Korporacije poput Monsanta, i “filantropi” poput Bill Gatesa su ubacili u 5. brzinu da bi spasili čovječanstvo i siromaštvo, ali uz pomoć GMO hrane. Sume novaca koje se daju znanstvenicima su sve veće da bi oni na osnovu nikakvih istraživanja javno obznanili da je GMO hrana dobra za ljude

>> Putin: U Rusiji je GMO hrana sada ILEGALNA

Veliki odjek u svjetskim medijima ima internetska peticija koju je potpisalo više od stotinu nobelovaca, upućena ovih dana ekološkoj organizaciji Greenpeace sa zahtjevom da okončaju svoje protivljenje GMO-u, posebno da zaustave napore oko blokade uvođenja genetski modificirane, takozvane “zlatne riže” s velikim sadržajem (pro)vitamina A, za koju je u tekstu peticije rečeno da može imati veliki potencijal u smanjenju bolesti uzrokovanih nedostatkom toga vitamina u ljudskom organizmu.

Njihova peticija jednim dijelom jest opravdana, i to onim dijelom u kojemu se traži zaštita slobode znanstvenih istraživanja, kaže dr. sc. Valerije Vrček, profesor s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, član hrvatskog Vijeća za GMO i autor 2010. godine objavljene knjige “GMO između prisile i otpora”.

Točno je to da aktivisti Greenpecea pretjeruju kada “flaksericama” kose GM-pšenicu unutar ograđenih eksperimentalnih polja. No, ako je cilj ove peticije impresionirati javnost potpisom stotinjak nobelovaca, onda je zahtjev neopravdan, ili bolje rečeno – promašen.

Do znanstvene istine ne dolazi se demokracijom, nadglasavanjem, niti mahanjem autoritetima, iznosi profesor Vrček, kojega smo zatekli na znanstvenom skupu u Poljskoj na kojemu, kako nam je rekao, sudjeluje i jedan nobelovac, fizičar Klaus von Klitzing, “koji nije potpisao apel o GM-riži, kao ni preostalih dvjestotinjak živućih nobelovaca”.

Krokodilske suze

Na pitanje zašto bi “zlatna” GM riža mogla, a “obična”, iz konvencionalnog uzgoja, ne može biti efikasno sredstvo protiv eliminiranja bolesti uzrokovanih nedostatakom vitamina A, prof. dr. Vrček kaže kako je “priča o ‘zlatnoj’ GM riži koja bi, kako piše u pismu, trebala spasiti živote pola milijuna djece svake godine – mamac za naivne”.

Dozvolite mi sumnjati da se tu radi o krokodilskim suzama onih koji svoj posao temelje isključivo na profitu. Pa nije “Monsanto” Caritas! Mnogi nasjedaju na tu navlakušu, jer je servirana kao konačno rješenje hipovitaminoze A.

Budite sigurni da veliki dio potpisnika apela za spas “zlatne riže” nije nikada pročitao, a kamoli napisao znanstveni rad o nutritivnim ili (eko) toksikološkim svojstvima GM-usjeva. Konačno, tekst peticije napisao je Richard Roberts, čija kompanija “New England Biolabs” živi od biotehnoloških patenata.

Znanstvenici, poglavito vrsni kao što su dobitnici Nobelovih nagrada, navikli su raspravljati temeljem dokaza i znanstvenih činjenica. Stoga ne čudi njihova potreba da reagiraju na neargumentirano širenje strahova od GMO-a, mišljenje je doc. dr. sc. Viljemke Bučević Popović s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.

Ni dobro, ni loše

Kao što nožem možemo ili narezati kruh ili ubiti čovjeka, tako i genetičko inženjerstvo samo po sebi nije ni dobro ni loše. Riječ je o tehnologiji koju poznajemo gotovo 40 godina, a koju se nepotrebno mistificira, iako je do sada čovječanstvu omogućila napredak u mnogim područjima. Primjerice, sav inzulin koji se koristi pri liječenju dijabetesa dolazi iz genetički modificiranih organizama.

Za “zlatnu rižu”, zbog kojeg su nobelovci digli glas, naša sugovornica kaže kako bi ona trebala biti jedan od pozitivnih primjera korištenja znanstvenih dostignuća na dobrobit čovjeka.

