Silicijska dolina više nije što je nekada bila i mladi poduzetnici u njoj više ne vide svoju priliku kao nekad

Prije gotovo osamdeset godina Bill Hewlett i David Packard u jednoj su garaži pokrenuli tehnološku revoluciju. Garaža, danas muzej, nalazi se u Silicijskoj dolini, u južnome dijelu Zaljevskog područja San Francisca u sjevernoj Kaliforniji.

Ime je dobila upravo po tome što se tijekom desetljeća razvila u žarište tehnoloških start upova, i onda dom najjačih kompanija svijeta. Na samom početku interneta bila je poznata i kao “dolina smrti” jer su se ljudi bojali kako će im osobna računala preoteti poslove.

Tamo su nastali ili su “kod kuće” titani poput Applea, Facebooka, Googlea, Netflixa, Ubera i Tesle. Samo područje, gledano zasebno, ima 19 po redu najjaču ekonomiju na svijetu, kojom nadmašuje Švicarsku i Saudijsku Arabiju, piše The Economist.

Apple i Alphabet su “pravi domaći”, rođeni u garažama Los Altosa i Menlo Parka, Facebook je u dolinu došao još u pelenama, piše Economist, a dom je i 57 start upova koji vrijede više od milijardu dolara poput Airbnb-ja i Ubera, takozvani jednorozi.

“Dolina nije samo mjesto, ona je i ideja. Još od Hewletta i Packarda bila je sinonim za inovacije i ideje. “Rodila” je čipove, osobna računala, software i niz servisa koji definiraju naš današnji život. Iako su neke inovacije bile naprosto sulude – poput čajnika povezanih na internet, do aplikacija koje prodaju kovanice za veš-mašine – velika većina bila je istinski revolucionarna.

Mikroprocesori, baze podataka i pametni telefoni stvoreni su u Silicijskoj dolini”, piše Economist. Na svijetu, barem za sada, ne postoji druga kopija atmosfere, umrežavanja, kapitala, dobrih škola i poduzetničke kulture kakva je nastala na tom malenom području. No kako sve mijena jest, čini se kako svjedočimo i početku kraja silicijske renesanse.

Samo po sebi, kaže Economist, to ne bi bio problem kada bi to bio signal da se negdje drugdje “rađa” nova dolina, s nekim novim idejama, no čini se da to nije slučaj. Prošle je godine više ljudi napustilo regiju, no što ih je došlo, a 46 posto malih poduzetnika kaže kako planiraju dignuti sidro – među njima i Peter Thiel, veteran ulagač koji je, kažu neki mediji, baš uvijek znao prepoznati i “nanjušiti” dobru priliku.

Veliki dio onih koji preostaju, piše Economist, planiraju više ulagati u kompanije van doline, outsourceati zaposlenike i, počesto, negdje drugdje preseliti barem jedan dio poslovanja.

Problem broj jedan, čak i među najbogatijima, jest cijena života u Silicijskoj dolini. Od plaćanja rente za neki radni prostor, preko cijena stanovanja do običnog izlaska u restoran – dolina je mjesto gdje i nekadašnji menadžeri iznajmljuju kamp kućice jer nisu u mogućnosti platiti više. Cijena prosječnog kvadrata je 25.386 dolara (ili 161 tisuću po kvadratu).

Prosječni, skromni dom, košta četiri i pol puta više no prosjek cijele zemlje kada je o nekretninama riječ. Teško je, inovacijskoj kulturi, ambijentu i povijesti usprkos, imati start-up u garaži ako ta garaža košta milijun dolara.

Economist piše kako su se nedavno na godišnjem sastanku hakera i poduzetnika brojni uspješni pojedinci okupili na predavanju imena “Trebamo li napustiti Silicijsku dolinu”. Mnogi su, iako iz tog biznisa, često puta spomenuli frazu “toksična kultura opsjednuta novcem”.

