Apple će vjerojatno prestati proizvoditi pametne telefone iPhone, prema analitičaru tvrtke Neil Camplingu

Previše zaliha čipova i visoke cijene su razlog, kaže on.

Tajvanska poluvodička proizvodnja, odnosno TSMC, najveća svjetska poluvodička kompanija, suočava se s problemom prevelike opskrbe čipovima, a dionice tvrtke su pale za 6,3 posto u petak.

To “nikad nije bio veći problem”, kaže Campling, kako navodi CNBC.

Njegova tvrtka je pratila podatke o inventaru TSMC-a tijekom više od 10 godina. Problemi u TSMC-u će izazvati zabrinutost zbog AMS-a, Appleovog ključnog dobavljača za čipove za Face ID-a na mobilnom telefonu iPhone X koji otključava smartphone kada ga pogledate.

Zalihe u TSMC-u pokazuju da Apple više neće proizvoditi iPhone X modele sljedeće godine, rekao je analitičar.

“Sa padom broja naloga za kupnju mobilnog telefona iPhone X i količina zaliha u TSMC-u koje su na rekordnom vrhuncu, može dovesti do toga da se zalihe počnu uništavati, zašto? Jer je iPhone X mrtav” – napisao je Campling, kako navode mediji.

“Jednostavni problem je sa telefonom Iphone X u tome što je preskup. Potrošači okreću leđa visokokvalitetnim smartphone uređajima” – rekao je. Ovaj uređaj obično košta 999 američkih dolara.

Analitičar očekuje da će Apple proizvoditi jeftine modele novih iPhone uređaja, koji bi koštali oko 500 dolara. No za tu cijenu ne može konkurirati sa ostalim mobilnim telefonima na tržištu koji imaju puno napredniji hardware.

IPhone X je dobio mješovite recenzije nakon što je predstavljen u studenom prošle godine. Face ID je potaknuo raspravu o sigurnosti i privatnosti.

Appleove dionice su znatno pale u posljednje vrijeme, te se nalaze trenutno na 167 dolara po dionici, što je najgori rezultat u posljednja dva tjedna.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Industrijska proizvodnja u Francuskoj je u lipnju pala drugi mjesec zaredom, priopćio je danas francuski statistički ured “INSEE”, što je, prema ocjenama analitičara, alarmantno, pošto su oni očekivali skroman rast proizvodnje

Industrijska proizvodnja je u lipnju pala za 0,8 posto, nakon pada od 0,5 posto u svibnju, a sektor prerade nafte je zabilježio najveći sunovrat zbog štrajka u francuskoj naftnoj industriji, prenosi agencija France Presse.

Takvi podaci su, prema ocjenama analitičara Connora Campbella iz tvrtke Spredeks, alarmantni i znatno lošiji od svibanjskih podataka, pošto su ekonomisti očekivali rast proizvodnje od 0,3 posto.

Aktivnost u prerađivačkom sektoru je pala za 1,2 posto u lipnju poslije revidiranog rasta iz svibnja od 0,1 posto.

Prekid rada u francuskim rafinerijama početkom lipnja, u znak protesta protiv novih reformi radnog zakonodavstva, uzrokovao je pad proizvodnje u sektoru prerade nafte od čak 12,4 posto, navodi “INSEE”.

U sektoru proizvodnje hrane i kapitalne robe je također evidentiran pad, dok je proizvodnja energenata porasla za 0,1 posto, što je jedina svjetla točka ovih podataka.

U cjelokupnom drugom tromjesečju, industrijska proizvodnja je pala za 0,1 posto.

Najnoviji podaci, kako ocjenjuje AFP, podrivaju nadu u ekonomski oporavak druge najveće ekonomije eurozone poslije Njemačke.

“INSEE” je prošlog mjeseca priopćio da je francuska ekonomija ostvarila nulti gospodarski rast u drugom tromjesečju, što je ugrozilo očekivanja vlade u blagi oporavak gospodarstva.

Francuski gospodarstvenici najviše pate zbog nemogućnosti izvoza u Rusiju i sankcija koje već traju predugo.
 
(Tanjug)

‘Stvori kaos, kao bi mogao biti nosioc mira!’

Bivši glavni ekonomski savjetnik britanskog premijera Gordna Browna, Damian McBride uznemirio je svjetsku javnost i to objavama o kolapsu koji slijedi! Kako je najavio uslijed globalnog ekonomskog kolapsa koji će nastupiti doći će do velikih građanskih nemira pa je važno da se ljudi pripreme na tri stvari.

PRVO, kako upozorava Mc Bride: Spremite gotovinu na sigurno mjesto! Nikako nemojte pretpostaviti da će bankomati i bankovne kartice biti u funkciji.

DRUGO, imate li dovoljno vode u bocama, konzervirane hrane i drugih osnovnih namirnica za preživjeti bar mjesec dana u kući? Nabavite!

TREĆE, razmišljajte o mjestu gdje ćete se okupiti sa svojim voljenima! Ukoliko dođe do prekida transporta i komunikacije morate znati gdje će te svi sačuvati glavu.

McBride je to objavio uoči “Crnog ponedjeljka” koji je ovaj tjedan zahvatio svjetske burze!

Cijene dionica zaronile su na najniže razine u zadnjih sedam mjeseci. Ulagači od Londona do Tokija, od jutra do večeri izgubili su nekoliko stotina milijardi dolara.

No, naravno da neće ostati samo na tome. Globalni planetarni kolaps koji će se dogoditi ove jeseni najavljivali su i nezavisni ekonomski stručnjaci poput Brandona Smitha, kao i neki vodeći mainstream analitičari poput Martin Armstronga, a koji mjesecima upozoravaju na globalni ekonomski kolaps, koji će se dogoditi ove jeseni, točnije u 10 mjesecu.

O tome je naš portal u nekoliko navrata pisao, a svi ekonomski događaji, kao i alarmantno upozorenje bivšeg ekonomskog savjetnika britanskog premijera, ukazuju da će se na svijetu dogoditi upravo to. No, ovaj kolaps nikako nije slučajan, već će poslužiti, kako analitičari najavljuju, za uvođenje jedne, jedinstvene svjetske valute, čime će se stvoriti i apsolutna kontrola nad svakim čovjekom – pojedincem, što i je krajnji cilj.

Globalno gospodarstvo je strukturiran dimnjak u kojemu se bogatstvo nalazi na samom vrhu piramide s tim da se centralizacija bogatstva ubrzava svake godine. Prema Ujedinjenim narodima, 85 super bogatih ljudi, pojedinaca zajedno imaju više novca nego 3,5 milijuna siromašnih ljudi na planetu što je zastrašujuće. Od tih 3,5 milijuna ljudi čak 1,2 milijuna živi s manje od 10 kuna na dan.

Postoji nešto bolesno, duboko ukopano i zaista poremećeno u umovima koji su osmislili i još uvijek podržavaju takav sustav. Čak 7 od 10 ljudi na planetu živi u zemljama u kojima je jaz između bogatih i siromašnih strašno velik, a povećao se drastično posljednjih 30 godina. I to nije slučajno!

Morate se složiti da nije svakodnevica, da ugledni ljudi iz područja svjetske ekonomije savjetuju ljude da se pripreme na velike nerede, kao i na prikupljanje velikih količina hrane vode i drugih potrepština, stoga je vrlo važno obratiti pažnju na sve što se trenutno događa u svijetu, a nikako nije na odmet pripremiti se za najavljen kolaps, koji bi mogao, ili bolje rečeno koji bude, izazvao ogromene nerede diljem planete!

Jer jednom kada se ugase bankomati, histerija čovječanstva biti će nemjerljiva! A čini se kako vrhuška zna, nešto što mi ne znamo! Elite koje neumorno rade na porobljavanju čovječanstva, računaju na nerede i kaos, jer kako glavna masonska formula glasi: Stvori kaos, kao bi mogao biti nosioc mira! Upravo zbog kaosa koji nam slijedi, dogodit će se situacija, da kad Novi svjetski poredak stupi na snagu, nitko ga neće odbaciti, jer on će se pojaviti kao spasitelj i kao nositelj mira, kao i jedinstva, a opet to će biti velika prijevara!
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dnevno.hr,youtube/uredio:nsp)

Na financijskim tržištima od prije neki dan je iznimno burno. Švicarska centralna banka je nenajavljeno prestala braniti tečaj EUR/CHF na 1,2000 radi čega je franak naglo ojačao približno 15%. U jednom trenutku franak je bio jači od eura, no u satima nakon objave tečaj se blago oporavio

Osim napuštanja odluke o sprječavanju jačanja CHF, centralna banka je dodatno spustila kamatnu stopu za depozite sa -0,25% na -0,75%. Na taj način želi barem djelomično ublažiti učinak odluke o branjenju tečaja na 1,2000.

Zašto je Švicarska centralna banka dopustila jačanje?

Razlog napuštanja branjenja tečaja je velika potražnja za frankom zadnjih mjeseci. Do povećane potražnje je dovelo slabljenje eura u odnosu na sve ostale najtrgovanije svjetske valute.

Budući da je franak praktički bio vezan za euro, zajedno je s eurom slabio u odnosu na sve ostale valute. Takva situacija nije bila logična budući da je gospodarska situacija u Švicarskoj relativno dobra pa bi franak trebao jačati. Zbog toga su mnogi investitori, fondovi i špekulanti zadnjih mjeseci kupovali švicarsku valutu i vršili pritisak na Švicarsku centralnu banku, navode analitičari Admiral Marketsa

Kap koja je prelila čašu vjerojatno je bila naglo slabljenje ruske rublje prije mjesec dana. Mnogi ruski bogataši ali i tvrtke pokušali su izvući novac iz Rusije i prebaciti ga na sigurnije mjesto. Idealno financijsko utočište u ovakvim nesigurnim vremenima upravo su švicarske banke te je ruska potražnja za frankom dovela do još većeg pritiska na Švicarsku centralnu banku, smatraju analitičari.

Burna reakcija i na ostalim tržištima

Osim na švicarskom franku, do većih pomaka vrijednosti danas je došlo i na ostalim financijskim instrumentima. Euro je u odnosu na američki dolar u jednom trenutku pao na 1.1560, razinu na kojoj je zadnji puta bio davne 2002. godine.

Cijene dionica su odmah nakon objave vijesti naglo pale. Američki indeks SP500 pao je više od 1%, a njemački DAX približno 3%, no do sada im se vrijednost vratila na razinu od jučer.

Kao i inače u nesigurnim situacijama, cijena zlata je porasla približno 2% te trenutno na platformama Admiral Marketsa iznosi 1251 dolar po unci. Cijena nafte je također porasla 2% te iznosi 49,70 dolara po barelu za WTI naftu i 50,25 dolara za BRENT naftu.

Očekivanje analitičara

S obzirom na osjetno bolju gospodarsku situaciju u Švicarskoj nego u gospodarstvima unutar eurozone, franak bi dugoročno trebao jačati u odnosu na euro, no pitanje je koliko još može ojačati nakon ovako naglog pomaka. Pri objavi nenajavljenih vijesti kao što je današnja, financijska tržišta gotovo uvijek pretjerano reagiraju.

Radi toga je moguće da će se u idućim danima franak barem privremeno stabilizirati na razini nekoliko posto slabijoj od trenutne. Analitičari Admiral Marketsa smatraju da u trenutnoj situaciji bolje ne trgovati frankom na kratki rok, a za srednjoročno i dugoročno trgovanje najbolje je pričekati smirivanje situacije i više informacija koje će u idućim danima objaviti vodeće svjetske banke te Švicarska centralna banka.

Kuna na najnižoj vrijednosit u 10 godina!

U tekstu koji smo objavili nedavno, prikazali smo koliko je EURO, iako je on u 10-godišnjem padu naprema dolaru, iako narastao naprema hrvatskoj kuni, kojoj očito više nema spasa. Kuna se godinama održavala na umjetnim razinama i time se hrvatskom gospodarstvu zadao smrtonosni udarac. Gospodarstvo kakvo znamo još iz Jugoslavije, prestalo je postojati u zadnjih 10 godina u Hrvatskoj.

