Čak i najgluplja osoba zna da je svijet pod kontrolom određenih pojedinaca. Neki kažu da su to najbogatije obitelji, neki kažu da su to tajne organizacije sa članovima poput desne ruke predsjednika država

Istina je, bez obzira na to tko su ti ljudi, 99% ljudi je pod kontrolom onih 1%, a postoje stvari za koje će onih 1% biti sretni ako onih 99% nikada ne sazna. No, bilo kako bilo, Murphyjev zakon još vrijedi čak i za one pojedince koji upravljaju i kako zakon kaže: “Sve što može poći po zlu, poći će”.

Osobe sa humanizmom u svojim srcima ipak katkad razotkriju neke informacije, a neke su još uvijek skrivene 99% čovječanstva.

Ovdje su neke od najvećih tajni za koje “oni” ne žele da vi znate:

6. Oni kontroliraju okoliš Zemlje

Vjerojatno ste čuli o HAARP. To je projekt financiran od strane američke mornarice i američkog ratnog zrakoplovstva i ta tehnologija može omogućiti da američka vojska komunicira sa svojom flotom na velikim udaljenostima. Kako HAARP radi? U HAARP spada i instrument pod nazivom “Instument za Istraživanje Ionosfere”, koji prenosi radiofrekvencije velike snage izravno u ograničeno područje ionosfere.

Taj instrument manipulira ionosferu, na mjestima gdje postoje slobodni elektroni, i ima potencijal stvariti radio valove koji manipuliraju Zemljino magnetsko polje. Oni koji kontroliraju Zemljino magnetsko polje, kontroliraju i Zemlju.

Čak i više zastrašujuće jest činjenica da HAARP ima potencijal da kontrolira emocije kroz valne frekvencije i manipulira ljudskim umovima. Tko zna, možda su odgovorni za naše iznenadne promjene raspoloženja!?

5. Voda iz slavine vas čini bezvoljnima i za vas život nema cilja

Nema apsolutno nikakve potrebe za stavljanjem fluora u vodu iz slavine, a za one koji žele kontrolirati svijet, fluorid u vodi iz slavine je bitan element. Zašto?

Fluoridizaciju je preporučio Edward Bernays, nećak Sigmund Freuda. Fluor je kemikalija koja ima učinak na epifizu našeg mozga, neki ga zovu “treće oko”. Ova žlijezda je odgovorna za većinu naših emocija, kao i naše razine serotonina i melatonina.

Fluor oštećuje ovu žlijezdu i potiče apatiju, depresiju i niske vibracije. To rezultira nedostatkom motivacije, lošeg zdravlja i dosade. Kako preživjeti u današnjem svijetu kada moramo zaraditi novac za kupnju potrebnih stvari kao što su hrana, voda, sklonište, lijekovi?

Umjesto da slijedimo naš san i biježimo od sustava, mi smo u depresiji i nemotivirani i to nas tjera da radimo za nekoga samo da možemo opstati. Instinkt za preživljavanje i apatija, nas ograničava da slijedimo sustav i nikad ne ustanemo iznad njega. Mi smo uplašeni za svoj opstanak, ali i nemotivirani da idemo svojim putem. Baš kao ovce u stadu.

4. Chemtrailsima nas špricaju sa flooridom

Kada pogledate u nebo i pogledate trag aviona (contrail) možda će to ipak biti Chemtrail. Ne brinite, nije to ništa, to vas samo neki dečki zaprašuju sa aluminijem, arsenom, barijem, borom, i fluoridom. Zašto? Budući da pitate previše. Sada šutite i nastaviti raditi ono što će vam “oni” reći.

3. GMO uništava cijelo čovječanstvo

Genetski modificiranih organizama ili GMO biljke ili životinje stvorene kroz tehnike biotehnologije umetanje gena. Ovo je eksperimentalna tehnologija koja spaja DNA iz različitih vrsta, te stvara nestabilne genetske kombinacije biljaka, životinja, bakterija i virusa koji se ne mogu pojaviti u prirodi ili kod tradicionalnog križanja.

Drugim riječima GMO je to Božje kocka u ljudskim rukama. To je najveći disbalans priroda ikada viđen. Svemir ima jedno božje pravilo, a to je da sve što se događa uvijek mora održati ravnotežu, svaka akcija ima svoju suprotnu reakciju. Mi radimo disbalans u prirodi, ali kao što znamo Svemir će se uvijek naći ravnotežu, tako da će nas naša akcija dovesti u sukob nas i prirode.

2. Sveta geometrija je jezik svemira i ljepote

Što je ljepota? Anđeli Victorie Secret, znamo, ali što je zapravo definicija ljepote? Kombinacija elemenata kao što su oblik, boja, ili samo veličina koja se svidi osjetu vida. No, znamo da glazba ima ljepotu također, miris isto tako, pa ako se mene pita ja bih rekao da je ljepota sklad između elemenata i sila.

Sveta geometrija je pronađena svugdje gdje elementi zadovoljavaju Zlatno Pravilo (1.618033989 …) i ono postoji kroz sve Svemir, između gravitacije planeta, prirode, dizajn cvijeća, oblik životinja, proporcijama zemlje, krugovima u žitu, također postoji u mnogim civilizacijskim objekatima ili poznatim umjetnostničkim djelima Leonardo da Vincija, Beethovenovenove Pete simfonije, grčke i rimske arhitekture … Gotovo sve u čemu nađemo sklad, lijepotu, možemo objasniti da ima Zlatno Pravilo.

Zašto se to drži u tajnosti? Pa, to je kao čarobni show. Mađioničar zna trik i da bi manipulirao publiku nitko drugi ne smije znati kako se to radi.

1. Glazba vas čini konkurentnim

Znate li da je 1955. godine Međunarodna organizacija za standardizaciju je odredila 440 Hz kao opći tuning standard za glazbu? Prije toga je to bilo 432 Hz.

Kao što možda znate da zvukovi imaju najveći utjecaj u našem razmišljanju. 432 Hz čini zvuk glazbe skladnijom, mirnijom, potiče sreću i duboko razumijevanje, strast. 440 Hz ima više energije, brža je, gotovo kao na utrkama.

