Jabuke iz supermarketa se oblažu koktelom kemikalija, a zatim ostavljaju da u hladnjači leže godinu dana prije nego što stignu do supermarketa, otkrila je istraga o sigurnosti hrane

U SAD-u jabuke općenito dozrijevaju između kolovoza i rujna. Poljoprivrednici biraju jabuke kad su još nezrele, tretiraju ih kemikalijom zvanom 1-metilciklopropen, stavljaju vosak preko njih, pakiraju, slažu na palete, a zatim ih čuvaju u hladnjačama prosječno 9-12 mjeseci.

Mislim da bismo trebali biti zahvalni. Nekada se se jabuke špricale sa 1-metilciklopropenom (također poznatim kao 1-MCP), a jabuke za hladno skladištenje se prskaju fungicidom.

“Jabuke koje nisu namijenjene svježem tržištu pohranjuju se na niskim temperaturama, uz nisku razinu kisika i visoku razinu ugljičnog dioksida. Iako to usporava prirodnu proizvodnju etilena kod jabuke i njegove učinke, a često se moraju primijeniti fungicidi kako bi se spriječilo razmnožavanje gljivica. No, od svog komercijalnog nastupa 2002. godine pod nazivom “SmartFresh”, kemikalija 1-MCP je u nekim slučajevima smanjila potrebu za takvim tretmanom.”

Zapravo, razvoj i upotreba kemikalije 1-MCP omogućila je da se jabuke još duže mogu skladištiti u hladnjačama.

“U prosjeku, tretirane jabuke su ostale čvrste 3 do 6 mjeseci dulje od neobrađenih kada su bile postavljene u uvjetima čuvanja u kontroliranoj atmosferi. Crvene ukusne jabuke, primjerice, ostale su hrskave 2 do 3 tjedna duže od neobrađenih nakon vađenja iz skladišta.”

KOLIKO DUGO SE ČUVAJU PRIJE PRODAJE?

Nakon što smo saznali da se jabuke koje su ležale u hladnjači 12 mjeseci obično nazivaju “rođendanskim jabukama” unutar industrije, jedna australska istraživačka novinska organizacija odlučila je napraviti test kako bi vidjela koliko su stare jabuke na njihovim policama trgovina.

Prikupili su uzorke iz glavnih australskih supermarketa i poslali ih u laboratorij Sydney Postharvest Laboratory na testiranje.

Rezultati?

“Analize su pokazale da su uzorci supermarketa Woolworths stari oko 10 mjeseci, dok su proizvodi iz supermarketa Norton Street i Coles proveli 9 mjeseci u skladištu.”

ALI ŠTO JE SA AMERIČKIM TRŽIŠTEM? Prema riječima Martina Lindstroma, autora Brandwasheda, prosječna jabuka u supermarketima je stara 14 mjeseci.

TREBATE LI SE BRINUTI O STAROSTI VAŠEG PROIZVODA?

Ako želite jesti jabuke tijekom cijele godine, bez obzira na godišnje doba, možda vam je drago čuti da su suvremeni inženjering i znanost ovladali umjetnošću držanja jabuka “svježim” godinu dana ili više.

Osim dijetalnih vlakana i šećera, jabuke su bogat izvor polifenola – antioksidanata koji mogu pomoći u borbi protiv raka i poboljšati oporavak nakon vježbanja smanjenjem mišićnog umora.

Ipak, prema ovoj studiji, antioksidacijska aktivnost u jabukama postupno pada nakon tri mjeseca čuvanja na hladnoći. Jabuka koja se skladišti gotovo godinu dana? Gotovo da u njoj nema preostalih antioksidanata.

To vrijedi i za većinu povrća i voća: što su manje svježe, to imaju manje hranjivih tvari.

Kupite svježe. Nemojte pretpostavljati da ćete jesti jabuke tijekom cijele godine. Kupite u sezoni. Kupite od lokalnog poljoprivrednika kada je to moguće. Nakon što kupite jabuke, pohranite ih u špajzi umjesto u hladnjaku.