Ovo nije crni scenarij, ili scenario Crnog Labuda, već realnost i stvar koji je hrvatska kuna trebala odraditi puno prije. Ako je poljska zlota devalvirala u par godina oko 30% zbog svjetske ekonomske krize, zašto to ne bi i hrvatska kuna. Ali tu se može nazrijeti samo loša financijska politika Narodne banke, koja je Hrvatsku otjerala u propast, i pogodovala velikim tajkunima i proizvođačima.

http://www.novi-svjetski-poredak.com/2014/12/25/scenario-za-2015-kolaps-u-6-koraka-tecaj-eura-92-kune-500-000-ljudi-na-burzi-kasne-place-i-mirovine/

Građani “jednom nogom u grobu, drugom nogom na kori od banane”

Donosimo vam komentare najzanimljivije komentare sa FB stranice “Udruge Franak” vezane za jačanje franka i početak kreditne krize:

Komentar 1:
“Šok me držao 2 min i onda sam išla hitno u Hypo ( naplata mi po ugovoru dolazi na naplatu zadnji dan i to trajnim nalogom ), sr tečaj Hypo 6,40, sutra 7,39. Uvjeravaju me da mi nema svrhe jer će mi krajem mjeseca skinut razliku po tečaju. Inzistiram da platim danas i ukinem trajni nalog . Nešto im ne valja sa mrežom, uporna ko mazga idem kod drugog djelatnika na šalteru i on uspije. Govore mi da oni imaju 2 vrste kredita po CHF, ali da mi to ne mogu danas ustvrdit, da li mi je današnja pretplata u kn ili u CHF, jer ako mi u kn stoji pretplata do zadnjeg dana u mj onda ću biti dužna za razliku po tečaju. U ugovoru normalno ne piše takva stavka, tako da se banke po još jednoj osnovi osiguravaju. Da nisam inzistirala na ukidanju trajnog naloga, naplata po razlici tečaja ide svakako. Kažu mi da oni ne znaju više ništa, a ja im onako preko ramena: ionako ću vas tužit i tražit poništenje kompletnog ugovora, tako da još jedna stavka mi ne igra ulogu, a presuda Vrhovnog će najkasnije biti do kraja 4. mj. Gledali su me zbunjeno. Dođem doma, muž u šoku. Kažem mu, slušaj, možda nije svako zlo za zlo, možda je dobro da je danas CHF podivljao pa će se Vladajući, HNB i VS do kraja mjeseca nešto hitno riješiti. Ajmo se svi probat smirit, jer sada ne možemo ništa, UF neka traži hitne mjere , ali ne fiksiranje današnjeg tečaja, niti smanjivanje kamate, nego samo za sve kredite u CHF konverziju u kn, ali po tečaju CHF na dan dizanja kredita, kao i Mađari, kao što smo i po prvostupanjskoj dobili. Sve druge balon mjere neće nas spasiti. HVALA ekipi iz UF koja promptno reagira i sad je vrijeme da svih stavimo pred zid ! Nema više popuštanja, inače smo na ulici !!!!!”

Komentar 2:
“Nema kraja, nema pomoći, nema nade. Hvala udruzi Franak, od srca ali nemam više nade. Jedini sam zaposleni u 6 teročlanoj obitelji, imam plaću zbog koje nemam nikakva dodatna primanja, nikakve olakšice niti doplatka, a kad platim sve režije i hebeni kredit postajem socijalni slučaj, zajedno sa suprugom i sve četiri djevojčice. Nemam više opcija.”

Komentar 3:
“Frustrirana sam i ljuta na samu sebe što već 8 godina radim i živim samo kako bih otplaćivala stambeni kredit…uzela sam (u protuvrijednosti €)92.000….danas…nako 8 godina uredne otplate dužna sam 109.000€.Sve i da prodam stan ne mogu se izvući iz dužničkog ropstva….još imam kredit sa ostatkom vrijednosti i rata mi je nepodnošljiva….kada bi mi bar banka uzela stan pa da se vratim u podstanarstvo i nastavim živjeti za sebe i svoju obitelj a ne za banku!”

Komentar 4:
“Nakon 10 godina plaćanja kredita…ja sam banci dužan oko 200.000 kuna više nego što sam dobio…veliko im hvala na tome,danas sam odlučio prodat kuću i krenut u podstanare,jedino mi je u životu preostalo da se pobrinem da moje dijete ne napravi istu “pogrešku”u životu…zar je u Hrvatskoj zločin podići kredit,pa nas treba kažnjavati?!?”

Komentar 5:
“Dodjem u Otp banku i želim uplatiti ratu kredita i gospođa mi kaže da su dobili nalog da preko šaltera ne smiju primati uplate po kreditu u CHF već samo internet bankarstvom. Šta oni koji nemaju internet bankarstvo? Sutra ce mi rata kredita biti veća 1050 kn. Da čovjek poludi do kraja”

Komentar 6:
“2008 u hotelu sheraton u Zagrebu sam bio sa ljudima koji imaju firme i posluju jos uvije jako dobro. Vec tada su mnogi imali informaciju o svicarcima da je kao najpovoljniji a da ce euro devalvirati. Posto kuna pada i vrijednost valute uz to euro sada za ocekivati je jos vece rate za kredite. A to nije sve do 2020 ce kuna devalvirati preko 30 do 50%. Sto znaci 100€ ce biti preko 1000 Kuna. Isti sistem kao sto su madjari napravili. Forinta je za 3x oslabila od 2002 godine tako da narod radi za 200€/mjesecno. Samo tako su uspjeli vratiti dugove eu na racun radnika.. Pozdrav svima…”

Komentar 7:
“ma nema života na ovom balkanu! SVI KOJI SU ODGOVORNI ZA OVU BIJEDU SRAM NEK IH BUDE”

Komentar 8:
“Meni je upravo narasla rata sa 6200 na 7500 kuna!!!, od pocetnih 4400 kuna, jedostavno najveci krivac je HNB i doslovce korumpirani trgovački sud…inače ne pisem komentare ali vrijeme je da se izađe na ulicu, postavi sator ispred HUB-a i boriti se za najvecu pljacku u zadnjem desetljecu!!!”

Komentar 9:
“Dragi moji, suprug i ja isto imamo stambeni kredit, već osmu godinu. Doslovce radimo i radit ćemo još 22god. Za taj kredit. Mislim da zaista trebamo nešto poduzet , trebamo se ujediniti ,naći se i boriti se da počnemo dostojno živjet. Od priče očito nema ništa. Trebamo naći nekoga ko će se uistinu založit za nas.”

Komentar 10:
“Opet udri po sirotinji. Veliki val kredita u švicarcima bio je u vrijeme prodaje POSovih stanova u Zagrebu. Suprugu je bankarica sugerirala kredit u švicarcima a mnogi susjedi su kredite u eurima mijenjali za švicarce – nekima je to značilo manju ratu, drugima koji kvadrat više.”
 

 
Glas za čovjeka – Slavko Kulić (Društvene promjene ili dužničko ropstvo) – emisija 2014.

 
 
(index,jutarnji,facebook,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=19745"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Ako nestrpljivo iščekujete dolazak “ekonomskog kolapsa”, samo otvorite oči i pogledajte na ono što se događa u Europi. Cijeli kontinent je upravo sada jedan divovski gospodarski nered, a nezaposlenost srlja u rekorde.

Nezaposlenost i siromaštvo postavljaju rekordne razine, prodaja automobila postavlja rekordno niske razine, i tu je još more loših kredita. Tijekom proteklih nekoliko godina, najviše pozornosti je bilo usmjereno ka ekonomskim borbama Grčke, Španjolske i Portugala, i bez sumnje stvari i dalje postaju ​​još gore u tim zemljama. No, u 2014. i 2015., Italija i Francuska će se početi pojavljivati u središtu pozornosti što se ti če raspada ekonomije.

Francuska ima peto po veličini gospodarstvo na svijetu, a Italija deveto po veličini gospodarstvo na svijetu, i u ovom trenutku ta gospodarstava se rapidno padaju na komadiće. Očekujte da Francuska i Italija ispunjavaju velike naslove u novinama tijekom ostatka 2014.

Uvijek sam tvrdio da će sljedeći veliki val ekonomskog kolapsa početi u Europi, a to je upravo ono što se događa. Slijede samo neke od statističkih podataka koji pokazuju da je “gospodarski kolaps” ono što se događa u Europi upravo sada ….

# Stopa nezaposlenosti u eurozoni u cjelini još uvijek stagnira na rekordnoj razini svih vremena od 12,1% posto.

# Italija, stopa nezaposlenosti je skočila na potpuno novu rekordu razinu svih vremena od 12,7% posto.

# Stopa nezaposlenosti mladih u Italiji je skočila na 41,6% posto.

# Razina siromaštva u Italiji je sada najviša ikada zabilježena.

# Mnogi analitičari očekuju velike ekonomske probleme u Italiji tijekom sljedećih nekoliko godina. Predsjednik Italije otvoreno upozorava na “raširenu društvenu napetost i nemire” u svojoj zemlji u 2014.

# Citigroup projicira da će dug Italije u BDP-u premašiti 140% posto do 2016.

# Citigroup projicira da će dug Grčke BDP-u premašiti 200% posto do 2016.

# Citigroup projicira da će stopa nezaposlenosti u Grčkoj doći do 32% posto u 2015.

# Stopa nezaposlenosti u Španjolskoj još uvijek stagnira na rekordnoj razinu svih vremena od 26,7% posto.

# Stopa nezaposlenosti mladih u Španjolskoj je sada na 57,7% posto – čak veća nego u Grčkoj.

# Postotak loših kredita u Španjolskoj raste već osam uzastopnih mjeseci, a nedavno je postigao rekordu razinu svih vremena od 13% posto .

# Broj hipotekarnih prijava za kredit u Španjolskoj je pao za 90% posto, od razine vrhunca stambenog “boom”-a.

# Stopa nezaposlenosti u Francuskoj raste već 3 godine za redom, a nedavno je skočila na novu najveću razinu u zadnjih 16 godina.

# Za 2013, prodaja automobila u Europi je išla tempom najniže godišnje razine ikada zabilježene.

# Deutsche Bank, vjerojatno najvažnija banka u Njemačkoj, najprofitabilnija u Europi (poluga do 60:1), a to je oko 70 trilijuna dolara u vrijednosti izloženih derivata.

Europa doista doživljava ekonomsku noćnu moru, a još će se pogoršati.

Teško je u riječi pretvoriti ovakav ekstremni očaj kojeg nezaposleni radnici diljem Europe osjećaju upravo sada. Kada ne mogu hraniti svoju obitelj, i ne mogu pronaći posao bez obzira koliko se trudili, to može biti apsolutno pogubno za svak dušu.

Da bi dobili spoznaju o razini očaja u Španjolskoj, pročitajte sljedeću anegdotu iz nedavnog novinskog članka …

Imate li poteškoća u shvaćanju nevjerojatnih problema nezaposlenosti južne Europe?

Ne gledate dalje od jednog dučana Ikea namještaja koji se nalazi na španjolskoj mediteranskoj obali.

Planovi za otvaranje novog Megastorea sljedećeg ljeta u blizini Valencije. U ponedjeljak, Ikea je počela uzimati zamolbe za posao, za novih 400 radnih mjesta u novoj trgovini.

Tvrtka nije bila pripremljena za ono što je slijedilo.

U roku od 48 sati, više od 20.000 ljudi se prijavilo za tih 400 radnih mjesta. Volumen prijave je srušio IKEA-in računalni poslužitelj u Španjolskoj.

Kao se globalni ekonomski uvjeti i dalje pogoršavaju, stvari će biti još teže za one koji su na donjoj granici gospodarskog hranidbenog lanca. Stope siromaštva će se vinuti, čak i na područjima gdje se ne bi moglo očekivati ​​da se to dogodi. U stvari, jedan novi izvještaj je otkrio da je siromaštvo već u stalnom porastu, u Njemačkoj, koja je trebala biti najjača ekonomska sila u cijeloj eurozoni …

Nekoliko dana prije božićnih blagdana, Udruga Zajednički skrbi objavila je izvješće o regionalnom razvoju siromaštva u Njemačkoj u 2013. pod nazivom “Između prosperiteta i siromaštvu – test točke sloma”. Izvješće pobija službenu propagandu da je Njemačka još uvijek uglavnom nazahvaćena krizom, te da je utočište prosperiteta u Europi.

