom obraćanju javnosti glasnogovornica Ministarstva inozemnih poslova Rusije Marija Zaharova

Obećanje generalnog tajnika NATO-a Jens Stoltenberga da će ta organizacija primiti Makedoniju u svoje redove početkom 2019. godine je nedopustivo, jer odluku prvo treba donesti parlamenti Makedonije i Grčke, smatra Zaharova.

„Ako govorimo o nemiješanju u unutarnje stvari, onda se ne smije agitirati za i protiv, ako se govori o referendumima. Ako govorimo o nemiješanju u unutarnje stvari i poštovanju prava, uključujući međunarodno, tada rukovoditelj jednog bloka država ne smije govoriti o odlukama koje će donijeti parlament neke države“ – naglašava glasnogovornica Ministarstva inozemnih poslova Rusije.

„Ili treba jednom priznati da se to može i tada će nastati neki Novi svjetski poredak“ – dodala je Zaharova.

„Nastavlja se najgrublje miješanje izvana u unutarnje stvari Makedonije. Cilj je jasan: po bilo koju cijenu uvući Skoplje u NATO“ – naglasila je ona.

Zaharova je saopćila da je iznenađena zaključcima komisije OEBS-a koja je pratila održavanje referenduma u Makedoniji.

„Velika propagandna kampanja Zapada se predstavlja na pozitivan način. To je ne samo normalno, već je i plus. Šta bi bilo da Moskva pozove Makedonce da glasaju za nešto? To bi odmah bilo shvaćeno kao mijeešanje u unutarnje stvari. To nisu samo dvostruki standardi, to je i zloupotreba društvenih pravila i normi“ – dodala je ona.

Ona je još jednom ponovila ruski stav da se dugoročne odluke mogu donositi samo bez miješanja izvana.
 
(sputniknews.com)

Na skorom summitu NATO saveza u Bruxellesu Stoltenberg će pozvati članice na veća izdvajanja

Od 29 članica NATO-a, samo osam, uključujući SAD i Veliku Britaniju, troše više od 2% svojeg BDP-a na obranu, prag kojeg bi trebale preskočiti sve zemlje unutar saveza do 2024. godine. No, Njemačka je tako prošle godine uložila tek 1,2 posto svog BDP-a što iznosi oko 37 milijardi eura.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je da duboke podjele između SAD-a i Donalda Trumpa i europskih saveznika dovode u pitanje transatlantski vojni savez i pitanje je hoće li on preživjeti?

U pozadini Trumpovog otvorenog sukoba s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel zbog njezine imigracijske politike, Jens Stoltenberg pozvao je sve članice NATO-a da učine sve kako bi se izbjegla katastrofa i propast zapadnog jedinstva.

The Guardian navodi da je generalni tajnik NATO-a priznao kako se nad savez navlače “politički olujni oblaci” i pritišću veze koje povezuju članice NATO-a. Međutim, u pozivu čelnicima prije summita vojnog saveza u srpnju, bivši premijer Norveške kaže da “unatoč razlikama, moramo ograničiti njihov negativan utjecaj na sigurnosnu suradnju”.

Stoltenberg, koji se u četvrtak sastaje s britanskom premijerkom Theresom May u njezinom uredu u Downing Streetu zbog priprema za summit u Bruxellesu, piše: “Budući da je savez stvoren prije skoro 70 godina, ljudi Europe i Sjeverne Amerike uživali su u nenadanom razdoblju mira i prosperiteta. No, na političkoj razini veze koje nas vežu su pod pritiskom. Postoje velike razlike između Sjedinjenih Država i drugih saveznika glede pitanja trgovine, klimatskih promjena i iranskog nuklearnog sporazuma.”

Stoltenberg dodaje da te nesuglasice neće nestati preko noći, kao što nije uklesano u stijenu da će transatlantska veza uvijek napredovati. To, međutim, ne znači da je njezin slom neizbježan. Možemo ga održavati, i uživati u svim uzajamnim koristima.”

Stoltenbergova intervencija dolazi u trenutku ekstremne napetosti među vodstvom zapadnih sila. No, one će izravno utjecati i na Hrvatski budžet i standard hrvatskih građana.

Naime, naša država prošle godine izdvajala 1.38 posto BDP-a ili oko 4,5 milijardi kuna, što znači da bi ubuduće ova izdvajanja trebala biti znatno veća.

Trump je u utorak nastojao obraniti politiku odvajanja djece od roditelja na granici zemlje, napadom na imigracijsku politiku Angele Merkel optuživši je da Europu pretvara u ‘migrantski logor’ te da se ‘Njemački narod okreće protiv vlastitog vodstva jer migracije ljuljaju već oslabljenu berlinsku političku koaliciju’.