“Jedan osnivač tvrtke kaže kako mladim kompanijama i start-upovima treba barem četiri puta više novca za rad i razvoj nego u bilo kojem drugom gradu u SAD-u. Nove tehnologije, od kvantnih računala, preko inovacije u biologiji, imaju manju maržu od internetskih servisa, što znači da im je mnogo važnije da imaju pristup određenoj količini casha.

Sada tome treba nadodati i ružnije osobine života u Zaljevu – nevjerojatan promet, zagađenje i brutalnu nejednakost”, piše Economist. Ako je nešto pozitivno u relativno lošim vijestima, to je onda da se, po pitanju start-upova i tehnologije, počinju razvijati i drugi američki gradovi koji se do sada nisu mogli dočepati “komada kolača”.

Economist navodi primjer kako The Kauffman fondacija, neprofitna organizacija koja prati poduzetništvo, sada na prvo mjesto za poduzetnike i inovatore navodi Miami-Fort Lauderdale područje u saveznoj državi Floridi.

“Mnogi sele u Los Angeles gdje postoji vrlo vibrantna tech scena, Phoenix i Pittsburgh postali su centri za razvoj autonomnih vozila, New York za medijske start-upove, London za “fintech”, Shenzen za hardver. Naravno, razlika je u tome što je do sada sve to zajedno bilo koncentrirano na području gdje živi tri milijuna ljudi”, piše The Economist i upućuje na to da će svijet inovacija uskoro biti vrlo policentričan, što je, samo po sebi, pozitivna pojava.

Uspjeti sada, u teoriji, mogu i oni koji nemaju novaca (ili želje) dati stotine tisuća dolara kako bi se preselili u Silicijsku dolinu. Iskre ingenioznosti i kapital “okreću” se svugdje, a ne samo na jednom mjestu, a sve je lakše raditi u timovima koji su razasuti diljem svijeta, a “u teoriji” bazirani u prestižnoj dolini. Uz to, napominje Economist, Silicijska dolina postala je monokultura bijelih muških “štrebera”.

Kompanije koje su osnovale žene dobile su samo dva posto sveukupnog financiranja. “No problem je dominacija već postojećih tehnoloških giganata. Nove kompanije, posebno one koje na bilo koji način imaju veze s internetom, teško “privlače” kapital u sjeni Alphabeta, Applea, Facebooka i drugih.

Oni i tako dobro plaćaju zaposlenike da je postalo gotovo nemoguće privući radnu snagu (prosječna je godišnja plaća u Facebooku bila 240.000 tisuća dolara)”, piše Economist.

“Ne vidim scenarij u kojem se u tim sjenama uspije razviti nešto što će doseći tu veličinu”, kaže Jeremy Stoppelman, šef Yelpa.

Dinamika koja je još do prije pet, a pogotovo deset godina bila plodno tlo za inovacije i uspjeh sada se usporila, atrofirala i preokrenula. Dodatan su problem, piše Economist, neprijateljske politike i zakoni.

Trumpov vizni režim i prezir prema imigrantima ima posljedice na čitavu ekonomiju ako se uzme u obzir da čak 25 posto novih kompanija u SAD-u stvore stranci (kao na primjer Elon Musk). Nakon krize srozala se i količina novca koju država upumpava u fakultete i financiranja istraživanja, i to čak za trećinu. Neki pak ipak smatraju kako nema šanse da s postojećom kombinacijom talenta, ideja i kapitala Silicijska dolina može usporiti, a kamoli propasti.

“Možda se sada malo zahuktalo, ali recesija bi mogla potjerati loše vođene kompanije i smanjiti cijene za one koji prežive. Firenca, dom renesanse, bila je ono što je bila punih 200 godina, što znači i da Silicijska dolina ima još mnogo toga ispred sebe”, kaže Mike Volpi iz Index Venturesa, koji se bave ulaganjem u start-upove.

