Amerikanci najavljuju svake godine ljestvicu najbogatijih ljudi na svijetu. Godinama su bili na vrhu Bill Gates, Warren Buffett, Jeff Bezos …

Tijekom svih ovih godina mnogi se redovito pitaju širom svijeta: gdje su Rothschildi i Rockefelleri? Iz tog razloga ništa se nije promijenilo u tom pogledu, a vjerojatno i neće.

Na ovakav zaključak upućuje i rang lista najbogatijih obitelji na svijetu koji je napravila i objavila američka agencija Bloomberg. Zašto ni Rothschilda ni Rockefellera nema među najbogatijim obiteljima?

Bloomberg je proglasio Waltone najbogatijom obitelji svijeta, u čijem je vlasništvu najveća američka mreža supermarketa Walmart. Njihovo se bogatstvo procjenjuje na 151 milijardu dolara.

Na drugo mjesto je postavio sinove osnivača Koch Industries, Freda Kocha – Charlesa i Davida – koji zajedno imaju najmanje 99 milijardi dolara.

Iza njih su potomci Frank Marsa, utemeljitelja Mars grupe. Zajedno oni “teže” 88 milijardi dolara.

Četvrto mjesto drže obitelji koje u svojem vlasništvu imaju najvećeg svjetskog proizvođača piva Anheuser-Busch InBev. Njihovo bogatstvo se procjenjuju se na 54 milijarde dolara.

Sljedeće mjesto drže nasljednici modne kuće Hermes sa 49 milijardi dolara.

Ukupno bogatstvo 25 najbogatijih obitelji planeta premašuju trilijun dolara.

A Rothschild i Rockefeller – nisu u 25!

Ovo je utoliko čudnije što Bloomberg navodi i naglašava da je rejting uključivao obitelji čije je bogatstvo bar jednom bilo nasljeđeno. Prelazilo iz generacije u generaciju.
 
(fakti.org)

Alan Greenspan, bivši predsjednik Federalnih rezervi u razdoblju od 1987. do 2006. godine, isputio je bombu u medije koja će potaknuti paniku te natjerati ljude da počešu svoje glave u nevjerici

Govoreći na kanallu Bloomberg u opsežnom 30-minutnom razgovorau, Greenspan je dao svoju ocjenu Brexita.

Bivša glavna “stolica” FED-a je rekla da je David Cameron napravio “strašnu grešku” održavajući referendum. Greenspan je objasnio da će Brexit neizbježno dovesti i do deklaracije nezavisnoti Škotske i Sjeverne Irske, isto tako.

“Mi smo u vrlo ranim danima krize koja je zacrtala svoj put”, ustvrdio je Greenspan.

Današnji komentari dolaze nakon šokantne procjene Brexita u petak, u kojoj je rekao da je ovo najgora situacija koju je ikada vidio.

“Ovo je najgore razdoblje, sjećam se otkada sam u javnoj službi. Nije ništa kao što je to, uključujući i krizu 19. listopada 1987. godine, kada je Dow pao rekordnih 23 posto. Tada sam mislio smo dnu svih potencijalnih problema. To ima korozivni učinak i neće otići. Volio bih nešto pozitivno za reći, ali….”, rekao je Greenspam za Brexit.

Kao da Greenspanova predviđanja nisu bila dovoljno zloslutna, on ih je sve uspio navesti. U svojoj procjeni situacije, Greenspan je istaknuo da će neodrživo pravo potrošnja s vremenom dovesti do krize.

“Kada dođete do određene dobi ili ste bolesni ili nešto te prirode i imate pravo na određene izdatke iz proračuna, bez ikakve reference kako će to biti financirano. Gdje je razina produktivnosti sada, mi smo sretni da imamo nešto kao blizu dva posto godišnje stope rasta. Ta godišnja stopa rasta od dva posto nije adekvatna za financiranje postojećih potreba.”

“Ne znam kako će to riješiti, ali će biti kriza.”, rekao je odlučno.

Na pitanje da li trebamo “nesreću povijesti” povezati sa Brexitom, Greenspan je odgovorio: “Vjerojatno. U Sjedinjenim Američkim Državama, socijalna naknada, što je više generički pojam, ili pravo, smatra se kao treća tračnica američkoj politici. Vi dotaknete socijalnu pomoć građanima, i vi ćete sigurno izgubiti.

Sada, za opći prikaz, da ponovimo. Republikanci ne žele dirati socijalne izdatke. Demokrati ne žele dirati. Oni ni ne žele govoriti o tome. To je ono kako bi izbori trebali izgledati u Sjedinjenim Američkim Državama. Vi nikada neće čuti niti jednu riječ s obje strane.

Greenspan zanemaruje svoju ulogu u stvaranju klasičnog ciklusa velike ekonomske krize koja osuđuje svijet na niz destruktivnih mjehura i na kraju, hiperinflacije koja će najvjerojatnije biti puštena nakon što dođe bezvrijedni novac. Gledajući unatrag, 90-godišnjak, koji očito gleda u budućnost, a ne u prošlost, ima jednostavno rješenje: zlatni standard.

Ako se vratimo na zlatni standard, i poštujemo stvarnu strukturu zlatnog standarda kao što je bila i prije 1913. godine, to bi bilo u redu. Ne zaboravite da je razdoblje od 1870. do 1913. bilo jedno od najagresivnijih razdoblja ekonomije koju smo imali u SAD-u, a to je bilo zlatno doba zlatnog standarda.

Odmah nakon donošenja Zakona o Federalnim Rezervama 1913. godine, Kongres je rasporedio odgovornost za štampanje novca, reguliranje njegove vrijednost i vrijednosti stranog novca, i popravio standard za utege i mjere, inače poznat kao članak 1., odjeljak 8. u Ustavu FED-a.

