Kako bi se izvukli iz vrtlog umora, nedostatka energije i razdražljivosti, matičnjak je osmislio macerat br. 7 koji je uljni macerat matičnjaka i odoljena u hladno prešanom ulju sikavice

Većina ljudi u današnje vrijeme živi pod povećanim stresom gdje se organizam neprestano prilagođava tim uvjetima. Ako stres postaje prejak ili predugo traje, dolazi do razvoja mentalnih i fizičkih oboljenja. Ubrzani tempo života nameće stalno prisustvo napetosti i tjeskobe pri čemu se javljaju uznemirenost, razdražljivost i strah. Također, mnogi se ljudi bore i s nesanicom koja uključuje teškoće kod usnivanja, spavanja ili ponovnog usnivanja nakon ranog buđenja. Sve nas to uvodi u vrtlog umora, nedostatka energije i razdražljivosti.

Upravo zato je Matičnjak osmislio macerat br. 7 koji je uljni macerat matičnjaka (Melissa officinalis) i odoljena (Valeriana officinalis) u hladno prešanom ulju sikavice (Silybum marianum).

Prirodni sedativi

Bijesan i mrzovoljan čovjek nikome nije drag, no kada saznate da se od davnina izvor tih pogubnih osjećaja krije upravo u jetri, možda ćete na to drukčije reagirati. Mudri poznavatelji prirode i njezinog blaga već više od 2000 godina znaju da i tome ima lijeka, a on se nalazi u biljci s desetak imena, čudnovatih i podosta oprečnih.

Riječ je o sikavici ili gujinoj travi ili trnu sv. Marije ili bijelom stričku ili gospinom trnu ili… Kako god je zvali, jetra je voli, voli je i koža, zaslužna je za dobru volju i ugodno raspoloženje, zaslužna je zapravo za dobrobit baš svake stanice u našem organizmu. Ulje sikavice je nealergijsko, a odlikuje se mnogim koristima za zdravlje organizma i kod unutarnje i vanjske primjene.

Kada se koristi u prehrani (salate, umaci, dodatak varivu ili žitaricama i sl.), ulje sikavice je odličan izvor linolne kiseline koja je ključna za daljnju biosintezu biološki aktivnih tvari kao što su prostagladin, prostaciklini, tromboksanes itd. – ukratko svih tvari koji su temelj reguliranja metabolizma. Pored toga, linolna je kiselina izravno ugrađena u stanične opne u organizmu i na taj je način jedna od temeljnih gradivnih tvari u tijelu. Linolna kiselina je dio mnogih aktivnih struktura (npr. liposoma) ključnih za metabolizam masti. Ona je i jak antioksidans, što znači da stvara zaštitu u organizmu protiv negativnih utjecaja slobodnih radikala i ostalih agresivnih elemenata koji mogu oštetiti stanice i uzrokovati ubrzano starenje i ozbiljne bolesti.

Redovitim i pravilnim uzimanjem linolne kiseline u hrani (ulje sikavice) možemo značajno poboljšati funkciju jetre (djelotvorno je i kod najtežih oboljenja jetra), regulirati metabolizam masti, olakšati probleme vezane uz dijabetes, no najvažnije od svega – naš će izvor mrzovolje i bijesa zauvijek presušiti, a dobra volja i raspoloženje učinit će nam život ugodnijim. Ulje sikavice bogat je izvor vitamina E (tzv. vitamin mladosti), a sadrži i posebnu vrstu flavonoida koji doprinose antioksidativnom potencijalu ulja. Silimarin kompleks iz ulja sikavice je čak 10 puta jači antioksidant od vitamina E. Osim što stanice organizma štiti od oksidativnog šoka, silimarin za 35 posto povećava razinu još jednog značajnog antioksidanta – glutationa, odgovornog za čišćenje jetre od otrova i omogućava jetri da čisti krv.