“Kada bi početak pada važnosti i snage Silicijske doline bio znak uspona globalne mreže zdravih i uspješnih start-upa i kompanija, to je nešto što bi trebalo slaviti i poticati. Međutim, silicijski vrhunac zapravo je upozorenje da je inovacije svugdje sve teže ostvariti.
 
(express.hr)

Općepoznato je da filantropska elita i superbogataši kada uđu u duboku starost, počnu razotkrivati svoje mračne misli i planove, i to bez ustručavanja izjavljivati u medijima. Ovo je još jedan primjer!

Treći najbogatiji čovjek na svijetu prema Forbesovoj listi, američki investitor Warren Buffett, u komentaru koji je objavio ugledni Wall Street Journal napisao je da bi za veliku nejednakost u primanjima u Americi trebalo prestati svaljivati krivnju na bogataše.

“Siromasi sasvim sigurno nisu siromašni zato što su bogataši bogati”, napisao je Buffett, koji je težak 71,3 milijarde američkih dolara.

“Većina bogataša dala je američkoj ekonomiji briljantne inovacije ili izuzetno rukovođenje”, piše Buffett pozivajući se na primjere Henry Forda, Steveu Jobsa.

Povećanje minimalaca neće smanjiti razlike u prihodima, navodi Buffett i dodaje da je rješenje u jačanju državnog programa poznatog po kratici EITC (Earned Income Tax Credit). Taj program predviđa smanjenje poreza na ostvareni dohodak za radnike s nižim primanjima.

Buffett također tvrdi da je povećanje razlika u plaćama neizbježna posljedica napredne tržišne ekonomije, ali da ona postoji i zato što ne može svatko raditi isti posao.

“Nema nikakve zavjere iza sljedeće tužne činjenice: siromasi sasvim sigurno nisu siromašni zato što su bogataši bogati. I nije istina da bogati nemaju zasluga. Većina njih doprinijela je američkom prosperitetu briljantnim inovacijama ili upravljačkom ekspertizom.”

Svi danas živimo kudikamo bolje zahvaljujući Henry Fordu, Steveu Jobsu, Semu Walton i ljudima kao što su oni”, piše Buffett.
 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)

Kako će svijet izgledati 2025. godine teško je predvidjeti. Ipak, “Thomson Reuters” smatra da će za desetak godina pilotska dozvola biti znak zrelosti, da će se početi s testiranjem teleportacije, ali i da će Sunce biti glavni izvor energije.

“Thomson Reuters” objavio je istraživanje Svijet 2025. godine: Deset najvećih inovacija, u kojem se prognozira u kom će se smjeru čovječanstvo kretati.

Istraživanje su vršili tako što su prikupljali podatke o patentima i znanstvenu literaturu. Odredili su deset najaktivnijih znanstvenih područja prema citatima i objavljenim radovima na svojoj znanstvenoj mreži Sciencewatch, ali i područja s najvećim brojem patenata.

Dublju analizu primijenili su na područjima gdje su vidjeli da postoji najveći komercijalni i znanstveni interes.

“Ne tvrdimo da imamo kristalnu kuglu, ali imamo sljedeću najbolju stvar – znanstvenu literaturu i popis patenata. Kada se sve to zajedno analizira, podaci daju fascinantan uvid u inovacije koje će mijenjati naš život u budućnosti”, istakao je Bazil Mofat iz” Thomson Reutersa”.

Sunce glavni izvor energije

Napredak tehnologije i sustava za prikupljanje i pretvaranje solarne energije u električnu, postaje već daleko važnije pitanje za sve veći broj ljudi, a ne samo za one ekološki odgovorne.

Za 11 godina metode za prikupljanje i pretvaranje solarne energije biće mnogo učinkovitije, a Sunce će biti primarni izvor energije.

Testiranje teleportacije

Zahvaljujući istraživanju u traženju Higsovog bozona, ova znanstvena oblast je “eksplodirala”, a kvantna teleportacija sve je češća.