Prema izvješću, siromaštvo u Njemačkoj je “doseglo rekordnu razinu”. Cijeli gradovi i regije su umočen u sve dublju ekonomsku i socijalnu krizu. “Socijalne i regionalne centrifugalne sile, kroz mjerenja primanja, dramatično su porasle u Njemačkoj od 2006″. Njemačka se suočava sa “testom točke sloma”.

Naravno, siromaštvo i dalje eksplodirava s ove strane Atlantika, također. U Sjedinjenim Američkim Državama, stopa siromaštva je na 15% posto ili najviše već tri godine za redom. To je prvi put da se to dogodilo od 1960.

A to je tek početak. Ekstremna nesmotrenost europskih banaka, kao što su Deutsche Bank i američkih banaka, kao što su JP Morgan Chase, Citibank i Goldman Sachs na kraju će izazvati financijsku katastrofu daleko goru nego što smo doživjeli 2008. godine.

Kad stigne prava kriza, protok kredita će se zamrznuti dramatično i gospodarska aktivnost će se samljeti do zastoja. Nezaposlenost, siromaštvo i sve naši sadašnje gospodarski problemi će postati mnogo, mnogo gori.

Pa iako mislite da su problemi upravo sada veliki, istina je da je to ništa u odnosu na ono što dolazi. Nadam se da se pripremate za nadolazeću oluju dok još možete. Živjela nezaposlenost, ne očajavajte!
 
 
(preveo: mag.Alfred Bošković/uredio: nsp)
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=16421"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]

Promjena odnosa snaga između SAD, Europe, Bliskog istoka i Azije. Još prije desetak godina Goldman Sachs predvidio Kinu kao najveću ekonomsku silu.

PRIJE gotovo desetljeće, još 2003. godine, njujorška investicijska banka Goldman Sachs, iz koje je 2001. godine i lansirana kratica Brix, za brzo rastuće ekonomije Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike, je predvidio da će Peking i New Delhi da postanu prva i treća najveća ekonomija do 2050. godine, s Brazilom i Rusijom na petom i šestom mjestu.

Pet zemalja Brix u kojima, na četvrtini ukupnog zemljinog prostranstva, živi gotovo polovica čovječanstva, i stvara se oko četvrtina globalnog dohotka, predstavljaju već danas motor ekonomskog razvoja i rasta.

Brz ekonomski rast i demografska struktura Kine i Indije stvaraju mogućnost rađanja velike srednje klase, čija bi potrošnja mogla potaknuti gospodarski razvoj i ekspanziju globalne ekonomije, svjedočeći o vremenu velikog globalnog prestrojavanja u međunarodnim odnosima.

Poruka predsjednice Brazila Dilma Vana Rousseff da se glas brzorastućih ekonomija “mora suprotstaviti ozbiljnoj financijskoj i ekonomskoj krizi”, i upozorenje razvijenima da “usvoje razumnu makroekonomsku i financijsku politiku”, te zahtjevi za novim poretkom u MMF, Svjetskoj banci i Vijeću sigurnosti UN, jasan su signal promjena. Započete padom Berlinskog zida, te promjene je svjetska financijska kriza 2008. godine samo ubrzala.

Panika koja je zahvatila financijska tržišta najprije je potaknula nacionalne krize, da bi vremenom prerasla u generator previranja u međudržavnim odnosima. Financijska kriza u Europi, prerasla je u političku, uzdrmavši same temelje EU. Kina, kojoj je Europa najveći trgovinski partner, iskusila je izvoznu krizu. Indirektne posljedice osjetile su se na Bliskom istoku. Sjedinjene Države, od pada Berlinskog zida neprikosnovena svjetska sila, danas sve teže izlaze nakraj sa novim realnostima svijeta.

Dugo građena vizija jedinstvenog Starog kontinenta koji će integrirati bivše komunističke države s Istoka, vremenom prerastajući u Ujedinjene Države Europe, sa snažnim glasom na međunarodnoj sceni, iz temelja je uzdrmana spoznajom da Unija teško odolijeva financijskim iskušenjima. U teškim vremenima, pokazalo se, svakoj zemlji prva briga bili su vlastiti interesi, pa tek onda zajednički, europski.

Unija kakva je postojala prije krize, teško da će ličiti na onu koja se sada oblikuje, ukazuju mnogi analitičari. Mala je vjerojatnost da će posthladnoratovske Europa, građena oko Njemačke, preživjeti ispit vremena. Ekonomski slaba periferija ujedinjenog kontinenta u kontrastu sa snažnom Njemačkom, otvara pitanje uređenja Unije, i više od toga. U igri je budućnost Njemačke i njeni odnosi s Rusijom.

Ekonomski rast Kine nadilazi zapadni, ali u državi u kojoj više od milijardu ljudi živi s manje od pet dolara dnevno, sada uzdrmani izvoz je od ključnog značaja njenu stabilnost. Recesija poslije 2008. godine srezala je izvoz i prinudila Peking na velike pozajmice kako bi održao rast. Posljedični porast inflacije počeo je utjecati na konkurentnu cijenu radne snage i Kina je u situaciji da se bori da održi prednost u odnosu na ostale zemlje s jeftinom radnom snagom.

Kriza, koja je poljuljala ustaljeni poredak stvari, neizravno se odrazila i na Bliski istok. Razvijene i zemlje u usponu ukrstile su interese, a američko povlačenje iz Iraka, otvorilo prostor Iranu za široko polje utjecaja u Perzijskom zaljevu.

Sjedinjene Države u svijetu poljuljanom krizom koja je i krenula iz srca njujorške financijske oblasti, ostaju dominantna, ali ne više i neprikosnovena sila. Slabosti europskih saveznika, transformacije u Kini i jačanje ostalih iz grupacije Brix, promjene na Bliskom istoku, mijenjaju svijet čiji poredak postaje pretijesan za novu realnost.

Najznačajnija zemlja, SAD, nije imala strategiju poslije 1991. godine, kao što je nema ni danas. To je jedina i najvažnija realnost svijeta danas. Kao što Španjolci, kojima je nakon Kolumbovih putovanja, nedostajao smisao za realnost koju su stvorili, tako ni Amerikanci danas nemaju osjećaj za svijet u kome se nalaze. Ta činjenica nastavlja definira kako svijet funcioniše – ističe George Friedman, osnivač analitičke kompanije “Stratfor”.

Svijetu u kome “ojačale” nacije zahtijevaju promjene po pravilima funkcioniranja Međunarodnog monetarnog fonda MMF, svoje ljude na čelu Svjetske banke, reformu Vijeća sigurnosti UN, na čija vrata već dugo kucaju Indija, Brazil, Japan i Njemačka, potrebna je i nova ravnoteža. I američki analitičari upozoravaju da SAD, prije nego što nameću pravila, trebaju sudjelovati u novoj igri. Jer, alternativa je zastrašujuća, sa ekonomskom i političkom opadajućom silom, koja jedino još jedino uspijeva održavati ubjedljivu globalnu prednost – oružane sile.

MEKSIKO NA ČELU “SLIJEDEĆIH 11″ Još 2005. godine Goldman Sachs je identificirao “Sljedećih 11″ – širu skupine tržišta u razvoju sa potencijalima igrati značajniju ulogu u globalnoj ekonomiji. U njoj su Bangladeš, Egipat, Indonezija, Iran, Južna Koreja, Meksiko, Nigerija, Pakistan, Filipini, Turska, Vijetnam. Najveće potencijale među njima imaju Meksiko i Južna Koreja.
 
 
(vestinet.rs/uredio:nsp)
banka, banke, krediti, kamate, otkup zlata

“Globalni trendovi 2030: Alternativni svjetovi” ( http://www.dni.gov/index.php/about/organization/national-intelligence-council-global-trends )

Posljedica je to pomicanja centara globalne moći sa Zapada na Istok i sa Sjevera na Jug pa će uz Kinu novi gospodarski divovi postati i Indija te još neke azijske zemlje. SAD neće slabiti samo u gospodarskom smislu, nego će u narednim godinama opadati i njihov utjecaj na globalnu politiku.

No, unatoč svemu navedenome, smatraju analitičari, eri američke političke dominacije, započetoj 1945. godine, ne nazire se kraj. SAD će i dalje ostati “prvi među jednakima”. “Slabo je izgledno da bilo koja druga nacija može zamijeniti SAD kao vodeću svjetsku silu”, stoji u izvješću.

Novih 11 gospodarskih divova

Novih 11 gospodarskih divova – Bangladeš, Egipat, Indonezija, Iran, Meksiko, Nigerija, Pakistan, Filipini, Južna Koreja, Turska i Vijetnam, trebali bi do 2030. godine svojom gospodarskom moći preuzeti poziciju EU-27. U kombinaciji sa vodećim gospodarstvima Kine i Indije, ovih će novih 11 divova centar globalne moći preselit sa Zapada na Istok.

Svijet sa 8,3 milijarde ljudi

NIC u svom izvješću navodi kako bi na svijetu 2030. godine trebalo živjeti oko 8,3 milijarde ljudi (u odnosu na 7,1 milijardu iz 2012. godine).

U izvješću se s optimizmom gleda na razvoj tehnologije i ekonomije u naredna dva desetljeća, a predviđa se kako bi i do 2030. godine trebao biti postignut značajan napredak u smanjenju broja onih koji diljem svijeta žive u ekstremnom siromaštvu.

Najbolji vs. najgori scenarij

Prema najboljem scenariju oko dvije trećine svjetske populacije do 2030. godine živjet će u gradovima. Najbrojnija će biti srednja klasa. Većina stanovništva će imati pristup tehnologiji i naprednoj zdravstvenoj njezi, a većina zemalja, na čelu s Kinom i SAD-om, razvijat će međunarodnu suradnju.

Prema najgorem scenariju, rast svjetske populacije dovest će do sukoba oko vode i hrane, posebice na Bliskom istoku i u Africi, a te će nestabilnosti dovesti do globalnog gospodarskog kolapsa.

Osam najgorih scenarija: Ovo su potencijalni scenariji “Crni labud” globalnih trendova za 2030.

1. Teška pandemija

“Nitko ne može predvidjeti koja će pandemija iduća pogoditi ljudsku rasu i kakav će biti tijek događaja. Izbije li pandemija milijuni ljudi diljem svijeta mogli bi poumirati u nekoliko mjeseci”, stoji u izvješću.

2. Rapidnije klimatske promjene

“Dramatične i nepredvidive klimatske promjene već se događaju bržim tempom od onog kojeg se očekivalo. Većina znanstvenika ne usuđuje se predviđati daljnji razvoj događaja. Nagle promjene mogle bi drastično utjecati na pojedine regije i sposobnost da se stanovništvo prehrani”, smatraju analitičari.

3. Kolaps EU/eura

Jedna od crnih prognoza budućeg gospodarskog poretka uključuje i grčko napuštanje eurozone. Analitičari navode kako bi kolateralna šteta bila osam puta veća negoli u slučaju bankrota Lehman Brothersa. Podsjetimo, Lehman Brothers je bankrotirao 15. rujna 2008. godine, a njihov stečaj, ujedno i najskuplji bankrot u američkoj korporativnoj povijesti, označio je vrhunac financijske krize. Grčko napuštanje eurozone dovelo bi do još dublje krize u EU.

4. Demokratizacija ili propast Kine

U izvješću se navodi kako bi u narednih pet godina Kina mogla doživjeti svoju demokratizaciju. Bude li sve prema planu, to će značiti globalni napredak. Pođe li po zlu – Kini slijedi propast. A ekonomska propast Kine značila bi političke nemire i znatno potresla globalno gospodarstvo.

5. (Ne)reformirani Iran

“Liberalniji režim mogao bi se izroditi kao plod sve većih pritisaka javnosti da se okonča međunarodne sankcije te ispregovara kraj izolacije Irana”, nadanja su analitičara koji pozitivan ishod vide samo u slučaju iranskog odustajanja od nuklearnog programa. U suprotnom, crno nam se piše. “Iransko odustajanje od nuklearnog oružja te fokusiranje na ekonomsku modernizaciju povećali bi šanse za stabilnost na Bliskom Istoku”, stoji u izvješću.

6. Nuklearni rat, oružje za masovno uništenje, cyber napadi

“Nuklearne sile poput Rusije i Pakistana te potencijalni pretendenti za te pozicije poput Irana i Sjeverne Koreje, nuklearno oružje vide kao kompenzaciju za političke i sigurnosne slabosti, što povećava rizik od upotrebe nuklearnog oružja. Povećava se i opasnost od cyber napada ili upotrebe oružja za masovno uništenje”, još je jedna od crnih prognoza.

