Kineske ogromne zalihe zlata u svibnju su ponovno porasle, što je označilo kontinuirani rast već šesti mjesec zaredom, prema najnovijim podacima koje je objavila Narodna banka Kine

Prošlog je mjeseca središnja banka povećala svoje rezerve zlatnih poluga na 61,61 milijuna unci sa 61,10 milijuna unci u prethodnom mjesecu.

Od kraja svibnja, nacionalne financijske zalihe bile su vrijedne 79,83 milijardi dolara, u usporedbi sa 78,35 milijardi dolara mjesec ranije.

U količinskom smislu to znači povećanje od 15,86 tona, nakon što je tijekom pet mjeseci do travnja dodano gotovo 58 tona zlata.

U svibnju su ukupne devizne rezerve Kine, koje su najveće na svijetu, navodno porasle za 0,2 posto, ili 6 milijardi dolara, dosežući 3.101 bilijun dolara.

Porast je pomaknuo očekivanja analitičara anketiranih od strane Reutersa, koji su predviđali da će se zlatne rezerve smanjiti za pet milijardi na 3.090 bilijuna dolara.

Najnoviji poticaj kineskih zlatnih zaliha navodno odražava kineski korak prema diverzifikaciji svojih poluga i deviznih zaliha usred dugotrajnog trgovinskog spora sa SAD-om.

Kineske vlasti traže “utvrđenu diverzifikaciju” daleko od trgovine u američkim dolarima, kaže Helen Lau, analitičarka iz tvrtke Argonaut Securities, kako navodi Bloomberg.

Stručnjakinja očekuje da Kina do kraja tekuće godine kupiti još 150 tona zlata.

Dvije najveće svjetske ekonomije trenutačno su uključene u uznemirujuću trgovinsku razmjenu koja je rezultirala uvođenjem milijardi dolara carina na međusobni izvoz.

U posljednjoj eskalaciji, SAD su povećale carine za 25 posto na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara.

Kao odgovor, Kina je uvela carine od 25 posto na 5.000 američkih proizvoda u vrijednosti od 60 milijardi dolara.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Ruska središnja banka nastavlja kupovati zlato, dodajući u ožujku dodatnih 18,7 tona plemenitog metala velikoj zalihi zlatnih rezervi Rusije, objavio je državni regulator

Povećanje je dovelo do zadnje procjene vrijednosti zlata u Rusiji koja je veća od 2.170 tona (69.700.000 unci), što iznosi gotovo 18 posto ukupnih deviznih rezervi zemlje, priopćila je središnja banka.

Rusija je od siječnja do ožujka kupila 56 tona zlata, znači da je u siječnju i veljači kupila 37,3 tona plemenitog metala.

Posljednji korak odražava ukupnu predanost zemlje ranije najavljenom planu diverzifikacije svojih deviznih rezervi zbog raznih geopolitičkih rizika i eliminiranacije oslanjanja ruskog gospodarstva na američki dolar.

Kao dio te politike, središnja banka je znatno smanjila udio novčanica u svojim inozemnim udjelima.

Tijekom proteklih pet godina, kupovina plemenitog metala se održavala na oko 200 tona godišnje, a državni regulator planira zadržati tu stopu kupovine u bliskoj budućnosti.

Rusija je trenutno peti najveći svjetski posjednik zlata, a ubrzava da preuzme mjesto Francuske i Italije u roku od godinu dana.

Istovremeno, Rusija je drastično smanjila svoje udjele u američkim vrijednosnim papirima. Prošle godine, središnja je banka tijekom travnja i svibnja odbacila i prodala 81 milijardu američkih državnih obveznica.

Ta brojka je blizu trenutne vrijednosti ruskih zlatnih rezervi čija vrijednost iznosi oko 90 milijardi dolara. Udio američkih dolara u ruskim deviznim rezervama pao je sa 46 posto na 22 posto u 2018. godini, prema podacima prikupljenim od strane banke Bank of America Merrill Lynch.

Novi-Svjetski-Poredak.com

Desetljećima je Bundesbank, središnja banka Njemačke i skrbnik zlata nacije, pohranila više 1200 tona plemenitih metala vrijednih gotovo 50 milijardi dolara u trezorima američkih federalnih rezervi u New Yorku

Nakon javnog prosvjeda u Njemačkoj 2013., vlasti su pokrenule program repatrijacije s ciljem vraćanja zlatnih rezervi koje su bile pohranjene izvan zemlje još od doba Hladnog rata kada je vladala “Ruska opasnost.

Berlin je namjeravao vratiti barem pola zaliha zlata iz SAD-a i Francuske do 2020. godine. Vlada je prvotno planirala dovršiti program u roku od pet godina, no američke Federalne rezerve su pregovarale o tom procesu da se rok produžio na sedam godina.

Njemačka je navodno uspjela vratiti samo pet tona zlata u 2013. zbog logističkih poteškoća. Sljedeće godine Njemačkoj je vraćeno 120 tona plemenitog metala – 35 tona iz Pariza i 85 tona iz New Yorka.

Oko 110,5 tona je vraćeno iz Pariza i 99,5 tona iz New Yorka 2015. godine. Prije dvije godine zemlja je povratila ukupno 200 tona.