Unatoč tome što se izvještaju navodi da će se do 2025. godine ta tehnologija testirati, do teleportacije ljudi čovječanstvo će morati još pričekati.

Digitalna povezanost

Od najmanjih osobnih predmeta do najvećih kontinenata, sve će biti svuda digitalno povezano kao rezultat sve naprednijih poluvodiča 5G tehnologija i bežičnih mreža, električnih kondenzatora i drugih inovacija.

Na našu svaku želju reagirat sve što nas okružuje i neće biti bitno gdje živite jer će i najudaljenije farme imati infrastrukturu kao razvijeni gradovi.

Modifikacija gena i sprečavanje dijabetesa

Zahvaljujući rastu znanja oko djelovanja molekula i gena i kako se tim procesima može manipulirati promijenit iz temelja polje prevencije bolesti.

Dijabetes tipa 1 i 2 i druga metabolička oboljenja moći će se spriječe zato što ćemo bolje razumjeti kako RNA prenosi informacije između proteina i DNK, pa će ispravljanje gena postati stvarnost.

DNK mapiranje pri porođaju

Analiza ljudskog genoma i dalje je jedno od najaktivnijih područja znanstvenog istraživanja.

Napredak nanotehnologije, analize stanica, obrade podataka dovešće do toga da DNK mapiranje pri porođaju postane uobičajeno, ali i dio godišnjeg sistematskog pregleda.

Sigurnija borba protiv raka

Lijekovi za borbu protiv raka biće daleko precizniji pa će se vezivati ​​uz specifične proteine ​​i koristit antitijela pokretajući obrambene mehanizme.

To će znatno smanjiti štetne utjecaje lijekova na pacijente, kakve ljudi doživljavaju kemoterapijom.

Zbogom, plastiko!

Bionanokompoziti koji se temelje na nanocelulozi biće potpuno razgradivi što će izbaciti ambalažu u čijoj se proizvodnji koristi nafta.

Time će se potpuno prekinuti proizvodnja plastične ambalaže, što će imati velikog utjecaja na okoliš.

Nebom će letjeti električni avioni

Način prijevoza će umnogome ovisiti o napretku na polju skladištenja energije i povećanja učinkovitosti baterija. Osim što će to umnogome promijeniti automobilsku industriju, dati će i veliki podstrek novoj klasi putničkih aviona.

Zbog razvoja lakih i čvrstih materijala biće pravljene i manje letjelice kojima će moći puno lakše se manevrirati, a u 21. stoljeću pilotska dozvola postati će novi znak zrelosti.

Iskorjenjivanje gladi

Napredak u tehnologiji osvjetljavanja i genetski modificiranih usjeva osigurat da proizvodnja hrane bude dovoljno da zadovolji potrebe svih stanovnika planeta.

Razvoj OLED, LCD i plazma tehnologije omogućit emitiranje svjetla određene valne daljine koje će poticati rast, a modificirani usjevi biće otporniji na bolesti i štetočine.

Učinkovitost u borbi protiv demencije

Razumijevanje ljudskog genoma i genetskih mutacija poboljšat otkrivanje i prevenciju neurodegenerativnih bolesti poput demencije i Alzheimerove bolesti.

Sadašnja istraživanja usmjerena su na otkrivanje patogenih kromosoma koji utječu na pojavu bolesti. To će pomoći znanstvenicima da isprave genetske pogreške.

***

Budućnost i kako ga vidi Hollywood – Film Uzvišenost / Transcendence, 2014.

U središtu je filma genijalni znanstvenik Will Caster (Johnny Depp) koji kreira moćan superkompjuter imenom PINN, njegova inteligencija nadmašuje cjelokupnu inteligenciju svih ljudi koji su ikad živjeli na zemlji te bi trebao dosegnuti stupanj singulariteta, kako se naziva onaj trenutak kada će umjetna inteligencija nadmašiti ljudsku. To je trenutak koji nas sve podjednako privlači i plaši pa grupa ludita 21-og stoljeća terorističkim akcijama eliminira kako znanstvena postignuća tako i same znanstvenike.