FED ubrzo je postao 4. ogranak Savezne vlade, koji je bio posve neodgovoran za svoje radnje i koji je postao tajan. Novostvorena središnja banka počela je djelovati kao jednina točka kontrole i ovlasti, utvrđivati kamatne stope u međubankarskom kreditiranju i regulirati ponudu novca u optjecaju – postavljanjem lančane reakcije koja nas je dovela do krize u kojoj smo se našli danas.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Sumana Manohar, analitičarka i dopredsjednica Goldman Sachsa, šokirala je javnost dovođenjem u pitanje efikasnosti samog kapitalima

Njena analiza je prilog raspravi o visinama korporativnih profitnih stopa koje su trenutno na svojim povijesno visokim razinama. Pale su početkom krize 2008. i odmah se počele dizati da bi ostale na visokim, štoviše i rekordnim razinama, do dan danas, prenosi Bloomberg.

Grafički prikaz S&P 500 – indeks zarade od trgovine dionicama koji seže više od 25 godina unatrag koji pokazuje da su stope i dalje rekordno visoke. Manohar navodi da su stope profita rasle zahvaljujući tri glavna trenda: visokim cijenama dobara, pojeftinjenju proizvodnje preseljenjem proizvodnih pogona u zemlje u razvoju, a što je dovelo do povećanja potražnje na tržištima tih zemalja, te povećanjem efikasnosti zahvaljujući novim tehnologijama.

Tržišta su, navodi se u analizi, nagrađivala kompanije koje su preuzimale druga poduzeća i zarađivale ponovnim otkupom vlastitih dionica. Sada Golldman Sachs preporuča, „kupujte tuđe dionice, a ne one svojih poduzeća“. Glavno pitanje koje ih je zanimalo glasi, je li pad profita neizbježan, zatim, neizvjesno je hoće li konsolidacija industrije, smanjenje cijena i mjere štednje, u kombinaciji sa slabom ponudom i prevelikom industrijskom proizvodnjom srušiti profitne stope ili će ih držati na visokoj razini.

Ovo drugo je moguće, navode, ali su posljedice toga uznemirujuće. Goldman Sachs ovdje navodi da postoji mogućnost da su oni krivi, jer uvijek jure za većim profitnim stopama. “Ako smo u krivu i ako visoke profitne stope čak uspiju izdržati još idućih nekoliko godina, naročito u uvjetima kada su stope rasta svjetske potražnje u padu, morat ćemo postaviti šira pitanja o efikasnosti kapitalizma”, piše u analizi.

Drugim riječima, stope profita bi prirodno trebale oscilirati i padati. Postojanje “debelih” stopa profita bi morale ohrabrivati nove natjecatelje na tržištu i cikluse cijena koji bi uzrokovali pad tih istih stopa profita. Niske stope, odnosno donji dio ciklusa, potiče slabije igrače da napuste biznis, a velike korporacije ostaju na tržištu sa više manevarskog prostora.

Što reći kada pitanje učinkovitosti kapitalizma kao sustava postavi Goldman Sachs?

U naputku svojim dioničarima koje je potpisala glavna analitičarka i dopredsjednica Goldman Sachsa, Manohar Sumana, stoji da ova investicijska banka, analizirajući cijene sirovina, razvoj troškova arbitraže i trenutnu tržišnu deflaciju, određena predviđanja može praviti samo kratkoročno, pa čak i tako ona mogu biti netočna.

Međutim, moguće je da zapravo kažu da čak i ako Goldman Sachs pogriješi u prognozama, to nije do njih, nego zato što „sustav više ne funkcionira“. Oni peru ruke od svega!

“Mi smo uvijek oprezno pratili sve trendove. No, ako budemo i pogriješili u smislu zarade za narednih nekoliko godina, to znači da će trebati provesti šira i opsežnija istraživanja o učinkovitosti kapitalizma”, rekla je Manohar Sumana.

“Šira istraživanja o učinkovitosti kapitalizma”?

“Ako se taj ne ciklus ne nastavi, događa se nešto čudno”, u čudu vrti glavom Manohar Sumana, jedna od najvećih analitičarki u sustavu predviđanja Goldman Sachsa u kojem se uvijek sve znalo unaprijed i gdje za “čuda” nikad nije bilo mjesta.

Do promjene kapitalističkog sustava sigurno neće doći po naputku onih koji od njega imaju najviše koristi, ali da će se u bliskoj budućnosti morati osmišljavati nove strategije, to je sigurno.

Bloomberg također primjećuje kako se ne događa svaki dan da jedna velika investicijska banka priopći da bi trebalo preispitati temelje i učinkovitost samog kapitalizma.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

Uvjeti jako podsjećaju na one koji su izazvali prošlu krizu, tvrdi Soros

Globalna su tržišta na rubu još jedne velike krize i treba biti vrlo oprezan, tvrdi milijarder George Soros.

Na ekonomskom forumu u Sri Lanki Soros je u četvrtak je rekao da sadašanja gospodarska slika svijeta podsjeća na onu iz 2008.

Kina, objasnio je, traži novimodel rasta i devalvacija njezine nacionalne valute prenijela je probleme na ostatak svijeta.

Dizanje kamata u Americi povećalo je pritisak na zemlje u razvoju, prenosi Bloomberg. Svjetska tržišta valuta, sirovina i robe imala su jako težak početak godine, posebno kineska gdje je trgovanje dionicama zbog velikog pada vrijednosti obustavljeno dvaput zaredom.

TOP 10 CILJEVA GEORGE SOROSA ZA 2016. GODINU: Bosna, BRIKS, migrantska kriza, Haiti, Ukrajina….

Izgubljeno je gotovo 2,5 bilijuna dolara.