Matičnjak je plemenita ljekovita biljka i cijenjena u liječenju nesanice, migrene i živčane slabosti. Najčešće se upotrebljava kod nervoze, iratibilnosti i lakših psihičkih tegoba i uporaba matičnjaka uvijek ima prednost ispred svih lijekova za umirenje i nesanicu.

Valerijana je biljka poznata još iz antičkog doba i izvrsno je prirodno umirujuće i relaksirajuće sredstvo koje se savjetuje svim osobama sklonima pretjeranim i konstantnim brigama. Danas je znanstveno potvrđena snažna ljekovitost valerijane u liječenju tegoba suvremenog života , stresa, napetosti i zabrinutosti. Aktivni sastojci valerijane djeluju anksioloitički i hipnotički (umirujuće na živce, moždanu koru, GABA receptore). Poseban učinak valerijana ima u liječenju nesanice, na prirodan način omogućava dobar san, a ne izaziva naviku ili ovisnost o uporabi. Za vrijeme sna omogućava prirodnu regeneraciju cijelog organizma .

Podrška oboljelima od hipertireoze

Sikavica, matičnjak i valerijana su tri biljke koje nisu agresivne i ne dovode do stvaranja navike što predstavlja njihovu veliku prednost u odnosu na sedative. Macerat br. 7 je savršena kombinacija i kod podrške oboljelima od hipertireoze gdje je nužno uspostaviti fizički i emocionalni odmor. Hipertireozu karakterizira ubrzani rad srca, gubitak tjelesne težine, drhtanje, umor, tjeskoba i napetost. U nastanku bolesti štitne žlijezde važan faktor je nasljedna komponenta, a stres u bilo kojem obliku je provocirajući faktor za nastanak bolesti. Upravo zato je potrebno minimalizirati stres, kako bi se organizam doveo u ravnotežu.

U današnje vrijeme je potrebno stati i odmoriti. Učenici, studenti, zaposleni, sportaši često imaju potrebu za smirenjem i smanjenjem napetosti, ali uz očuvanu koncentraciju i pribranost. Matičnjak macerat br. 7 je prirodni pripravak namijenjen upravo za odmor i fizičko i psihičko osvježenje.
 
(dnevno.hr/uredio:nsp)

Drvo masline koristila su se za izgradnju i gorivo, a sami plod i maslinovo ulje i dalje su jedan od najstarijih lijekova poznatih čovjeku

Jedna od najstariji i najzdravijih namirnica poznatih čovjeku su upravo masline. Ovo voće je raslo nadugo i naširoko, s njime se trgovalo i jelo još u drevnom Sredozemlju. Vjerovali ili ne, maslinovo ulje se proizvodilo još 5000 godina prije Krista. Drva masline koristila su se za izgradnju i gorivo, a sami plod i maslinovo ulje i dalje su jedan od najstarijih lijekova poznatih čovjeku. Donosimo vam deset razloga zašto bi trebali što više konzumirati masline.

Oleinska kiselina

U maslinama se nalazi oleinska kiselina koja se sastoji od 75 posto masti. To su monozasićene masti koje pomažu smanjiti razinu kolesterola u krvi. Pomažu pri razvoju kostiju i koštane srži. Osim toga, odlične su za sprječavanje oksidacije, kao i za održavanje ravnoteže u metabolizmu.

Bakar

Šalica crnih maslina daje 38 % dnevne vrijednosti bakra. Ovaj je metal ključan za izgradnju jakog tkiva, održavanje volumena krvi kao i za proizvodnju energije u stanicama. Ljudskom tijelu je potreban za proizvodnju kolagena. Osim toga, glavni je strukturni protein u tijelu koji djeluje pri formiraju antioksidansa

Željezo

Vjerovali ili ne, šalica crnih maslina pružit će vam četvrtinu vaše dnevne potrebe za željezom. Masline su voće koje je najbogatije željezom. Naime, željezo se nalazi u hemoglobinu koji postoji unutar crvenih krvnih stanica u tijelu. To je izuzetno važno u transportu kisika u cijelom tijelu. Ako ste se ikada zapitali kako vaše tijelo proizvodi magnetsko polje koje utječe na vaše biološko zdravlje, to je zbog kretanja željeza.