Konkurentnija je i fokusira se na detalje. Pa zašto bi netko, najvažnije, i kako, odlučio da 440 Hz bolje od 432 Hz?

Budući da nam glazba dotakne tamo gdje ništa drugo ne može, tamo gdje je suština našeg emocionalnog bića, a ako možete kontrolirati ono što kontrolira emocije / razmišljanja koju glazba potiče, možete kontrolirati onih 99%.

“Oni” ne žele da ljudi razumiju svoju istinsku prirodu i svoje “više” JA. Oni žele da budemo u žurbi, da vjeruju samo ono što smo vidimo i budemo konkurentni u materijalnim stvarima.

Na taj način će 99% živjeti u stvarnosti kakvu im onih 1% napravi. Cijeli ovaj članak je o tome da 1% oblikuje stvarnost 99% ljudi te da kroz različite stvari “oni” to postignu, a “Oni” su prokleto dobri u održavanju kontrole.
 
(preveo:NSP)

Truju nas naveliko! Ovo masovno javno trovanje traje već više od jednog stoljeća, i postupno se povećava. Vas i one do kojih vam je stalo se truju gotovo neprekidno. Mi smo namjerno i s planom zlostavljani uz pomoć višekratnih otrova u malim dozama.

Sve više ljudi postaju svjesni nekih od najčešćih načina na koji se to događa, i bolje šanse imamo kada bi  smanjili ili otklonili izloženosti barem nekih od tih otrova.

Klor

Ova vrlo otrovna kemikalija korištena u ratovanju se dodaje u javnu opskrbu vodom još od 1910. godine kao dezinfekcijsko sredstvo. Danas, uobičajeni zdravstveni problemi poput krvožilnih bolesti i raka postaju rašireni tek nakon što su se mase počele redovito klorirati. Kroz piće, kupanje, udisanje i namakanja pod našim tuševima, i većina klora kroz konzumiranje hrane i pića, proizvoda proizvedenih sa gradskom vodom, čineći klor jedan od najčešćih javnih otrova.

Fluorid

Dodavanje fluorida komunalnoj vodi i stomatološkim proizvodima zapravo nije dobro za vaše zube. On je uzročnik raka, izaziva apatiju, kemikalija koja smanjuje inteligenciju, otpadni proizvod proizvodnje aluminija i fosfata. Fluor se gomila u proizvodnim pogonima još od 1940. i uništava lokalne podzemne vode.

Industrija koja se prva pokušala riješiti viška zaliha fluorida reklamirajući ga kao otrov za štakore, ali nije se na kraju dovoljno prodalo. Zatim su 1950. izmislili shemu da  bi uvjerili Američku Zubarsku Asocijaciju i preporučili dodavanje fluora u javnu opskrbu vodom i proizvode za higijenu usne šupljine. Na duge staze, fluor zapravo čini zube krhkima i išaranima, u međuvremenu smanjujući IQ ljudi, umanjujući aktivne interese i skraćujući život.

Aluminij

Aluminij se odavno koristi kod posuđa i materijala za pripremu hrane. Kada su ljudi saznali za njegovu toksičnost, počeli su napuštati aluminijske tave i izbjegavati grijanja hrane zamotane u aluminijsku foliju.

Izuzetno fine čestice aluminija su glavni sastojak “kemijskih zaprašivanja” – CHEMTRAILS-ova koji se raspršuju gotovo u svim područjima u Sjevernoj Americi pod logičkom podlogom “geo-inženjeringa” pa sve do suprotstavljanju “globalnog zagrijavanja”.

Otkada traje zabrinutost od globalnog zatopljenja uslijed ugljičnog dioksida zbog lošeg ljudskog djelovanja, time se lažno promovira sa ciljem proširene kontrole stanovništva, ovo rašireno kemijsko zaprašivanje stvarno se radi iz drugih razloga, od manipulacije vremenskih uvjeta pa sve do javnog trovanja. Bizarne pruge na nebu od strane zrakoplova nisu normalni mlazovi aviona nazvani contrail.

Aluminij je još jedan neurotoksin koji smanjuje inteligenciju i pamćenje. On se smatra glavnim faktorom rane senilnosti i demencije.

Živa & Cijepljenje

Milijuni od nas koji su dobili “sjajne” zubne plombe, dugoročna kontaminacija živom je vjerojatna. Živa je vrlo otrovan teški metal je bio sastojak amalgama. Živa se također koristi kao konzervans thimerosal u većini cjepiva, uključujući i one koji se daju djeci, čak i dojenčadi.

Živa je još neurotoksin i kriva je za nevjerojatan porast broja djece s autizmom, a mnogi od njih se radikalno mijenjaju u roku nekoliko dana od cijepljenja.

Cijepljenje i cjepivo protiv gripe zapravo nas ne štiti od infekcija. Umjesto zaštite oni su ozbiljno štetni, pogotovo za djecu koja primaju mješoviti koktel cijepiva. Nadalje, cjepiva su ponekad kontaminirana s opasnim virusima, te oslabljuju ljudski imunološki sustav.

Farmaceutski Lijekovi

Odobrenje farmaceutskih lijekova od strane vladinih agencija (FDA, HZZO) ne znači da ste sigurni. Mnogi od njih imaju strašne nuspojave, često blokirajući biološke sustave i forsirajući dugotrajno oboljenje. Zatim se pripisuju dodatni lijekovi. Mnogi od rutinskih lijekova danas su psihotropni, što dodatno smanjuje inteligenciju i entuzijazam.

Radioaktivni otpad

Radioaktivnost koja potječe iz nuklearne katastrofe Fukushima elektrane, kao i od curenje na drugim objektima, uz radioaktivni osiromašeni uran u municiji koju koristi vojska, radioaktivni metali poput barija i torija u kemijskim zaprašivanjima Chemtrails, te zaostale čestice  nuklearnih testiranja iz 1950-ih i 1960-ih godina, još je jedan glavni suradnik u epidemiji raka.

Aspartam

Umjetno sladilo aspartam se promovira kao sastojak u prehrani kod proizvoda za mršavljenje i dijabetesa. Uz pogoršanje svakog od tih uvjeta, aspartam je strašan neurotoksin. On se u tijelu pretvara u metanol (otrovni drveni alkohol) i formaldehid, ometajući mozak, slabeći vid, oštećujući gušteraču i jetru, i čineći neke ljude ludima. Zašto je taj otrov uopće odobren za konzumaciju?