Vrijednost mu se procjenjuje na 27,3 milijarde dolara

Soros je sličan govoro održao na jednom okruglom stolu u Washingtonu u rujnu 2011.

Tada je rekao kako je Grčka za Europu puno već iproblem nego što s emisli i da bi mogla izazvati “ozbiljniju krizu od one iz 2008.”

Njegov hedge fond od 1969. do 2011. rastao je u prosjeku 20 posto godišnje. Prema Bloombergovu Indeksu milijardera vrijednost Sorosevo se bogatstvo procjenjuje na 27,3 milijarde dolara.

LATEST: @georgesoros says global markets are facing a crisis that echoes 2008 https://t.co/7LYUKRxfKU pic.twitter.com/glQN6HHPsg

— Bloomberg Business (@business) January 7, 2016

 
(telegram.hr/uredio:NSP)

U vrijeme dok se nemirna 2015. godina bliži kraju analitičari diljem svijeta pokušavaju predvidjeti što će čovječanstvu donijeti sljedeća godina. Imamo li se još čemu nadati?

Prije no što pređemo na predviđanja za 2016. skupine ekonomista, diplomata i geopolitičkih stratega možda bi bilo dobro podsjetiti da je krajem 2014. I “cvjetalo” rusko-tursko prijateljstvo, da je Assadova vojska zaista bila na izmaku snaga i da je nafta stajala još uvijek vrlo visokih 80 dolara po barelu.

Danas su Rusija i Turska dvije zemlje otvoreno neprijateljski nastrojene jedna prema drugog, sirijska vojska je uz rusko izravno uključivanje u sukob prešla iz faze očajničke obrane u fazu aktivnog napada, a nafta je dosegla nezamislivo nisu cijenu od jedva 36 dolara po barelu. Sve stvari koje na početku 2015. nitko nije mogao ni zamisliti.

Dakle, skupina ekonomista, diplomata i geopolitičkih stratega je, sudeći prema aktualnim sukobima u svijetu, za Bloomberg pokušala predvidjeti moguće scenarije za 2016. i to koristeći se djelomično takozvanom teorijom “crnog labuda” (Black swan theory) koja analizira rijetke i teško predvidljive događaje. Ekonomist Nassim Taleb je uz pomoć eksperata iz raznih područja stvorio djelomično tmurnu sliku, ali o onu koja budi određenu nadu za ono što nas čeka u narednoj godini.

Nafta doseže cijenu 100 dolara po barelu

Hipotetski napad terorističke skupine “Islamske države” na strateške infrastrukture zemalja proizvođača nafte na Bliskom istoku u kombinaciji s novim valom nasilja koji bi mogao izbiti u delti Nigera, regiji bogatoj naftom, te stvaranje političke nestabilnosti u Venezueli bi bili savršen scenarij za nagli porast cijena crnog zlata, piše Bloomberg.

Učinak na svjetskom tržištu bi bio povećanje cijena barela nafte na 100 dolara, što bi Kinu povuklo u recesiju. Najveći dobitnici bi bili nuklearna industrija i industrije obnovljivih izvora energije koje ulažu u proizvodnju energije iz sunca i vjetra.

Europska unija propada zbog straha i antiimigracijske politike

Niz terorističkih napada sličnih onima u Parizu u kombinaciji s trenutnim priljevom izbjeglica lako mogu izazvati krizu u većem dijelu Europske unije. Analitičari Bloomberga su izjavili da će u takvom scenariju njemačka kancelarka Angela Merkel biti prisiljena dati ostavku, prije svega zbog svoje popustljivosti prema izbjeglicama, a razlog će biti da će njemački građani prekoračiti prag svoje tolerancije.

U međuvremenu, kako sluti Bloomberg, francuski nacionalisti i sljedbenici Marine Le Pen će “zapaliti” Europu sa svojom populističkom govorima punim ksenofobije i ekonomskih strahova. Time će izravno zaprijetiti kontinuitetu otvorene granične politike na kontinentu.

U tom će slučaju obveznice najugroženijih zemalja poput Grčke i Portugala znatno pasti, jer će njihove vlade odbiti prihvatiti zahtjeve nasljednika kancelarke Merkel. Usred ekonomskog kaosa bi Grčka mogla napustiti eurozonu. Jedinstvena valuta će zbog sumnji koje će nastati oko njene održivosti također oštro pasti.

Kinesko gospodarstvo pada i jačaju kineske oružane snage

Prognoza je da će kinesko gospodarstvo otkriti sve svoje nedostatke tijekom 2016. godine, jer bi se moglo ispostaviti da službene statistike ne odgovaraju realnom stranu stvari. Zemlju bi tada potresali nacionalni štrajkovi, a pod vodstvom novog predsjednika bi SAD poslale više brodova u sporne vode Južnog kineskog mora i pružile pomoć protukineskoj vladi u Tajvanu, prisiljavajući Peking na prijetnju uporabe sile.

Napetosti koje bi mogle dovesti do otvorenog sukoba bi utjecale na pomorski i zračni promet. Cijene nafte eksplodiraju zbog prekida dostave i azijske burze se raspadaju.

Zbog ratne napetost će dionice tvrtki vojno-industrijskog kompleksa i za obranu probiti povijesne maksimume, a vojni arsenal Kine će ojačati.

Izrael napada iranska nuklearna postrojenja

Jedan od ključnih ratobornim scenarija uključuje dva vječna neprijatelja – Iran i Izrael. S Barack Obamom kao predsjednikom u odlasku će pozornost američke javnosti biti usmjerena na predsjedničke izbore, a izraelski premijer Benjamin Netanyahu zbog straha od nuklearni sporazum s Iranom i moguće iranske atomske bombe zapovijeda napad na iranske nuklearne infrastrukture.

