Na dan svojeg samoubojstva Hitler je napisao tajnu oporuku u kojoj je sve što ima ostavio stranci, no tvrdio je da je siromašan, a milijarde su već bile u Švicarskoj

Adolf Hitler je stotine milijuna funti spremio na račune u nekoliko švicarskih banaka za koje građani Njemačke nikada nisu saznali.

Na dan svog “samoubojstva” Hitler je napisao tajni testament u kojoj je sve što ima ostavio stranci, i tvrdio je da je siromašan, a milijarde su već bile u Švicarskoj.

Naime, kako piše Dailiy Mail, povijesničari su pratili trag novca preko poreznih dokumenata i dokumentacije banaka. Procjenjuju da je Hitler zgrnuo bogatstvo od 1,1 milijardu tadašnjih maraka što odgovara današnjoj protuvrijednosti od 3,6 milijardi funti.

Tijekom svog života nacistički vođa je uvjeravao Nijemce da zarađuje tek nešto malo novca i da nema ni bankovni račun. Dijelom tako što nije plaćao porez.

Na taj način je Hitler uspio utajiti 1,75 milijuna funti prije nego što je na snagu stupio zakon prema kojem je bio oslobođen od poreznih davanja.

Njegova knjiga Mein Kampf koju je napisao u zatvoru, donosila mu je zaradu od milijun tadašnjih maraka godišnje, i to nakon što je dekretom odlučio da će po jednu kopiju knjige dobiti svaki bračni par u Njemačkoj, a nabavku knjiga je plaćala – država.

Povjesničari tvrde kako je njemački diktator u tajnosti napisao testament, na dan svoje smrti, nadajući se da će na taj način prevariti građane Njemačke da nema ništa.

U tom testamentu na pet stranica Hitler je klevetao Židove, a na tri stranice je sebe predstavio kao potpunog siromaha.

“Sve što posjedujem, ostavljam stranci”, napisao je Adolf Hitler koji je zatražio i da njegovi rođaci budu osigurani od države kako bi i dalje mogli ostati srednja klasa.

Svjedok i izvršitelj testamenta je trebalo da bude njegov osobni tajnik i nacist Martin Boromann,, ali on je ubijen nedugo nakon što se Hitler ubio. Saveznički vojnici otkrili su Hitlerov testament kada ga je jedan nacist pokušao iznijeti iz zemlje, sakrivenu u jakni.

Herman Rothman, umirovljeni britanski špijun, bio je među onima koji s u otkrili Hitlerov testament.

“Bili smo šokirani. Njemačkom narodu želio je pokazati kako nema ništa i kako je u potpunosti posvećen državi i blagostanju građana, što nije bilo točno. Hitler je jako volio novac”, kazao je Rothman.

Koliko ga je volio, pokazuje i činjenica da je nacistički vođa autorski zaštitio i svoju sliku tako da je svaki put zaradio kada bi, primjera radi, bilo poslano pismo s poštanskom markom na kojoj je njegov lik.
 
(dnevnik.hr)

Internet ‘detektivi’ su nedavno otkrili neobjavljenu knjigu Adolf Hitlera, napisanu 1928. godine, koja nosi misteriozni naziv „Novi svjetski poredak”

Samo dva primjerka od 200 stranica rukopisa su izvorno izrađena, a samo jedan od njih nikada nije javno objavljen.

Ovo predstavlja Hitlerovu drugu knjigu, pisanu samo nekoliko godina nakon što je napisao poznati Mein Kampf.

Pod strogom tajnom Hitlerovog naloga, dokument je stavljen u sklonište protiv zračnih napada 1935. godine, gdje je ostao sve dok ga nije otkrio američki časnik u 1945.

Autentičnost ove knjige je potvrdio Josef Berg (bivši zaposlenik nacističke izdavačke kuće Eher Verlag) i Telford Taylor (bivši brigadni general USAR i glavni savjetnik na suđenjima u Nürnbergu za ratne zločine), koji je nakon analize rukopisa, napomenuo:

„Ako Hitlerova knjiga iz 1928. čita bez pozadine u godinama koje su slijedile, to bi trebalo zanimati samo ne znanstvenike, već i opće čitateljstvo.”

Knjigu možete pročitati OVDJE.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Očito je da nešto ne štima u Njemačkoj! Popularnost najnovijeg reprinta knjige “Mein Kampf” je dosegla rekordnu visinu

U protekloj godini prodano oko 85 000 primjeraka knjige – Hitlerovog manifesta koji je izdan s oko 3.500 objašnjenja povjesničara.

Prvo njemačko tiskanje knjige “Mein Kampf” (“Moja borba”) Adolfa Hitlera nakon Drugog svjetskog rata pokazalo se neočekivanim uspjehom.