Brzo pojedite ili uklonite trule jabuke kao što stara izreka svakako kaže, “jedna loša jabuka kvari gomilu.”

Nemojte pretpostavljati da će kupovina organskih jabuka automatski značiti da kupujete i svježe jabuke. Iako SmartFresh (1-MCP) trenutno nije odobren za uporabu na organskim jabukama, ekološki uzgajivači i dalje koriste odobrene ne-sintetičke fungicide i hladno skladište kontrolirane atmosfere kako bi postigli sličan učinak.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Relativno nedavne izmjene zakona omogućile su i velikim lancima supermarketa ulazak na ovo tržište

Mogli ste čuti za njihove niske cijene ili fini slatkiši, ali ovih dana Lidlovi kupci mogu uživati i u nekim drugim proizvodima.

Lanac supermarketa Švicarcima odnedavno nudi i pravi raritet, kanabis iz lokalnog uzgoja. Kutijica s 1,5 gramom kanabisa uzgojenog u zatvorenim prostorima košta 17,99 švicarskih franaka što je oko 110 kuna, dok vrećica s 3 grama kanabisa uzgojenog u stakleniku košta dvadesetak franaka (120 kuna).

Kako piše britanski Guardian, Lidl koristi izmjene zakona iz 2011. kada je punoljetnim Švicarcima omogućena kupovina kanabisa s manje od 1% THC-a. Dostupni proizvodi trebali bi pružiti opuštajući i protu-upalni efekt i ne bi trebali biti dovoljno snažni za postizanje nekih drugih efekata.

Dobavljač, The Botanicals, smješten je u sjeveroistočnoj Švicarskoj i uzgajaju kanabis u zatvorenim prostorima te u djelomično automatiziranim staklenicima.

“Proizvođač se oslanja na održivu poljoprivredu i potpuno su izbacili iz upotrebe kemikalije, sintetičke ili genetski modificirane supstance”, stoji u jednom priopćenju. Ipak, jako je neobično vidjeti cigarete kanabisa smještene na istoj stranici s gaziranim sokovima ili pakiranim mladim špinatom.

Švicarska promjena zakona u 2011. godini, osmišljena kao pomoć povećanju dostupnosti medicinskog kanabisa, nedavno su počeli koristiti i komercijalni operateri.

Švicarska carinska agencija, koja prikuplja poreze od prodaje kanabisa, zabilježila je porast registriranih trgovaca s tek par u 2015. godini na više od 140 u prošloj godini.

Godine 2017. prikupljeno je oko 150 milijuna kuna od poreza na prodaju kanabisa u Švicarskoj.
 

 
(express.hr)

Brojna istraživanja pokazala su da veliki dućani koriste čak i psihološke manipulacije za poticanje potrošnje

Svaki put kada uđete u supermarket, vama se manipulira.

Dućani su osmišljeni da sve osnovne namirnice koje krenete samo pokupiti iz dućana nalaze se na suprotnoj strani mora iskušenja: jaja, mlijeko i kruh skrivaju se iza slatkiša, posebnih pakiranja grickalica i izloga primamljivog sira.

Ako to nije dovoljno, vaša djeca su ciljana publika: sve žitarice na razini očiju djeteta koje sjedi u kolicima za kupnju ukrašene su crtanim likovima da im bolje privuče pažnju.

Ali, BBC se pita može li se nama manipulirati na naše dobro? Prosječni proizvođač hrane ima malo razloga da nas preusmjeri od svojih proizvoda s puno masti i šećera.

Ipak, s obzirom na to da smo već pod utjecajem reklama, možemo se pitati hoće li trgovine možda na kraju vidjeti prednost promocije zdrave hrane – možda provođenjem nekih poreznih olakšica – kako bi dio s povrćem postao igralište gdje djeca vrište roditeljima da im kupe kelj.

Čak i unutar trgovina, nije teško nagovoriti ljude da krenu u boljem smjeru, barem kratkoročno.

