Kako stvari stoje, slijedeće godine ćemo ići na marš protiv Bayera, koji će prema trenutnim najavama postati novi Monsanto

Ovaj poslovni potez događa se u sjeni Međunarodnog prosvjeda protiv Monsanta koji se održava ovog vikenda.

Monsanto je objavio da su dobili ponudu njemačke tvrtke Bayer. Procjenjuje se da bi Nijemci mogli “iskreširati” i više od sadašnje tržišne cijene za američku korporaciju, koja se trenutno kreće oko 42 milijarde dolara.

Bayer je farmaceutska tvrtka koja dominira azijskim i europskim tržištima, a kupnjom Monsanta dobili bi potrebno zanje i tehnologiju za širenje posla u poljoprivredu. Nakon ovog spajanja njemačka tvrtka vladala bi farmaceutskom i poljoprivrednom industrijom, te u prozvodnji pesticida.

Upravo se Monsanto prošle godine htio odluči na isti potez kada su ponudu dali švicarskoj agrokemijskoj kompaniji Syngenta, koja ih je odbila.

Švicarci su ponudu od 45 milijardi dolara smatrali premalenom jer se radi o iznosu koji podcjenjuje vrijednost njihove tvrtke.

Inače Monsanto je korporacija uz koju se vežu mnoge kontroverze, često ih se naziva i tvrtkom koja sije “sjeme zla” odnosno GMO sjemenje.

Monsanto prodaje sjemenje i herbicide u vrijednosti 15 milijardi dolara, što znači da bi poljoprivreda mogla činiti oko 40 posto poslovanja u zajedničkoj kompaniji, a ostatak bi činili farmaceutski i zdravstveni proizvodi.

Bayerov prijedlog dolazi u vrijeme kada se poljoprivredni sektor suočava s velikim pritiskom nakon trogodišnjeg klizanje cijena žita, koje je spustilo prihode američkih farmera na najnižu razinu u više od deset godina i prisilio tvrtke na smanjenje cijene sjemenja, smanjenje istraživanja i otpuštanje osoblja.

Monsanto je u svibnju snizio prognozu dobiti za ovu godinu i najavio otpuštanje oko 16 posto zaposlenika.

Američka tvrtka na našim je prostorima prisutna od 80-ih, a prvo sjeme hibridnog kukuruza posijano je prije pet godina. Stručnjaci pak imaju utješne riječi, Hrvatska je proglašena GMO slobodnom zemljom, pa ni njihovog ozloglašenog sjemenja, navodno nema.
 
(zagreb.info,vecernji.hr/NSP)

U jednom od najboljih primjera kako radi znanost, znanstvenik koji je svojedobno pronašao ključni dokaz da je gluten opasan i po osobe koje ne pate od celijakije nedavno je objavio rezultate nastavka istraživanja koji pokazuju potpuno suprotne rezultate

Istraživanje je nastavak eksperimenta iz 2011. u laboratoriju Peter Gibsona u Sveučilišta Monash u Australiji. Znanstveno solidno obavljena studija, iako na malom uzorku, otkrila je da prehrana koja sadrži gluten može prouzročiti gastrointestinalne teškoće i kod ljudi bez celijakije, poznate autoimune bolesti koju aktivira gluten.

Gluten je biljni protein koji se nalazi u žitu, ječmu i drugim žitaricama. Glutenska industrija jako je narasla u u zadnjih par godina – 30% ljudi u SAD-u želi jesti hranu s manje glutena. Prodaja proizvoda bez glutena trebala bi do 2016. doseći vrijednost od 15 milijardi dolara (100 milijardi kuna).

Iako stručnjaci procjenjuju da najviše 1 posto Amerikanaca pati od celijakije, 18 % odraslih kupuje hranu bez glutena.

Ekstremno rigorozan pokus

S obzirom da je gluten protein koji se može naći u svakoj normalnoj prehrani, Gibson nije bio zadovoljan svojim rezultatima. Želio je saznati zašto je gluten izazvao takvu reakciju te nije li možda razlog nešto drugo. Stoga je njegov sljedeći eksperiment bio znanstveno ekstremno rigorozan, što inače nije uobičajeno u prehrambenom istraživanju.

Tako je testirano 37 osoba koje su same sebe identificirale kao osjetljive na gluten.

Subjektima je dan svaki obrok za vrijeme trajanja testiranja. Ali potencijalni prehrambeni okidači za gastrointestinalne simptome bili su odstranjeni, uključujući laktozu (iz mliječnih proizvoda), određene konzervanse poput benzoata, propionata, sulfita i nitrita te određenih ugljikohidrata znanih i kao FODMAPi. Sudionicima istraživanja devet dana su uzimani uzorci stolice i urina.