Ova odluka bi dodatno dolila ulje na vatru ionako kaotičnog Bliskog istoka i na izborima u Sjedinjenim Državama prednost dala kandidatu militantne opcije. U ovoj situaciji bi nuklearni sporazum s Iranom propao.

Cijena sirove nafte rastu, a oporavila bi se i cijena zlata. Međutim, svi novi poslovi s Iranom bi se zamrznuli, što bi najveći utjecaj imalo na trgovce naftom u Europi.

Izraelska tržišta strmoglavo padaju, dok bi dionice tvrtki vojno-industrijskog kompleksa zbog očekivane povećane vojne potrošnje porasle.

Putin će biti “brži” od Amerike

Nisu svi “crni labudovi” sinonim za loše vijesti. Neke mogu imati pozitivne konotacije, kao u slučaju uvjerljivog predviđanja stručnjaka Bloomberga oko ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Ruski predsjednik bi zaista mogao postati ključni faktor mira u sirijskom ratu. Nakon pokretanja vojne kampanje u Siriji, obaranja ruskog putničkog zrakoplova A-321 nad Sinajem i pokolja u Parizu se Putin odučio osvetiti “Islamskoj državi”. Ova dva teroristička napada su nesporno postavili temelje za užu vojnu suradnju protiv zajedničkog neprijatelja.

Prognoza je da će ruski predsjednik preuzeti vodstvo u koordinaciji prijelazne vlasti u Siriji i u sklopu regionalnog sporazuma istrijebiti takozvanu “Islamsku državu”. Ovaj sporazum će usporiti protok izbjeglica u Europu, što će istovremeno olakšati pritisak na kancelarku Merkel i ostale europske čelnike.

Kao rezultat toga će njemačka kancelarka Merkel prihvatiti zahtjev europskih lobija koji insistiraju na tome da je krajnje vrijeme za uklanjanje sankcija nametnutih Rusiji zbog ponovnog ujedinjenja s Krimom.

Vrijednosti na ruskoj burzi znatno rastu, kao i dionice ruskih dobara. Nakon ukidanja ruskog embarga na europske proizvode, europska tržišta dionica također jačaju. Njemačke burze se vraćaju u dobra stara vremena, jer nakon ukidanja sankcija i embarga dolazi do pojačanog izvoza njemačkih proizvoda. Ukratko, svi su na dobitku.

Što će se od ovoga dogoditi, teško je reći, ali ove prognoze ipak nije sastavio “vidovnjak” s lokalnih televizijskih postaja, nego ipak ekspertni tim ekonomista, diplomata i geopolitičkih stratega Bloomberga.
 
(altermainstreaminfo.com.hr,youtube/uredio:nsp)

Teorije zavjere više nisu teorije već zavjere iza kojih se krije skrivena istina o stvarnim događajima. Sve više ljudi počinje sudjelovati u istragama o pravoj istini, a jedan od njih je američki predsjednički kandidat

Republikanski predsjednički kandidat Donald Trump (69) kazao je kako je bivši predsjednik SAD-a George W. Bush odgovoran za teroristički napad na Svetski trgovački centar u New Yorku 11. rujna 2001.

S obzirom da se u Americi ne može naći mnogo javnih osoba koje će tako izravno prozivati sam vrh tadašnje administracije za napade koji su promijenili svijet, novinarka Bloomberga koja ga je intervjuirala ostala je u šoku nakon Trumpove konstatacije.

“Čekajte malo, ne možete kriviti Georgea Busha za napad” – kazala je, no kontroverzni Trump se nije dao smesti.

“On je tada bio predsjednik, zar ne? WTC je pao tijekom njegove vladavine” – kazao je Trump koji je prethodno prozvao Bushevu vladavinu katastrofom, a odluku da pokrene invaziju Afganistana ‘užasnom pogreškom’.

Trumpov glavni protivnik i brat Georgea W. Busha Jeb Bush brzo je krenuo u obranu svog brata.

I Ari Fleischer, bivši glasnogovornik Bijele kuće, kazao je za CNN kako Trump zvuči kao teoretičar zavjera koji vjeruje kako iza napada 11. rujna stoji SAD.

Kampanju Donalda Trumpa i dosad su karakterizirale njegove kontroverzne izjave – no ipak još uvijek vodi, kažu ankete.

U srpnju je za meksičke imigrante tvrdio kako u SAD donose drogu, kriminal i da su silovatelji.

Neki su, pretpostavljam, dobri ljudi – kazao je Trump. Kasnije istog mjeseca izjavio je da se republikanca Johna McCaina ne bi trebalo smatrati ratnim herojem jer je bio zatočen.

Preferiram ljude koji nisu bili zatočeni – kazao je Trump.

McCain je proveo pet godina u zatvoru na sjeveru Vijetnama gdje je konstantno mučen, a od toga je dvije godine proveo u samici.

Trump je pak izbjegao služenje u Vijetnamu, jer je od 1964. do 1968. bio student.
 

 
(jutarnji.hr,youtube/uredio:nsp)

Grčki građani su nedavno na izborima odlučili o svojoj sudbini. Ukratko, oni će ili prihvatiti ili odbaciti uvjete vjerovnika. Ali o čemu se tu doista radi?

Možda nije sve onako kako izgleda. Pratio sam ovaj proces iz SAD i iz Atene, jer već četiri godine surađujem s ministrom financija Yanis Varufakisem. Vidio sam stvaranje raznih mitova o grčkoj krizi. Evo prvih devet:

1. Na referendumu se glasa o euru. Čim je premijer Alexis Tsipras najavio referendum, Francois Hollande, David Cameron, Mateo Renci i njemački vicekancelar Sigmar Gabriel su poručili grčkim građanima da reći “Ne” će dovesti do izlaska njihove zemlje iz eurozone.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je otišao korak dalje rekavši da “Ne” znači izlazak iz Europske unije. Međutim, grčka vlada je više puta naglasila da bez obzira na ishod referenduma, Grčka ostaje u eurozoni iu EU. A i prema samim ugovorima o Europskoj uniji i eurozoni, ona ne može biti izbačena iz njih.