Aspartam se sada dodaje još i u regularne gume za žvakanje, kao i u vodu sa okusom. Čitajte etikete na proizvodima kako bi izbjegli ovaj otrov.

MSG

Mononatrijev glutaminat (ponekad i natrijev glutamat) je prehrambeni aditiv, označavan kao E 621 i koristi se kao pojačivač okusa. Poznat je kao “ekscitotoksin”, dakle neurotoksična kemikalija koja oštećuje živce. Uzima li se redovito oštećuje znatan broj moždanih stanica te može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući i neurologijske poremećaje.

Uz sve navedeno MSG stimulira apetit i doprinosi većem unesu prerađene hrane koja vodi ka debljanju. MSG smanjuje inteligenciju, može uzrokovati nadutost i probavne smetnje, a može naškoditi i srcu također.

BPA

Bisfenol acetat (Bisfenol A) je oponašatelj estrogena kojem je dopušteno da sudjeluje u pripremi i usluživanji hrane i kućanskih plastike, uključujući plastične boce s vodom. Bisfenol A je kemijski spoj sa dvije funkcionalne skupine fenola koji se uglavnom koristi sa proizvodnju polikarbonatne plastike i poliepoksida.

Pošto je dokazano da ima estrogena svojstva još od 1930-ih, mnogi su izrazili zabrinutost oko upotrebe Bisfenola A u potrošačkim proizvodima. Ovj i slični omekšivač plastike poput bisfenola sulfona (BPS) uzrokuju seksualnu nejednakost i preinake, te karcinoma dojke i spolnih organa.

Glifosat

Ovaj otrovni herbicid i druge štetne kemikalije koje se koriste u poljoprivredi se neće jednostavno oprati sa proizvoda.

Glifosat je prijavljen kao čimbenik u neplodnosti i raku. Većina ostalih poljoprivrednih kemijskih sredstava također oslabljuju organizam. Glifosat i druge ujecajne kemikalije se obično nalaze u vodi za piće, isto tako.

GMO

Genetski modificirani organizmi, najčešće se koriste u kombinaciji sa poljoprivrednim kemikalijama, uključujući usjeve kukuruza, soje, kanola ulja i šećerne repe. U Sjedinjenim Američkim Državama, gotovo svi ovi proizvodi koji se naširoko konzumiraju su genetski modificirani, mnogo mlijeka i mliječnih proizvoda sadrže BgH hormon rasta, i većina životnjske hrane sadrži GMO, bez naznake na deklaracijama.

Genetski modificirana hrana je teška za probavni sustav, i obično štetna za stanice i organe.

EMF

Elektromagnetsko polje iz mobitela, računala, televizora, “pametnih brojila”, dalekovodnih žica i stupova, itd., ozbiljno slabe i narušavaju zdravlje kod ljudi, životinja i biljaka. Što više imate EMF polja u blizini, to je više oštećenja. Koristite mobitel štedljivo i prebacujte sa uha na uho ako ga držite u blizini glave.

Zašto nas truju?

Nas se sustavno truje namjerno, i treba se se podići svijest o tome dovoljno da bi to zaustavili.

Zašto smo izloženi nizu ozbiljnih otrova, a laže nam se da oni nisu štetni ili su čak i dobri za nas? To radi elita sa ciljem:

• Poticanja apatije
• Oslabljenje otpora
• Kako bi smanjili inteligenciju
• Kako bi se povećala osjetljivost na povlačenje i hipnoze
• Eksperimentiranja na neukom stanovništvu
• Testiranja metode dugovječnostu za njihovu korist
• Razvijanja odvlačenja pažnje i modificiranja zdravstvenih problema
• Kako bi generirali posao za medicinsku industriju
• Poticanja neplodnosti i čedomorstva
• Uzrokovanja da ljudi umiru mlađi
• Da bi se smanjila populacija
• Da bi uklonili neovisne male poljoprivrednike i poduzeća
• Kako bi kontrolirali proizvodnju hrane, vrijeme, zemlju i resurse
• Profitabilnog (jeftino) odlaganja industrijskog otpada
• Maksimalne dobiti
• Da bi u potpunosti kontrolirali ovaj svijet

 
 
(preveo i uredio: mag. spec. preh. teh. Alfred Bošković / uredio: nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14936"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Ako ste vi ili vaši voljeni jednom patili od Alzheimerove bolesti ili nekog drugog oblika demencije, ima nade i ozdravljenje bi se moglo naći u biljci, gomolju, korjenu pod imenom – kurkuma.

Na temelju tri istraživanja koja su nedavno provedena, kurkuma, čiji je glavni aktivni sastojak kurkumin, ima moć ne samo da ozdravi osobu u ova dva stanja – ponašanje i psihičke simptome povezane s demencijom, već može dovesti i do potpunog oporavka od bolesti u samo nekoliko mjeseci.

Tradicionalni začin za kuhanje koji se koristi obilno po cijeloj Indiji i jugoistočnoj Aziji tijekom mnogo tisućljeća, kurkuma je predmet bezbrojnih znanstvenih istraživanja u posljednjih nekoliko godina. Krvožilni, probavni, i neurološki sustavi tijela, ispostavilo se, su svi pozitivno reagirali na kurkumu, a naizgled beskrajan popis bolesti za koje je ovaj začin poznat da pruža ozdravljenje, neprestano se širi cijelo vrijeme.

Ovo je definitivno slučaj prema kojim se možemo nositi sa strahopoštovanjem, prema utjecaju koji ima biljka kurkuma na kognitivno zdravlje, kao što pokazuje novo istraživanje iz Japana. Glavni liječnik na Kariya Toyota General Hospital iz grada Kariya i njegove kolege ocjenili su tri odvojena istraživanja slučaja koji su uključivali kurkumu i došli do nekih zanimljivih zaključaka o terapeutskoj vrijednosti te biljke. U svakom slučaju, kurkuma je pokazala kako ublažiti simptome demencije i poboljšala ukupne kognitivne funkcije.