Subjektima su naizmjence davani visoko-glutenski, nisko-glutenski i bezglutenski (placebo) obroci, a oni nisu znali koji jedu.

Na kraju su svi obroci, čak i placebo, izazivali pojedinačnu količinu boli, nadimanja, mučnine i nadutosti. Uopće nije bilo bitno je li hrana sadržavala gluten.

S glutenom ili bez – ista stvar

“Nasuprot našem prvom eksperimentu… nismo mogli pronaći nikakav specifičan odgovor na gluten” napisao je Gibson.

Treća, još veća studija, čiji su rezultati objavljeni ovoga mjeseca potvrdila je rezultate druge.

Izgleda da se radilo o ‘novebo’ efektu – pacijenti sa samodijagnoziranom osjetljivošću na gluten očekivali su da će se osjećati loše nakon testnih obroka, pa i jesu. Vjerojatno su pridavali i veću pažnju probavnim smetnjama, s obzirom da su ih morali promatrati za studiju.

Uza sve to, ti drugi potencijalni okidači, a posebno FODMAPi, mogli su u stvari prouzrokovati ono za što su ljudi krivili gluten. Ali to ne objašnjava zašto su ljudi negativno reagirali na hranu koja je bila slobodna od svih okidača.

A sada slobodno odite pojesti svoj komad kruha.
 
ANKETA GRAĐANA: Što je gluten?

 
(net.hr,youtube/uredio:nsp)

Recept ruskog znanstvenika, profesora Hrista Mermerskog revolucionaran je lijek kojim su na tisuće ljudi izliječeni od bolesti raka

“To je hrana za liječenje kompletnog organizma, a rak se u takvom organizmu samo povuče”, rekao je u svojim predavanjima prof. Mermenski.

Ovaj receprt čisti krvne žile, liječi srce, obnavlja imunološki sustav, čisti jetru i bubrege. Poboljšava rad mozga i pamćenje, čuva od infarkta, i dovodi do izlječenja onih koji su doživjeli infarkt ili moždani udar. Mnogi govore kako je riječ o najboljem sredstvu protiv svih vrsta raka.

Sastojci

• 15 svježih zdravih (sa sjajnom korom) BIO limuna
• 12 glavica svježeg bijelog luka
• 1 kg pravog meda
• 400 g proklijalog žita (mlada zelena pšenica)
  
• 400 g svježe orahove jezgre

Priprema proklijale pšenice

400 g pšenice staviti u prokuhanu staklenu posudu. Naliti vodom da odstoji, najbolje preko noći. Poslije 10-12 sati preko čiste krpe/gaze ocijediti vodu i dobro oprati zrna te iscijediti kroz gazu.

U posudi ostaviti ocijeđenu pšenicu. Poslije 24 sata dobije se pšenica sa klicama (dužine 1-2 mm.).

Priprema lijeka

Samljeti zajedno proklijalu pšenicu, orahe i očišćene glavice bijelog luka. Samljeti 5 limuna sa koricom, i sve zajedno izmiješati. Od ostalog limuna uzeti samo sok i miješati sa ostalom masom, dok smjesa ne postane homogena.

Dodati med i duže miješati sa drvenom kuhačom, pa sipati u staklene posude koje treba čuvati u hladnjaku. Poslije 3 dana smjesa je gotova za konzumiranje, dok sve postane kompaktna…

Doziranje

Ova hrana uzima se 30 minuta prije doručka, prije ručka, prije večere i prije spavanja.

Za liječenje raka – uzima se svaka 2 sata!

Recept garantira zdravlje i dug život i izlječenje od raka; čuva svježinu tijela, mladost i energiju, zato što sadrži sve neophodne vitamine, mineralne soli, bioaktivne supstance, proteine, ugljikohidrate i biljne masnoće.

Poboljšava rad svih unutrašnjih organa i žlijezda – koje održavaju tijelo zdravim, a dovodi i do izlječenja od raka u potpunosti.
 
(zdravapriroda.com/uredio:nsp)

Ruska vlada je najavila da će u narednom desetljeću, unatoč sankcijama EU, Rusija postati samoodrživa po pitanju prehrambenih proizvoda, i da ih uopće neće morati uvoziti od 2025. godine

Austrijski ekonomisti su procijenili da bi sankcije koje je EU uvela Rusiji i uzvratne mjere Moskve mogle koštati Europu oko 100 milijardi eura i više od dva milijuna radnih mjesta. EU se može zahvaliti Americi na ovakav strateški potez.

Rusko gospodarstvo je, s druge strane, doživjelo određene gubitke, rekao je ruski ministar poljoprivrede Aleksandar Tkačev, ali je ruska poljoprivreda pod utjecajem sankcija gotovo procvjetala i uvelike je uspjela svojim proizvodima zamijeniti uvozne proizvode iz Europe.