U jednom takvom pohodu smrtno je otrovan i sam Caster (nije spoiler budući da se događa u prvih 20ak minuta filma), no prije smrti uz pomoć supruge Evelyn (Rebecca Hall) uspijeva aploudati cijelog sebe u svoj kompjuter, no kad Genijalni um sretne HAL-a rezultat nije baš onako idiličan kao što bismo možda očekivali. Nevjerojatna moć kontrole stvara pohlepu za još većom moći pa mastermind Caster sada u maniri svemogućeg Boga preuređuje svijet po vlastitoj mjeri: poput sina Božjeg učini da slijepi progledaju, a invalidi prohodaju, no zapravo stvara mrežu povezanih zombija koji će mu poslužiti kad za to dođe vrijeme.

Doista, čudesne su mogućnosti koje nudi nanotehnologija i umjetna inteligencija pa stoga još više čudi kako nisu sposobne proizvesti običan hologram zbog čega se Depp cijelo vrijeme prikazuje na kompjuterskim ekranima u 2D tehnici.

No, ta je 2D mila majka u odnosu na jednodimenzionalnu tehniku kojom likove tretira scenarij Jacka Paglena. Iako nas režiser tijekom cijelog filma pokušava cimati teškim filozofskim pitanjima npr. je li aploudani Caster pravi Caster ili je njegova digitalizirana verzija ipak poprimila drugačija svojstva, je li digitalizacijom prešao na mračnu stranu, voli li svoju ženu ili je samo zlostavlja, kontroliramo li mi tehnologiju ili ona kontrolira nas i još mnoga druga… zapravo ne uspijeva ni u čemu, a uporni pokušaji da nas uvjeri u prenesnu i doslovnu ljubav do groba ili aplouda glavnih junaka na kraju dosežu zaista karikaturalne razmjere.

Ako je išta nedostajalo ovom filmu, onda je to u prvom redu tračak inteligencije, prirodne ili umjetne svejedno, ovako ne prestaje ništa drugo nego.. CTRL+ALT+DEL.
 

 
DODATNI VIDEO ŠTO NAS ČEKA U BUDUĆNOSTI

 
(nemilosrdnigadovi.com, vestinet.rs, youtube.com/uredio: nsp)

Izbor bez izbora. Do sada su nezabilježene suše ‘prekrile’ planetu. Kiše nema ni u tragovima, usjevi propadaju, a globalna glad je na vidiku. U takvom trenutku beznađa Voice of America emitira prilog o GMO kukuruzu koji, gle čuda, odlično podnosi sušu i bar duplo je veći nego njegov ‘zastarjeli’ rođak! Spas ili giljotina?

Tamo u zapadnom Kansas-u, kukuruz izgleda kao da mu nema spasa. Područje obiluje uvijenim smeđim listovima, nepogrešivim znakom teške suše.

Ipak, ispod tih uvenulih listova, neke od stabljika kukuruza obećavaju. Ove biljke se drže iznenađujuce dobro u uvjetima pustinjske klime. Na stotinama lokacija diljem Velike ravnice, tvrtke poput Monsanto i Pioneer testiraju mnoštvo novih sorti kukuruza stvorenih da izdrže sušu.

Ove godine, najgora suša u SAD u posljednjih pola stoljeća mogla bi izazvati štetu od oko 18 milijardi dolara zbog propasti kukuruza, soje i drugih ključnih usjeva. Pogledajte ovaj satelitski snimak koji je načinila NASA 26. lipnja ove godine. Ogroman pojas vrelog zraka je lociran iznad najvećih žitnih polja SAD. Slučajno?