“U istraživanju koje je uključilo tri bolesnika s Alzheimerovom bolesti, kod kojih su kognitivne funkcije i ponašanja i psihološki simptomi demencije bili teški, izrazita razdražljivost, uznemirenost, tjeskoba i apatija, tratirani su kurkuma prahom u kapsulama više od godinu dana, i utvrđeno je da je povezano s ublažavanjem simptoma” napisali su autori istraživanja u njihovom sažetku.

“Ukupna ocjena neuropsihijatrijskog kratkog upitnika značajno se smanjila u oba – jačina simptoma i teret skrbnika, nakon samo 12 tjedana tretmana” dodali su. “Ocjena Mini-Mental State ispita (MMSE) otišla gore za pet poena (od 12/30 do 17/30) u jednom od slučajeva, a druga dva slučaja su bila u stanju prepoznati svoju obitelj u roku od jedne godine nakon početka liječenja kurkumom.”

Konzumiranje vrlo malo, do samo jedan gram kurkume dnevno tijekom tri mjeseca može dovesti do “znatnog napretka”

Dakle, dok konvencionalna industrija bolest i dalje troši milijarde dolara u potrazi za farmaceutski-baziranom “lijeku” za demenciju, jednostavan, jeftin začin za kuhanje, napravljen od biljke, je već napravio taj posao. Uzimajući samo jedan gram, ili otprilike jedna četvrtinu žličice  dnevno, kurkume u prahu, ispostavilo se da je dovoljno za proizvodnju nevjerojatnih poboljšanja u psihološkim bolestima i simptomima demencije.

Ranije istraživanje objavljeno u časopisu Annals of Neurology indijske akademije u 2008 potvrđuje tu činjenicu, nakon što je utvrđeno da je kurkuma prirodni antioksidans koji djeluje protuupalno, i detoksikacijski mehanizmi pomažu poboljšati pamćenje kod pacijenata s demencijom. Jednostavno konzumirajte ovaj začin koji je ispunjen okusima kao dio svoje normalne prehrane, drugim riječima, ima potencijal da potpuno preobrazi zdravlje mozga i ublaži čak i najgore demencije.

“Kurkumin (spoj u kurkumi) kao antioksidans, i njegovo protuupalno i lipofilno djelovanje poboljšava kognitivne funkcije u bolesnika s AD (Alzheimerovom bolest),” napisao je autor ovog ranijeg istraživanja u svojem sažetku. “Zbog različitih učinaka kurkumina, kao što su smanjenje beta-amiloid plakova, odgođena degradacija neurona, metalni-kelati, protuupalno, antioksidans i smanjenje formacije mikroglija, ukupna memorija kod pacijenata s Alzheimerovom bolest se poboljšala.”
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(preveo:mag.Alfred Bošković/uredio:nsp)

Sukladno Europi koja sve više tone u depresiju, Hrvatska još ne zna koliko je duboko u gov…. ! Negiranje krize nas je dovelo tu di smo danas.

Nedavno je Slavko Kulić izjavio da je Grčka zapravo u boljoj poziciji od Hrvatske, po tome što ona zna brojke na papiru. … zaduženost, inflaciju, nezaposlenost, tj. zapravo ono što Hrvatska uporno skriva i maskira, da bi se dobio socijalni mir.

INVESTITORI BJEŽE Propale su sve strane investicije u Hrvatsku! Ulaganja su na razini 1996. godine

Ovakvih ljudi nema kod nas, oni su nešto posebno, tako je zaposlenica istarska tvrtke Crimppi Oy iz Pićana opisala svoje vlasnike iz Finske koji su prije dvije godine došli u Hrvatsku proizvoditi izoliranu žicu i kabele. Zadovoljstvo je, čini se, obostrano. Vlasnik iz Finske, kažu u toj istarskoj tvrtki koja zapošljava oko 45 ljudi, dosta vremena provodi u Hrvatskoj – “ali bit će odsutan idućih mjesec dana”.

Čačić: ‘Za pad investicija nismo krivi mi, nego bivša Vlada! I klima je problematična, stvara se atmosfera: spriječi i ne daj!’

Što je tu finsku tvrtku, specijaliziranu za elektromehaničke aplikacije, elektroniku i kućanske aparate, koja ima podružnice u Kini i Estoniji, privuklo u Hrvatskoj.

Jedan dobar primjer

Prema riječima onih koji su imali uvid u razmišljanje jednog od suvlasnika tvrtke, Seppoa Hujamena, kao velikom ljubitelju jedrenja, svidila mu se pozicija. Želio je spojiti ugodno s korisnim, raditi i jedriti. Premda se i u njegovom slučaju Hrvatska pokazala kao komplicirana destinacija, domaćin je ispoštovao njihove zahtjeve i ulaganje je realizirano. S približavanjem ulaska Hrvatske u EU, mnogi su vjerovali da će ovakvih priča biti više, da će ulagači naći više interesa za dolazak u buduću članicu EU, uključujući i njenu poziciju.

Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, primjerice, očekivao da će Hrvatska ove godine biti jedna od rijetkih zemlja u regiji koja će imati veći priljev izravnih stranih ulaganja.

Nakon što je prošle godine uloženo oko milijardu eura, procijenili su da će ove godine biti dosegnuta brojka od 1,5 milijardi eura. Međutim, posljednje brojke HNB-a govore da su u prvom dijelu godine strane investicije iznosile tek 154 milijuna eura.

Očito je da su procjene zakazale, a očekivanja iznevjerena. Razlog tako razočaravajućim brojkama, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, vidi u krizi.

Opravdavanja

- Tokovi kapitala su zaustavljeni na svim tržištima, prije svega u Europi, a posljedica toga su i smanjenja ulaganja u Hrvatsku. Sam ulazak u EU, rješavanje problema birokracije i drugih prepreka, te izlazak iz krize, bit će moment koji će odrediti oporavak ulaganja, kaže Grčić. Prema njegovoj procjeni, to bi moglo biti potkraj iduće godine.