Do sada je američki FED onemogućio zahtjev za pristupom njemačkog financijskog regulatora ogromnim depozitima zlata koji se doslovno drže kao taoci u inozemstvu. Dakle, Bundesbank nije imao priliku provjeriti pričuve koje pripadaju Njemačkoj.

Razne teorije su počele kružile oko njemačkih zlatnih rezervi u inozemstvu, a neki stručnjaci su ispitivali da li su zlatne rezerve još na svojem mjestu u SAD-u ili ih možda koriste strane centralne banke. Međutim, njemačka vlada ne čini se jako zabrinuta zbog tog pitanja.

“Nisam čula da zlato u inozemstvu postaje vruća tema, ali u slučaju da jest, trebali biste se obratiti državnoj središnjoj banci Bundesbank. Oni bi vam trebali dali informacije o trenutnom stanju i planovima po ovom pitanju” – izjavio je za RT glasnogovornik njemačkog ministarstva financija Dennis Kolberg tijekom tjedne konferencije za novinare.

“Bundesbank je već govorila o ovom problemu, pa se mogu samo nadovezati na njih” – rekao je dužnosnik, postavljajući pitanje ima li vlada planove za rješavanje pitanja vraćanja zlata koja se čuva u inozemstvu.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*


Novi-Svjetski-Poredak.com

Najjača europska ekonomija ima druge najveće svjetske rezerve zlata, nakon Sjedinjenih Država, ali desetljećima gotovo ništa od oko 3400 tona žutog metala nije se moglo pronaći na njemačkom tlu

Zato je definitivno sve što sja na novoj izložbi u njemačkoj središnjoj banci, otvorenoj kako bi se napokon podigao veo tajni s golemih nacionalnih rezervi dragocjenog metala i uvjerilo skeptike da ono uopće postoji.

Najjača europska ekonomija ima druge najveće svjetske rezerve zlata, nakon Sjedinjenih Država, ali desetljećima gotovo ništa od oko 3400 tona žutog metala, danas vrijednog zapanjujućih 117 milijardi eura, nije se moglo pronaći na njemačkom tlu.

Kako bi zlato osigurali od moguće sovjetske invazije tijekom hladnog rata, a i zbog drugih povijesnih razloga, Nijemci su svoje zlatne poluge čuvali u trezorima središnjih banaka u New Yorku, Londonu i Parizu.

Suočena s velikim javnim pritiskom, Bundesbanka je odlučila polovinu svojih zlatnih rezervi pohraniti u domovini, što se radilo zadnjih pet godina nizom tajnih pošiljki iz Amerike, Britanije i Francuske.

Sada se čuvaju u neprobojnom dijelu podruma sjedišta Bundesbanke u Frankfurtu.

Banka je, međutim, povijesno najvrednije primjerke odlučila izložiti u svom Muzeju novca. Izložba “Zlato – Blago Bundesbanke” otvorena je do rujna. Jedan od središnjih izložaka je i zlatna poluga izlivena 1917. u Londonu, jedna od najstarijih zlatnih poluga njemačkih zlatnih rezervi.

Tu su i zlatne kovanice iz razdoblja rimskog cara Konstantina. A posebno mjesto dobile su kovanice načinjene od zlata izvađenog iz Rajne i Dunava. “

“Mislim da nema teme koja više pobuđuje pozornost građana od zlata”, rekao je član uprave Bundesbanke Carl-Ludwig Thiele.

“Radimo ovo kako bi građanima pokazali da su zlatne poluge ovdje, da pokažemo transparentnost”, dodaje Thiele.

Zlato je fascinantno

Godinama se oko njemačkih zlatnih rezervi raspredali mitovi. Povijesni korijeni ove neobične činjenice leže u šezdesetima kada je Njemačka, zahvaljujući „njemačkom privrednom čudu“ počela naglo gomilati zlatne rezerve, bez kojih je posve ostala tijekom Drugog svjetskog rata.

Tada je zaključeno da zbog hladnog rata i opasnosti od sovjetske invazije poluge budu premještene “zapadno od Rajne”.

Tijekom financijske krize prije desetak godina krenule su prve javne kritike na činjenicu da Njemačka, unatoč promijenjenim geopolitičkim okolnostima zbog kojih su rezerve preseljene u inozemstvo, svoje zlato ne vraća kući.

Najglasnija u tome bila je desno populistička Alternativa za Njemačku (AfD), koja tada još nije bila protuuseljenička stranka nego stranka kritičarka eura.

AfD tada dospijeva na naslovnice dobro osmišljenjom kampanjom “Vratite njemačko zlato kući”.

Neki su čak prethodno počeli dovoditi u pitanja postojanje njemačkih zlatnih rezervi.

Sada se 1710 tona nalazi u Frankfurtu, oko 1200 ih je za svaki slučaj ostalo u New Yorku i oko 430 u Londonu.

Iz Pariza su u potpunosti povučene sve rezerve s obzirom na to da je Francuska također u eurozoni pa u slučaju krize zajedničke valute zalihe zlata ne bi bile od neke pomoći.