2. MMF je fleksibilan. Direktorica MMF-a Christine Lagarde tvrdi da je njena institucija pokazala “fleksibilnost” u pregovorima s Grčkom. Međutim, MMF nije učinio niti jedan ustupak tijekom posljednja četiri mjeseca, naročito kada je riječ o porezima, mirovinama, plaćama, kolektivnim ugovorima i razini grčkog duga.

Glavni grčki pregovarač Euklid Cakalatos nam u svojim bilješkama otkriva detalje pregovora i zaključuje: “Što grčka vlada misli o predloženoj fleksibilnosti Institucija? To je odlična ideja. “

3. Vjerovnici su velikodušni. Angela Merkel je uvjete koje su ponudili vjerovnici nazvala “velikodušnima”. U stvari, vjerovnici su nastavili inzistirati na strogim mjerama štednje zasnovanim na neostvarivom proračunskom suficitu i na nastavku drakonske politike koja je Grčku gurnula u depresiju. Restrukturiranje duga, očito neophodno, također je odbijeno.

4. ECB štiti financijsku stabilnost Grčke. Centralna banka bi trebao štititi financijsku stabilnost solventnih banaka. Ali od početka veljače ECB je zaustavila izravno financiranje grčkih banaka i nastavila ih hraniti na slamku skupim novcem pod posebnim “hitnim” uvjetima.

To je dovelo do prvog tihog “juriša na banke”, koji je paralizirao ekonomsku aktivnost. Kada su pregovori prekinuti, ECB je zaustavila i ovu pomoć, što je dovelo do drugog, pravog “juriša na banke”. Grčke banke su onda nametnule kontrolu kretanja kapitala, što je za posljedicu imalo njihovo faktičko zatvaranje.

5. Grčka vlada ugrožava savez sa SAD. Ovu brigu izražavaju neki američki konzervativci, koji smatraju da je grčka ljevičarska vlada proruska i protiv NATO-a. Točno je da grčka ljevica tradicionalno ima nesuglasice sa SAD, osobito s CIA i njenom podrškom grčkoj vojnoj hunti koja je vladala ovom zemljom u razdoblju 1967-1974. Međutim, stavovi grčke ljevice su se promijenili, zahvaljujući djelomično i iskustvu s Njemačkom. Ova vlada je proamerička, i odana članica NATO saveza.

6. Alexis Tsipras misli da je MMF “mafijaška” organizacija. Ovo je bio prenapuhani naslov Bloomberga iznad analize jednog umjerenog Ciprasovog govora u parlamentu, u kojem je ukazao da su prognoze MMF-a bile pogubno optimistične. U stvari, sva Tsipras pisma vjerovnicima pisana su formalnim i pristojnim jezikom.

7. Grčka vlada igra igre. Ministar financija Varufakis je teoretičar igara, pa su lijeni novinari mjesecima njegove postupke poredili s igrom pokera. Varufakis je prije dva tjedna u Heraklionu ponovo opovrgao ove tvrdnje: “Mi ne blefiramo. Mi se čak ni ne pravimo da blefiramo “.

Oni zaista nemaju asa u rukavu. Grčke crvene linije, principi od kojih ova vlada neće odstupiti, kao što su zajamčena radna prava, razina najnižih mirovina ili otpor bagatelnim privatizacijama, jasni su od prvog dana pregovora.

8. “Da” je spas Europe. “Da” bi značilo još više štednje i socijalnu propast, a vlada koja bi to primjenjivala bi kratko trajala. Vladu Tsiprasa i Varufakisa – posljednjih lidera autentične proeuropske ljevice u čitavoj Europi, zamijenili bi antievropljani, a sa njima i nacistička partija Zlatna zora. Antievropski požar bi se zatim proširio na Francusku, Britaniju i Španjolsku.

9. “Ne” je kraj Europe. U stvari, samo “Ne” može spasiti Grčku, a time ujedno i Europu. “Ne” znači da građani Grčke neće pokleknuti, da njihova vlada neće pasti, a da će vjerovnici konačno morati suočiti s neuspjehom dosadašnje europske politike.

Pregovori mogu nastaviti, ili da budemo precizniji, pravi pregovori mogu početi. To je ključno ako želimo spasiti Europu. Ako je ikada bio idealan trenutak da Amerika progovori i podrži demokratske vrijednosti i naše nacionalne interese – to je sada.

James K. Galbraith vodi katedru za odnose uprave i biznisa na fakultetu političkih znanosti Lyndon B. Johnson, na sveučilištu Texasa u Austinu. Zadnja knjiga: “The end of normal: The great crisis and the future of growth” / “Kraj normalnosti: velika kriza i budućnost rasta”.
 
 
(pescanik.net/uredio:nsp)
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=22129"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Suočeni smo, još barem u manjoj mjeri u Hrvatskoj sa zatvaranjem trgovačkih lanaca. Iako to ne izgleda ni približno kao u Mađarskoj u kojoj se samo prije nekoliko godina pozatvaralo 30% shopping centara, te su pretvorena u skladišta.

U Hrvatskoj je još raj na zemlji. U velikim trgovačkim centrima, samo par lokala ili dučana, je otkazalo najam i propalo, te su njihova pročelja prekrivena reklamnim panoima. Da li će u Hrvatskoj lanci trgovina preživjeti krizu, samo će vrijeme znati. Ovdje vam prenosimo kako to izgleda u zemlji koja negira krizu, najjača ekonomska sila u svijetu. Kako je to kod njih?