Merkel se također sukobila i s vlastitim ministrom unutarnjih poslova zbog imigracija, te ima rok od dva tjedna da pronađe europsko rješenje za taj gorući problem ili pak da uđe u rizik raspada njezine vladajuće koalicije.

Istovremeno, s druge strane Atlantskog oceana Trump prkosi Europskoj uniji odustajanjem od od sporazuma o klimatskim promjenama, zatim jednostranim raskidanjem nuklearnog sporazuma s Iranom, kao i nametanjem carina na uvoz robe čelika i aluminija iz EU.

Veće “dijeljenje financijskog tereta” bit će tema summita NATO-a u Bruxellesu, a od ostalih tema tu su napori saveza za borbu protiv terorizma, obučavanje iračke vojske i proširenje financiranja afganistanskih snaga do 2024.

Stoltenberg piše: “Sjedinjene Države i Kanada pojačavaju svoju predanost europskoj sigurnosti. Zapravo, od dolaska na dužnost, Trumpova administracija povećala je sredstva za prisustvo SAD-a u Europi za 40%. Posljednji američki borbeni tenk napustio je Europu 2013. godine, ali sada se vraćaju u obliku potpuno nove američke oklopne brigade.”

Stoltenberg, koji će u srijedu sastati s Borisom Johnsonom i ministrom obrane Gavinom Williamsonom, prije nego što se sastao s premijerkom i održao govor u četvrtak, pozvao je na ‘spuštanje lopte’ i smirivanje tenzija, te smatra da se SAD i njegovi saveznici moraju izdignuti iznad trenutačnih podjela, te prepoznati potrebu za jedinstvom u povijesnom trenutku – na točki velikog preokreta.

“U našem je temeljnom interesu da se ujedinimo u obrani, budući da se suočavamo s najneočekivanijim sigurnosnim izazovima: međunarodnim terorizmom, proliferacijom oružja za masovno uništenje, cyber-napadima – i, naravno, Rusijom koja je koristila silu protiv svojih susjeda, koja se pokušava miješati u naše unutarnje poslove, a čini se da nema nikakvih dvojbi ni o korištenju bojnih otrova na našim ulicama. Dakle, dok god stojimo zajedno, čak i ako put ne bude ugodan, uvijek će voditi u pravom smjeru: mir i sigurnost za naše nacije i naših gotovo milijardu građana” – prenosi Stoltenbergove vapaje The Guardian.
 
(express.hr)

Plan je skovan u Bruxellesu, a Makedonija će za NATO koristiti ime FYROM te do ulaska u EU pronaći konačno rješenje u razgovoru s Grčkom

Dolazak Zorana Zaeva na premijerski položaj u Makedoniji mogao bi potaknuti i rješavanje ključne prepreke za ulazak te zemlje u euroatlantske integracije. Riječ je, jasno, o sporu s Grčkom zbog imena.

Naime, Atena je odbijala ukinuti vize bivšoj Jugoslaviji upravo zbog postojanja Republike Makedonije. Grčka smatra da je riječ o njezinu povijesnom imenu te da se ovim nazivom sugeriraju teritorijalne pretenzije bivše Jugoslavije prema Grčkoj (iako nikad nisu pomislili da bi moglo biti suprotno).

Raspadom bivše Jugoslavije ime samostalne Makedonije postalo je “pitanje svih pitanja” za Grčku koja je čak jedno vrijeme uvela kopnenu blokadu.

Prva blokada

No, poslije je reterirala, ali ostala čvrsto pri stavu da Republika Makedonija ne može postati članica ni EU, ni NATO-a. Skoplje, pak, nije bilo spremno prihvatiti ulazak u te asocijacije pod imenom Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (engleska kratica FYROM) koje koristi u UN-u.

I tako je došlo do blokade koja se izravno reflektirala na unutarnje odnose u Makedoniji jačajući nacionalističku struju u zemlji te je i ovaj spor djelomično odgovoran za nedavnu krizu koja je okončana tek formiranjem nove vlade krajem svibnja. Tada je premijer Zaev obećao da će pojačati gospodarske reforme – cilj je gospodarski rast od pet posto – i ubrzati put Makedonije prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

A da njegove najave nisu bile samo parole, potvrdila je prvo ruska novinska agencija Sputnik, poznata po svojim bliskim vezama s Kremljem koju u mnogim zemljama smatraju propagandnim alatom Moskve. Sputnik je tako najavio da Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, planira posjetiti Skoplje sredinom srpnja kako bi se ubrzao proces pa da Makedonija postane članica već u proljeće 2018. godine.