Iako je na početku planirano tiskanje tek 4000 primjeraka knjige, prvo je izdanje ubrzo rasprodano, a krajem siječnja ove godine ide u tisak šesto izdanje knjige.

Autorska prava za ‘Mein Kampf’ Adolfa Hitlera nakon Drugog svjetskog rata dobila je bavarska vlada i zabranila je njegovo tiskanje. No u siječnju 2016. je prošao rok od 70 godina zaštite autorskih prava, te je njezino izdavanje ponovno dozvoljeno.

Tako je tada objavljeno i novo izdanje od dva sveska s oko 3.500 objašnjenja povjesničara. Institut za suvremenu povijest u Münchenu izjavio je da je u protekloj godini prodano oko 85 000 primjeraka knjige.

Knjiga je u svojoj biti antisemitski manifest, no Institut za suvremenu povijest smatra da reizdanje knjige nije pogodovalo ekstremnoj desnici, već da se njezinim objavljivanjem potakla debata o porastu nacionalizma danas.

Iako su se mnogi protivili reizdanju te kontroverzne knjige, prevladava mišljenje da knjiga treba biti dostupna za javnost jer je dio “političkog obrazovanja” naroda.
 
(rtl.hr)

Prvo izdanje knjige Adolf Hitlera “Mein Kampf” (Moja borba) od 4.000 primjeraka, koje se pojavilo u njemačkim knjižarama prvi put od Drugog svjetskog rata, rasprodano je za manje od tjedan dana

U knjižare je stiglo 15.000 narudžba unaprijed.

Prvo izdanje rasprodano je unatoč cijeni od 59 eura, a neke kopije se već preprodaju na njemačkom sajtu “Amazon” za 386 eura, što je šest puta više od prvobitne cijene.

Pored toga, Njemački povijesni institut, koji je izdao knjigu, dobio je zahtjeve za prevođenje knjige na talijanski, francuski, njemački jezik.

Knjiga nacističkog lidera smatrana je neuspjehom kada je prvi put objavljena u dva sveska 1925. i 1926. godine.

Međutim, više od 5,2 milijuna kopija prodano je u razdoblju od dolaska nacista na vlast 1933. godine do izbijanja Drugog svjetskog rata 1939. godine.

Knjiga je zabranjena nakon završetka rata, a njemačka južna pokrajina Bavarska, u čijem su vlasništvu od 1945. bila autorska prava nad Hitlerovim političkim manifestom, dosad nije dozvoljavala ponovna tiskanja knjige iz poštovanja prema žrtvama nacizma.

Od 1. siječnja ove godine, ta knjiga je, međutim, postala je javno dobro.

Novo, kritičko izdanje pod naslovom “Hitler, Mein Kampf. Kritičko izdanje” izdano je u dva sveska s približno 2.000 stranica i oko 3.500 objašnjenja i komentara.

Hitler u knjizi “Mein Kampf”, koju je napisao 1924. godine dok je bio u zatvoru u Bavarskoj, kombinira elemente autobiografije sa stavovima o arijevskoj “rasnoj čistoći”, mržnje prema Židovima i protivljenja komunizmu.
 
(sputniknews.com/uredio:NSP)

Nova godina za neke je krenula pravom istinom, mediji navode kako je turski predsjednik Erdogan izrazio divljenje prema nacističkoj vlasti Adolfa Hitlera

“Da je to bila slikovita izjava jednog demokratskog lidera, mogla bi se tretirati kao neukusan gaf ili loša šala, ali ako to kaže autoritarni Erdogan, onda je to rijedak primjer njegove iskrenosti i pokazuje što turski vođa stvarno misli”, za Huffington Post piše John A. Tures, profesor političkih znanosti na američkom Sveučilištu “LaGrange”, Georgia.

Komentirajući izjavu turskih vlasti koje tvrde da su riječi predsjednika Erdogana pogrešno protumačene, analitičar smatra “kako je Erdoganova izjava otvoreno divljenje Hitlerovoj vladavini u nacističkoj Njemačkoj”.

“Ironija je da s druge strane u Turskoj možete završiti u zatvoru ako kažete da je Erdogan autoritaran vladar”, rekao je John A. Tures.