Problem Vlade

Globalne okolnosti svakako Hrvatskoj ne idu u prilog. Ulagači su u krizi slabo zainteresirani za izgradnju novih pogona ili preuzimanje neke tvrtke. Međutim, to sigurno ne može biti jedino objašnenje za tako mala ulaganja. Branko Vukmir, specijalni savjetnik UNCTAD-a koji je godinama prezentirao Svjetsko izvješće o ulaganjima te institucije, kaže da nije iznenađen niti s niskom razinom ulaganja, a niti s nepovoljnom strukturom tih ulaganja.

- Današnje je stanje posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja i nebrige oko stvaranja povoljnog ozračja za strana ulaganja. Stvorena se klima teško mijenja, a i uklanjanje administrativnih barijera putem izmjena zakona o podzakonskih akata, dugo traje, kaže Vukmir. On smatra da je Vlada učinila barem dva korisna koraka, u pravcu otvaranja mogućnosti za strana ulaganja. S jedne strane, osnovala je novu agenciju za strana ulaganja pod vodstvom iskusnog stručnjaka, što će sigurno biti od pomoći stranim ulagačima.

S druge strane, izmijenila je Zakon o javno-privatnom partnerstvu budući da su raniji propisi bili dobar primjer kako administrativne barijere mogu onemogući svako ulaganje. Prema njegovom mišljenju, stranim ulaganjima treba posebno otvoriti malo poduzetništvo i poljoprivredu te naći modalitete kako to postići.

-Vlada treba i nadalje energično raditi na pojednostavljenju propisa kako bi se olakšalo obavljanje privrednih djelatnosti i svoje napore u tom pravcu popularizirati, kaže Vukmir. Većina prepreka koje je naslijedila ova Vlada i dalje su tu: Birokracija je i dalje spora, a parafiskalni nameti još su i veći, kaže jedan ekonomist koji je želio ostati anoniman. Ono što je posebno veliki problem je pristup problemima.

Većina zemalja koje su postale šampioni u privlačenju investitora do sada su izgradile zavidnu infrastrukturu. Imaju stotine profesionalaca koji prate i obrađuju pojedina tržišta i ulagače. Hrvatska je sve ove godine, osnivala i ukidala agencije u koje su uvijek pristizali neki ‘početnici’, a posao često počinje i završava s ministrima. Stephen Leeds, američki konzultant koji je prije nekoliko godina radio za Vladu, upravo je to izdvojio kao glavni problem: minstar može reći da je sve u najboljem redu, ali ako posao nepreuzmu profesionalci, on se negdje izgubi.

Loš rezultat

Upravo je tu ulogu sebi namijenio prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Proteklih mjeseci primio je mnoge delegacije i obišao brojne destinacije po svijetu, među ostalim i Tursku. Prema pričanju jednog od turskih ulagača, to je bio prilično neuspješan sastanak. Sve što su uspjeli je – posvađati se.

Ministar Grčić je svojedobno ugostio grupu japanskih ulaganja, ali nema povratnu informaciju što je bilo dalje. Možda bi ministri veći dio energije ipak trebali usmjeriti u sistematičnije otklanjanje boljki koje smetaju potencijalnim ulagačima. ƒ

Slučaj IKEA: Na jedan potpis čekali smo puna četiri mjeseca!?

Čak 78 posto od oko 700 austrijskih tvrtki koje posluju kod nas kao prepreku ulaganju u Hrvatsku navodi preveliku birokraciju i administraciju.

Više od pola ih smatra da su najveći problemi neučinkovito i sporo pravosuđe te neusklađeni zakoni. Muči ih i korupcija.

Ova anketa provedena je prije dvije godine. Austrijska ambasada tada je pokušala upozoriti da je takvo stanje neodrživo i da će najveću štetu imati Hrvatska. I – bili su u pravu.

Otada se gotovo ništa nije poduzelo da se olakša investiranje. Jedino što se dogodilo je – novi dramatični pad investicija u Hrvatsku!

A, Austrijanci su odlučili preusmjeriti svoje investicije u Rumunjsku i Srbiju.

- Problemi s kojima se austrijski investitori susreću u Hrvatskoj još uvijek postoje! Situacija se nije promijenila – rekao nam je Roman Rauch, direktor austrijskog Ureda za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj.

Mladen Štahan, direktor tvrtke za poslovno savjetovanje TEB, koja svakodnevno komunicira s domaćim i stranim investitorima, ovako je počeo razgovor: ‘Imate li doista dovoljno vremena da vam nabrojim sve probleme i apsurde na koje nam se investitori žale?’

Prvo problem za strane investitore, kažu u TEB-u, to što vam treba dugo dok saznate koje su vam uopće sve dozvole potrebne, zatim to što je podijeljena nadležnost među državom, županijom, gradom ili općinom u izdavanju različitih odobrenja pa se stranka često šeće od ureda do ureda.

- O istoj činjenici morate kao investitor ponekad i više puta prilagati dokaz o vlasništvu. To opterećuje jer u svakom novom koraku morate dokazivati osnovni korak. Investitore u startu odbijaju i nedorečenost i česta promjena propisa zbog čega nema pravne sigurnosti. Zbog neusklađenih propisa dolazi i do problema kad sama administracija ne zna što da radi. Osim toga, veliki su problemi s prostornim planovima, neriješenim imovinsko-pravnim odnosima… Osobe se teško odlučuju uložiti 10 milijuna eura u nešto, a pritom veliki dio vremena utrošiti u pribavljanje potrebne dokumentacije – tvrdi Štahan, ističući kako se ti problemi odnose na sve sektore gospodarstva.

Rekorder među investitorima u Hrvatskoj – po uloženom trudu i vremenu – je švedski proizvođač namještaja Ikea. Njima je ovo dvadeseta jubilarna godina otkako su krenuli u izgradnju shoping centra. Ako zanemarimo rat, njihov pokušaj realizacije investicije traje 16 godina.

- Bilo je tu svega – priča nam direktor za Hrvatsku Branko Mihajlov i nastavlja:

- Imali su problem sa zemljištem, lokacijskim dozvolama, nerazumnim zakonima, ali Šveđane je najviše začudilo to što su na samo jedan potpis od Hrvatskih autocesta morali čekati više od četiri mjeseca!

Stanje hrvatske ekonomije moglo bi uskoro postati slučaj za udžbenike ekonomije jer trenutno je u knjigama teško pronaći naziv koji prikladno opisuje situaciju u kojoj grca gospodarstvo.