Riječ je o riži genetički izmijenjenoj na način da sadrži vitamin A, dok se po ostalim osobinama ni u čemu ne razlikuje od obične riže. Radi se o humanitarnom projektu pokrenutom prije više od 20 godina, s nakanom da sjeme riže za uzgoj bude potpuno besplatno za uzgajivače.

Greenpeace, međutim, koristi odbojnost koju javnost općenito ima prema GMO-u i već dulje vrijeme vodi agresivnu kampanju protiv ovog projekta, vodeći se više ideološkim razlozima nego znanstvenim činjenicama, što je dijelom i razlog zašto “zlatna riža” još uvijek nije došla na polja – kaže naša sugovornica.

Ipak, otpor transgenoj hrani u svijetu raste; otvaranje europskog tržišta američkoj GM hrani jedna je od najspornijih točaka pregovora SAD-a i EU-a u okviru TTIP-a. O tome može li se reći da nema baš nikakvih dokaza o štetnom utjecaju transgene hrane na zdravlje, profesor Vrček kaže kako jedino što o toj hrani znamo jest da znanstveni konsenzus ne postoji, da je ona sigurnosna kontroverza i da kao takva, prema europskom načelu opreznosti, ne bi trebala biti na jelovniku.

Ipak, mislim da se pitanje prehrane ili poljoprivrede previše reducira na toksikološku analizu konačnog proizvoda. Postoje mnogo važniji aspekti koji uključuju društvene, političke, bioetičke i vrijednosne aspekte. Ne možete to sve ignorirati i zamijeniti nekakvim laboratorijskim raspravama o preciznosti genskih mutacija ili štetnosti GM-kukuruza.

Prehrana i poljoprivreda nisu vlasništvo molekulske biologije, niti je zdravstvena ispravnost biotehnoloških proizvoda dovoljan razlog da se slobodno nalaze na tržištu – zaključuje dr. Vrček.

Greenpeace: Korporacije lažu

Ubrzo nakon objavljivanja peticije oglasila se i prozvana organizacija Greenpeace, i to preko svoje centrale za Jugoistočnu Aziju u Manili, na Filipinima, otočnoj državi koja je planirana kao prva zemlja “zlatne riže” nakon što se uzgoj te GM kulture odobri.

Optužbe za blokiranje genetske “zlatne riže” greenpeaceovci odbacuju kao lažne, navodeći da je riječ o neuspjelom rješenju, proizvodu koji nije dostupan za prodaju ni nakon više od 20 godina istraživanja.

Korporacije pretjerano promoviraju “zlatnu rižu”, utirući put globalnom odobrenju drugih, profitabilnijih genetskih usjeva, umjesto da se okrenemo rješavanju pothranjenosti na druge načine, jednakim pristupom hrani i ekopoljoprivredom, navodi Greenpeace u svojoj reakciji.
 
(slobodnadalmacija.hr)

107 Nobelovaca, među kojima i Paul Modrich, prošlogodišnji dobitnik nagrade za kemiju hrvatskih korijena, potpisalo je otvoreno pismo u kojem se protivnici GMO-a, prije svega Greenpeace, optužuju za smrt milijuna djece u siromašnim zemljama širom svijeta

Da se podsjetimo, najveći svjetski ratni predsjednik jedne države je dobitnik Nobelovu nagradu ZA MIR, a njegovo ime je Barack Obama.

Svake godine se u svijetu za vojni proračun velikih zemalja daje otprilike oko 1 BILIJARDA dolara. Taj novac bi mogao spriječiti siromaštvo u čitavom svijetu, a ne GMO hrana… no što dalje kažu ti znanstvenici….

Na udaru znanstvenika našli su se političari, zeleni aktivisti i uopće svi protivnici razvoja genski modificiranih organizama, no posebno Greenpeace koji se, među ostalim, otvoreno protivi tzv. zlatnoj riži, GM usjevu koji ima potencijal ublažiti manjak vitamina A u zemljama u razvoju. Optužili su ih za smrt milijuna siromašnih i zločin protiv čovječnosti. Ističu da se protivljenje GMO-ima ne temelji na znanstvenim argumentima već isključivo na ideologiji i osjećajima.