Esther Papies, profesorica socijalne psihologije na Sveučilištu Utrecht u Nizozemskoj, otkrila je da dijeljenje letaka s receptima na ulazu u trgovinu koji uključuju riječi poput “zdravo” i “niske kalorije” dovode do toga da pretili ljudi ili osobe na dijeti podsvjesno kupuju manje hrane.

Na blagajnu su odnijeli nevjerojatnih 75% manje grickalica od onih koji su primili kontrolni letak, koji nisu spominjali riječi vezane uz zdravlje.

Te riječi aktivirale su postojeće ciljeve ljudi i podsjetili ih na ono što bi sada mogli učiniti kako bi ih ispunili, a da kupci zapravo ni ne shvaća što se događa, kaže Papies.

Ostale trikove predložio je Brian Wansink, profesor ponašanja potrošača u Cornellu koji je poznat po istraživanju psihologije prehrane.

Neki od njegovih najnovijih radova koriste ranije otkriće – da ljudi povećavaju unos voća i povrća za 24% ako im se kaže da bi polovica njihove večere trebala biti rezervirana za ove namirnice – i primjenjuju ga na ponašanje potrošača u supermarketu.

Wansink je utvrdio da dijeljenje košarice s namirnicama u dva, a pola se koristi samo za voće, povrće, mliječne proizvode i meso, uzrokuje da ljudi troše više od dva puta više novca na voće i povrće nego ljudi bez pregrade.

Ideja je da dijeljenje košare podrazumijeva postojanje društvene norme koju potrošači pokušavaju ispuniti.

Anne Escaron, istraživačica javnog zdravstva na Kalifornijskom sveučilištu u Los Angelesu, surađivala je na preglednom radu o intervencijama u supermarketu za promicanje zdrave kupovine tijekom četiri desetljeća.

Ona kaže da, općenito, što više tema intervencije pokrivaju, to su bile uspješnije u preusmjeravanju navika potrošača.

Na primjer, korištenje znakova na policama koji promiču zdravo kupovanje može pomoći, ako se to kombinira s nekom suptilnom manipulacijom cijene, intervencija će vjerojatno biti učinkovita. “Bilo koji način na koji možete uhvatiti više od jednog impulsa potrošača, više ćete utjecati na izbore potrošača”, kaže ona.

Ipak, intervencije koje bi trgovine mogle ugraditi u dugoročnom razdoblju malo su kompliciranje.

Rušenje cijene zdravih proizvoda dovest će do toga da takvi proizvodi nestanu s polica, kaže Karen Glanz, profesorica epidemiologije na Sveučilištu Pennsylvania. “No, nedostatak je da netko mora platiti za ta smanjenja”, ističe ona.

Također je saznala da nismo svi otvoreni za manipulaciju na isti način. Na primjer, ona je pronašla da će potrošačima u siromašnim područjima isticanje zdravih učinaka nekih proizvoda navesti ih da misle kako isti taj proizvod zapravo ima grozan okus, a neće ih navesti da više kupuju.

Istodobno naglašava da isticanje pozitivnih učinaka proizvoda ne funkcionira posvuda, druge tehnike potiskivanja mogu.

Za studiju objavljenu 2014. Glanz i suradnici promijenili su raspored pića tako da su niskokalorični ili napici bez kalorija kao što je voda zauzimaju više prostora na razini očiju, a mliječni odjeli tako da je obrano mlijeko, a ne punomasno mlijeko, bilo na lijevoj strani hladnjaka, gdje potrošači obično gledaju prvo.

Također su ih obilježili znakovima u boji, iako nije bilo istaknutih podataka o zdravlju. Ove intervencije nisu zahtijevale priming ili rušenje cijena, ali istodobno su potaknuli prodaju obranog mlijeka i vode.
 
(express.hr)

Jedan od najvećih britanskih lanaca supermarketa Sainsbury’s zabranio je pojam ‘Uskrsna jaja’ kako ne bi uvrijedio islamsku zajednicu

Proeuropski trgovački div je dao naredbe trgovinama širom Velike Britanije da zamijene pojam “Uskrsna jaja” za “Čokoladna jaja”.

