Zajednički naziv bit će Bayer Crop Science, a samim time se nadaju i da će sve nedaće kontroverzne korporacije biti s vremenom zaboravljene

Kontroverzni ISDS kao dio odbačenog TTIP-a imao je takav zadatak, no dolazak Trumpa očito mijenja određene obrasce i procese pa su se korporacije odlučile za drugačiju taktiku.

Spajanje, rebrendiranje i otpor Kini

Korporativni PR-ovci i krizni menadžeri uočili su problem broj jedan vezan uz njihove poslodavce – katastrofalnu sliku u javnosti.

Koja definitivno nije slučajna ni prenapuhana. Dapače, ekološke katastrofe, financijske malverzacije, korupcija i guranje neprovjerenih proizvoda na tržište pretvorili su multinacionalke u glavnog neprijatelja dobrobiti čovječanstva.

Konstantna utrka za rastom profita iz velikih je tvrtki izvukla ono najgore, no tako što ne smeta njihove agente da takve stvari ne riješe već ih spretno uguraju pod tepih.

Sjetimo se samo situacije s Hypo Alpe-Adria-Bank i promjene imena u Addiko – zbog čega se čak špekuliralo da bi mogle slijediti i tužbe ako netko ‘zlonamjerno’ novopećeni brand nazove starim imenom. Oni su se odlučili na rebrendiranje ali i potpuni reset u kojem su željeli potpuno promijeniti uhodane prakse i stvoriti nove standarde.

Ili barem tako kažu iz njihovog PR sektora. Sličan potez najavljuju i dvije najveće njemačke banke – ‘Deutsche banke’ i ‘Commerzbanke’.

Ukidanje radnih mjesta pod velom ‘optimizacije rada’ jedan je od razloga ovog spajanja koje je posljedica sve snažnijeg djelovanja kineskih banaka.

Kina nelojalno udara na slobodno tržište Zapada tako što državne tvrtke putem banaka financira kreditima s kamatama manjim i od 1%, čime one mogu na javnim ponudama i nabavama biti znatno jeftinije iako u principu daju identične ponude s konkurentima.

Kao protutaktiku zapadne banke počinju procese spajanja i okrupnjivanja tako da budu konkurentne, a ujedno i spriječe vlastite bankrote. Amerikanci djeluju kao inicijatori ove ideje, no problem je što je i njemačka država vlasnik paketa dionica i jedan od ključnih faktora u vlasničkoj strukturi.

Bayer Crop Science lakše penetrira u tržišta?

Sličan potez objavio je i farmaceutski gigant Bayer koji je transakciju i kupovinu Monsanta za 63 milijarde dolara i simbolički završio s gašenjem tog branda.

Zajednički naziv bit će Bayer Crop Science, a samim time se nadaju i da će sve nedaće kontroverzne korporacije biti s vremenom zaboravljene.

GMO magnat će već prve godine generirati projektiranu zaradu od 45 milijardi eura. Da ne bi bili progonjeni antimonopolističkim zakonima dio su djelatnosti već stavili u prodaju izravnom konkurentu BASF-u.

‘Spajanje iz pakla’ kakvim ga nazivaju aktivisti i pojedini mediji tako je dovršeno i njegova kompleksnost bi mogla poslužiti za slična spajanja i rebrendiranja isto tako kontroverznim naftnim korporacijama koje bi paralelno mogle i promijeniti načine poslovanja i djelovanja.

I farmaceuti pripremaju slična spajanja, suočeni s kineskim udarom. Kina je kroz svega par godina Afriku pretvorila u svoju korporativnu filijalu – brojne države uvode posebne protekcionističke zakone za Kineze koji im osiguravaju samovolju lišenu zakonskih postupaka, a tvrtke bivaju stavljene ili iznad ili izvan zakona.

Teoretičari korporatizma poput Jeffreya Gruppa odavno su predvidjeli ovakve situacije. Korporatizam se kao socioekonomski sustav značajno razlikuje od kapitalizma i njegova je radikalnija inačica bliska državnom korporatizmu – fašizmu i monopolitističkom obliku krupnog kapitalizma.

Takve poteze viđali smo posljednjih desetljeća no ne u ovako glomaznom opsegu. Ulazak Monsanta u Slavoniju tako više nije ono što nas očekuje, a neinformiranost bi Bayer mogla neokrznuto politički progurati u sklopu famoznog HDZ-ovog ‘Projekta Slavonija’.
 
(Ratko Martinovic,dnevno.hr)

Smo GMO sjeme?! Trenutno 10 najvećih multinacionalnih kompanije koje se bave uzgojem GMO sjemena pod kontrolom drže preko 73 posto svjetskog tržišta sjemena u svijetu!

Nakon nedavne skandalozne odluke Europske komisije o privatizaciji vodopskrbe, iz Bruxellesa nam stiže novi zakon koji će biti jednako skandalozan.