Mršavljenje

Prilikom zamjene zasićenih masti, pokazalo se da maslinovo ulje smanjuje neosjetljivost na inzulin i pomaže razbiti masnoće unutar masnih stanica. Aromatizirani ekstrakti u maslinovom ulju daju veći osjećaj sitosti.

Prevencija raka

Uz obilje antioksidansa i anitiupalne kiseline, masline sadrže skvalen i terpenoid, dva spoja koja nutraliziraju štetne učinke slobodnih radikala na stanice tijela.

Zdravlje srca

Maslinovo ulje sadrži biophenol koji smanjuje krvni tlak i potiče sintezu lipoproteina niske gustoće. Naime, lipoproteini su poznati kao loš kolesterol, a biophenol sprječava stvrdnjavanje arterija. (op. a. zbog čega i dolazi do ateroskleroze).

Smanjenje boli

Spoj unutar maslina, naziva oleocanthal, ima značajna antiupalna svojstva nalik ibuprofenu. Iako se strukturno razlikuje od ibuprofen, oba sprječavaju upalu.

Sprečavanje čira na želucu

Helicobacter pylori je bakterija koja pronađena u želučanoj kiselini i glavni je krivac za izazivanje čireva. S obzirom da je razvila otpornost na neke antibiotike, in vitro istražavanja na anti-antibiotici u cijelom svijetu masline su se pokazale kao odličan borac protiv ove bakterije. Fenol maslinova ulja može uništiti osam slojeva navedene bakterije. Osim toga, odlična je prevencija protiv raka želuca, a ujedno i sprečava čir na želucu.

Vitamin E, vitamin A, i vlakna

Maslina je bogata hranjivim tvarima, a u njoj se nalaze i mnogobrojni vitamini koji pomažu pri poboljšavanju vida, probave. Osim toga ovi vitamini koji se nalaze u maslinama odlični su zdravu kožu i zdravlje kose.

Imaju odličan okus

Masline imaju nadasve odličan okus. Možete ih stavljati u salate, na kruh, na pizze, u martinije. Njihov blagi okus prožima delicije raznih kultura u restoranima diljem svijeta.
 
(dnevno.hr,youtube/uredio:nsp)

Metvica, menta ili nana, u narodu poznata kao jedna od ljekovitih biljaka, pogodna je za pripremu čajeva kao i začin uz razna jela, posebno jela od mesa i od divljači. Ima ugodan miris mentola, pa otuda i nosi naziv menta. Postoji više vrsta. Pripada familiji usnatica kao i mnoge druge slične biljke kao što su: origano, majčina dušica, ruzmarin, lavanda, bosiljak i druge

Kada razmišljamo o menti, zeleno, aromatično i osvježavajuće su tri riječi koje prolaze kroz um. Ali ova “super biljka” se ne može samo opisati samo u tri riječi

Kada završite s čitanjem ovog članka otkrit ćete još neka značajna svojstva mente.

Menta ima moćne antioksidanse, vitamin C, E, B6, AK, riboflavin i folnu kiselinu.

Ovo su neki od najblagotvornih utjecaja mente na zdravlje.

1. Poboljšava probavu

Menta poboljšava probavu i to je jedno od najvažnijih korisnih učinaka koje ima. Za najbolje rezultate, konzumirajte čaj od mente.

2. Iritirana crijeva

Znanstvenici su otkrili da je menta vrlo učinkovita u liječenju simptoma iritiranih crijeva.

3. Astma i drugi respiratorni problemi

Pluća mogu imati koristi od njenog mirisa. Astmatičarima se savjetuje da se inhaliraju čajem od mente. Dodajte 4-5 listova nane u malo vrele vode i inhalirajte se odmah da biste olakšali disanje.