7. Solarne geomagnetske oluje

“Solarne geomagnetske oluje mogle bi uništiti satelite, elektroenergetsku mrežu i mnoge osjetljive elektroničke naprave. Intervali između solarnih geomagnetskih oluja, kraći od stoljeća, sad predstavljaju značajnu prijetnju zbog globalne ovisnosti o električnoj energiji”, stoji u izvješću.

8. Nestanak američke moći

“Kolaps ili naglo nestajanje američke moći vjerojatno bi rezultiralo duljim periodom globalne anarhije. Ni jedna od vodećih zemalja ne bi mogla zamijeniti SAD kao jamca stabilnosti međunarodnog poretka”, smatraju analitičari.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(index.hr, youtube.com/ uredio:NSP)

Sukladno Europi koja sve više tone u depresiju, Hrvatska još ne zna koliko je duboko u gov…. ! Negiranje krize nas je dovelo tu di smo danas.

Nedavno je Slavko Kulić izjavio da je Grčka zapravo u boljoj poziciji od Hrvatske, po tome što ona zna brojke na papiru. … zaduženost, inflaciju, nezaposlenost, tj. zapravo ono što Hrvatska uporno skriva i maskira, da bi se dobio socijalni mir.

INVESTITORI BJEŽE Propale su sve strane investicije u Hrvatsku! Ulaganja su na razini 1996. godine

Ovakvih ljudi nema kod nas, oni su nešto posebno, tako je zaposlenica istarska tvrtke Crimppi Oy iz Pićana opisala svoje vlasnike iz Finske koji su prije dvije godine došli u Hrvatsku proizvoditi izoliranu žicu i kabele. Zadovoljstvo je, čini se, obostrano. Vlasnik iz Finske, kažu u toj istarskoj tvrtki koja zapošljava oko 45 ljudi, dosta vremena provodi u Hrvatskoj – “ali bit će odsutan idućih mjesec dana”.

Čačić: ‘Za pad investicija nismo krivi mi, nego bivša Vlada! I klima je problematična, stvara se atmosfera: spriječi i ne daj!’

Što je tu finsku tvrtku, specijaliziranu za elektromehaničke aplikacije, elektroniku i kućanske aparate, koja ima podružnice u Kini i Estoniji, privuklo u Hrvatskoj.

Jedan dobar primjer

Prema riječima onih koji su imali uvid u razmišljanje jednog od suvlasnika tvrtke, Seppoa Hujamena, kao velikom ljubitelju jedrenja, svidila mu se pozicija. Želio je spojiti ugodno s korisnim, raditi i jedriti. Premda se i u njegovom slučaju Hrvatska pokazala kao komplicirana destinacija, domaćin je ispoštovao njihove zahtjeve i ulaganje je realizirano. S približavanjem ulaska Hrvatske u EU, mnogi su vjerovali da će ovakvih priča biti više, da će ulagači naći više interesa za dolazak u buduću članicu EU, uključujući i njenu poziciju.

Bečki institut za međunarodne ekonomske studije, primjerice, očekivao da će Hrvatska ove godine biti jedna od rijetkih zemlja u regiji koja će imati veći priljev izravnih stranih ulaganja.

Nakon što je prošle godine uloženo oko milijardu eura, procijenili su da će ove godine biti dosegnuta brojka od 1,5 milijardi eura. Međutim, posljednje brojke HNB-a govore da su u prvom dijelu godine strane investicije iznosile tek 154 milijuna eura.

Očito je da su procjene zakazale, a očekivanja iznevjerena. Razlog tako razočaravajućim brojkama, Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja, vidi u krizi.

Opravdavanja

- Tokovi kapitala su zaustavljeni na svim tržištima, prije svega u Europi, a posljedica toga su i smanjenja ulaganja u Hrvatsku. Sam ulazak u EU, rješavanje problema birokracije i drugih prepreka, te izlazak iz krize, bit će moment koji će odrediti oporavak ulaganja, kaže Grčić. Prema njegovoj procjeni, to bi moglo biti potkraj iduće godine.

Problem Vlade

Globalne okolnosti svakako Hrvatskoj ne idu u prilog. Ulagači su u krizi slabo zainteresirani za izgradnju novih pogona ili preuzimanje neke tvrtke. Međutim, to sigurno ne može biti jedino objašnenje za tako mala ulaganja. Branko Vukmir, specijalni savjetnik UNCTAD-a koji je godinama prezentirao Svjetsko izvješće o ulaganjima te institucije, kaže da nije iznenađen niti s niskom razinom ulaganja, a niti s nepovoljnom strukturom tih ulaganja.

- Današnje je stanje posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja i nebrige oko stvaranja povoljnog ozračja za strana ulaganja. Stvorena se klima teško mijenja, a i uklanjanje administrativnih barijera putem izmjena zakona o podzakonskih akata, dugo traje, kaže Vukmir. On smatra da je Vlada učinila barem dva korisna koraka, u pravcu otvaranja mogućnosti za strana ulaganja. S jedne strane, osnovala je novu agenciju za strana ulaganja pod vodstvom iskusnog stručnjaka, što će sigurno biti od pomoći stranim ulagačima.

S druge strane, izmijenila je Zakon o javno-privatnom partnerstvu budući da su raniji propisi bili dobar primjer kako administrativne barijere mogu onemogući svako ulaganje. Prema njegovom mišljenju, stranim ulaganjima treba posebno otvoriti malo poduzetništvo i poljoprivredu te naći modalitete kako to postići.

-Vlada treba i nadalje energično raditi na pojednostavljenju propisa kako bi se olakšalo obavljanje privrednih djelatnosti i svoje napore u tom pravcu popularizirati, kaže Vukmir. Većina prepreka koje je naslijedila ova Vlada i dalje su tu: Birokracija je i dalje spora, a parafiskalni nameti još su i veći, kaže jedan ekonomist koji je želio ostati anoniman. Ono što je posebno veliki problem je pristup problemima.

Većina zemalja koje su postale šampioni u privlačenju investitora do sada su izgradile zavidnu infrastrukturu. Imaju stotine profesionalaca koji prate i obrađuju pojedina tržišta i ulagače. Hrvatska je sve ove godine, osnivala i ukidala agencije u koje su uvijek pristizali neki ‘početnici’, a posao često počinje i završava s ministrima. Stephen Leeds, američki konzultant koji je prije nekoliko godina radio za Vladu, upravo je to izdvojio kao glavni problem: minstar može reći da je sve u najboljem redu, ali ako posao nepreuzmu profesionalci, on se negdje izgubi.

Loš rezultat

Upravo je tu ulogu sebi namijenio prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Proteklih mjeseci primio je mnoge delegacije i obišao brojne destinacije po svijetu, među ostalim i Tursku. Prema pričanju jednog od turskih ulagača, to je bio prilično neuspješan sastanak. Sve što su uspjeli je – posvađati se.

Ministar Grčić je svojedobno ugostio grupu japanskih ulaganja, ali nema povratnu informaciju što je bilo dalje. Možda bi ministri veći dio energije ipak trebali usmjeriti u sistematičnije otklanjanje boljki koje smetaju potencijalnim ulagačima. ƒ

Slučaj IKEA: Na jedan potpis čekali smo puna četiri mjeseca!?

Čak 78 posto od oko 700 austrijskih tvrtki koje posluju kod nas kao prepreku ulaganju u Hrvatsku navodi preveliku birokraciju i administraciju.

Više od pola ih smatra da su najveći problemi neučinkovito i sporo pravosuđe te neusklađeni zakoni. Muči ih i korupcija.

Ova anketa provedena je prije dvije godine. Austrijska ambasada tada je pokušala upozoriti da je takvo stanje neodrživo i da će najveću štetu imati Hrvatska. I – bili su u pravu.

Otada se gotovo ništa nije poduzelo da se olakša investiranje. Jedino što se dogodilo je – novi dramatični pad investicija u Hrvatsku!

A, Austrijanci su odlučili preusmjeriti svoje investicije u Rumunjsku i Srbiju.

- Problemi s kojima se austrijski investitori susreću u Hrvatskoj još uvijek postoje! Situacija se nije promijenila – rekao nam je Roman Rauch, direktor austrijskog Ureda za vanjsku trgovinu u Hrvatskoj.

Mladen Štahan, direktor tvrtke za poslovno savjetovanje TEB, koja svakodnevno komunicira s domaćim i stranim investitorima, ovako je počeo razgovor: ‘Imate li doista dovoljno vremena da vam nabrojim sve probleme i apsurde na koje nam se investitori žale?’

Prvo problem za strane investitore, kažu u TEB-u, to što vam treba dugo dok saznate koje su vam uopće sve dozvole potrebne, zatim to što je podijeljena nadležnost među državom, županijom, gradom ili općinom u izdavanju različitih odobrenja pa se stranka često šeće od ureda do ureda.

- O istoj činjenici morate kao investitor ponekad i više puta prilagati dokaz o vlasništvu. To opterećuje jer u svakom novom koraku morate dokazivati osnovni korak. Investitore u startu odbijaju i nedorečenost i česta promjena propisa zbog čega nema pravne sigurnosti. Zbog neusklađenih propisa dolazi i do problema kad sama administracija ne zna što da radi. Osim toga, veliki su problemi s prostornim planovima, neriješenim imovinsko-pravnim odnosima… Osobe se teško odlučuju uložiti 10 milijuna eura u nešto, a pritom veliki dio vremena utrošiti u pribavljanje potrebne dokumentacije – tvrdi Štahan, ističući kako se ti problemi odnose na sve sektore gospodarstva.

Rekorder među investitorima u Hrvatskoj – po uloženom trudu i vremenu – je švedski proizvođač namještaja Ikea. Njima je ovo dvadeseta jubilarna godina otkako su krenuli u izgradnju shoping centra. Ako zanemarimo rat, njihov pokušaj realizacije investicije traje 16 godina.

- Bilo je tu svega – priča nam direktor za Hrvatsku Branko Mihajlov i nastavlja:

- Imali su problem sa zemljištem, lokacijskim dozvolama, nerazumnim zakonima, ali Šveđane je najviše začudilo to što su na samo jedan potpis od Hrvatskih autocesta morali čekati više od četiri mjeseca!

Stanje hrvatske ekonomije moglo bi uskoro postati slučaj za udžbenike ekonomije jer trenutno je u knjigama teško pronaći naziv koji prikladno opisuje situaciju u kojoj grca gospodarstvo.

Prema opisu stanja koje su poznati ekonomski analitičari dali za novi broj Lidera, Hrvatska je trenutno u inflaciji, deflaciji, stagflaciji, agflaciji, recesiji i depresiji. Prema jednoj tvrdnji svjetska inflacija se prelijeva k nama, a prema drugoj je rast cijene jednokratna pojava koja neće potaknuti inflaciju. Teško je reći tko je u pravu jer istina je da se prosječna inflacija vrti oko dva-tri posto, ali u praksi je vidljivo da rast nekih cijena proizvoda snižava deflacija nekih drugih poput cijene stanova, automobila, namještaja i odjeće. Nažalost među proizvode kojima cijena raste ubrajaju se oni iz kategorije svakodnevnih proizvoda poput hrane i energije.

Ono što pak najviše zabrinjava poslovni sektor je inflacija troškova, tj. rast cijena proizvođačkih cijena što smanjuje konkurentnost domaćih proizvođača. Snažniji rast proizvođačkih cijena u odnosu na potrošačke upućuje i na pad marže proizvođača, što izaziva pad njihove profitabilnosti.

Dodatni udar ne proizvođače je rast porezne presije i mjere za punjenje državne blagajne što poveća jedinični trošak proizvodnje. Među Liderovim sugovornicima nema složnih rješenja kako riješiti opisanu situaciju. Sigurno je jedino da dobrog rješenja nema bez razumijevanja ukupne slike i cjelovite strategije koja bi mogla biti i nekonvencionalna. Možda je najbolji naziv za opis situacije dao bivši premijer Sanader – ‘mi smo u banani’.