“U našem lokalnom supermarketu Sainsburysu niti jedno uskršnje jaje nema riječ Uskrs”, pritužio se jedan korisnik na Twitteru. “Samo ih nemojte više kupovati.”

Član tima za promociju na društvenim medijima ovog lanca supermarketa je uzvratio nazad izjavom, tvrdeći da je Sainsburyjevo mišljenje da izraz “Čokoladna jaja” bolje opisuje “takve proizvode”, zajedno s “njihovim sastojcima i sadržajima”.

Izjava je potaknula kritike javnosti, koja smatra da je supermarket komercijalizirao tradicionalni praznik i neprihvatljivo uklonio njegove kršćanske korijene.

“Pa zašto ih onda samo prodajete na Uskrs?” – upitao je jedan. “Sigurno je da sekularno jaje znači za život ne samo kao izuzetno komercijalno iskorištavanje”.

“Ja i moja obitelj odlučili smo se ove godine preseliti kod Morrisonsa (online lanac supermarketa) što se tiče USKRSNIH JAJA”, glasio je još jedan komentar na društvenim mrežama. “Nismo postigli ništa, ali se osjećamo dobro”, dodali su razočarano.

“Koji je to vrag s nama?”, očajnički je primjetio treći komentar. “To su Uskrsna jaja. To je to. Ne jaja od čokolade. Uskrsna jaja. Kakav je razlog bio da se promijeni naziv?”

Sainsbury je na kraju obrisao objavu na Twitteru u kojoj se kritizira njihov najnoviji potez, a od tada su objavili još nekoliko objava govoreći istu stvar.

Zanimljivo, oni opisuju svoja ‘Čokoladna jaja’ kao ‘Uskrsna jaja’ na svojoj web stranici i tvrde da drugi proizvodi u njihovoj liniji koriste riječ ‘Uskrs’.

Ovaj potez slijedi sličnu kontroverzu koja se dogodila na Božić, kada je suparnički supermarket Tesco vodio božićnu reklamnu kampanju s oznakom “#EveryonesWelcome” u obliku video spota koji je sadržavao gay par s djetetom, muškarce u haljini Sikha koji su izvlačili božićne krekere, pa čak i obitelj pobožnih muslimana koji nose hijab koji uče dijete stavljenje vela – ali bez vidljivih kršćanskih likova ili simbola.

Trgovine Lidl su također bile izložene kritikama širom Europe nakon što su kupci shvatili su uklonili križeve sa slika Santorinijevih ikonastih crkava na poznatom proizvodu grčkog sira.

“Mi smo tvrtka koja poštuje raznolikost i to je ono što objašnjava dizajn ove ambalaže”, tvrdila je tvrtka u to vrijeme, iako je kasnije popustila pod javnim pritiskom i rekla da će promijeniti pakiranje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Besmisleno je pakirati “nešto što je prolazno kao hrana u nečemu neuništivom poput plastike”

Prošle veljače u Amsterdamu je pokrenut “prvi supermarket bez plastike”.

Kupci koji idu u ulicu Jan Pieter Heijestraatovoj u sumpermarkete Ekoplaze, nizozemskog lanca supermarketa, sada mogu birati između više od 700 proizvoda bez plastike, kao što su žitarice, čokolada, mliječni proizvodi, svježe voće, meso, riža, umaci, grickalice, povrće i jogurt.

Sve su namirnice u supermarketu pakirane u kompozitni materijal ili karton, staklo i metal umjesto plastike.

U priopćenju je izvršni direktor Ekoplaze Erik Does rekao: “Trgovačke ulice u kojima se ne koristi plastični materijal su važan korak ka svjetlijoj budućnosti za hranu i piće, a pogotovo za biosferu”.

On je dodao: „Znamo da je našim kupcima već dosta proizvoda koji su pakirani u guste slojeve plastične ambalaže.”

Ekoplaza ima 74 trgovine diljem Nizozemske. Lanac supermarketa također planira pokrenuti slične projekte u svim svojim podružnicama do kraja 2018. godine.