Prema opisu stanja koje su poznati ekonomski analitičari dali za novi broj Lidera, Hrvatska je trenutno u inflaciji, deflaciji, stagflaciji, agflaciji, recesiji i depresiji. Prema jednoj tvrdnji svjetska inflacija se prelijeva k nama, a prema drugoj je rast cijene jednokratna pojava koja neće potaknuti inflaciju. Teško je reći tko je u pravu jer istina je da se prosječna inflacija vrti oko dva-tri posto, ali u praksi je vidljivo da rast nekih cijena proizvoda snižava deflacija nekih drugih poput cijene stanova, automobila, namještaja i odjeće. Nažalost među proizvode kojima cijena raste ubrajaju se oni iz kategorije svakodnevnih proizvoda poput hrane i energije.

Ono što pak najviše zabrinjava poslovni sektor je inflacija troškova, tj. rast cijena proizvođačkih cijena što smanjuje konkurentnost domaćih proizvođača. Snažniji rast proizvođačkih cijena u odnosu na potrošačke upućuje i na pad marže proizvođača, što izaziva pad njihove profitabilnosti.

Dodatni udar ne proizvođače je rast porezne presije i mjere za punjenje državne blagajne što poveća jedinični trošak proizvodnje. Među Liderovim sugovornicima nema složnih rješenja kako riješiti opisanu situaciju. Sigurno je jedino da dobrog rješenja nema bez razumijevanja ukupne slike i cjelovite strategije koja bi mogla biti i nekonvencionalna. Možda je najbolji naziv za opis situacije dao bivši premijer Sanader – ‘mi smo u banani’.

HRVATI U STRAHU OD SVEGA U većoj smo recesiji nego Grčka, imamo manje novca nego Afrikanci

Ništa ne kupujemo, samo plaćamo dugove i štedimo, pokazuje istraživanje Nielsena, svjetskog lidera u istraživanju tržišta.

Doista mi nije jasno zašto ste u tolikom strahu? Imam pred sobom istraživanje koje pokazuje da su Hrvati među najpesimističnijim potrošačima na svijetu. Ovo mjerenje je barometar straha u zemlji, ja sam danas ovdje i ne razumijem zašto je razina pesimizma tako velika, čudio se Jean-Jacques Vandenheede, vodeći konzultant Nielsena, najznačajnije svjetske agencije za istraživanje tržišta, komentirajući novu studiju koja pokazuje da su Hrvati, uz Korejce i Mađare, najpesimističniji narod na svijetu.

Optimističniji od nas su čak i Grci, čija je zemlja na rubu bankrota.

Naime, 10 posto Grka, koji valjda na nekom otoku daleko od stvarnosti love ribu, uvjereno je da im zemlja nije u recesiji. U raskoraku sa stvarnošću samo je četiri posto Hrvata koji su uvjereni da je naša ekonomija još u plusu.

Ljudi ne vide promjene

- Doista me iznenadila pozicija Hrvatske. Ne živim u Hrvatskoj i ne mogu odgovoriti na pitanje zašto je to tako, ali mogu zaključiti da je generalno razina straha na ulici ogromna. Pitanje zašto je to tako za sve je one koji utječu na javno mišljenje – političare, vlasnike tvrtki, novinare. Ovo se nije dogodilo preko noći i želite li da ljudi promijene mišljenje, moraju vidjeti promjene – rekao je Jean-Jacques Vandenheede.

Da su Hrvati pesimisti, bilo da je riječ o osobnim ili državnim financijama, pokazala je globalna studija agencije za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Nielsen iz trećeg kvartala ove godine. Studija koja mjeri indeks povjerenja potrošača provedena je na više od 29.000 interenetskih korisnika i predstavlja populaciju od oko milijardu potrošača u 58 zemalja svijeta.

Indeks 100 je balans između pesimizma i optimizma, a Hrvatska je na nevjerojatno pesimističnom 41 bodu.

Pokazatelj stanja uma

Indeks pesimizma glavni je pokazatelj “uma” potrošača u 58 zemalja svijeta. Logika je vrlo jednostavna: što su potrošači pesimističniji, to više zatvaraju svoje novčanike i još više režu potrošnju. Stanovnici Indonezije, Indije i Filipina, pokazuje Nielsenovo istraživanje, najoptimističniji su potrošači na svijetu.

Europa je negdje između i čini se kako je značajan dio potrošača realan, što znači da su pesimisti “gornje kategorije”. Drugim riječima, svjesni su ekonomske situacije i pesimistično ocjenjuju sadašnjost i blisku budućnost, no ne tako crno kao, primjerice, Hrvati.

Već se pokazalo kako je kriza Hrvate naučila pameti i prekinula praksu potrošnje bez pokrića. Od sumanutih kupaca zakopanih u minuse i kredite postali smo umjereni potrošači koji paze što kupuju i pokušavaju uštedjeti gdje god mogu.

Galopirajući rast cijena

Potvrđuje to i istraživanje Nielsena u kojem je 78 posto hrvatskih ispitanika reklo da je promijenilo navike potrošnje. Svaki drugi ispitanik tvrdi kako troši manje na odjeću ili telefoniranje, a traži i jeftinije proizvode za istu cijenu.

- Premda su potrošači promijenili svoje navike, i dalje je ogromna razlika između onoga što ljudi kažu i u konačnici naprave. To je tako u svim zemljama – ističe Nielsenov konzultant Jean-Jacques Vandenheede.

Pesimistične Hrvate trenutno najviše brine sigurnost posla i rastuće cijene režijskih troškova, dakle računa za struju, plin i grijanje te galopirajući rast cijena hrane.

- Samo dva posto ispitanika u Hrvatskoj kaže da je tržište rada dobro ili vrlo dobro, što je nevjerojatno nizak postotak. U Estoniji tako misli 32 posto ispitanika, u Rusiji 30, a u Grčkoj 18 – čudi se konzultant Nielsena.

Ekonomija je postala glavna briga za svakog petog Hrvata, a kriza uobičajeni dio rječnika u svakodnevnoj komunikaciji.