HRVATI U STRAHU OD SVEGA U većoj smo recesiji nego Grčka, imamo manje novca nego Afrikanci

Ništa ne kupujemo, samo plaćamo dugove i štedimo, pokazuje istraživanje Nielsena, svjetskog lidera u istraživanju tržišta.

Doista mi nije jasno zašto ste u tolikom strahu? Imam pred sobom istraživanje koje pokazuje da su Hrvati među najpesimističnijim potrošačima na svijetu. Ovo mjerenje je barometar straha u zemlji, ja sam danas ovdje i ne razumijem zašto je razina pesimizma tako velika, čudio se Jean-Jacques Vandenheede, vodeći konzultant Nielsena, najznačajnije svjetske agencije za istraživanje tržišta, komentirajući novu studiju koja pokazuje da su Hrvati, uz Korejce i Mađare, najpesimističniji narod na svijetu.

Optimističniji od nas su čak i Grci, čija je zemlja na rubu bankrota.

Naime, 10 posto Grka, koji valjda na nekom otoku daleko od stvarnosti love ribu, uvjereno je da im zemlja nije u recesiji. U raskoraku sa stvarnošću samo je četiri posto Hrvata koji su uvjereni da je naša ekonomija još u plusu.

Ljudi ne vide promjene

- Doista me iznenadila pozicija Hrvatske. Ne živim u Hrvatskoj i ne mogu odgovoriti na pitanje zašto je to tako, ali mogu zaključiti da je generalno razina straha na ulici ogromna. Pitanje zašto je to tako za sve je one koji utječu na javno mišljenje – političare, vlasnike tvrtki, novinare. Ovo se nije dogodilo preko noći i želite li da ljudi promijene mišljenje, moraju vidjeti promjene – rekao je Jean-Jacques Vandenheede.

Da su Hrvati pesimisti, bilo da je riječ o osobnim ili državnim financijama, pokazala je globalna studija agencije za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Nielsen iz trećeg kvartala ove godine. Studija koja mjeri indeks povjerenja potrošača provedena je na više od 29.000 interenetskih korisnika i predstavlja populaciju od oko milijardu potrošača u 58 zemalja svijeta.

Indeks 100 je balans između pesimizma i optimizma, a Hrvatska je na nevjerojatno pesimističnom 41 bodu.

Pokazatelj stanja uma

Indeks pesimizma glavni je pokazatelj “uma” potrošača u 58 zemalja svijeta. Logika je vrlo jednostavna: što su potrošači pesimističniji, to više zatvaraju svoje novčanike i još više režu potrošnju. Stanovnici Indonezije, Indije i Filipina, pokazuje Nielsenovo istraživanje, najoptimističniji su potrošači na svijetu.

Europa je negdje između i čini se kako je značajan dio potrošača realan, što znači da su pesimisti “gornje kategorije”. Drugim riječima, svjesni su ekonomske situacije i pesimistično ocjenjuju sadašnjost i blisku budućnost, no ne tako crno kao, primjerice, Hrvati.

Već se pokazalo kako je kriza Hrvate naučila pameti i prekinula praksu potrošnje bez pokrića. Od sumanutih kupaca zakopanih u minuse i kredite postali smo umjereni potrošači koji paze što kupuju i pokušavaju uštedjeti gdje god mogu.

Galopirajući rast cijena

Potvrđuje to i istraživanje Nielsena u kojem je 78 posto hrvatskih ispitanika reklo da je promijenilo navike potrošnje. Svaki drugi ispitanik tvrdi kako troši manje na odjeću ili telefoniranje, a traži i jeftinije proizvode za istu cijenu.

- Premda su potrošači promijenili svoje navike, i dalje je ogromna razlika između onoga što ljudi kažu i u konačnici naprave. To je tako u svim zemljama – ističe Nielsenov konzultant Jean-Jacques Vandenheede.

Pesimistične Hrvate trenutno najviše brine sigurnost posla i rastuće cijene režijskih troškova, dakle računa za struju, plin i grijanje te galopirajući rast cijena hrane.

- Samo dva posto ispitanika u Hrvatskoj kaže da je tržište rada dobro ili vrlo dobro, što je nevjerojatno nizak postotak. U Estoniji tako misli 32 posto ispitanika, u Rusiji 30, a u Grčkoj 18 – čudi se konzultant Nielsena.

Ekonomija je postala glavna briga za svakog petog Hrvata, a kriza uobičajeni dio rječnika u svakodnevnoj komunikaciji.

Unatoč najavama ministra financija Slavka Linića da će naša ekonomija biti iduće godine u plusu od 1,7 posto, čak 86 posto Hrvata mu ne vjeruje i uvjereno je da će se recesija nastaviti i sljedećih 12 mjeseci.

Psihološki doprinos

Iste recesijske misli Hrvati prelijevaju i na osobne financije pa ih samo 20 posto ocjenjuje da će u idućih 12 mjeseci imati dobre ili odlične osobne financije.

Češka je, primjerice, gotovo na razini Njemačke i Nizozemske u kojoj više od 45 posto građana pozitivno ocjenjuje osobne financije u sljedećem razdoblju.

- Siguran sam da će za pet godina netko napraviti akademsko istraživanje o ponašanju potrošača i uvjeren sam da će se pokazati da je način na koji smo govorili o krizi još pogoršao situaciju i više nego što ona doista jest ozbiljna. Mislim da smo pretjerivali s negativnostima. To psihološki pridonosi povećanju straha potrošača – ocijenio je Vandenheede.

Kriza kao izgovor

S druge strane, Vandenheede ističe još jedan fenomen, a to je globalna kriza kao masovni izgovor za baš sve negativno što se događa u svim sferama života.

- Mi danas sve loše možemo pripisati krizi. Primjerice, ako je zatvoren neki restoran, njegov će vlasnik reći da je to zbog krize. Ma nije kriza, nego vam je hrana loša. Ima mnogo restorana koji rade i u krizi, ali kriza je krasan izgovor za sve – zaključio je Jean-Jacques Vandenheede.

Nemojte da vam se dogodi Estonija: Štednja dovela do rasta BDP-a od 8 posto, a svi bježe glavom bez obzira

ESTONIJA na prvi pogled izgleda kao zemlja kakvu bi mnogi poželjeli. Gospodarska kriza jedva da ju je i dotakla, a BDP je na visokih osam posto, no nešto u toj zemlji gospodarskog čuda ipak ne štima. Naime, radna snaga masovno je napušta, a mnogi više ne žele živjeti u Estoniji posebice ne u Talinnu. Zašto? Analiza koju je napravio Deutsche Welle daje odgovore na mnoga pitanja, a njihov zaključak dostatan je i da se Hrvatska zapita idemo li u željenom pravcu.

Nastavnici jedva sastavljaju kraj s krajem

“Gospodarski rast od osam posto se međutim između ostalog može zahvaliti padu plaća i mirovina. Osim toga, od gospodarskog uzleta profitiraju uglavnom bolje obrazovani u većim gradovima poput metropole Tallinna. Izvan većih urbanih središta stanovništvo jedva sastavlja kraj s krajem”, navodi DW u svojoj analizi Estonije dodajući da situacija nije bolja ni za zaposlene u javnim službama jer primjerice nastavnici u prosjeku zarađuju oko 500 eura mjesečno što je nedostatno za život u Tallinnu gdje su stanarine ali i cijene hrane dosegnule zapadnoeuropsku razinu.

Rezultat svega je da se mnogi odlučuju za odlazak u obližnju Finsku pa samo Helsinkiju živi i radi preko 40.000 Estonaca.

Uzorno gospodarstvo s nevjerojatnim padom standarda

“Problem s iseljavanjem je vidljiv i iz statističkih podataka zbog kojih vlasti zvone na uzbunu. Po prvi put od osamostaljenja, broj stanovnika Estonije pao je ispod granice od 1,3 milijuna. U posljednja dva desetljeća Estonija je izgubila 18 posto stanovništva.”, stoji u analizi DW-a u kojoj se naglašava kako problem nije samo ekonomske prirode već i natalitet.

Estonski ministar financija Jürgen Ligi svjestan je problema odnosno da je iseljavanje posljedica čeličnih gospodarskih reformi koje su baltičku zemlje doduše učinile “uzornim učenikom” unutar EU-a ali su prouzročile i pad standarda.

Kupovna moć sve niža

“Pozitivni gospodarski pokazatelji i niska nezaposlenost ne mogu sakriti činjenicu da je kupovna moć građana sve niža. Već i oni koji dobivaju prosječnu plaću od oko 800 eura jedva sastavljaju kraj s krajem. Situacija s umirovljenicima, zbog prosječne mirovine od 320 eura, još je gora”, stoji u analizi DW-a.

Napokon smo stigli na Zapad: Depresija i stres sve veći javnozdravstveni problem u Hrvata!

NEIZVJESNOST  i stres sve su prisutniji okidač lošijeg fizičkog, ali i duševnog zdravlja. Dok stručnjaci upozoravaju na negativne trendove, posebice depresije i alkoholizma, ususret Svjetskom danu mentalnog zdravlja provjerili smo je li stanje doista alarmantno.

Porazni podaci Zavoda za javno zdravstvo

Nezaposlenost ili strah od gubitka posla, financijski ili problemi druge prirode. Niz je rizičnih faktora koji mogu izazvati neko od mentalnih oboljenja. Da su ona u Hrvatskoj u porastu i postaju sve učestaliji javnozdravstveni problem, pokazuju još aktualni podaci Zavoda za javno zdravstvo iz 2010. godine.
“Duševni ili mentalni poremećaj u bolničkom pobolu godinama već sudjeluju sa negdje oko sedam posto, međutim ako se gleda dob od 20 do 59 godina ili radno aktivno stanovništvo, onda ipak taj problem pobola zbog mentalnih poremećaja predstavlja jedan od vodećih problema”, otkriva doktorica Maja Silobrčić Radić, voditeljica Odjela mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo.

Priličan broj slučajeva dijagnosticira se i u ambulantama. Iako su poremećaji uzrokovani alkoholom i shizofrenija češći, sve je više hospitalizacija zbog depresije i stresa, različitih ovisno o spolu.

Ljudi su ili potpuno divlji ili potpuno depresivni
“Tako da muškarci više obolijevaju, odnosno, više se liječe od poremećaja uzrokovanih alkoholom ili posttraumatskog stresnog poremećaja. Kod žena, depresije su bile vodeće 2010. i 2009. godine vezano za hospitaliziranja”, ističe doktorica Silobrčić Radić.

Već i letimičan pogled na turobne novinske naslove, psihologinji i sociologinji Mirjani Krizmanić dovoljan je za zabrinutost duševnim stanjem društva u cjelini.

“Ja bih rekla da više nasilja ima sustavno iz godine i godinu jer ima sve manjeg dobrog odgoja. Ljudi nisu odgojeni da kontroliraju svoje emocije, oni su divlji. S jedne strane su potpuno pasivni, ništa se ne bune, nitko ne demonstrira”, pojašnjava Krizmanić.

Svi su bolesni

Protiv apatije u koju, podsjeća Krizmanić, nismo dovedeni preko noći, već to traje godinama, najviše pomaže udruživanje s drugim ljudima, jer depresija ne krije uvijek socioekonomsko naličje.

“Da se čovjek ne osjeća osamljen i prepušten na milost i nemilost onima koji su gore. Ljudi su katkad depresivni. Ne zbog situacije oko njih, nego zbog situacije u kući. Žena postane depresivna jer je muž vara ili djeca neće učiti ili djeca idu od kuće, i tako, ima puno drugih razloga. Tako da, nekako bih rekla da se ljudi, što se mentalnog zdravlja tiče, relativno dobro drže, osim što raste kriminal”, kaže Krizmanić.

A što kažu građani, osjećaju li depresiju oko sebe i utječe li to na njih.

“Naravno da jesu. Depresija i apatija. Još uvijek imam radno mjesto, u obitelji mi je sve u redu, pa to onda nema utjecaja na moje zdravlje. Ne žalim se jer dok sam radio sam dobro radio i sada mi ništa ne nedostaje. 80 posto penzionera je bolesno, mala je mirovina, prema tome, dok platiš režije i više se nema s čim niti kruha kupiti”, ističu građani.

Postanite plavuša

Drugi, pak, teškim vremenima unatoč, čuvaju zdravlje provjereno korisnim lijekom – humorom.

“Plavušama je dobro, mi niti ne shvatimo da je loše. Tako da je poruka svima, svi se obijite u plavo”, kaže jedna građanka.