Ako se gospodarstvo poboljšava, onda zašto mnogi od najvećih maloprodajnih lanaca u Americi zatvaraju stotine dućana? Kada smo odrastali, Sears, JC Penney, Best Buy i RadioShack trgovine su svi smatrali da su nezaustavljivi mali snažni dučani. No, podatak iz 2013. govori da se zatovrila te godine polovica dučana.

Čak je i Wal-Mart zapao u probleme. Nedavni je interni Wal-Mart dopis koji je procurio preko Bloomberg-a opisao prodaju u veljači kao “totalnu katastrofu”. Pa zašto se ovo događa? Zašto se glavni maloprodajni lanci diljem Amerike urušavaju? Je li “trgovinska apokalipsa” ispred nas?

Pa, istina je da je to samo još jedan znak da se američko gospodarstvo raspada pravo pred našim očima. Prihodi su u opadanju, porezi sve više ide gore, ovisnost o vladinoj pomoći je na rekordu svih vremena, a prema birou Zavoda za Zapošljavanje postotak američke radne snage koji je zaposlen – stalno pada od 2006. godine.

Gornjih 10% najbogatijih amerikanaca u SAD-u su još uvijek vrlo dobro , ali većina američkih potrošača su ili švorc ili grcaju u dugovima. Veliki jednokratni prihodi o kojima su veliki maloprodajni lanci ovisili u prošlosti jednostavno ne postoji više. Tako maloprodajni lanci diljem SAD sada zatvaraju neprofitabilne trgovine. To osobito vrijedi u sredinama s niskim prihodima.

Kada korak natrag i pogledajte širu sliku, brz pad nekih od najvećih maloprodajnih lanaca stvarno je zapanjujuć.

To se događa već u nekim područjima, ali uskoro poluprazni centri i dučani za zakucanim daskama na pročelju će biti leglo krajobraza gradova diljem Amerike.

Dovoljno je provjeriti neke od tih brojeva koje pokazju zatvaranje trgovina samo za 2013. godinu. Ove brojke su nedavne u Yahoo Finance članku …Trgovački lanac —-> Prognoza

Best Buy
Prognoza zatvaranja trgovina: 200-250

Sears Holding Corp.
Prognoza zatvaranja trgovina: Kmart 175-225, Sears 100-125

J.C. Penney
Prognoza zatvaranja trgovina: 300-350

Office Depot
Prognoza zatvaranja trgovina: 125-150

Barnes & Noble
Prognoza zatvaranja trgovina: 190-240, po tvrtki komentarima

GameStop
Prognoza zatvaranja trgovina: 500-600

OfficeMax
Prognoza zatvaranja trgovina: 150-175

RadioShack
Prognoza zatvaranja trgovina: 450-550

Trgovine se zatvaraju gdje vi živite. To je sve događa tako brzo da je teško vjerovati.

No, istina je da zatvaranje trgovina nisu cijela priča. Kada kopate dublje nalazite da je puno više trgovaca koji su u nevolji.

Na primjer, Blockbuster je nedavno najavio da će ove godine zatvoriti oko 300 dućana i otpustiti oko 3000 radnih mjesta.

Proizvođač igračka Hasbro je nedavno najavio smanjenje svoje radne snage za oko 10 % posto .

Čak i Wal-Mart prolazi kroz teške trenutke upravo sada. Prema dokumentima koji su procurili  na Bloombergu , Wal-Mart ima apsolutno katastrofalnu veljaču …

Wal-Mart Stores Inc ima najgoru prodaju početkom ovog u mjeseca u zadnjih sedam godina, otkada se počelo povećavati oporezivanje plaća koje je pogodilo kupce koji se već bore sa već sporim gospodarstvom, prema Bloomberg News.

Dakle, što se pobogu događa ovdje?

Mainstream mediji i dalje proglašavaju da se dešava “snažan gospodarski oporavak”, ali u isto vrijeme postoji cijeli niz indicija da se stvari stalno pogoršavaju.

Čak je globalna prodaja mobitela zapravo blago pala u 2013. To je prvi put da se to dogodilo od zadnje recesije.

Možda je vrijeme da se suočimo sa istinom. Srednja klasa se ​​smanjuje, prihodi su u opadanju, i ne postoji toliko mnogo poslova kao što bi trebalo biti biti.

Pa kako možgu mainstream mediji govoriti o tome kako su “dobre” stvari, ako još uvijek ima 6,4 milijuna manje radnih mjesta nego što je bilo u studenome 2007. godine?

I nažalost, stvari bi uskoro mogle biti puno gore.

Ako još uvijek živite u zemlji u kojoj trgovina i restorani cvatu, trebao bi biti vrlo zahvalan jer to nije realnost za većinu zemalja.

Mi smo narod koji je u visokom stupnju propadanja. No, dok su financijska tržišta u redu, naši vođe ne izgledaju previše zabrinuti zbog patnji koje svi drugi prolaze. U međuvremenu, američko gospodarstvo se pogoršava sa svakim danom, a i stanje u Europi koja na nevidljivi način prati Ameriku.

Kada pogledate hladne glave, čvrste brojke, neporecivo je što se događa u Americi.

I naši vođe ne rade ništa kako bi se popravili naše probleme. U stvari, većinu vremena oni samo pogoršavaju stvari.

 
 
(activistpost.com/uredio:nsp)
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata

Lloyd Blankfein, tajkun, predsjednik uprave i CEO Goldman Sachs-a, razljutio je američku javnost rekavši da bi ‘Amerikanci trebali kasnije u mirovinu uz manje povlastice tijekom radnog vijeka’.