Unatoč najavama ministra financija Slavka Linića da će naša ekonomija biti iduće godine u plusu od 1,7 posto, čak 86 posto Hrvata mu ne vjeruje i uvjereno je da će se recesija nastaviti i sljedećih 12 mjeseci.

Psihološki doprinos

Iste recesijske misli Hrvati prelijevaju i na osobne financije pa ih samo 20 posto ocjenjuje da će u idućih 12 mjeseci imati dobre ili odlične osobne financije.

Češka je, primjerice, gotovo na razini Njemačke i Nizozemske u kojoj više od 45 posto građana pozitivno ocjenjuje osobne financije u sljedećem razdoblju.

- Siguran sam da će za pet godina netko napraviti akademsko istraživanje o ponašanju potrošača i uvjeren sam da će se pokazati da je način na koji smo govorili o krizi još pogoršao situaciju i više nego što ona doista jest ozbiljna. Mislim da smo pretjerivali s negativnostima. To psihološki pridonosi povećanju straha potrošača – ocijenio je Vandenheede.

Kriza kao izgovor

S druge strane, Vandenheede ističe još jedan fenomen, a to je globalna kriza kao masovni izgovor za baš sve negativno što se događa u svim sferama života.

- Mi danas sve loše možemo pripisati krizi. Primjerice, ako je zatvoren neki restoran, njegov će vlasnik reći da je to zbog krize. Ma nije kriza, nego vam je hrana loša. Ima mnogo restorana koji rade i u krizi, ali kriza je krasan izgovor za sve – zaključio je Jean-Jacques Vandenheede.

Nemojte da vam se dogodi Estonija: Štednja dovela do rasta BDP-a od 8 posto, a svi bježe glavom bez obzira

ESTONIJA na prvi pogled izgleda kao zemlja kakvu bi mnogi poželjeli. Gospodarska kriza jedva da ju je i dotakla, a BDP je na visokih osam posto, no nešto u toj zemlji gospodarskog čuda ipak ne štima. Naime, radna snaga masovno je napušta, a mnogi više ne žele živjeti u Estoniji posebice ne u Talinnu. Zašto? Analiza koju je napravio Deutsche Welle daje odgovore na mnoga pitanja, a njihov zaključak dostatan je i da se Hrvatska zapita idemo li u željenom pravcu.

Nastavnici jedva sastavljaju kraj s krajem

“Gospodarski rast od osam posto se međutim između ostalog može zahvaliti padu plaća i mirovina. Osim toga, od gospodarskog uzleta profitiraju uglavnom bolje obrazovani u većim gradovima poput metropole Tallinna. Izvan većih urbanih središta stanovništvo jedva sastavlja kraj s krajem”, navodi DW u svojoj analizi Estonije dodajući da situacija nije bolja ni za zaposlene u javnim službama jer primjerice nastavnici u prosjeku zarađuju oko 500 eura mjesečno što je nedostatno za život u Tallinnu gdje su stanarine ali i cijene hrane dosegnule zapadnoeuropsku razinu.

Rezultat svega je da se mnogi odlučuju za odlazak u obližnju Finsku pa samo Helsinkiju živi i radi preko 40.000 Estonaca.

Uzorno gospodarstvo s nevjerojatnim padom standarda

“Problem s iseljavanjem je vidljiv i iz statističkih podataka zbog kojih vlasti zvone na uzbunu. Po prvi put od osamostaljenja, broj stanovnika Estonije pao je ispod granice od 1,3 milijuna. U posljednja dva desetljeća Estonija je izgubila 18 posto stanovništva.”, stoji u analizi DW-a u kojoj se naglašava kako problem nije samo ekonomske prirode već i natalitet.

Estonski ministar financija Jürgen Ligi svjestan je problema odnosno da je iseljavanje posljedica čeličnih gospodarskih reformi koje su baltičku zemlje doduše učinile “uzornim učenikom” unutar EU-a ali su prouzročile i pad standarda.

Kupovna moć sve niža

“Pozitivni gospodarski pokazatelji i niska nezaposlenost ne mogu sakriti činjenicu da je kupovna moć građana sve niža. Već i oni koji dobivaju prosječnu plaću od oko 800 eura jedva sastavljaju kraj s krajem. Situacija s umirovljenicima, zbog prosječne mirovine od 320 eura, još je gora”, stoji u analizi DW-a.

Napokon smo stigli na Zapad: Depresija i stres sve veći javnozdravstveni problem u Hrvata!

NEIZVJESNOST  i stres sve su prisutniji okidač lošijeg fizičkog, ali i duševnog zdravlja. Dok stručnjaci upozoravaju na negativne trendove, posebice depresije i alkoholizma, ususret Svjetskom danu mentalnog zdravlja provjerili smo je li stanje doista alarmantno.

Porazni podaci Zavoda za javno zdravstvo

Nezaposlenost ili strah od gubitka posla, financijski ili problemi druge prirode. Niz je rizičnih faktora koji mogu izazvati neko od mentalnih oboljenja. Da su ona u Hrvatskoj u porastu i postaju sve učestaliji javnozdravstveni problem, pokazuju još aktualni podaci Zavoda za javno zdravstvo iz 2010. godine.
“Duševni ili mentalni poremećaj u bolničkom pobolu godinama već sudjeluju sa negdje oko sedam posto, međutim ako se gleda dob od 20 do 59 godina ili radno aktivno stanovništvo, onda ipak taj problem pobola zbog mentalnih poremećaja predstavlja jedan od vodećih problema”, otkriva doktorica Maja Silobrčić Radić, voditeljica Odjela mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo.

Priličan broj slučajeva dijagnosticira se i u ambulantama. Iako su poremećaji uzrokovani alkoholom i shizofrenija češći, sve je više hospitalizacija zbog depresije i stresa, različitih ovisno o spolu.

Ljudi su ili potpuno divlji ili potpuno depresivni
“Tako da muškarci više obolijevaju, odnosno, više se liječe od poremećaja uzrokovanih alkoholom ili posttraumatskog stresnog poremećaja. Kod žena, depresije su bile vodeće 2010. i 2009. godine vezano za hospitaliziranja”, ističe doktorica Silobrčić Radić.

Već i letimičan pogled na turobne novinske naslove, psihologinji i sociologinji Mirjani Krizmanić dovoljan je za zabrinutost duševnim stanjem društva u cjelini.