Zbog teške suše u Teksasu prije par godina koja je koštala poljoprivrednike gotovo 8 milijardi dolara, poljoprivrednici su više nego ikad zainteresirani vidjeti inovacije koje mogu učiniti da njihovi usjevi budu otporniji. To uključuje poboljšanje poljoprivredne prakse, bolju tehniku ​​uzgoja biljaka i – najviše kontroverzno – genetski inženjering.

“Ja sam iznenađen kako su biljke do sada reagirale”, kaže Scott Glina, uzgajivač u Kanzasu, koji se dobrovoljno javio da postavi dvije parcele genetski projektiranog Monsanto DroughtGard (Zaštitnika od suše) kukuruza među njegovih 3.000 hektara običnog kukuruza. Eksperimentalni soj, koji nosi gen koji pomaže da se voda bolje izvlači zemlje, trebalo bi da uđe u široku upotrebu 2013.

“Svi parametri ovog kukuruza su dobri”, rekao je Scott. Ali, on upozorava da “lijep kukuruz ne mora uvijek rezultirati dobrim prinosom.”

Za Scotta, koji živi u regiji sklonom suši, gdje navodnjavanje iz obližnjeg Ogallala aquifer nije pouzdano, novi usjevi, otporni na sušu, mogli bi se pokazati kao neophodni – ako budu imali najavljene značajke.

Gospodin Scott se ovakvim metodama stavlja u položaj da mora birati između GMO kukuruza i gladi koju će trpjeti njegova obitelj. Baš i nije neki izbor.

Nakon što gdin Scott i njegova obitelj proizvedu ovaj GMO kukuruz, a koji naravno neće moći sami pojesti, višak će biti distribuiran diljem SAD i svijeta. Ovog ljeta će i najveći trgovački lanac Walmart ponuditi GMO kukuruz u svojim trgovinama.

Monsanto Bt slatki kukuruz sadrži tri GE osobine koje nikada ranije nisu bili izravno konzumirane od strane ljudi, i nisu bili podvrgnute temeljitom testiranju sigurnosti. Proizvod uopće neće biti etiketiran tako da ne bi ukazivao da je u pitanju kukuruz koji je genetski modificiran organizam.

Da vidimo šta se događa kod nas u Hrvatskoj? Ove godine imali smo ono što 30 godina unazad nismo. Tolika suša, a iznad svega vrelina koja je bukvalno spržila sve usjeve. Neko treba da objasni zašto je samo Hrvatska ovako nastradala od svih zemalja u okruženju. Mislite da je slučajno? Ja bih rekao da nije.

Sunce, koje ovo ljeto neumoljivo grije raduje turiste na moru, no na kraju će nas skupo stajati. Suša je uništila usjeve i više nema dvojbe – hrana će morati poskupjeti. Možemo se samo nadati da taj skok neće biti drastičan, jer i ovako potrošnja već mjesecima opada. 

Prema nekim procjenama, već sada na hranu odlazi gotovo pola ukupnih troškova hrvatskog kućanstva. Cijene hrane u srpnju znatno su rasle u usporedbi s istim razdobljem lani. Voće je najviše poskupjelo, 13 posto, povrće 9, meso 6 posto. Posljednjih šest godina hrana je u Europi porasla za 22%, u Hrvatskoj više, 24 posto. Ako cijene na jesen i dalje budu rasle građani će manje kupovati.

Cijene energenata i žitarica lete u nebo. Do sada smo, primjerice, kukuruz izvozili, a sada ga nemamo dovoljno. Zbog desetkovanih poljoprivredih prinosa na našim poljima, ali i potresa na svjetskim burzama prouzročenih sušom očekuju nas, tvrde stručnjaci, velika poskljupljenja mesa i mlijeka.