BROJKE RAZDORA Granica probijena u 2012.: Više od 3000 rastava, svaki 3. brak se razvodi!

Naš brak nije bio osobito dobar, ni ja ni žena nismo bili sretni, ali smo tehnički funkcionirali. Kao roditelji dvoje djece bili smo funkcionalna obitelj, bez svađa, bez scena.

Odlučila je da je dosta!

Obaveze su nas nosile, djeca su nas držala. A onda je došla kriza. Imali smo dobar standard i htjeli smo ga održati. Umjesto da sam rekao: ‘Dosta, neke su druge stvari važnije’, sve svoje snage uložio sam u materijalno osiguravanje obitelji. Počeo sam raditi puno više, bilo mi je puno teže, dolazio sam kući sve kasnije, u cijelu se obitelj uvukla nervoza, frustracija je bila sve veća. Moja supruga od mene nije imala ništa, imao sam osjećaj da radim i spavam, da sam zgažen. Životi su nam se razišli i ona je jednostavno odlučila da je dosta – priča Ivan, 40-godišnji vlasnik jedne manje tvrtke, koji se proljetos, nakon sedam godina braka, rastao. Bi li njihov brak opstao da nije došlo do velike krize, srozavanja standarda na koji su bili navikli i njegova sve većeg izbivanja od kuće zbog posla, ne može reći. – Naš brak nije bio dobar, ali je opstajao. Možda bi preživio da nije došlo i do te financijske frustracije, a možda ne bi – kaže Ivan.

Dramatičnih 15 posto!

On i njegova bivša žena jedan su od više od 3000 bračnih parova koji su se, prema prvim podacima Državnog zavoda za statistiku, ove godine rastali. Broj razvoda u tom razdoblju, u odnosu na isto razdoblje lani, porastao je za dramatičnih 15 posto! Ta je brojka u promatranom razdoblju prvi put, otkad se statistički prati, veća od 3000, dok je istovremeno broj sklopljenih brakova praktički ostao na lanjskoj razini, odnosno povećao se za zanemariva tri posto. – Podaci su očekivani jer u doba krize broj razvoda uvijek dramatično raste. Nezaposlenost, ekonomska nesigurnost i financijski problemi ‘pogoduju’ razvodima. U takvim se uvjetima raspadaju nestabilniji, već načeti brakovi, iako je sasvim sigurno da bi dio njih ozdravio i preživio u drugačijim, boljim ekonomskim okolnostima. Dakle, brakovi u kojima već postoje problemi u krizi, kad se dodatno opterete ozbiljnim financijskim poteškoćama, ne uspiju opstati – kaže dr. Anđelko Akrap, ugledni demograf s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Osim što se sve više rastaju, ljudi su sve manje spremni i za ulazak u brak. U odnosu na pretkriznu 2007., u Hrvatskoj je u prvih sedam mjeseci ove godine broj sklopljenih brakova bio manji čak 25 posto, a broj razvoda veći 17 posto. Najveći “potop” Hrvatska je zabilježila lani, kad se tijekom cijele godine vjenčalo tek nešto više od 20.000 parova, što je najmanja brojka ikad, manja i od broja onih koji su sudbonosno “da” odlučili reći najgore ratne 1991.

Katastrofalan omjer

- Podaci za 2012. tek su preliminarni i do kraja godine moglo bi doći do promjene, ali trend se aposlutno neće promijeniti. Činjenica je da je broj sklopljenih brakova strelovito pao i u odnosu na rastuće razvode doveo je do krajnje zabrinjavajuće situacije za cijelo društvo. Tijekom 2007. godine bilježili smo 19 razvoda na svakih 100 sklopljenih brakova, a ove godine skočili smo na čak 28 razvoda na 100 novih brakova – objašnjava dr. Josip Obradović, sveučilišni profesor i autor knjige “Psihologija braka i obitelji”.

Drugim riječima, dok je jednostavna metoda podjele novih brakova s brojem razvoda pokazivala da se 2007. raspadao svaki peti brak, ove se godine raspadao gotovo svaki treći.
 
ČITAJ VIŠE:

Kod nas kao da nema krize: HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 7.dio
MMF ulazi u HR: HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 6.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 5.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 4.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 3.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI !
 
izvor: index.hr, jutarnji.hr, liderpress.hr, dw.de
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11067"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Iako su Hrvati čak i u goroj situaciji nego Grčka, zabilježen je veliki pad auto-kredita, ali se i dalje, kupuju stanovi na dug. Scenario kakav je bio u Grčkoj prije par godina se preslikava na hrvatsku ekonomiju, no građani se zadužuju sve više, kao da nema krize.

Kreditna zaduženost stanovništva u Hrvatskoj ove je godine neznatno smanjena, pa su Hrvati krajem svibnja, kako pokazuju podaci Hrvatske narodne banke (HNB), dugovali bankama ukupno nešto manje od 117,7 milijardi kuna.

Popularni krediti

Hrvati, kako potvrđuju podaci središnje banke, najviše traže stambene kredite na koje otpada nešto manje od polovice svih kredita koje su građanima odobrile banke ili oko 53,3 milijarde kuna. Stambeni su krediti, tvrde analitičari, popularni i u vrijeme krize jer se radi o kreditima s dugim rokom povrata, kojima se rješava stambeno pitanje.

Financijska infuzija

S druge strane, krediti za kupnju automobila u prvih su pet mjeseci ove godine zabilježili velik pad. Naime, dok je krajem prošle godine vrijednost kredita za aute iznosila nešto više od 7,6 milijardi kuna, krajem svibnja ove godine smanjila se na 6,9 milijardi. U padu su, premda znatno manjem, i obveze građana po ostalim kreditima, uključujući i kredite po kreditnim karticama na ime kojih je građanima do kraja svibnja plasirano nešto više od 4,5 milijardi kuna ili oko 400 milijuna kuna manje nego krajem prošle godine.

Unatoč tome, kreditna omča i dalje snažno steže građane oko vrata. Statistički gledano, svaki Hrvat bankama u prosjeku duguje oko 26.700 kuna ili 3700 eura, što naše stanovništvo svrstava među najzaduženije iza nekadašnje željezne zavjese. Doduše, recesija i gašenje desetaka tisuća radnih mjesta smanjuju potražnju za kreditima, ali visok iznos odobrenih kredita pokazuje da i dalje, baš kao i država, živimo iznad mogućnosti – na financijskoj infuziji.

Depresija se širi masovno: U Hrvatskoj 300.000 depresivnih, ne čini se da će biti bolje

SVE VIŠE je novih pacijenata u psihijatrijskoj bolnici Vrapče, započela je svoj prilog novinarka u središnjem Dnevniku HTV-a. Tema je bila depresija, opća društvena i socijalna kriza unose u ljude nemir i strah od budućnosti. Stoga je sve više oboljelih od depresije, ne samo u Hrvatskoj već u cijelom svijetu. Stručnjaci smatraju kako će uskoro izbiti na drugo mjesto popisa svih oboljenja na svijetu.

“Ljudi su bespomoćni, ne mogu zbrinuti obitelji”

U dnevnu bolnicu svaki dan dolazi čak 40-ak pacijenata. “Ljudi se osjećaju bespomoćno, osjećaju krivnju, ne mogu zbrinuti djecu kako bi htjeli, ne mogu im kupiti knjige…” ispričao je za HTV Vlado Jukić iz bolnice  u Vrapču.

Njegov kolega s Rebra Miro Jakovljević iz Centra za krizna stanja kazao je kako ima mnogo onih koji su ostali bez posla ali i onih koji se štite bolovanjem da ne dobiju otkaz.

Telefon u Centru za krizna stanja na Rebru zvoni 24 sata, a tridesetak psihijatara je premalo za brojne pozive.

Samo 2012. je potrošeno oko 90 milijuna kuna na antidepresive, a sudeći prema trenutnoj situaciji, trošit će se još i više.

Prema podacima Centra za istraživanje tržišta, više od 80 posto građana smatra da iz krize nećemo izaći još najmanje tri godine. Što znači da će novih pokrivača u Vrapču biti – još više.

Recesiji nema kraja! Pad BDP-a će će biti najveći u zadnje dvije godine ?!

Kada Državni zavod za statistiku idućeg tjedna objavi kako se kretao BDP u drugom kvartalu 2012. godine, smjer kretanja hrvatskog gospodarstva postat će puno jasniji. Nema sumnje da će Hrvatska ove godine zabilježiti gospodarski pad – pitanje je samo koliko će taj pad iznositi.

Da nemamo šanse za gospodarski rast, nedavno su priznali i vodeći ljudi aktualne vlade – Zoran Milanović i Slavko Linić. Međutim, ekipa iz Banskih dvora i dalje je relativno optimistična. Nadaju se da BDP ove godine neće pasti za više od 0,5 posto.

Hrvatsko gospodarstvo tone

Nažalost, predviđanja makroekonomskih stručnjaka znatno su lošija. Prema procjenama osam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi agencije Hina, BDP će ove godine pasti za 1,4 posto. Još veći pad očekuje Hrvatska narodna banka (HNB), koja vjeruje da možemo očekivati 1,6 posto pada.

To je okvir u kojem se kreću i ostale relevantne prognoze: Ekonomski institut vjeruje da će BDP pasti za 1,3 posto, a EBRD i Europska komisija očekuju 1,2 posto pada.

Čeka nas najveći pad u zadnje dvije godine?

Koliko su nadanja aktualne vlasti da će pad biti umjeren, pokazat će rezultati drugog kvartala. Prema ranije spomenutoj anketi hrvatske novinske agencije, moguće je da nas čeka najgori pad u zadnje dvije godine, još od drugog kvartala 2010. godine.

Anketirani makroekonomisti smatraju da će pad iznositi između 2 i 2,9 posto. U prosjeku, očekuju 2,3 posto pada. U drugom kvartalu 2010. godine BDP je pao za 2,5 posto. Podsjećamo, u prvom kvartalu ove godine BDP je pao za 1,3 posto, a Hrvatska je i službeno opet upala u recesiju. Već tada je bilo jasno da je Vladina prognoza o rastu od 0,8 posto, na kojoj je utemeljen i državni proračun za ovu godinu, pala u vodu.

Krađa i razbojstava sve više zbog moralne krize, a ne neimaštine

Potkraj svibnja u trgovačkom centru u Šibeniku žena je napunila kolica hranom i ne plativši ništa napustila trgovinu. Nikada prije nije učinila takvo što. Očajna, policiji je priznala da ju je na krađu natjerala neimaština i da nije imala izbora. Ako uopće dođe do suđenja, prijeti joj uvjetna kazna ili oslobađajuća presuda jer je počinila bagatelno djelo.

U Zagrebu je u svibnju uhićen obiteljski čovjek koji je, pritisnut dugovima kamatarima, tri puta opljačkao poslovnice Splitske banke. Do tada nije imao dosje. Prema podacima MUP-a, broj razbojstava i teških krađa raste! Tako je prvih sedam mjeseci 2012. bilo 818 razbojstava, dok su lani u istom razdoblju bila 723. Zabilježene su i 12.394 teške krađe, dok ih je 2011. bilo gotovo tristo manje, 12.102. Koliko moralna i ekonomska kriza utječu na rast krađa, razbojstava?

Strah za život

Koliko je bilo pojedinaca koji su prvi put u životu nešto opljačkali iz očaja, ne zna se. Korupcijskih kaznenih djela ove godine, barem prijavljenih, kojih je bilo 349, manje nego lani (431).

Kudikamo više na porast kriminala, krađa, razbojstava utječe moralna kriza koja potresa hrvatsko društvo već desetljeće nego ekonomska, koja je u nas više posljedica toga da smo pokradeno društvo. Moralna kriza je dovela do toga da su razlike između dobra i zla danas katkad nevidljive. Mlade generacije gledaju kako se bogate oni koji nisu ništa drugo nego zločinci i kriminalci iako nemaju takav status u društvu. Mlađi naraštaji, koji odrastaju bez osjećaja nade, ušli su u sustav vjerovanja da se marljivost i poštenje na isplati, za razliku od korupcije i nepoštenja, pa ne iznenađuje kad pojedinci na neprihvatljiv način pokušaju doći do onog što misle da im je potrebno. Iskustvo življenja u hrvatskom društvu ohrabruje porast kriminala, jer sve dok ne pokaže da se kriminal ne isplati, možemo očekivati sve više razbojstava i različitih oblika kriminala – smatra sociolog Renato Matić.