Tajne službe

Naime, nedavno su objavljeni dokumenti makedonske, ali i nekih drugih tajnih službi koji su potvrdili da su u prosvjedima koji su doveli do nasilnog upada u zgradu Sobranja sudjelovali pripadnici srpske tajne službe te da je ruska tajna služba radila na destabilizaciji Makedonije poticanjem sukoba između Makedonaca i Albanaca.

Rusija je izuzetno teško primila ovotjedni ulazak Crne Gore u NATO jer je tako izgubila jednu kockicu u svom puzzleu jačanja utjecaja na Zapadnom Balkanu, a Makedonija je trebala biti dio ruske interesne sfere.

Stoga je odluka NATO-a sasvim razumljiva. Zaev je, pak, pokazao potrebnu fleksibilnost te najavio da je spreman na ulazak u NATO pod imenom FYROM, a da se pregovori o imenu s Grčkom nastave u sklopu približavanja članstvu u EU. Osim toga, članstvo u EU je na dugom štapu i vjerojatno će mu prethoditi formiranje ekonomske zajednice na Zapadnom Balkanu koju potiču Berlin i Bruxelles.

Zaev je razgovarao i s grčkim premijerom Aléxisom Tsiprasom koji mu je čestitao na izboru i potvrdio da je za Atenu i dalje neprihvatljivo ime Makedonija. No, FYROM ili neko drugo kompozitno ime za Grčku bi bilo prihvatljivo.

Za stabilnost

U Tsiprasovoj vladi su očito shvatili da i njima šteti nestabilnost u Makedoniji pa je ministar vanjskih poslova Nikos Kotzias izjavio da su “jedinstvo, integritet i stabilnost sjevernog susjeda izuzetno važni”. “To je naša glavna briga i smatramo da rješenje pitanja imena na kreativan i demokratski način može olakšati budući smjer zemlje”, rekao je Kotzias.
 
(jutarnji.hr)

TU SPREMNOST “AMERIČKE VLADE” U SKOPLJU IZNIJET ĆEMO STOLTENBERGU U BRUXELLESU 12. LIPNJA

Vlada “Amerikanca” Zorana Zaeva najavila je potez koji je Washington očekivao i tražio od zvaničnog Skoplja odavno.

Uoči polaska za Bruxelles, gdje će njega, ministra vanjskih poslova Nikolu Dimitrova i novu ministricu obrane Makedonije Radmilu Šećerinsku (provjereni NATO – profil) 12. lipnja primiti generalni sekretar zapadne vojne alijanse Jens Stoltenberg, Zaev je objavio da je spreman zatražiti prijem i pod sadašnjim prinudnim imenom svoje zemlje “Bivša jugoslavenska Republika Makedonija”.

Samim tim: i da se zadovolji tim imenom – ukoliko Grčka u međuvremenu ne popusti.

“Amerikanac” je već izvjesno priprema o makedonsku javnost za takav potez.

Naglašavao je da je Makedonija još 2008. ispunila sve uvjete za članstvo NATO.

Zaev ne krije da će i po ulasku u NATO nastaviti pregovore s Atenom o imenu države i da polaže određene nade u činjenicu da će ih u tom slučaju voditi kao premijer države članice saveza.

Ne krije također da narednih mjeseci očekuje Stoltenbergov dolazak u Skoplje i da tada budu “otvorena vrata punopravnog članstva Makedonije u NATO”.

Nezvanično, alijansa planira Makedoniju primiti do proljeća 2018. Dakle: po skraćenoj i ubrzanoj proceduri.

Na ovome aktivno rade Amerikanci.

Spremnost Zaeva na “Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju” (BJRM) potvrđuje da Grčka zasad ne odstupa od pozicija na kojima se “ukopala”.

Da podsjetimo: Grčka tvrdi da samo ona ima pravo na ime “Makedonija” i da je inzistiranje Skoplja na njemu plod skrivenog iredentizma, odnosno – prikrivenih teritorijalnih aspiracija “BJRM”.
 
(fakti.org)

Poruka amerikancima od bivšeg zapovjednika obalnih jedinica ruske crnomorskom ratne flote

Svaki američki ratni brod u Crnom moru – u slučaju da dođe do ratnog konflikta – bit će uništen u roku od samo nekoliko minuta – ocijenio je bivši zapovjednik obalnih jedinca ruske crnomorske ratne flote general Vladimir Romanjenko.