4. Smanjuje krvni tlak

Zbog kalija koji sadrži, menta pomaže u smanjenju krvnog tlaka i pulsa.

5. Poboljšava zdravlje

Menta uništava bakterije koje su razlog za karijes i neutralizira zadah. To je razlog zašto se nana redovito dodaje u proizvode kao što su osvježavajući sprejevi za dah, paste za zube i tekućine za ispiranje usta.

6. Ublažava bol

Nevjerojatni listovi mente mogu smanjiti glavobolju, bolove u mišićima, pa čak i bolove u trbuhu. Kombinirajte šalicu morske soli sa 6-8 kapi eteričnog ulja mente i trećinu šalice maslinovog ulja i opustiti ćete mišiće. Masirajte noge oko 5-10 minuta, a zatim ih operite.

7. Smanjuje mučninu

Sa aromom eteričnog ulja metvice ili listovima svježe metvice, osjećat ćete se preporođeno.

8. Smanjuje depresiju

Da biste smanjili stres, šalica čaja od svježih listova metvice je sve što vam treba.

9. Poboljšava pamćenje

Aroma mente će obnoviti pamćenje i pozitivno utjecati na vaš mentalne sposobnosti.

10. Spriječava rak

Lišće mente sadrži mentol koji pomaže u sprečavanju različitih vrsta karcinoma, posebno raka prostate.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(webtribune.rs,youtube/uredio:nsp)

Sa svim GMO proizvodima, kemikalijama koje remete hormone i radioaktivnim zračenjem, moderni život je postao noćna mora za ljudsko zdravlje

Naša DNK svakog dana biva bombardirana tvarima koje naš organizam nikad nije mogao podnijeti. Ono što je najgore u svemu tome jeste da je te toksine nemoguće izbjeći, osim ako živite u mjehuru.

Srećom, možemo se zaštititi pravilnom prehranom. Iako ove tvari mogu oštetiti i mutiraju naše stanice, naše tijelo posjeduje impresivne obrambene mehanizme koji funkcioniraju uz prave nutrijente.

Vitamini i minerali u kombinaciji mogu spriječiti široki spektar bolesti, ali sljedećih 5 nutrijenata mogu najefikasnije zaštititi i obnoviti vašu DNK.

1. Cink glukonat

Procjenjuje se da oko 2 milijarde ljudi na svijetu nema dovoljno cinka. To je šteta, pošto ovaj mineral ima veliku ulogu u sprečavanju raka.

Studije su pokazale da nedostatak cinka izaziva oksidativni stres i sprječava obnavljanje DNK, stoga je neophodan za pravilnu replikaciju stanica.

Najbolji prirodni izvori cinka su govedina, ostrige, špinat i sjeme bundeve. Ukoliko se odlučite za suplement, najbolji je cink glukonat.

On možda nije najbolji izvor, ali je definitivno najjeftiniji. Nemojte pretjerivati ​​s unosom cinka jer on može inhibirati apsorpciju drugih nutrijenata. Oko 50 mg dnevno vam je i više nego dovoljno.

2. Vitamini B skupine

Vitamini B3, B6 i B12 zajedno spriječavaju genetske mutacije. Pored toga što mnogi ljudi ne unose dovoljno ovih vitamina u prehrani, stres smanjuje njihovu količinu u organizmu.

Studije su pokazale da, ne samo da vitamini B skupine mogu spriječiti oštećenje DNK, već i da mogu popraviti nastalu štetu.

Prirodnih izvora vitamina B skupine ima mnogo iu različitoj hrani. Ima ih u morskim plodovima, jajima i govedini. Jedino je diskutabilan B12, kojeg ima najviše u goveđoj jetri i ostrigama.

Ukoliko smatrate da ne unosite dovoljno ovih vitamina (s obzirom na to koliko je meso danas skup), postoje efektivni suplementi koji sadrže svih osam vitamina B skupine.