Lloyd Blankfein, tajkun, predsjednik uprave i CEO Goldman Sachs-a, razljutio je američku javnost rekavši da bi ‘Amerikanci trebali kasnije u mirovinu uz manje povlastice tijekom radnog vijeka’.

‘Povlastice moraju biti umjerene i stabilne’

Što bi zapravo takva izjava značila? Kako je već ranije govorio da bi ‘vremenski rok za umirovljenje trebalo produžiti’, a ‘povlastice smanjiti, sukladno inflacijama’, nije preteško pretpostaviti o čemu se radi. Blankfein kao ‘problem’ navodi socijalno i mirovinsko osiguranje koje je očito trn u oku bankama te bi isti rješavao na način da jednostavno produži radni vijek i onemogući povišice, kao i bilo kakve nagrade i povlastice za radničku klasu.

Socijalno osiguranje ne omogućava pravo neke osobe da ima veću mirovinu ukoliko se odluči za tridesetogodišnji radni vijek umjesto trenutnih dvadeset i pet godina. Isto tako, veliki broj ljudi bude preko trideset godina u mirovini – izjavio je čelnik Goldman Sachs-a, nakon žestokih medijskih tekstova na vlastiti račun. Dodao je i da bi ‘određene povlastice trebale doći u raspravu, zbog prilagodbi radi inflacije, te postati umjerenije i stabilne’. Pod ovim posljednjim misli da bi trebale biti povećavane po manjem postotku i rjeđe.

Gomila netočnih podataka

Ovo je, sudeći prema analitičarima, još jedan dokaz da manjina bogatih koja je kreirala krizu želi istu prebaciti na leđa srednje i radne klase. Inače, Blankfein je samo u prošloj godini dobio 16 milijuna dolara povlastica i bonusa dok u dionicama Goldman Sachs-a ima gotovo 210 milijuna dolara. Zanimljivo, s druge strane mu smeta da pojedini radnik dobije do 1.000 dolara bonusa za dobar rad.

Također, nije jasno zašto je kao prosjek umirovljenja naveo ’25 godina radnog staža’. Takav podatak bi značio odlazak u mirovinu u četrdesetima, a to svakako nije slučaj niti istinit podatak. Ukoliko pak veliki broj ljudi bude tridesetak godina u mirovini to bi značilo kako dožive preko devedeset godina, što također nije slučaj jer je prosjek SAD-a starost od 78 godina.

U studenom 2011, Blankfein je naveden na # 43. mjestu liste svjetski najmoćnijih ljudi prema časopisu Forbes

U studenom 2009, izjavio je u intervjuu, kao bankar: “Ja radim Božje djelo.”

Bloomberg: GS kriv za propast Grčke

Goldman Sachs srušio je Grčku i na tome zaradio, na temelju kredita još iz 2001. GS je Grcima tada posudio 2.8 milijardi eura, a Grčka je na sam dan posudbe već bila dužna 600 milijuna eura više.

Do 2005. cijena transakcije, tj. derivativa, koja je zamaskirala posudbu i za koju je Goldman Sachs tražio da se ne uspoređuje s cijenama sličnih paketa na tržištu, narasla je na 5,1 milijardu eura, piše Bloomberg. Transakcija između Goldman Sachsa i grčke vlade sastojala se od zamjene duga izraženom u dolarima i jenima u euro služeći se starim deviznim tečajem.

Drugi mehanizam ugovora kojem je cilj trebao biti smanjenje duga bile su zamjene kamatnih stopa (s fiksnih na nefiksne i obratno) pri vraćanju novca, kako bi već odgovaralo ugovorenim stranama. Problem je što je Goldman Sachs zbog velikog iznosa i kompliciranosti ugovora Grčkoj naplatio daleko veće trgovačke provizije nego je to slučaj na tržištu.

Rezultat je bio da je Grčka morala vraćati 400 milijuna eura godišnje do 2019. godine. Kasnije je dug restrukturiran i vraćanje produženo do 2037. godine. Koliki će točno biti krajnji profit Goldman Sachsa, ne može se još utvrditi zbog fluktuacija tržišta, no već znamo koji je bio grčki – bankrot.
 

 
 
(dnevno.hr, wikipedia.com, youtube.com/uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11720"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Kako bi ‘zakrpale’ gubitke u bankama-maticama, talijanski Unicredit i Intesa Sanpaolo samo su ove godine iz svojih banka kćeri Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb na ime dividende zajedno izvukle više od 141 milijuna eura.To je međutim sitnica u usporedbi sa susjednom Srbijom iz koje su od početka 2011. sve banke zajedno iznjele gotovo 1,5 milijardi eura.

Unatoč tome što su tvrdile kako neće povlačiti novac iz podružnica u regiji, europske banke pogođene krizom i padom kreditnog rejtinga pogazile su svoju riječ.

Kako bi ‘zakrpale’ gubitke u bankama-maticama, talijanski Unicredit i Intesa Sanpaolo samo su ove godine iz svojih banka kćeri Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb na ime dividende zajedno izvukle više od 141 milijuna eura. To je međutim sitnica u usporedbi sa susjednom Srbijom iz koje su od početka 2011. sve banke zajedno iznijele gotovo 1,5 milijardi eura, od čega samo u prvih šest mjeseci ove godine 484,4 milijuna eura, pokazuju podaci Narodne banke Srbije o platnoj bilanci. Tri četvrtine banaka u Srbiji ima osnivače u EU, a slična je situacija u Hrvatskoj, kao i u cijeloj regiji.

Spas od loših ulaganja u Grčku

- Od sredine prošle godine ‘zapadne banke’ intenzivno povlače novac iz istočne Europe jer im treba da bi se spašavale od gubitaka zbog ulaganja u Grčku. Zbog toga regiji prijeti još dublja kriza – upozorio je MMF u svom izvješću.