Objašnjava i slučajeve u kojima su pojedinci ukrali hranu jer je nisu imali čime kupiti ili u kojima su neki zbog duga počinili razbojstvo.

Neimaština može potaknuti ljude koji prije nisu činili kaznena djela da posegnu za neprihvatljivim načinom u stanju očaja, ali pojedinci koji su ukrali zbog neimaštine istodobno su žrtve zločina ekonomskih i političkih moćnika, koji su dopustili da im se oduzme pravo na rad i da budu bačeni na cestu. Ljude koji su se zadužili kod kamatara, pa opljačkali trgovinu ili banku, nije na pljačku natjerala ekonomska kriza, nego prije strah za život, jer su znali da kriminalci dug ne opraštaju. Ne postoje relevantna istraživanja da siromašni i oni koji žive u neimaštini imaju veću sklonost kriminalu nego bogati i tako zaključivati značilo bi nasjesti na raširenu podvalu kako su siromašni skloniji kriminalu nego bogati. Ne zaboravimo da su najveći zločini posljedica sklonosti nekritičkog gomilanja kapitala i da to ne čine oni koji nemaju, nego oni koji imaju previše – kaže Matić.

Zločin bijelih ovratnika

To što je korupcijskih nedjela manje objašnjava:

Korupcija je povezana s političkim kadroviranjem, sa zločinom tzv. bijelih ovratnika. Represivni organi dobili su odrješenije ruke i sve je manje nedodirljivih i dužnosnika koji će biti amnestirani za takva djela i ako se nešto pomaknulo nabolje, onda je to borba protiv korupcije.

Intervju tjedna – Guste Santini

Gost ovotjednog Intervjua tjedna bio je porezni ekspert, dr. Guste Santini. Govorio je o uvođenju poreza na imovinu, da li je realno njegovo provođenje i pravednost, ukupnoj poreznoj opterećenosti građana, privatizaciji, reformi poreznog sustava, oporezivanju financijskog sektora i drugim temama.

[mp3player width=300 height=120 config=fmp_jw_widget_config.xml playlist=intervju-tjedna-guste-santini.xml]

Santini je rekao kako je točno da sve države Europe imaju neki oblik poreza na imovinu, ali kako je ta Linićeva izjava zapravo “izraz bez sadržaja”. Smatra da se radi o potrebi vlasti za dodatnim izvorom prihoda, te da je to jedino što preostaje, dodaje kako Hrvatska ima i vrlo veliku poreznu presiju, a da se ukupni porezni prihodi moraju smanjivati ako želimo izaći iz ove užasne krize. Što se tiče etapnog uvođenja poreza te da će on prvo vrijeme biti gotovo identičan sadašnjoj komunalnoj naknadi, Santini kaže kako to nije ista stvar, te da tu postoje velike razlike. Komunalna naknada je naknada za komunalije i može se koristiti samo u te svrhe, dok je porez obveza poreznog obveznika i institucije koje donose proračun odlučuju  za što će se koristiti ta sredstva. Ističe kako poistovjećivanje tih pojmova nije stručno točno. S druge strane smatra kako se mora izbjeći dvostruko oporezivanje, te da se mora postaviti pitanje pravednosti jer se neke stvari u tom sustavu neće oporezivati, a imaju vrijednost te kaže kako bi se trebalo govoriti o oporezivanju bogatstva.

Santini misli kako bi se trebalo pristupiti razmjernom oporezivanju, jer na ovaj način će doći do drastičnog pada vrijednosti te oporezovane imovine, a s druge strane će ljudi prebaciti tu imovinu u neke druge stvari koje se neće oporezivati, a to se slanjem ovakvih signala vidi i danas jer su ljudi već počeli rasprodavati svoju imovinu. Posebno ističe kako primjerice SAD imaju manju poreznu opterećenost građana po jedinici BDP-a od Hrvatske.

Osim u Hrvatskoj, porez na imovinu se uvodi i u Sloveniji. Tamo će porez plaćati samo oni koji imaju imovinu vrjedniju od milijun Eura, po stopi od 0,5%, i oni koji imaju više od dva milijuna Eura po stopi od 1%. Santini misli kako bi takav sistem bio uredu, ali i da Slovenija ima i manje porezno opterećenje, a da će se ovaj porez u Hrvatskoj samo povećavati i da je ovo gora priča od tzv. harača jer je on bio vremenski ograničen.

Smatra kako se ne govori o restrukturiranju države, a o tome bi se svakako trebalo. Osim toga drži da smo već prešli određenu granicu koju država može podnijeti, što se tiče poreznog opterećenja, a da se ta situacija najbolje može vidjeti u gospodarstvu. Ističe kako nije protiv poreza na imovinu, već da se zalaže za oporezivanje netto bogatstva. Ovako, misli da ulazimo u vrlo ozbiljno područje s nepoznatim posljedicama. Ističe kako se u RH imovina već oporezuje, npr. kuće za odmor koje se plaćaju 12-15kn po kvadratnom metru, porez na nasljedstvo, porez na kapitalne dobitke itd.

Na pitanje o oporezivanju financijskog sektora, Santini odgovara kako je takvih ideja već bilo. Smatra da je problem u tome što se zemlje ne mogu tek tako uspoređivati, pa da se onda ne mogu niti uvoditi isti porezi kao npr. u Mađarskoj. Dodaje kako Hrvatska ima negativnu štednju, što se vidi na deficitu platne bilance. Taj deficit znači uvoz štednje iz inozemstva, a ako se stvari ne promjene vrlo je izgledan grčki scenarij. Ističe kako je potreban rast od 7% BDP-a godišnje kako bi se servisirala samo kamata!

Santini je također govorio o mogućnosti uvođenja državnih obveznica koje bi bile dostupne građanima, bankarskom sustavu za koji kaže da je oligopolni i odgovarao na pitanja slušatelja.

Vrativši se na temu poreza na imovinu i njegove moguće stope (za koju se ne zna koliko će iznositi) gdje procjene variraju, Santini smatra kako bi stopa od 1% značila pad od otprilike 15% vrijednosti,  a to bi značilo ukupni pad od oko 25%. Dodajući tome da nam je građevinarstvo u velikim problemima, smatra da se građevinska grana mora kompletno restrukturirati i reformirati. Također je veliko pitanje tko će procjenjivati vrijednost nekretnina, smatra da je problem u toj tzv. “tržišnoj vrijednosti” koja ne odgovara situaciji.

Na kraju intervjua govorio je o neuspjeloj privatizaciji, lošim zakonima koje je donosio Sabor, da li postoje pretpostavke za uvođenje poreza s obzirom na stanje u katastrima, te o tome kako će o pokretanju gospodarskog razvoja ovisiti oporavak tržišta nekretnina, a da ovaj porez tome zasigurno neće pomoći jer će se usporiti oporavak građevinske industrije. Dodaje kako će država iz svega izaći u minusu, te da to cost-benefit analiza jasno pokazuje jer ljudi jednostavno više nemaju novca.

Na samom kraju ističe kako će se uspješnost ove vlasti ocjenjivati prema tome koliko su smanjili, a ne povećali poreznu presiju.

I Hrvatska može poput Ekvadora prestati vraćati dugove i ništa joj se neće dogoditi!

Ako nam MMF kao jedini spas bude nametao ‘vladu stručnjaka’, to će značiti da nam suspendiraju demokraciju. Isto su učinili Grčkoj i Italiji, gdje su bez pitanja naroda postavili svoje premijere koji sada služe isključivo njima – upozorava geopolitičar Davor Domazet Lošo.

U dane kada nas televizija i novine neprestano ‘napadaju’ crnim Linićevim prijetnjama i najavama još bešćutnijeg poreznog cijeđenja te sve katastrofičnijim prognozama gladne hrvatske jeseni, kroz rijetke neovisne portale i do Hrvatske se nekako probijaju informacije o zemljama koje su, unatoč krizi i zloslutnim prognozama MMF-a, hrabro krenule svojim putem, a potom financijski potpuno ozdravile.

Od potpuno slomljene zemlje, Ekvador se pretvorio u ‘svjetskog frajera’

Jedna od takvih zemalja je i Ekvador, koji se ovih dana, osim kao država koja se uspjela izvući iz dužničkog ropstva, potvrđuje i kao jak i odvažan politički igrač. Već danima, naime, ustrajno prkosi administracijama najmoćnijih zemalja svijeta, odbijajući izručiti najpoznatijeg svjetskog ‘zviždača’ Juliana Assangea koji je utočište, nimalo slučajno, potražio upravo u veleposlanstvu Ekvadora u Londonu.

Manje je, međutim, poznato da je Ekvador prije nekoliko godina jednako odvažno i samosvjesno na vlastitu ruku suspendirao povrat trećine vlastitog vanjskog duga (odlučili su prestati vraćati lihvarske kredite), nakon što je Predsjednička komisija za reviziju kredita napravila reviziju javnog duga te utvrdila da je ogroman dio ustvari ilegalan.

Odlučili da neće vraćati ilegalne dugove i – nikome ništa!

I kada su, nakon Vladine odluke da neće vratiti milijarde duga, mnogi očekivali neizdržive pritiske međunarodne javnosti, kreditora i MMF-a, odmazda je, baš kao i u slučaju Argentine i Islanda, gotovo posve izostala, pa se Ekvador relativno brzo izvukao iz krize.

Može li i Hrvatska učiniti što i Ekvador, te dijelu svojih kreditora i MMF-u kazati: ‘Dosta ste nas pljačkali, ne damo vam novac!’, upitali smo poznatog hrvatskog geostratega i geopolitičara, koji, između ostalog, istražuje i metode financijskog porobljavanja u svijetu.

Domazet: U Hrvatskoj tek treba sazrjeti svijest za slične odluke

- Naravno da i Hrvatska može učiniti isto što i Ekvador, Argentina ili Island, no proći će najvjerojatnije još mnogo godina dok se to ne dogodi, odnosno dok narod ne shvati da Međunarodni monetarni fond nije spasitelj, već da provodi politiku suvremenog robovlasništva. Pogledajte, primjerice, tko je nadzirao Argentinu, Ekvador i Island prije njihovog ekonomskog sloma? Činio je to upravo Međunarodni monetarni fond.

I u tim zemljama provodili su šok terapiju da bi izvukli preostali kapital, ali samo do trenutka dok ta priča nije pukla. Kad je puklo i kad su narodi i vlade tih zemalja shvatile da ih MMF pljačka, krenuo je oporavak tih država. Međunarodni monetarni fond, naime, u pravilu na vlast dovodi ljude koji provode njihovu ‘Dokrinu šoka’, osmišljenu u poznatoj ‘Čikaškoj školi‘. Ta dokrina već desetljećima omogućava predstavnicima međunarodnog kapitala da vrlo jeftino kupuju sve što vrijedi u nekoj zemlji, te da se, uza sve to, još predstavljaju i kao svojevrsni spasitelji! I Slavko Linić itekako govori jezikom MMF-a, iako Međunarodni monetarni fond formalno još nije stigao u Hrvatsku – napominje Davor Domazet Lošo, poznati hrvatski geostrateg i geopolitičar, koji potom primjećuje da su se MMF-u najprije suprotstavile zemlje Latinske Amerike, dakle upravo one zemlje u kojima se najduže provodi izrabljivanje od strane međunarodne financijske oligarhije.

‘Ako nam budu nametali tehničku vladu, loše nam se piše!’

Tridesetak godina tim je zemljama trebalo da se osvijeste, nakon čega su neke od njih krenule svojim putem. Slijedeći tu logiku, za očekivati je da će slična svijest u Hrvatskoj sazrjeti tek za desetak godina, osim ako politika suprotstavljanja MMF-u i prije toga ne postane dominantna u Europi i u svijetu – procjenjuje Davor Domazet, pa upozorava na ono što bi se Hrvatskoj uskoro moglo nuditi kao spasonosno rješenje.