On je zamjenik predsjednika Ruskog saveza veterana, a reagirao je na izjavu glavnog tajnika NATO saveza, Jens Stoltenberga, da je zapadna vojna alijansa odlučila pojačati prisutnost svojih ratnih brodova u Crnom moru.

Dodatno je naglasio da će NATO češće slati brodove u Crno more, da povećati broj pomorskih manevara u njegovoj akvatorija i intenzivnije se baviti “prikupljanjem informacija o situaciji”.

Čak je otkrio: da će alijansa na sebe preuzeti i ulogu koordinatora djelovanja u Crnom moru ratnih flota “savezničkih zemalja”.

General Romanjenko je povodom svega toga poručio ne samo Stoltenbergu:

“I američki ratni brodovi, a u NATO boljih nema, u Crnom moru bi bili čitavi samo koju minutu! Ovo odgovorno tvrdim jer bi se našli na nišanu raketnih sustava crnomorske flote. A rakete bi doletale iz nekoliko pravaca.”

Romanjenko nije podrobnije govorio: ni iz kojih pravaca, ni kako bi to realno moglo izgledati. Ali, zato je podvukao:

“Paljba bi bila takva da američki ratni brodovi, čak i ako bi neki preživio, ni na koji način neće moći da obavljati svoje operativne i strateške zadatke u Crnom moru”.

Romanjenko je podsjetio da ruska obalna obrana i Crnomorska ratna flota raspolažu, pored ostalih, raketnim sustavima “Bal” i “Bastion”.

Prethodno je načelnik Generalštaba Oružanih snaga RF – general armije Valerij Gerasimov – izjavio da su njegovi podčinjeni u stanju uništiti svaki brod koji bude ulazio u Crno more. Odmah po prolasku Bospora …
 
(fakti.org)

Glavni tajnik NATO-a i član Bilderberg grupe Jens Stoltenberg izjavio je nakon susreta sa srbijanskim premijerom Aleksandrom Vučićem da je NATO 1999. napao Srbiju kako bi zaštitio civile te izrazio žaljenje zbog nevinih žrtava koji su stradali u tim napadima

“Čvrsto vjerujem u mogućnost suradnje između NATO-a i Srbije. Možemo se sjećati prošlosti, ali treba gledati u budućnost. Kao što sam rekao za svoga posjeta Beogradu, cilj i svrha NATO-ove zračne kampanje 1999. bila je zaštita civila i to smo i učinili.”

“Gubitak nevinih žrtava bila je tragedija i duboko žalim zbog toga”, rekao je Stoltenberg nakon razgovora s Vučićem.

NATO je 1999. pokrenuo kampanju zračnih udara na Srbiju kako bi zaštitio civile na Kosovu od napada srbijanskih snaga, koje su masovno protjerivale albansko stanovništvo.

Vučić je u srijedu razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a i sudjelovao na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća, koje čine veleposlanici 28 zemalja članice i Crne Gore, koja ima status promatrača dok se ne ratificira protokol o njezinu pristapanju NATO-u. Ovo je Vučićev drugi susret sa Stoltenbergom, koji je prošle godine posjetio Beograd.

Stoltenberg poštuje odluku Beograda o neutralnosti

Srbija je proglasila vojnu neutralnost, a Stoltenberg je rekao da poštuje tu odluku Beograda. Pohvalio je Srbiju zbog reforma koje provodi, nastavka dijaloga s Kosovom i sudjelovanja u mirovnim misijama u Libanonu, na Cipru i u Africi te ju je nazvao “izvoznikom stabilnosti”.

NATO surađuje sa Srbijom kroz Individualni akcijski plan partnerstva (IPAP), koji je usuglašen u siječnju prošle godine.

Na novinarsko pitanje o skupini ljudi iz Srbije koji su uhićeni neposredno pred nedavne parlamentarne izbore u Crnoj Gori, Vučić je rekao da je Srbija tu postupila na “ozbiljan i profesionalan način”.

“To za nas nije bila laka situacija. Ne pada mi na pamet sudjelovati u prešućivanju pripreme izvršenja najtežih kaznenih djela. Nastavit ćemo suradnju s Crnom Gorom i ne želimo biti poligon na kojem će se pripremati izvršenje kaznenih djela u drugim državama”, rekao je Vučić.

Crnogorska policija uhitila je 16. listopada, na sam dan parlamentarnih izbora, 20 državljana Srbije koji su osumnjičeni za pripremu terorističkih akcija, izazivanje kaosa u zemlji i napade na najviše crnogorske dužnosnike.