Europska komisija poslat će europskom parlamentu novu uredbu kojom će poljoprivrednicima i povrtlarima zabraniti korištenje rijetkih autohtonih i starih sorta. Zakonski će biti propisano obavezno korištenje standariziranog unificiranog sjemena. Još je čudnija odluka kojom će biti čak i kažnjivo ako se koristi autohtono sjeme u vlastitom vrtu.

Zaista sve vodi prema tome da se počinje vršiti kontrola svjetske populacije u svim segmentima. Prvo voda sad i hrana. Primorani ćemo biti ovisiti o svjetskim moćnicima koji će nam prodavati GMO hranu za koju uopće nećemo znati što je to zapravo. Zašto bi nekome smetalo ako u svome vrtu želimo posaditi autohtonu vrstu nekog voća ili povrća?

U SAD-u je donesen zakon kojem se federalnim sudovima ukida pravo zabrane uzgoja GMO proizvoda. Taj zakon, kojeg je nedavno potpisao Barack Obama, su amerikanci nazvali zakon o zaštiti Monsanta.

Trenutno 10 najvećih multinacionalnih kompanije koje se bave uzgojem GMO sjemena pod kontrolom drže preko 73 posto svjetskog tržišta sjemena u svijetu! (TOP 10: Monsanto (US), DuPont (US), Syngenta (Switzerland), Groupe Limagrain (France), Land O’ Lakes (US), KWS AG (Germany), Bayer Crop Science (Germany), Sakata (Japan), DLF-Trifolium (Denmark), Takii (Japan))

Europa nije jedina koja podliježe toj kontroli svjetskih moćnika. Novi Zeland je donio zakon koji po kojem se zabranjuje uzgoj hrane u vlastitim vrtovima i još zabranjuju trgovinu sjemena bez posebne dozvole vlasti.

Ako ovaj zakon prođe u europskom parlamentu time će multinacionalne kompanije kontrolirati hranu “od njive do tanjura”. Možda ne treba podleći nekakvim teorijama zavjere ali svi znamo da tim velikim kooporacijama nije u interesu nikakvo zdravlje i dobrobit stanovništva nego čisto i samo profit.

A ako ćemo vjerovati nekakvim teorijama po kojima svjetski moćnici žele kontrolirati stanovništvu u neku drugu svrhu (depopulacije, selekcije, uvlačenje u nekakve izmišljene religije, uništenje krščanstva) onda bi se trebali zabrinuti i razmisliti u kojem smjeru sve ovo ide, jer nekad je bilo nezamislivo da voda i izvori vode ne budu temeljno pravo čovjeka ali eto i to se dogodilo.

Sve u svemu novi momenti koji se događaju u svijetu i Europi nas mogu navesti na razmišljanje, možda i pripremanje kako se snaći u svemu tome što dolazi.
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dnevno.hr,youtube.com/uredio:nsp)

Dok se očekuje potvrda prijedloga Europske komisije da svaka zemlja sama odlučuje hoće li dopustiti uzgoj GMO-a na svom teritoriju, u Hrvatskoj se još uvijek itekako vode bitke o potrebi proizvoda koje je William Engdahl nazvao sjemenom zla.

Uspješno donesena uredba

Hrvatska Vlada je 29. ožujka 2012. uspješno donijela uredbu:

O izmjeni i dopunama o razini genetski modificiranih organizama ispod kojih proizvodi koji se stavljaju na tržište ne moraju biti označeni kao proizvodi koji sadrže genetski modificirane organizme.

U kampanji za pristup Europskoj uniji nisu se spominjali potencijalni problemi genetički preinačenih usjeva i od njih dobivene hrane, unatoč tomu što je 80% građana protiv GMO-a. Sada nam je, mogli bismo reći potiho, došla uredba o neisticanju GMO-a. Je li bivša Vlada pripremila put ka tome, a ova nova nije imala vremena reagirati, nije više ni bitno jer uredba je donesena. Pitanje je vrijedi li ideja da svaka Vlada mora raditi u korist svojih građana?

Podsjetimo da se saborski Odbor za zaštitu okoliša jednoglasno očitovao da želi Hrvatsku slobodnu od GMO-a i da se razvoj Hrvatske temelji na ekološkoj poljoprivredi i turizmu, da 18 županija ne želi genetski modificirane organizme, te praktički želi Hrvatsku slobodnu od GMO-a.

No unatoč svemu ova Uredba sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Odluka Komisije od 17. lipnja 2011. godine o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže, sastoje se ili su proizvedeni od genetski modificiranog kukuruza MON 89034 × MON 88017 (MON-89Ø34-3xMON-88Ø17-3) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1829/2003 Europskoga parlamenta i Vijeća.