Trgovci optimističnije gledaju na jesensku potrošačku košaricu. Prema njihovoj računici, znatnijih povećanja cijena hrane ne bi trebalo biti. Proizvođači upozoravaju da nas od divljanja cijena mogu spasiti ovogodišnje žitarice koje treba zadržati, a ne ih izvoziti, izravne potpore proizvođačima mlijeka i mesa kao

Imate problem sa sušom i lošim prinosom žitarica? Ne brinite, tu je GMO kukuruz koji raste u pustinji. Nije to veliki izdatak za početak. Kupite sjeme i sve kemijske preparate i GMO kukuruz raste, raste, raste …..

E sad, gdje je kopča i svim ovim stvarima? Otkud ovolika suša? Kad je to bila suša i krajem kolovoza. Ja se ne sjećam, a vi?

Da vam osvježim pamćenje, pogledajte malo OVDJE

Što mislite, da li nam je neko prvo “utrapio” sušu, pa će nam uskoro “utrapiti” GMO kukuruz kao spas za sušu?

Jeste li dobro razumjeli poantu prvog dijela teksta? Svi koji nisu shvatili “dobrobit” GMO kukuruza u SAD, dobili su sušu. Pogledajte zemljopisnu kartu gore. Ona crvena boja koja se proteže duž cijelog kontinenta, to je suša i vrelina. Sad će sijati specijalni kukuruz. Ni američki poljoprivrednici nisu htjeli GMO kukuruz ali ih je “nepredviđena” suša “naučila pameti”. Sad će sijati sve što “tata kaže”.

Tako će sad biti i u Hrvatskoj

HAARP instaliran u Srbiji zaslužan za sušu u susjedstvu ?!

“Velika šteta i nezgode su moguće i to u većini slučajeva s opasnošću po život”

“Iznimno intenzivan meteorološki događaj je prognoziran. Velika šteta i nezgode su moguće na velikom području i to u većini slučajeva s opasnošću po život. Često se informirajte o očekivanim meteorološkim uvjetima i rizicima. Slijedite naredbe i savjete dane od strane vaših državnih tijela u bilo kojim uvjetima i budite spremni na izvanredne mjere”, objašnjava se značenje crvene boje na stranici.

Narančasta boja pak predstavlja opasno vrijeme. “Neuobičajene vremenske prilike su prognozirane. Šteta i ljudske žrtve su moguće. Budite oprezni i redovno se informirajte o očekivanim meteorološkim uvjetima. Budite svjesni rizika koji je neizbježan”, sugerira se na stranici meteoalarm.

Izuzetno opasno vrijeme dijagnosticirano je i duž jadranske obale Italije, u primorskom dijelu Slovenije, južnom i istočnom dijelu Mađarske, BiH te na čitavom teritoriju Srbije. Posebnu opasnost predstavlja velik broj požara, koji kao i u Hrvatskoj, plamte diljem BiH i Srbije.

Koji je zaključak? Imat ćemo i mi tu vrelinu dok ne shvatimo dobrobit specijalnog GMO kukuruza i početi ga masovno sijati. Pržiće nas suša dokle god ne budemo pristali na GMO kukuruz.

Netko će trljati ruke zbog dobre zarade. A zdravlje, a životi, a djeca? To nije na dnevnom redu!

Pitanja koja se nameću su očita:

[notification type="info"]
• Jesu li zainteresirane strane pomoću HAARP sustava izazvale sušu radi ostvarivanja svojih ciljeva, prvenstveno ekonomskih?
• Da li se vode omiljenim citatom Makijavelija: ‘Cilj određuje sredstvo’?
• Da li su spremni učiniti sve što je potrebno za ostvarenje tog cilja?

[/notification]

Ako je odgovor DA zajednički za sve, da li vam je jasno tko su žrtve?

 
 
(vestinet.rs,osijek-danas.com,index.hr/uredio:nsp)
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10307"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

]]> http://www.novi-svjetski-poredak.com/2012/08/24/umjetno-izazvane-vrucine-i-susa-bi-nas-natjerale-da-sadimo-gmo-kukuruz/feed/ 0