Crnogorske vlasti provode istragu, a njome su i dvojica ruskih državljana. Nagađa se da je ta akcija bila namijenjena sprječavanju Crne Gore u pristupanju NATO-u.

Stoltenberg je rekao da se nitko izvana nema pravo miješati u odlučivanje Crne Gore u vezi s njezinim pristupom NATO-u, te u njezin izborni proces.

“Stoga pozdravljam otvaranje istrage u Srbiji i Crnoj Gori kako bi se utvrdilo što se dogodilo”, rekao je Stoltenberg.
 
➡ KOLINDA KITAROVIĆ ŠOKIRALA I HRVATE I SRBE: ‘Srbijo, dobro došla u NATO!’ Za borbu protiv Rusije!
 
(index.hr)

Stoltenberg objavio otvoreno pismo u u kojem mavodi da za Ameriku nikako nije dobro opcija da krenu djelovati samostalno, odnosno da napuste NATO

Novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu NATO-ov glavni tajnik Jens Stoltenberg uputio je dramatično upozorenje.

U The Guardianu je bilderbergovac Jens Stoltenberg objavio otvoreno pismo u u kojem mavodi da za Ameriku nikako nije dobro opcija da krenu djelovati samostalno, odnosno da napuste NATO.

“To nije pametno ni za Europu ni za Sjedinjene Države”, upozorio je Stoltenberg. Osim toga, Glavnik tajnik NATO-a naglašava da se Zapad suočava s najvećim sigurnosnim izazovom ovog vremena.

Podsjetio je i na, nakon napada 9/11 na svu prolivenu krv zapadnjačkih saveznika, te upozorio da sada nije vrijeme za produbljivanje “različitosti” među 28 članica Saveza već da je vrijeme za ujedinjenje pod palicom novog američkog vodstva.

“Ovo nije vrijeme da se postavlja pitanje vrijednosti partnerstva između Europe i SAD-a”

“Odviše je jednostavno uzeti našu sigurnost i slobodu zdravo za gotovo, u ovim nesigurnim vremenima trebamo snažno američko vodstvo i Europljane rame uz rame da preuzmu dio tereta. Trebamo prepoznati vrijednost partnerstva između Europe i Amerike”, naglasio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
 
(dnevno.hr)

Do 300.000 vojnika NATO je stavio u stanje pripravnosti zbog porasta napetosti između Rusije i baltičkih država. Među tim vojnicima je i Hrvatska vojska

Član Bilderberg grupe Jens Stoltenberg, i glavni tajnik NATO-a, koji je nedavno nahvalio Hrvatsku koja je poslala hrvatsku vojsku u Litvu, se nada da će ubrzati vrijeme odziva tisuće vojnika kako bi se omogućilo da reagiraju na borbene situacije učinkovitije.

U listopadu je priopćeno da NATO priprema stacionarnu vojsku od 4.000 vojnika na ruskoj granici s baltičkim zemljama, u svojoj najvećoj vojnoj akciji još od hladnog rata. Vojnici će biti pozvani iz zemalja diljem saveza, uključujući i Hrvatsku.

“Vidjeli smo da je Rusija puno aktivnija na mnogo različitih načina”, rekao je bilderbergovac Stoltenberg za The Times .

“Vidjeli smo da se snažniju provedbi ruskih znatnih vojnih snaga tijekom zadnjih godina – utrostručenje troškova obrane od 2000. godine; razvoj novih vojnih sposobnosti; uvježbavanju svojih snaga i korištenju vojne sile protiv susjeda.

“Također smo vidjeli da Rusija koristi propagandu u Europi među NATO saveznicima, a to je upravo razlog zašto je NATO reagirao. Mi smo reagirali s najvećim pojačanjem naše kolektivne obrane od kraja hladnog rata.”

G. Stoltenberg je odbio navesti koliki će broj vojnika biti u stanju pripravnosti, no britanski predstavnik NATO-a na odlasku Sir Adam Thompson je rekao da je vjerojatno da će biti oko 300.000 vojnika.

Sir Adam je rekao da je cilj bio pronaći način mobiliziranja trupa u roku od dva mjeseca, umjesto tipičnog vremena od oko šest mjeseci.

Prijedlog je raspravljen između ministara obrane NATO-a na konferenciji u listopadu.

“Postoji veliki broj ljudi u Oružanim snagama NATO saveznika (među kojima je i Hrvatska), i mi smo u potrazi kako više njih može biti spremno u što kraćem roku”, dodao je gospodin Stoltenberg.
 
NoviSvjetskiPoredak.com