Sian Sutherland, suosnivačica “Plastičnog Planeta”, organizacije za zaštitu okoliša koja stoji iza ovog projekta, izrazila je nadu da će ih i drugi trgovci hranom uskoro slijediti. Sutherland smatra da je besmisleno pakirati “nešto što je prolazno kao hrana u nečemu neuništivo kao plastika”.

Nastavila je s time da će najveći europski supermarketi imati koristi ako budu slijedili korake supermarketa Ekoplaze, jer uvođenje ovakvih projektata uvelike smanjuje plastični otpad.

Masivni plastični otisci čovječanstva mogu se pratiti na sva područja širom svijeta, kao što su naši oceani i “u želucima i šupljinama morskih ptica, kornjača, pa čak i malenih planktona”.

Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Science Advances, od pedesetih godina prošlog stoljeća proizvedeno je, distribuirano i baćeno više od 8,3 milijarde tona plastike.

Najmanje 6,3 milijarde tona plastike može se kategorizirati kao otpad. Međutim, samo je devet posto tog iznosa reciklirano, a 12 posto je spaljeno.

Ostatak koji čini barem 79 posto plastičnog otpada skuplja se na odlagalištima ili zagađuje okoliš.

Jenna Jambeck, koautorica studije i izvanredni profesor inženjeringa na Sveučilištu u Georgiji, komentirala je da budući da najveći dio plastike “nije biorazgradiv u bilo kojem smislu”, plastični otpad kojeg proizvodimo može ostati u prirodi najmanje stotinama ili čak tisućama godina.

Upozorila je da njihovi izračuni naglašavaju potrebu da ponovno razmotrimo “materijale koje koristimo i našu praksu upravljanja otpadom”.

Roland Geyer, glavni autor studije i industrijski ekolog sa Kalifornijskog sveučilišta Santa Barbara, dodao je kako treba uspostaviti neposredne mjere za zaustavljanje plastičnog otpada koji se redovito proizvodi.

Ali čini se da sve više trgovaca i vlada pokreće svoj udio kako bi se smanjilo plastično onečišćenje.

Tajvanska Agencija za zaštitu okoliša predložila je hrabri 12-godišnji vremenski rok za iskorjenjivanje četiri vrste jednokratnih plastičnih masa do 2030. Jednom kada se uspješno uvede, može eliminirati potrebu za jednokratnim posuđem, slamkama za piće, vrećicama za kupovinu i čašama za piće.

U Čileu je prodaja plastičnih vrećica za jednokratnu uporabu zabranjena u 102 obalna sela i gradova.

U međuvremenu, Kenija je uvela zakon koji će kažnjavati zatvorskom kaznom sve one koji izrađuju, prodaju ili nose plastične vrećice.

U Škotskoj je bilo planova da se zabrani proizvodnja i prodaja nekih plastičnih proizvoda, zajedno sa plastičnim slamkama.

Ako vlade i trgovci širom svijeta budu odradili svoj dio, moguće je da se plastično zagađenje svede na najmanju moguću mjeru.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

“Mi smo tvrtka koja poštuje raznolikost i to je ono što objašnjava dizajn ove ambalaže”

Njemački maloprodajni lanac supermarketa Lidl uhvaćena je u izmjeni detalja na slici ikonike crkve Anastasis u Santoriniju u Grčkoj, koja krasi neke od njihovih proizvoda, brišući kršćanske križeve sa crkve na slici proizvoda.

Slike svjetski poznate crkve je Lidl koristio za pakiranje njihovog jogurta Eridanovog grčkog jogurta, a ta slika se također stavljala na proizvode poput feta sira, moussake i pistača, navodi RTL Info.

Luksemburška tvrtka koja sa sjedištem u Sjedinjenim Državama izvijestila je da je glasnogovornik supermarketa Lidl opravdavao obradbu slike govoreći: “Mi izbjegavamo upotrebu vjerskih simbola jer ne želimo isključiti ostala vjerska uvjerenja”.