Unatoč pobjedi na izborima u studenom, Erdoganova vladajuća stranka Stranke pravde i razvitka (AKP) nema dovoljno glasova da bi predsjednik dobio ovlasti koje želi. On o tom pitanju sada želi održati referendum, a ako dobije tu moć,

Erdogan će vjerojatno zemlju voditi na još nedemokratskiji način. Države trebaju prekinuti diplomatske odnose s Erdoganovim režimom i pomoći turskom civilnom društvu ili ponovno razmotriti moguće smanjenje vojne pomoći turskoj vladi. Možda bi trebalo uvesti “pametne sankcije” protiv Erdogana i njegove obitelji? Dozvoliti Erdoganu da se divi Hitleru je pasivnost koja neće riješiti problem, baš kao ni 1930. godine”, zaključuje John A. Tures.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je vodstvo Njemačke u vrijeme vladavine Hitlera naveo kao primjer “učinkovitog predsjedničkog sustava”. Ovaj argument je iznio kako bi opravdao svoju namjeru da poveća ulogu šefa države u vladanju zemljom.

“Iskustvo je pokazalo da je to moguće. Vidjeli smo to u nacističkoj Njemačkoj i drugim zemljama”, kazao je Erdogan.

Erdoganova izjava je izazvala je buru ogorčenja na društvenim mrežama. Neki su napomenuli “kako sadašnji sustav vlasti u Turskoj ionako podsjeća na nacističku diktaturu”.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, Marija Zaharova, komentirajući izjavu turskog lidera je na Facebooku napisala: “Sada je barem sve puno jasnije.”

U međuvremenu su u uredu turskog predsjednika još jednom priopćili da su neki mediji “potpuno krivo protumačili Erdoganova izjavu o nacističkoj Njemačkoj”.

No je li to baš tako? Za mnoge je vizija “nove turske vanjske politike” kroz Muslimansko bratstvo i politički islam te vrste imperijalistički san Recepa Tayyipa Erdoğana i Ahmeta Davutoğlua.

Posebno je oštar u komentaru bio Yakov Kedmi, bivši visoki dužnosnik izraelskih tajnih službi koji je prošlog mjeseca za ruske medije izjavio “kako su planovi Erdogana za širenje turskog islama diljem svijeta opisani u knjizi koja u svemu podsjeća na Hitlerov “Mein Kampf”.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

Koristili bi verziju na oko 2.000 stranica s 3.500 akademskih bilješki

Njemačka ministrica obrazovanja Johanna Wanka podržava korištenje kontroverzne knjige Adolfa Hitlera Mein Kampf (Moja borba) u njemačkim učionicama. Prema pisanju njemačkih novina Passauer Neue Presse, ministrica Wanka smatra da bi “Mein Kampf” trebalo koristiti u višim razredima srednjih škola kako bi tinejdžere cijepili protiv političkog ekstremizma.

Wanka je dala podršku njemačkom sindikatu učitelja nakon što su naišli na kritike u javnosti zbog prijedloga o korištenju posebnog izdanja Mein Kampfa. Naime, oni su predložili posebno izdanje s puno komentara povjesničara te Hitlerove knjige kojim bi ukazali na opasnosti političkog ektremizma.

Bavarska drži autorska prava na knjigu

Kontroverzna antisemitička knjiga nije tiskana od kraja Drugog svjetskog rata 1945. godine, ali kritično izdanje trebalo bi biti objavljeno tijekom iduće godine. Bavarska posjeduje autorska prava na tu knjigu više od 70 godina, ali autorska prava istječu krajem 2015. godine. Američki muzej Smithsonian u dokumentarcu Hitler’s Riches tvrdi da je njemački diktator zarađivao oko milijun dolara godišnje od prodaje te knjige na vrhuncu njene popularnosti, što bi danas iznosilo oko 12 milijuna dolara.

Minhenski institut za suvremenu povijest planira objaviti 4.000 primjeraka Mein Kampfa u siječnju 2016. godine. Posebno izdanje na 2.000 stranica bit će popraćeno s više od 3.500 akademskih bilješki.
Korištenje odlomaka knjige

Sindikat njemačkih učitelja predlaže korištenje odlomaka knjige u poduci učenika starijih od 16 godina, pše Handelsblatt. Iako je u pripremi posebno izdanje, njemačke vlasti odlučne su u borbi protiv nacizma te će svakog izdavača koji objavi izvornu verziju kazniti zbog širenja rasne mržnje.

Charlotte Knobloch, predsjednica Središnjeg vijeća njemačkih Židova, protivi se korištenju Hitlerove knjige u učionicama, pa makar ona bila i s bilješkama. Knobloch smatra bi korištenje knjige što je obilježila nacističku Njemačku bilo krajnje neodgovorno.

Glasnogovornik SPD-a za obrazovnu politiku Ernst Dieter Rossmann podržava učiteljski sindikat. “Mein Kampf je stravična knjiga. Kritična analiza te knjige može ojačati otpor iskušenjima desničarske politike”, izjavio je Rossmann.
 

 
(telegram.hr,youtube/uredio:nsp)