‘Oni su krivo predstavili rizike, koristi i utjecaje GMO-a i podržali zločinačko uništavanje odobrenih istraživanja i testiranja na otvorenom’, upozoravaju u pismu Nobelovci.

Znanstvenici navode da brojne studije i pregledni radovi već niz godina pokazuju da su GM usjevi sigurni te da se ne razlikuju ni po čemu bitnom od konvencionalnih. Oni su, ističu, najbolji način koji imamo na raspolaganju da do 2050. udvostručimo proizvodnju hrane za potrebe populacije koja ubrzano raste. No unatoč tome, Greenpeace nastavlja agresivnu kampanju protiv njihova korištenja te čak uništava usjeve koji se testiraju i sabotira znanstveni rad.

‘Znanstvene i regulatorne agencije širom svijeta iznova i iznova sustavno nalaze da su usjevi i hrana unaprijeđeni biotehnologijom jednako sigurni, ako ne i sigurniji od onih koji se dobivaju drugim metodama proizvodnje. Ne postoji niti jedan potvrđeni slučaj u kojem je zabilježen negativan zdravstveni ishod među ljudima ili među životinjama povezan s njihovom konzumacijom. Njihov utjecaj opetovano se pokazuje manje štetnim za okoliš te čak blagotvornim za globalnu bioraznolikost‘, pišu Nobelovci. (STRAVA I UŽAS!)

Činjenice pokazuju da je pitanje sigurnosti GMO-a maksimalno ispolitizirano, osobito u Europi. Naime, usjevi koji se dobivaju biotehnologijom imaju mnogo preciznije izmijenjene gene i svojstva nego oni koji se dobivaju uobičajenim tehnikama u kojima se geni također mijenjaju, ali upotrebom zračenja i agresivnim kemijskim agensima. Tim tzv. konvencionalnim tehnikama mijenjaju se cijele skupine gena tako da su ishodi nesigurniji i teže ih je kontrolirati.

‘Mi smo znanstvenici. Mi razumijemo logiku znanosti. Lako se može vidjeti da je ono što Greenpeace radi štetno i protivno znanosti’, rekao je za Washington Post Richard Roberts, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju. ‘Greenpeace od početka, a kasnije i neki njegovi saveznici, smišljeno i sustavno plaše ljude. To je njihov način prikupljanja novca za njihove ciljeve’, dodao je.

Smrt milijuna koja se može spriječiti

Svjetska zdravstvena organizacije (WHO) procjenjuje da oko 250 milijuna ljudi u svijetu ima zdravstvenih tegoba uzrokovanih manjkom vitamina A (VAD), među kojima oko 40 posto djece mlađe od pet godina u zemljama u razvoju. Prema statistikama UNICEF-a godišnje zbog VAD-a u svijetu nepotrebno umire između milijun i dva ljudi. Naime, VAD kompromitira obrambeni sustav, glavni je uzrok dječjeg sljepila koje u svijetu pogađa između 250.000 i 500.000 djece svake godine. Pola od tog broja umire u 12 mjeseci od gubitka vida.

U svojem iznenađujuće ozbiljno intoniranom pismu Nobelovci na kraju apeliraju:

‘POZIVAMO GREENPEACE da odustane od kampanje protiv zlatne riže iznad svega, ali i od usjeva i hrane unaprijeđene biotehnologijom uopće.

POZIVAMO VLADE ŠIROM SVIJETA da odbace kampanje Greenpeacea protiv zlatne riže posebno, ali i protiv usjeva i hrane unaprijeđene biotehnologijom uopće te da učine sve što mogu da se suprotstave akcijama Greenpeacea i ubrzaju pristup poljoprivrednika svim oruđima suvremene biologije, posebno sjemenu unaprijeđenom biotehnologijom. Protivljenje utemeljeno na osjećajima i dogmi protivi se podacima i mora se zaustaviti.

Koliko siromašnih ljudi mora umrijeti prije nego što ćemo to smatrati zločinom protiv čovječnosti?’

Pismo je do sada potpisalo 107 Nobelovaca, no njihov broj i dalje raste. Svoju kampanju znanstvenici danas službeno predstavljaju u Washingtonu.

Evo kako se Mađari odnose prema nasadima GMO riže i kukuruza:

 
(tportal.hr)