“Ja bih rekla da više nasilja ima sustavno iz godine i godinu jer ima sve manjeg dobrog odgoja. Ljudi nisu odgojeni da kontroliraju svoje emocije, oni su divlji. S jedne strane su potpuno pasivni, ništa se ne bune, nitko ne demonstrira”, pojašnjava Krizmanić.

Svi su bolesni

Protiv apatije u koju, podsjeća Krizmanić, nismo dovedeni preko noći, već to traje godinama, najviše pomaže udruživanje s drugim ljudima, jer depresija ne krije uvijek socioekonomsko naličje.

“Da se čovjek ne osjeća osamljen i prepušten na milost i nemilost onima koji su gore. Ljudi su katkad depresivni. Ne zbog situacije oko njih, nego zbog situacije u kući. Žena postane depresivna jer je muž vara ili djeca neće učiti ili djeca idu od kuće, i tako, ima puno drugih razloga. Tako da, nekako bih rekla da se ljudi, što se mentalnog zdravlja tiče, relativno dobro drže, osim što raste kriminal”, kaže Krizmanić.

A što kažu građani, osjećaju li depresiju oko sebe i utječe li to na njih.

“Naravno da jesu. Depresija i apatija. Još uvijek imam radno mjesto, u obitelji mi je sve u redu, pa to onda nema utjecaja na moje zdravlje. Ne žalim se jer dok sam radio sam dobro radio i sada mi ništa ne nedostaje. 80 posto penzionera je bolesno, mala je mirovina, prema tome, dok platiš režije i više se nema s čim niti kruha kupiti”, ističu građani.

Postanite plavuša

Drugi, pak, teškim vremenima unatoč, čuvaju zdravlje provjereno korisnim lijekom – humorom.

“Plavušama je dobro, mi niti ne shvatimo da je loše. Tako da je poruka svima, svi se obijite u plavo”, kaže jedna građanka.

BROJKE RAZDORA Granica probijena u 2012.: Više od 3000 rastava, svaki 3. brak se razvodi!

Naš brak nije bio osobito dobar, ni ja ni žena nismo bili sretni, ali smo tehnički funkcionirali. Kao roditelji dvoje djece bili smo funkcionalna obitelj, bez svađa, bez scena.

Odlučila je da je dosta!

Obaveze su nas nosile, djeca su nas držala. A onda je došla kriza. Imali smo dobar standard i htjeli smo ga održati. Umjesto da sam rekao: ‘Dosta, neke su druge stvari važnije’, sve svoje snage uložio sam u materijalno osiguravanje obitelji. Počeo sam raditi puno više, bilo mi je puno teže, dolazio sam kući sve kasnije, u cijelu se obitelj uvukla nervoza, frustracija je bila sve veća. Moja supruga od mene nije imala ništa, imao sam osjećaj da radim i spavam, da sam zgažen. Životi su nam se razišli i ona je jednostavno odlučila da je dosta – priča Ivan, 40-godišnji vlasnik jedne manje tvrtke, koji se proljetos, nakon sedam godina braka, rastao. Bi li njihov brak opstao da nije došlo do velike krize, srozavanja standarda na koji su bili navikli i njegova sve većeg izbivanja od kuće zbog posla, ne može reći. – Naš brak nije bio dobar, ali je opstajao. Možda bi preživio da nije došlo i do te financijske frustracije, a možda ne bi – kaže Ivan.

Dramatičnih 15 posto!

On i njegova bivša žena jedan su od više od 3000 bračnih parova koji su se, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, ove godine rastali. Broj razvoda u tom razdoblju, u odnosu na isto razdoblje lani, porastao je za dramatičnih 15 posto! Ta je brojka u promatranom razdoblju prvi put, otkad se statistički prati, veća od 3000, dok je istovremeno broj sklopljenih brakova praktički ostao na lanjskoj razini, odnosno povećao se za zanemariva tri posto. – Podaci su očekivani jer u doba krize broj razvoda uvijek dramatično raste. Nezaposlenost, ekonomska nesigurnost i financijski problemi ‘pogoduju’ razvodima. U takvim se uvjetima raspadaju nestabilniji, već načeti brakovi, iako je sasvim sigurno da bi dio njih ozdravio i preživio u drugačijim, boljim ekonomskim okolnostima. Dakle, brakovi u kojima već postoje problemi u krizi, kad se dodatno opterete ozbiljnim financijskim poteškoćama, ne uspiju opstati – kaže dr. Anđelko Akrap, ugledni demograf s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Osim što se sve više rastaju, ljudi su sve manje spremni i za ulazak u brak. U odnosu na pretkriznu 2007., u Hrvatskoj je u prvih sedam mjeseci ove godine broj sklopljenih brakova bio manji čak 25 posto, a broj razvoda veći 17 posto. Najveći “potop” Hrvatska je zabilježila lani, kad se tijekom cijele godine vjenčalo tek nešto više od 20.000 parova, što je najmanja brojka ikad, manja i od broja onih koji su sudbonosno “da” odlučili reći najgore ratne 1991.

Katastrofalan omjer

- Podaci za 2012. tek su preliminarni i do kraja godine moglo bi doći do promjene, ali trend se aposlutno neće promijeniti. Činjenica je da je broj sklopljenih brakova strelovito pao i u odnosu na rastuće razvode doveo je do krajnje zabrinjavajuće situacije za cijelo društvo. Tijekom 2007. godine bilježili smo 19 razvoda na svakih 100 sklopljenih brakova, a ove godine skočili smo na čak 28 razvoda na 100 novih brakova – objašnjava dr. Josip Obradović, sveučilišni profesor i autor knjige “Psihologija braka i obitelji”.

Drugim riječima, dok je jednostavna metoda podjele novih brakova s brojem razvoda pokazivala da se 2007. raspadao svaki peti brak, ove se godine raspadao gotovo svaki treći.
 
ČITAJ VIŠE:

Kod nas kao da nema krize: HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 7.dio
MMF ulazi u HR: HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 6.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 5.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 4.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 3.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI !
 
izvor: index.hr, jutarnji.hr, liderpress.hr, dw.de
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11067"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]