Danas, prema statistici, Rusija potpuno osigurava potrebe svog stanovništva za žitom, uljem i šećerom. Žitom i uljem ona osigurava još 50 milijuna ljudi u inozemstvu. Proizvodnja mesa i mesnih prerađevina je u razdoblju od siječnja do travnja porasla za 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosi 680 tisuća tona. Nastavljen je trend rasta u proizvodnji voća i povrća, stoke i peradi za klanje, sira i mliječnih proizvoda, jaja, ribe …

Embargo je pretvorio Rusiju i u jednog od najvećih proizvođača margarina u svijetu. Rusija je s prošlogodišnjom proizvodnjom od rekordnih 933 tisuća tona zauzela drugo mjesto u svijetu, a predviđa se da će u 2015. premašiti količine od 1.000 tona.

Ruska vlada je najavila da će u narednom desetljeću, unatoč sankcijama EU, Rusija postati samoodrživa po pitanju prehrambenih proizvoda, i da ih uopće neće morati uvoziti od 2025. godine.

Iako je u velikoj mjeri sjeverna zemlja, Rusija ima plodne zemlje napretek: čak 55 posto od ukupne površine u svijetu najplodnije zemlje – crnice, nalazi se u Rusiji.

Zato bi se zasijane površine mogle vrlo brzo uveličati jer Rusija danas ima oko 41 milijun hektara zemlje u zapuštenom stanju, koje su takve ostale još raspada SSSR-a. Usporedbe radi, to je površina jednaka površini oranica u Kanadi ili duplo veća nego u Francuskoj. Uz to, država potiče i pomaže razvoj sela i poljoprivredu, pa stručnjaci predviđaju da pravi procvat ruske poljoprivrede tek slijedi.

Drugi važan resurs je – radna snaga. Prema nekim ranijim procjenama, u Rusiji ima 1,6 milijuna ljudi s visokim obrazovanjem u području poljoprivrede. To je dva puta više nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Broj zaposlenih u ruskoj poljoprivredi je oko 6,3 milijuna ljudi, što je tri puta više nego u SAD.

Između ostalog, više od četvrtine stanovništva Rusije živi u seoskoj sredini, što je oko 38 milijuna ljudi.

Rusija je drugo po veličini tržište za europsku hranu i piće. Gubitak tako ogromnog tržišta veliki je udar za europske proizvođače. Po nekim procjenama, samo Moskva dnevno troši 37.000 tona hrane. Vjeruje se da su europski farmeri zbog embarga izgubili oko 10 milijardi eura. Zato oni prosvjeduju nezadovoljni niskim cijenama mesnih i mliječnih proizvoda, zahtijevajući od svojih vlada da poduzmu mjere i postignu dogovor s Rusijom o ukidanju embarga, dok ruski poljoprivrednici traže da se embargo produži na što duži rok.

Unatoč embargu, roba iz EU je minulih mjeseci specijalnim kanalima stizala u Rusiju. Europa je koristila “treće zemlje” kako bi svoju robu ipak plasirala na rusko tržište. Tako su, primjerice, poljske jabuke prepakivane u Srbiji i slane u Rusiju, a na sličan način je i “bjeloruski” losos završio na ruskom tržištu.

Pooštravanje carinske kontrole samo je dijelom spriječilo da roba ilegalno prelazi preko ruske granice. Zato se ruska vlada odlučila na drastičnije mjere.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je podržao prijedlog ministra poljoprivrede i naložio je graničarima uništiti poljoprivredne proizvode pod ruskim embargom, zaplijenjene na granici, umjesto da ih vrate u zemlje podrijetla kao do sada.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev je kazao da su za godinu dana, od kada je Rusija uvela kontrasankcije, cijene prehrambenih proizvoda su skočile, ali da je to dalo impuls za razvoj domaće poljoprivrede.

Ako se usporede cijene u razdoblju od siječnja do travnja ove godine s istim razdobljem prošle godine, hrana je u prosjeku poskupila 23 posto.

Meso je poskupilo 23 posto, mlijeko i mliječni proizvodi za 15 posto, riba 31 posto, povrće 35 posto.

Unatoč tome, istraživanja pokazuju da većina Rusa, čak 87 posto njih, podržava produljenje embarga na uvoz proizvoda iz EU, SAD, Australije, Kanade i Norveške.

Prema rezultatima prvog kvartala 2015. godine uvoz prehrambenih proizvoda u Rusiju pao je za 41,9 posto u odnosu na isti period prošle godine. Izraženo u novcu, riječ je o sumi od 5,9 milijardi dolara, priopćio je Rostat.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(sputniknews.com/uredio:nsp)