Šifre MON 89034 i MON 88017 označavaju GMO sjeme multinacionalne kompanije Monsanto, a ovom odlukom je dakle propisano da na proizvodima koji sadrže kukuruz ne treba isticati da je riječ o GMO sorti. Monsanto nije jedini na popisu uredbe, tu je i GMO sjeme kompanija Pioneer/Dow, AgroSciences, Bayer Crop Science, Syngenta Seeds.

Monsanto Hrvatska d.o.o.

Monsanto se pokazao kao najokrutniji i najveći igrač u lobiranju prema znanstvenicima i političarima. Prve pobjedničke kockice bacili su u SAD-u, tako što su izlobirali da se dopusti patentiranje genetski modificiranog sjemena.

Monsanto u Hrvatskoj: Monsanto d.o.o.
Vrlicka 30
Zagreb 10 000
Tel: 00385 1 3843065
Fax: 00385 1 3841 063

To znači da je Monsanto vlasnik svog kukuruza u Hrvatskoj koji u budućnosti bude prihvatio karakteristiku modificiranog MON 89034 × MON 88017.
Prihvaćanje karakteristika se događa putem križanja naših postojećih vrsta kukuruza s njihovim modificiranim. Ako se pojavi novo sjeme, što se događa svake godine, a u tom novom sjemenu bude dio genetske strukture MON 89034 × MON 88017, oni postaju vlasnici tog sjemena. Čitava ova priča sjajno je objašnjena u filmu Food Inc. Roberta Kennera iz 2008. godine.

Zahvaljujući WikiLeaksu procurile su mnoge informacije, pa tako i ona u kojoj američki ambasador u Parizu Craig Stapleton savjetuje Washingtonu da protiv svake članice EU-a koja se protivi uvođenju GMO-a počne trgovački rat, što dovoljno govori o značenju koje Monsanto ima američkoj vladi. Wiki navodi da je Amerika upoznata sa stavom hrvatskih građana koji se protive sadnji GM-usjeva i da u narodu vlada strah da će takvi usjevi biti zasijani bez njihova znanja.

Također, Wiki prenosi Stapletonove  riječi da se s približavanjem Hrvatske EU-u usklađuju zakoni s europskim normama i da postoji nada da će se srušiti ideja o Hrvatskoj slobodnoj od GMO-a, budući da će Hrvatska sigurno slijediti EU kada je u pitanju biološka sigurnost ili GMO. Zakon o hrani, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti potrošača zapravo su regulativni okviri za uvođenje preinačenih usjeva i hrane, jer ovako, bez te regulative, u Hrvatskoj je de facto na snazi zabrana sjetve takvog sjemena.

Jedino što nas može ohrabriti su postignuti uspjesi susjedne Austrije, Slovenije i donekle Italije u suprotstavljanju stavu Europske unije.

Argentinski model

Poznat je primjer kako se Argentina pretvorila u velik znanstveni laboratoriji. Već petnaest godina dopuštena je sjetva “GM RoundupReady” (RR) soje. Argentinska vlada je u svom planu da izvuče zemlju iz duboke ekonomske recesije, 1990. restrukturirala svoju privredu na genetički modificiranoj soji, namijenjenoj izvozu.

Znanstveni oslonac, jedini u prilog takvoj odluci, bili su “znanstveni” podaci vlasnika GM-soje, korporacije Monsanto. Argentina se zahvaljujući GM-usjevima privremeno izvukla iz financijske krize, ali GM-sorte su od početka bile pet posto manje rodne, uz to su se pojavile neke nove biljne bolesti, točnije njih 40, koje nisu postojale prije, a intenzitet se postojećih bolesti pojačao. Danas je u Argentini više od 56 posto ili 18,65 milijuna hektara oranica zasijano RR-sojom, koja je potpuno otporna na sve herbicide, osim na Monsantov totalni herbicid.

Djeca argentinskih radnika sa Monsanto farmi

Između 1997. i 2008. izvoz soje iz Argentine povećao se s 3,2 na 16,3 bilijuna američkih dolara, stoga je taj proizvodni model prihvaćen kao velik ekonomski uspjeh. S druge strane, 200 tisuća malih poljoprivrednika iseljeno je sa svoje zemlje. EU na godinu uvozi oko 38 milijuna tona RR-soje bez uvoznih carina. Zbog otpora Europljana prema RR-soji, ta jeftina soja završava kao stočna hrana na velikim industrijskim farmama, a rezultat je niska cijena mesa, jaja i mlijeka, kojoj EU-ov mali farmer ne može konkurirati.

Monsanto svoj uspjeh na tržištu može zahvaliti lobiranju u američkom kongresu, s ciljem da uz pomoć političkog pritiska, te putem patentom zaštićenog, skupog GM-sjemena i skupog herbicida, monopolizira svjetsku opskrbu hranom.