Ako nam uskoro, kao jedini spas, budu nudili tehničku vladu tobožnjih stručnjaka, to će značiti da nam suspendiraju demokraciju. Isto su već učinili u Grčkoj i Italiji, gdje su bez ikakve provjere volje naroda, postavili svoje vlade i svoje premijere. To bi se kod nas, kroz neolibaralne medije, moglo gurati po principu: ‘HDZ je sve pokrao, SDP se pokazao nesposobnim, dajte nam bilo koga drugoga’. Takvoj politici Hrvatska se svakako treba suprotstaviti, te se ugledati na samosvjesne zemlje poput Ekvadora, Islanda i Argentine. Budemo li slijedili njihov put, i mi bi se mogli iznenaditi činjenicom da se, uz hrabro i samosvjesno političko vodstvo, sva vrata najednom otvaraju – zaključuje Davor Domazet Lošo

Da li ima krize u regiji ? – “Tabletomanija” u Srbiji

Kafetini, bensedini, bromazepami – čak milijun Srba svakodnevno pije neke lijekove. Prema procjenama stručnjaka, gotovo polovica njih čini to – bespotrebno. Građani lijekove uzimaju sami, a i liječnici su široke ruke.

Sredstva za smirenje, sedativi ili benzodiazepini, pripadaju grupi lijekova koji se najviše koriste u Srbiji. Vrhunac njihove “popularnosti” zabilježen je tijekom ratnih devedesetih godina, iako ih i danas veliki broj ljudi uzima i to bez konzultacija s liječnikom. Procjenjuje se da godišnje u Srbiji milijun ljudi podigne gotovo jedanaest milijuna kutija ovih lijekova, što na račun Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, što bez liječničkog recepta.

Lijekovi poput hrane

Unatoč upozorenjima stručnjaka da uporaba lijekova na vlastitu ruku može izazvati nesagledive posljedice za zdravlje, veliki broj pacijenata u Srbiji određuje si sam terapiju lijekovima koji se u mnogim privatnim apotekama mogu nabaviti bez recepta. Osim antibiotika, čija svojstva mnogi pacijenti dobro poznaju, sedativi također relativno lako pronalaze put do ionako bogatih kućnih apoteka.

Kragujevčanka A. S. tako do lorazepama i antibiotika dolazi u privatnim apotekama bez liječničkog recepta. “Iako je trenutno nestašica lorazepama, u nekim apotekama može se pronaći još poneka kutija. Moj prijatelj je specijalist opće medicine i često mi ovjeri papir s kojim odem u apoteku po lijek. Mislim da će mi on prvi reći kad budem pretjerala i prestati mi izlaziti u susret, pa ne vidim ništa loše u tome što na ovaj način nabavljam lijekove”, kaže.

Poslije treba liječiti - ovisnost

Liječnici pak načelno savjetuju da bi stres i probleme trebalo rješavati bez lijekova za smirenje. Poslije duže uporabe sedativa ili hipnotika za rješavanje problema nesanice, lako može doći do krize koja donosi uznemirenost, što je potpuno suprotan efekat od željenog: “Pacijenti tu vrstu lijekova najčešće uzimaju dugo, po nekoliko mjeseci, pa čak i godinama. To, naravno, može izazvati određene ozbiljne probleme kao što je ovisnost od ove grupe lijekova koju kasnije treba liječiti“, kaže za DW Goran Mihajlović, direktor Psihijatrijske klinike u Kragujevcu.

U Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje smatraju da trenutna potrošnja lijekova za smirenje nema opravdanje. Direktor Zavoda Aleksandar Vuksanović upozorava da prekomjerno uzimanje sedativa poslije kratkog vremenskog perioda dovodi do stvaranja osjećaja ovisnosti kod pacijenata, a Zavod u situaciju da sve više financira tabletomaniju umjesto liječenja.

Polovina lijekova nepotrebno se uzima

Prema procjenama stručnjaka, preko pedeset posto lijekova koji se danas uzimaju bez recepta nema medicinsko opravdanje. Dodatni problem predstavlja veliki broj novih lijekova na tržištu o kojima često ni sami liječnici nisu točno i pravovremeno informirani. “Na tržištu je u opticaju preko tri tisuće lijekova, tako da se ni zdravstvenim radnicima često nije lako snaći u toj šumi, bez obzira što postoji puno informacija o njima. Sve informacije o lijekovima često, međutim, nisu potpuno točne, pa ih je potrebno dobro probrati kako bi se došlo do pravih podataka“, kaže za DW Slobodan Janković, klinički farmakolog i profesor na kragujevačkom medicinskom fakultetu.

Prošle godine, prema podacima Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, najveći skok u potrošnji zabilježen je u grupi H gdje su lijekovi protiv gljivičnih oboljenja. Na drugom mjestu su lijekovi za kardiovaskularne bolesti, za kojima slijede medikamenti iz grupe A, gdje su sredstva za poremećaje metabolizma i inzulin.

U Kragujevcu je nedavno zabilježen i najdrastičniji primjer zlouporabe prilikom propisivanja lijekova. Naime, liječnik zaposlen u jednoj od ustanova primarne zdravstvene zaštite u tom gradu, pacijentu je za samo dva mjeseca propisao preko tisuću lijekova, između ostalog 27 kutija ranisana, 26 kutija sedativa bromazepama, 17 kutija lorazepama, 29 kutija različitih antibiotika, 24 kutije diklofena, čak osam kutija trodona, 18 kutija dovicina, 16 kutija eritromicina i 9 kutija raptena. Utvrđeno je da je ovaj liječnik propisivao i lijekove iz oblasti psihijatrije, bez specijalističkog izvještaja..
 
ČITAJ VIŠE:

MMF ulazi u HR: HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 6.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 5.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 4.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 3.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI ! – 2.dio
HRVATSKA = GRČKA, KAOS TEK SLIJEDI !
 
izvor: hrt.hr, jutarnji.hr, index.hr, dnevno.hr, dw.de, vecernji.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10414"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Moćna američka rejtinška agencija Moody’s ponovo dijeli loše ocjene. Nakon što su snižavali rejting svake godine od početka krize, svaka država je prošla isti tretman. Istodobno u Grčkoj štediše masovno dižu svoj novac s bankovnih računa u strahu od sloma domaćeg bankarskog sustava.

Ostanak Grčke u eurozoni ionako je sve nesigurniji, a sada je snižavanje rejtinga španjolskim bankama dodatno povećalo zabrinutost za daljnju sudbinu eura. Jer, Španjolska je u eurozoni četvrto gospodarstvo po veličini, pa bi zaoštravanje krize u toj zemlji moglo imati daleko veće posljedice po euro nego sudbina Grčke. Španjolska se nikako ne uspijeva izvući iz recesije i napokon početi bilježiti gospodarski rast. I snižavanje rejtinga španjolskim

Moodys opet dijeli loše ocjene

bankama je dijelom posljedica problema koje ta zemlja ima sa smanjivanjem deficita i zabrinutosti da nema dovoljno sredstava kako bi podržala banke koje imaju poteškoća.

Koliko je siguran novac štediša?

No, što konkretno u praksi znače loše ocjene rejtinških agencija? Prva posljedica je teže i skuplje nabavljanje novca na tržištu. Banke si uglavnom posuđuju novac međusobno i jasno je da loša ocjena izaziva nepovjerenje u kreditne sposobnosti dotične banke. Osim toga, takva banka teško privlači i klijente koji su spremni uložiti novac u nju. U najgorem slučaju čak može doći i do povlačenja kapitala iz banke. Ukoliko onda još i štediše počnu prazniti svoje račune, može se reći da ta novčarska institucija ima ozbiljne probleme. Posljedica: platežna nesposobnost.

Naravno, to je najgori scenarij od kojeg su europske banke još uvijek daleko. Zato građani koji imaju uloge u podružnicama banaka kojima je rejting snižen za sada nemaju razloga za zabrinutost. Pogotovo što i država jamči za štedne uloge do određene visine. Osim toga, pad rejtinga ne znači automatski platežnu nesposobnost neke banke, nego se prije svega odnosi na kreditiranje i ulaganje pa nema direktnih posljedica po štediše.

Još više novca iz ECB-a?

Zbog takvog razvoja situacije sve su glasniji zahtjevi za daljnjim mjerama za suzbijanje krize. Međunarodni monetarni fond (MMF) smatra da bi Europska središnja banka (ECB) trebala na tržište novca izbaciti nove količine

Je li novac sigurniji kod kuće?

svježeg kapitala i sniziti referentnu kamatnu stopu na ispod 1 posto. Predlaže se i da ECB kupi još više državnih obveznica država u krizi, poput Španjolske i Italije. To bi pomoglo tim zemljama da dođu do svježeg novca pod relativno povoljnim uvjetima i stabiliziralo njihove bankarske sustave.

No, ECB za sada odbija sve te prijedloge. Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi ponovo je zatražio veći angažman politike u suzbijanju krize. “ECB je izljevom krajnje jeftinog novca, ukupno bilijun eura u prosincu i veljači, dao svoj doprinos smanjivanju napetosti na tržištima”, podsjetio je Draghi i dodao da je jednostavno potrebno još vremena kako bi taj novac iz banaka stvarno stigao i do gospodarstva.

Barclay: Vlada se ne trudi održati rating

Hrvatski političari kod pada ratinga kao da nisu realni, potrošnja se nastavlja nema rezova, ali do kada?,

Vlada nije napravila dovoljno da zadrži rejting

Podsjetimo, Barclays jedna od najvećih britanskih banaka, svojim je klijentima preporučila da novac koji su ulagali u Hrvatsku prebace u Ukrajinu ili druge istočnoeuropske države poput Litve, javlja Novi list.

Do ove sugestije došlo je nakon što su Barclaysovi analitičari posjetili Zagreb i zaključili kako hrvatska Vlada nije napravila dovoljno da se izbjegne novi pad kreditnog rejtinga i to u junk investicijsku kategoriju.
[notification type="alert"] S obzirom da Hrvatska ima 80 posto duga u euru, male su šanse da će se ići na klasičnu devalvaciju kune, pa iz Barclaysa predlažu devalvaciju kroz rast cijena ili smanjenje plaća. [/notification]

U banci su uvjereni kako će Hrvatska već u ožujku izgubiti postojeći rejting, a utješna vijest je jedino ta da misle kako to za Hrvatsku neće imati jednako katastrofalne posljedice kao što je to bio slučaj u Mađarskoj, gdje su obveznički prinosi skočili na visokih 11,3 posto.

Vlada će teško izaći na kraj sa jakim sindikatima

Analitičari su objasnili kako je Vlada krenula u pravom smjeru, podsjećajući na rezanje proračunske potrošnje, ali uz napomenu kako je to premalo i zakašnjelo. “Vladine su mjere jednokratne i nedovoljno ambiciozne”, tvrde u Barclaysu. Podsjetimo, sličan su zaključak donijeli i Fitchovi analitičari, koji su Hrvatskoj ipak odlučili dati još malo vremena za pokretanje strukturnih reformi.

Iz Barclaysa su Vladi zamjerili, kako piše Novi list, to što nije imala snagu riješiti najveće strukturalne probleme – golemi javni sektor i rigidno radno zakonodavstvo. “Neće biti lako rušiti kolektivne ugovore, uz tradicionalno jake sindikate”, napominju, sugerirajući korjenite promjene na tržištu rada i internu devalvaciju.

Devalvacija rastom cijena i smanjenjem plaća

S obzirom da hrvatska ima 80 posto duga u euru, male su šanse da će se ići na klasičnu devalvaciju kune, pa iz Barclaysa predlažu devalvaciju kroz rast cijena ili smanjenje plaća. Da stvar bude još sumornija, smatraju kako Hrvatska ove godine neće moći ostvariti rast BDP-a, čak ni uz dobru turističku sezonu, a prognozirani rast čini im se nerealan.

[notification type="error"] Barclays jedna od najvećih britanskih banaka, svojim je klijentima preporučila da novac koji su ulagali u Hrvatsku prebace u Ukrajinu ili druge istočnoeuropske države [/notification]

Naravno, izvješće Barclaysa neće imati utjecaj na eventualno revidiranje kreditnog rejtinga Hrvatske, ali je znakovito to što se investitorima predlaže da novac povuku  iz naših obveznica i presele ga u Ukrajinu i Litvu. Riječ je o zemljama s formalno istim kreditnim rizicima i sličnim prinosima, ali imaju bolja osiguranja povrata jer ih podržava jača ekonomija.
 

 
 
izvor: dw.de, index.hr
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9149"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]
[facebook]