Dodali su: “Mi smo tvrtka koja poštuje raznolikost i to je ono što objašnjava dizajn ove ambalaže”.

Razlog iza marketinškog uvjerenja da je brisanje kršćanske ikonografije sa kršćanskih vjerskih objekata “poštivanje različitosti” ostaje nejasan, a njegova izjava da “izbjegavamo upotrebu vjerskih simbola, jer ne želimo isključiti druga vjerska uvjerenja”, ne čini se u biti potpuno točnom, piše Breitbart.com.

Pretraživanje internetskog asortimana tvrtke Lidl čini se da prikazuje brojne proizvode sa Halal certifikatom – što znači, zaklana u skladu sa kontroverznim islamskim vjerskim zahtjevima, kako bi se omogućilo da muslimani mogu jesti.

Neki od ovih proizvoda izgledaju kao logotipi sa minaretama ili građevinama s minaretima – islamska vjerska arhitektura iz koje se pet puta dnevno izdaje “poziv na molitvu”.

Novost je došla ubrzo nakon što je Aldi, drugi najjači njemački trgovački lanac podigao kontroverzu stavljanjem znaka u trgovinu u Northamptonu u Engleskoj, savjetujući korisnicima da ne mogu kupiti alkohol ako je muškarac koji radi na kasi musliman.

“Ako kolega izaziva zabrinutost zbog posla koji radi, naš je pristup pokušati pronaći rješenje”, rekao je glasnogovornik MailOnline.

“U ovom smo slučaju obavijestili kupce putem znaka o tome da naš kolega na blagajni ne prodaje alkohol jer je musliman.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Njemačka kancelarka Angela Merkel je ponudila svoje „najdublje suosjećanje” rodbini ubijene žrtve i pohvalila hrabrost javnosti i vlasti

Čovjek koji je ubio jednu osobu, a ozlijedio šest sa nožem u supermarketu u Hamburgu je bio „poznati islamist”, kažu dužnosnici

„On je bio poznat kao islamist ali ne i kao džihadst”, rekao je hamburški ministar unutarnjih poslova Andy Grote, ističući da je osumnjičeni imao „psiholoških” problema.

Ubojica, propali tražitelj azila je rođen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), napao je nedužne građane nasumce u petak.

Policija je rekla da je djelovao sam, i da je savladan od strane prolaznika.

26-godišnji muškarac, identificiran kao Ahmad A je palestinac iz UAE, koji je registriran u islamističkoj bazi podataka, izjavio je u subotu gospodin Grote.

Napadač, koji živi u Njemačkoj od 2015. godine, nije mogao biti deportiran jer nije imao dokumente, također je patio od “mentalnih zdravstvenih problema”, rekli su dužnosnici.

Policija je izvršila pretres skloništa u Hamburgu gdje je čovjek živio, i rekla je kako nema dokaza da je imao pomagača ili je bio dio teroristicku organizaciju.

Još uvijek nije jasno što su bili motivi ubojice.

Napad se dogodio u Barmbek regiji na sjeveru grada u supermarketu Edeka, jednog od najvećeg njemačkog lanca supermarketa.

Policija je priopćila kako je muškarac ušao u supermarket i uzeo sa police kuhinjski nož veličine oko 20 cm.

„On je strgnuo ambalažu i onda odjednom počeo brutalno napadati 50-godišnjeg muškarca koji je kasnije umro”, rekla je glasnogovornica policije Kathrin Hennings.

On je kasnije ranio još dva muškarca u supermarketu prije bijega s mjesta događaja.

Policija je pohvalila hrabrost trojice muškaraca koji su slijedili napadača, što se vidi i na video snimci, koji su pomoću stolica satjerali ubojicu u kut.

Očevici je rekli da su građani vikali na čovjeka na arapskom da ispusti nož.

50-godišnja žena i četvorica muškaraca u dobi između 19 i 64 su izbodena, a 35-godišnji muškarac je ozlijeđen, dok je pomagao savladati ubojicu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je ponudila svoje „najdublja suosjećanje” rodbini ubijene žrtve i pohvalila hrabrost javnosti i vlasti.