30.11.2011 godine: 6-8 kombija Sokol Marić za prijevoz novca u pratnji maskiranih specijalaca u akciji izvlačenja novca iza ZABA-ine centralne podružnice u pola bijelog dana. Čemu žurba?

Posljedično to znači da će u navedenim državama ostajati sve manje novca za financiranje razvojnih projekata, potreba građana i gospodarstva. Izlazak iz krize u takvim je uvjetima gotovo nemoguć.

Dok HNB krije, NBS otkriva podatke o bankama

Za razliku od HNB-a, Narodna banka Srbije transparentno je objavila koliko su novca strane banke iznijele iz zemlje. Na naš upit u Hrvatskoj narodnoj banci međutim nisu odgovorili. Bankarski lobi je u Hrvatskoj očito jači. (i neiskreniji)

Dodati problem je u tome što šest najvećih kreditora u istočnoj Europi (od kojih pet posluje i u Hrvatskoj), a riječ je o UniCreditu, koji je vlasnik Zagrebačke banke, Erste Group, Raiffeisen Bank International, Société Générale, u čijim je rukama Splitska banka i vlasniku Privredne banke Zagreb Intesa Sanpaolo, moraju prikupiti ‘svježi’ kapital kako bi ispunili nove zahtjeve o adekvatnosti kapitala koje je nametnuo europski reuglator European Banking Authority.

Zbog toga je analitičar Capital Economicsa William Jackson za Bloomberg upozorio kako u brojnim zemljama istočne Europe, među kojima su Bugarska, Hrvatska, Mađarska i Rumunjska, postoji ‘veliki rizik od bankarske krize’.

Poseban problem postoji kod austrijskih banaka budući da one uz europske propise moraju ispuniti i zahtjeve austrijskih vlasti prema kojima moraju osigurati da omjer novih kredita u lokalnom financiranju nije veći od 110 posto.

Novac promijenio smjer, vraća se u EU

Zbog svega toga, novac čini se počinje mijenjati smjer te za razliku od predkriznih godina, kada je masovno dotjecao iz EU, sada se počinje vraćati u matične države.

Talijanski vlasnici Zagrebačke i Privredne banke Zagreb, dviju najvećih financijskih institucija u Hrvatskoj, ove su se godine potrudili izvući ga prije 1. srpnja kada je zaživio porez na dividendu.

U PBZ-u ona je isplaćena u svibnju, a bila je čak 89 posto veća nego 2011. godine. Intesa Sanpaolo sebi je uzela čak 437 milijuna kuna, odnosno 58,5 milijuna eura. Talijanski UniCredit koji je u trećem kvartalu prošle godine objavio povijesni gubitak od čak 10,6 milijardi eura, iz Zagrebačke banke izvukao je još i više, 616.793.420 kuna, odnosno 82,5 milijuna eura.

Još prošle godine prvi čovjek PBZ-a, Božo Prka pokušao je smiriti situaciju obrazloženjem da je imovina koju bi talijanske banke-majke mogle povući iz svojih hrvatskih ‘kćeri’ samo ‘kap u moru’ te da njome ne bi mogle ‘pokriti’ goleme gubitke.

Iako je to po svoj prilici istina, ne smije se smetnuti s uma kako je primjerice talijanski UniCredit najveća bankarska grupacija u regiji (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina), gdje drži ukupno više od 19,7 milijardi eura, gotovo dvostruko više od ostvarenog gubitka u trećem kvartalu 2011. Povlačenjem samo dijela tog novca iz Zagrebačke banke, ali i svih ostalih banaka-kćeri u regiji, UniCredit bi lako riješio svoje financijske probleme.

Da se podsjetimo činjenica od prije 4 mjeseca…

Grci iz banaka povlače milijardu eura dnevno i gomilaju zalihe hrane u kućama

Grci, suočeni s velikom neizvjesnošću koje donose ovotjedni izbori, rapidno povlače svoje novce iz banaka i slažu zalihe hrane u svojim ostavama, piše Reuters.

Mnogi građani strahuju kako bi, u slučaju da na izborima pobijedi Syriza, Grčka mogla napustiti eurozonu, što bi značilo povratak na drahmu i priličan kaos u državi, u kojoj je stanje ionako kaotično. Doduše, čelnik Syrize je jasno kazao kako nema namjeru Grčku izvlačiti iz eurozone, već samo poništiti zadnji bailout, ali strah kod građana i dalje postoji.

Tamošnji bankari javljaju kako iz većih banaka dnevno odlazi oko 800 milijuna eura. Manje banke dnevno gube i po  30 milijuna eura.  I dok banke muku muče s građanima koji podižu svoju štednju, trgovci trljaju ruke. Navodno je došlo do nevjerojatnog porasta prodaje osnovnih prehrambenih namirnica poput tjestenine, kao i konzervirane hrane. Grci se očito plaše da bi moglo doći do enormnog porasta cijena hrane usred nedostatka gotovine.
“Ljudi su uplašeni mogućnošću povratka na drahmu pa neki misle da bi bilo pametno napuniti ormare s hranom. To je pretjerano, ne treba paničariti. Gomilanje hrane ne znači da ćemo izbjeći posljedice krize”, kazao je Vassilis Korkidis iz udruženja trgovaca ESEE.
 
VIDEO: Španjolska je rekorder u izvlačenju novaca iz banaka. U samo mjesec dana je u travnju izvučeno oko 82.000.000.000 (milijarde) dolara iz banaka
 

 

Pitanje je…zašto HRVATI ne povlače svoje novce iz banaka ???

 

izvor: dnevno.hr, index.hr, 4dportal.com
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10469"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]