Iako zlato više nije sudbonosno važno za financijske sustave kao nekoć, ono ostaje “sidro stabilnosti”, sigurna luka u teškim vremenima, objašnjava Bundesbanka.

Za Nijemce, koji u nacionalnoj podsvjesti još imaju strahove od hiperinflacije Weimarske Republike, opipljivost zlata ima trajnu privlačnost.

“Bilo je impresivno vidjeti zlato izbliza”, kaže posjetitelj izložbe Bernhard Loederbusch. “Ono utjelovljuje sve: novac, moć, pohlepu. Zbog njega su ljudi ubijali jedini druge. Zlato je fascinantno”, rekao je.
 
(vecernji.hr)

Ankara je odlučila vratiti sve svoje zlato pohranjeno u američkim Federalnim rezervama, izvijestio je turski mediji

Posljednjih godina Turska je vratila 220 tona zlata iz inozemstva, a prošle godine 28,7 tona je vraćeno iz SAD-a.

Turske rezerve zlata procjenjuju se na 564 tone i iznose oko 20 milijardi dolara, izvijestila je turska novina Yeni Safak.

Prema ovim podacima, Ankara je 11. najveći posjednik zlata na svijetu, iza Nizozemske i ispred Indije.

Izvješća dolaze u vrijeme kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan zauzeo teška stajališta prema američkoj valuti.

Ovaj tjedan je kritizirao dolarske zajmove i rekao da međunarodne kredite treba umjeto toga davati u zlatu.

“Zašto uzimamo zajmove u dolarima? Koristimo drugu valutu, predlažem da se zajmovi trebaju izdavati na temelju zlata” – rekao je Erdogan tijekom govora na Kongresu globalnog poduzetništva u Istanbulu 16. travnja, piše Hurriyet.

“Sa dolarom u svijetu uvijek smo pod pritiskom tečaja. Trebali bismo spasiti države i narode od tog pritiska tečaja. Zlato nikad nije bilo sredstvo ugnjetavanja tijekom povijesti” – dodao je.

11. travnja turska je lira zabilježila najnižu rekordnu stopu u odnosu na dolar. Prije 10 godina jedan dolar je vrijedio 1,7 turskih lira, danas on iznosi čak 5 turskih lira.

Turska je među nekoliko zemalja koje su povukle zlata iz SAD-a. Val je počeo 2012. godine, kada je Venezuela priopćila kako je vratila 160 tona zlata u vrijednosti od oko 9 milijardi dolara.

Njemačka Bundesbanka tada je zahtijevala da vrati 300 tona, a FED joj je rekao kako će za to trebati sedam godina. Nizozemska je također vratila 122,5 tona zlata.

“Središnje su banke započele repatrijaciju već prije nekoliko godina, što znači prije nego što smo imali Brexit, Kataloniju, Trumpa, AFD i rastuće napetosti između Politbura u Bruxellesu i naroda Istočne Europe” – izjavio je za Claudio Grass savjetnik za plemenite metale.

Prema njegovim riječima, svijet postaje manje centraliziran.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

100.000 unci zlata je povučeno natrag u Budimpeštu

Narodna banka Mađarske vraća 100 tisuća unci zlata iz Londona, navodeći strahove zbog nadolazeće ‘geopolitičke krize’

Ukupna vrijednost 3 tone zlata iznosi 33 milijarde mađarskih forinti (130 milijuna dolara). Prema mađarskoj središnjoj banci, poticaj je bio potaknut zabrinutošću zbog budućih “geopolitičkih kriza” i činjenice da se držanje zlata izvan zemlje sve više smatra previše rizičnim.

“Zlato nije samo investicijski proizvod za središnje banke, već je strateški alat koji pomaže samopouzdanju zemlje, kako u inozemstvu tako i u domovini”, navodi se u priopćenju banke, dodajući kako je “Došlo vrijeme da se zlatne rezerve zemlje vrate kući.”

Upućivanje na “geopolitičku krizu” nesumnjivo se odnosi na Rusiju. Napetosti su se ponovno povećavale posljednjih dana nakon što je otrovan bivši ruski dvostruki agent u Velikoj Britaniji.

Nakon što je britanska vlada izdala ultimatum Rusiji, Moskva je odgovorila sličnim tonom, a ruska glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova je izjavila: “Ne dajete 24-satnu rok jednoj nuklearnoj sili”.

Mađarska nije jedina zemlja koja je nedavno povratila zalihe zlata iz inozemstva.

U kolovozu je Njemačka priopćila kako je vratila 53.780 zlatnih poluga iz Pariza, i sada Bundesbanka više ne drži bilo kakve rezerve u Francuskoj. Banka je također vratila 940 tona zlata iz Londona.

Australska i nizozemska središnja banka također su nedavno odlučile vratiti velike iznose zlatnih rezervi.
 

Hungarian National Bank not messing about when bringing back Hungary’s gold reserves – were those guys needed to protect it or to "encourage" Bank of England to let it go? https://t.co/ANGNmtyzwU pic.twitter.com/QSIFxx6PPu

— Bron Suchecki (@bronsuchecki) March 9, 2018

 
NoviSvjetskiPoredak.com