Još jedino što visi u zraku u kojem se oplodnja i događa, jest je li se lobiranje dogodilo i u Hrvatskoj, te u čiju korist. Lobista ili lobiranih.

“Sjeme zla” ipak u Hrvatskoj?

Europska komisija predložila je da nacionalne vlasti same odlučuju hoće li dopustiti da se na teritoriju pod njihovom upravom uzgajaju genetski modificirani organizmi. Za svoju odluku ne moraju tražiti odobrenje EK, ali o njoj moraju obavijestiti ostale zemlje članice mjesec dana prije no što je stave na snagu. I dok se u EU čeka da promjenu Direktive odobre Vijeće EU i Europski parlament, Hrvatsku ujesen očekuje donošenje nacionalne strategije, koja već u startu predviđa koegzistenciju GMO-a i komercijalnih i ekoloških usjeva, piše Večernji list.

Tako smo, prema riječima članice hrvatskog Vijeća za GMO Jagode Munić, sami sebi najveća opasnost. Zasad je, dodaje, jasno propisano da se sijanje dopušta samo u posebnim uvjetima i uz posebne dozvole.

Stručnjak za genetiku, oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo Marijan Jošt, pak, kaže kako to nije nikakva prepreka da upravo Vijeće za GMO, čija većina zagovara GMO, već za nekoliko mjeseci dopusti uzgoj bilo kakvih GM kultura u RH, iako ih kao nečlanica EU-a RH nema obvezu dopustiti.

Teorije zavjere nekih protivnika GMO-a u RH idu čak toliko daleko da tvrde kako mnoge poljoprivredne površine u Slavoniji nisu očišćene od mina upravo kako bi dočekale Pioneer, Monsanto, BASF i druge kompanije s GM sjemenom. No, nesporno je da će se ulaskom u EU i na zajedničko tržište ta mogućnost povećati. Multinacionalne kompanije poput BASF-a ili Monsanta u Hrvatskoj već žestoko lobiraju među političarima i strukom kako bi si pripremile teren.

“Nedavno dopušteni GM krumpir Amflora BASF-a opasan je jer ima gene za otpornost prema nekim antibioticima, o čemu su se već oglasili i WHO i EMEA”, upozorava Jošt. No, zagovornici GMO-a smatraju kako protivljenje GMO-u nije utemeljeno na znanosti nego na predrasudama.

“Želio bih da Hrvatska u budućnosti više sudjeluje u razvoju GM tehnologija, kao i u primjeni više akumulativnih procesa koji će iz toga proisteći. Međutim, za aktualne GM kulture (soja, kukuruz) ne postoji pretjeran komercijalni interes jer zahtijevaju i razbijanje brojnih administrativnih (i mentalnih) barijera”, kazao je za Večernji list dr. sc. Zoran Zgaga iz Zavoda za biokemijsko inženjerstvo i član Vijeća za GMO. Dodaje kako je strah od GM proizvoda u RH neutemeljen, jer su ti proizvodi na europskom tržištu prošli najrigoroznije zdravstvene kontrole, a u RH se trenutačno mogu naći samo sporadično i u zanemarivim količinama.

U Hrvatskoj su se u mrežu GMO – slobodnih regija Europe već povezale Sisačko-moslavačka i Varaždinska županija, a uskoro će im se pridružiti još neke.

U odjeći H&M-a i C&A otkriven GMO

Velika količina genetski modificiranog pamuka odaslana je iz Indije u europske tvornice. H&M je odlučio napraviti ‘organsku’ kolekciju upravo od spomenutog GM-pamuka.

Indijske vlasti otkrile su da je dio pamuka označen kao ”organski” sadržavao genetski modificirane supstance. EcoCert i Control Union, organizacije zadužene za certifikaciju pamuka, novčano su kažnjene zbog tog propusta.

Trgovačke kuće poput H&M-a i C&A prozvane su da prodaju robu deklariranu kao organsku, dok se u stvarnosti radi o GM-materijalu.

H&M je čak priznao da je znao za provjere ispravnosti organskog pamuka u Indiji, no na svojim internetskim stranicama su objavili kako ”nema razloga vjerovati da je pamuk koji su nabavili iz Indije genetski modificiran”.

Direktor Impetusa, nezavisnog laboratorija u Njemačkoj, rekao je za Finacial Times Deutschland kako oko 30 posto primjeraka koje su testirali sadrži genetski modificiran pamuk.

POVEZANI ČLANCI:

EFSA – Spasitelji ili zavjerenici prehrane? Mislim da već znamo odgovor !

UPOZORENJE GRAĐANIMA – ŠTETNA HRANA JE U PROMETU (Codex Alimentarius)

Codex Alimentarius – policija za ‘Sigurnost Hrane’ može nekaženjo ubiti !

 
 
izvor: danas.nrt.hr, index.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9430"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]