3. Magnezij glicinat

Iako je magnezij jedan od najrasprostranjenijih minerala na Zemlji, ima jako puno ljudi koji ga ne unose dovoljno. Njegova najvažnija uloga u organizmu jeste stabilizacija i replikacija stanica i DNK.

Velike količine magnezija mogu se naći u špinatu, blitvi, sjemenju bundeve, jogurtu i bademima. Međutim, nekad čak ni ova hrana ne može nadoknaditi potrebnu količinu magnezija.

Magnezij glicinat se dobro apsorbira i za razliku od magnezij citrata ili magnezijevovog mlijeka nema laksativna svojstva.

4. Astaksantin

Astaksantin je uljez na ovom popisu, pošto ne spada u esencijalne nutrijente, ali definitivno ima moćan učinak. Brojne studije su pokazale da je ovo možda jedan od najmoćnijih antioksidanata poznatih čovjeku.

U smislu hvatanja slobodnih radikala, on je mnogo moćniji od vitamina C, vitamina E i beta-karotena.

Studija provedena na štakorima 2011. godine je otkrila da on može spriječiti oštećenje od gama zračenja, koje predstavlja najsmrtonosnije zračenje.

Jedino povedite računa da je astaksantin koji kupujete u prirodnom obliku, a ne u umjetnom koji se koristi za bojanje hrane.

5. Vitamin D3

Vitamin D je najvažniji nutrijent za zdravlje vaše DNK. Istraživanja su pokazala da vitamin D djeluje na 200 gena i 2.776 vezujućih mjesta u našem genomu. Zapravo, nedostatak vitamina D se povezuje s mnogim oblicima raka.

Studija provedena 2011. godine je pokazala da 75% oboljelih od raka nemaju dovoljno vitamina D. On također sprječava autoimune bolesti, poboljšava zdravlje kostiju i predstavlja esencijalni dio ukupnog imunološkog sustava.

Prirodni izvori vitamina D su riba, govedina, sir i jaja, ali najveću količinu možete ostvariti sunčanjem. Međutim, ukoliko niste baš skloni sunčanju, postoji suplement koji bi mogao biti odličan izbor za vas.
 
(webtribune.rs/uredio i preveo:nsp)

Iako i neke druge vrste biljaka imaju crno sjeme, djelotvornost njihovog sjemena prema dosadašnjim saznanjima nije ni približna onoj od crnog kima

Crni kim, čorokot ili čurekot (lat.: Nigella sativa) je cvjetna biljka iz porodice Ranunculaceae porijeklom iz jugozapadne Azije, koja nije u srodstvu sa kimom. Pravi čorokot je jednogodišnja zeljasta biljka. Naraste do 40 cm. Ima nazubljene, perjaste listove i svijetlo-plave cvjetove.

Radi se o jednoj od najranije kultiviranih biljaka u povijesti čovječanstva. Najstariji dokumenti o zdravstvenoj primjeni čorokotovog ulja datiraju još od vremena faraona.

Njegove zdravstvene učinke su koristili najveći isceljitelj poput Hipokrata ili Ibn Sine, ali i velike civilizacije poput Grka, Rimljanja i Arapa, a spomenut je i u mnogobrojnim religijskim spisima.

Čorokot (crni kim) u današnje vrijeme biva ponovno otkriven od strane moderne znanosti, pa se samo u posljednjih 40-ak godina objavljuje oko 400 znanstvenih studija na temu crnog kima i njegovih aktivnih supstanci.

Ove studije ukazuju na vrlo veliki broj bolesti na koje čorokota djeluje povoljno u koje između ostalih spadaju:

astma, alergija, kronični umor, autoimuna oboljenja poput reumatoidnog artritisa i psorijaze, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest (dijabetes), hemoroidi, proširene vene, visoki krvni tlak, bakterijske, gljivične i parazitske infekcije, glavobolja, ekcemi, kožne gljivice, lišajevi, neurodermitis, akne, bronhitis, kašalj, upale pluća, sinusa, oslabljen imunitet, bolovi u zglobovima i mišićima, gastritis, bolovi u trbuhu uzrokovani “nervoznim crijevima “, crijevne gljivice (kandida), nadutost, proljev, kolike, oboljenja jetre, bubrežni kamenci, nesanica, depresija, slaba cirkulacija, PMS, tumori … itd.