„Zahvaljujem policiju za njihov trud i svima onima koji su ustali protiv napadača uz pomoć građanske hrabrosti i junaštva”, rekla je gospođa Merkel, dodajući da incident „mora i bit će u potpunosti istražen.”

Njemačka je pretrpjela niz napada u posljednjih nekoliko mjeseci.

Sigurnost je pojačana nakon što je muškarac naletio kamionom na božićni sajam u središtu Berlina, u prosincu 2016.

U srpnju 2016. godine, njemački tinejdžer iranskog porijekla ubio je devet osoba u Münchenu prije nego je počinio samoubojstvo.

Istog mjeseca, afganistanski izbjeglica naoružan sjekirom i nožem ozlijedio je četiri osobe u vlaku u južnom njemačkom gradu Würzburgu prije nego li ga je ubila policija.
 

 
NoviSvjetskiPoredak.com

Jedna je osoba ubijena, a četiri su ranjene u šoping-centru Edeka u hamburškoj četvrti Barmbek, na uglu Hermann-Kauffmann Strasse i Fuhlsbüttler Strasse oko 16.30 sati kada ih je nožem (neki mediji govore o mačeti) napao muškarac, objavio je njemački list Bild pozivajući se na lokalnu policiju

Prema nekim navodima na koje se poziva Bild, muškarac je tijekom napada vikao “Allahu Akbar” (Bog je velik). No, neki mediji, pozivajući se na neslužbene izvore, ne isključuju mogućnost da je riječ o kriminalcu koji se pokušao sakriti ili pobjeći.

Policija navodi da je napadač djelovao sam, premda neki mediji javljaju da su bila dva napadača. Tu je vijest policija na kraju demantirala, čak štoviše uvjerena je da se radi o “vuku samotnjaku”, odnosno napadaču koji je djelovao sam.

Policija je objavila da su četiri osobe ranjene i pomoć im je pružena u obližnjoj bolnici. Napominju kako je još uvijek rano govoriti o tome što je bio motiv napada.

Brzom intervencijom muškarac je onemogućen u daljnjem pohodu te je uhićen. Sve okolne ulice su blokirane, a oko supermarketa su se vidjeli policajci u punoj spremi.
 

 
Mjesto napada nadlijetali su i policijski helikopteri. Prema izjavama očevidaca, muškarac je ušao u supermarket i odmah počeo nožem ubadati ljude, javljaju iz njemačke policije.

Nakon toga je pobjegao, ali nekoliko je ljudi potrčalo za njim.

Uzbunili su policiju koja ga je ubrzo privela. Uskoro su se na društvenim mrežama pojavile fotografije čovjeka s bijelom, ali krvavom, kapuljačom na glavi u policijskom automobilu.
 

Hamburg knife attacker is arrested, police is reportedly looking for a second man. pic.twitter.com/ftYFNNBcrJ

— Björn Stritzel (@bjoernstritzel) 28. srpnja 2017.

 
Svjedoci govore o velikom broju vozila Hitne pomoći oko mjesta napada.

Policija je zamolila građane da ne dolaze u taj dio grada, a stanovnike te četvrti da ne izlaze na ulicu kako ne bi ometali policiju i liječnike u poslu.
 

 
(jutarnji.hr)

Njemački maloprodajni lanac Aldi je najavio da će od 1. siječnja biti uklanjeno 8 vrsta pesticida iz proizvoda na njihovim policama u američkim trgovinama

Lanac trgovina zdrave hrane je na putu stvaranja supermarketa koji će prodavati samo organsku hranu. Uz niske cijene i usmjerenost na zdravlje, Aldi će pokušati dobiti ugled kao trgovina u kojoj će kupovati savjesni kupci.

Pesticidi koji će biti uklonjeni iz hrane koja će se prodavati u trgovinama Aldi su:

• Tiametoksam

• Klorpirifos

• Klotianidin

• Cipermetrin

• Deltametrin

• Fipronil

• Imidakloprid

• Sulfoxaflor

Aldi je napravio svoj brand u posljednjih nekoliko godina koji je poznat po tome da je strog u uklanjanju određenih pesticida i kemikalija iz svojih proizvoda, te oni nastoje ići još i dalje u svojoj potrazi za kvalitetom.

Oni šire svoje brandove organske hrane, i uklanjaju neke umjetne sastojke iz proizvoda, dodajući bezglutenske stavke.

Oni su uklonili provjerene sintetičke boje, djelomično hidrogenirana ulja, i MSG iz svojih robnih proizvoda (koji su zastupljeni u 90% namirnica u prodaji).

Oni su proširili svoju prodaju svježeg i organskog mesa i proizvode, uključujući i “Never Any!” brand mesa koje ne sadrže antibiotike, hormone, nusproizvode životinjskog podrijetla ili druge aditive.

Lanac će također proširiti SimplyNature liniju (koja u sebi nema više 125 umjetnih sastojaka) zajedno sa njihovim liveGfree brandom bez glutena.

Njihovo mlijeko je bez umjetnih hormona rasta, ali sada su jogurt, kiselo vrhnje, sir i drugi mliječni proizvodi su također bez umjetnih hormona rasta.

Oni su počeli nuditi više “zahtjevnijih” namirnica poput obrtničkih sireva, dimljenog lososa, quinoa, i kokosovog ulja.

Trenutno je 1.500 Aldi trgovina u SAD-u, a planira se otvoriti još 500 dodatnih do 2018. S takvim jakim naglaskom na zdravlje, oni su postavili cilj da postanu lider u organskim supermarketima

Business Insider je napisao:

Lanac trgovina širi organsko-prehrambene marke, uklanjajući neke umjetne sastojke iz svojih proizvoda, i dodavajući više bezglutenskih artikala u nadi kako će privući više kupaca koji se brinu za svoje zdravlje.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Moli njemačke muškarace da zaštite žene i djecu u Njemačkoj, da zaštite svoje sunarodnjake

Ona je očito u strahu, velikom strahu, zato se odlučila napraviti video od 20 minuta u kojem govori o valu muslimanskih imigranata koji dolaze masovno u Njemačku, dok Amgela Merkel još uvijek ima politikuj otvorenih granica.

Ova hrabra djevojka ima trenutno 16 godina i već se kao takva se počela pitati kao će izgledati njezina budućnost u Njemakoj. Malo tko od vas je u tim godinama razmišljao o tome.

Ona govori o izbjegličkoj politici u Njemačkoj, iako je ova tema jako osjetljiva na društvenim mrežama, ali ona je bila hrabra i napravila je ovaj video.

Ispričala je svoj događaj prije 2 tjedna, navečer oko 18 sati je krenula do supermarketa po zimi i jako ju je bilo strah.

Oko supermarketa su bili, kako ih ona ne bi nazvala “izbjeglice”, i na misli da ljudi kojima stvarno treba pomoć, se ne bi tako ponašali.

Oni su je svi zurili u nju i šaputali. Ona se molila da sigurno dođe kući. Sva je bila u velikom strahu.

Kaže da je nekada Njemačka bila tako sjajna zemlja, ali da su je uništili sa imigrantima.

“Dobrodošli ste kao i Ebola”, poručila je djevojka.

Spomenula je i nedavni događaj kada su arikanci u Berlinu uzvikivali: “Mi ćemo ubiti ubiti Nijemce. Nijemci će biti ubijeni od nas.”

Da li su to stvari s kojima bi se jedan teenager trebao zamarati i bojati se u svojim godinama? Naravno da ne. Gdje ide ovaj svijet, očito u krivom smijeru.

Poslušajte što još ova djevojka kaže u nastavku videa:
 

 
A pogledajte ovdje što imigranti teenageri muslimani u Njemačkoj misle o Njemačkoj i njezinim građanima. LINK (intervju u srednjoj školi)
 
(infowars.com,youtube.com/preveo:NSP)