Izraženo je i povoljno djelovanje čorokotovog ulja na kožu (hrani i njeguje kožu te pomaže pri regeneriraciji oštećenih stanica), nokte čini sjajnijim i jačim, jača korijen kose i djelotvoran je protiv prhuti.

Mnogi će ostati skeptični pri pogledu na ovaj pozamašan popis bolesti na koje čorokota pozitivno djeluje.

Vrlo je teško povjerovati da jedna biljka može uspješno djelovati na ovo sve

Pa se pitamo: “Kako je moguće da može djelovati kako na alergiju tako i na smanjenje masnoća, krvni tlak i tumore?” Odgovor leži u idealnom kemijskom sastavu njegovih sjemenki, koje sadrže preko 100 biološko-aktivnih tvari koje se međusobno dopunjuju i potpomažu u ljekovitom djelovanju što dovodi do jedne vrste funkcionalnog sinergizma (pojačanog djelovanja).

U ove aktivne tvari spadaju između ostalih omega-3 nezasićene masne kiseline, vitamini B1, B2 i B6, vitamin C, vitamin E, nigellone, gorka tvar Nigelline, timokinon, saponin melantanin, beta – sitosterin i mnoge druge.

Također treba uzeti u obzir da crni kim pomaže organizmu pri vraćanju ravnoteže u imunološki sustav kao i besprijekornom funkcioniranju metaboličkih procesa. Iz tog razloga je redovito korištenje čorokotovog ulja preporučljivo ne samo u akutnim i kroničnim stanjima, nego i kao svakodnevna preventiva, te predstavlja jedan veliki korak naprijed koji možete učiniti za svoje zdravlje i dugotrajnu vitalnost.

Ulje čorokota podiže imunitet

Imunitet je prirodna sposobnost organizma da prepozna strane tvari koje ga ugrožavaju i da se od njih zaštiti. U strane tvari koje štetno utječu na naš organizam u prvom redu ubrajamo različite bakterije, viruse i parazite. Imunološki sustav ima ulogu da prepoznaje, neutralizira, uništava i odstranjuje te tvari u procesima koji se nazivaju imunološke reakcije.

Dosadašnja ispitivanja ulja čorokota su pokazala da se njegovo djelovanje ne ograničava na pojedine organe, već da ono obuhvaća cjelokupni organizam preko imunološkog sustava. Ulje čorokota je imunomodulator, ono regulira funkcije imunološkog sustava – jedan od načina je da stimulira rast limfocita T i B.

Oslabljeni imunitet možemo prepoznati po sljedećim simptomima: česte infekcije i upale, slabost, iscrpljenost i umor, gubitak težine, česte glavobolje. Kod navedenih simptoma, ulje crnog kima uzimajte 2 puta na dan jušna žlica 15-30 minuta, najbolje prije jela.

Za prevenciju, tj kao priprema organizma za potencijalno iscrpljujuće razdoblje (na primjer prije sezone gripe), dovoljno je uzimati 1 jušnu ​​žlicu (ili 2 čajne žlice – ujutro i navečer) dnevno, najbolje prije jela na 15-30 minuta.

Ulje se treba uzimati najmanje tijekom dva mjeseca kako bi se dostiglo potpuno djelovanje na organizam.

Crni kim i karcinom

Veliki dio istraživanja u svijetu posvećen je djelovanju ulja čorokota na tumorske stanice. Pokazalo se da čorokota može izvrsno poslužiti u terapiji teških bolesti jer zahvaljujući njegovu djelovanju tijelo jača vlastitu sposobnost samoobrane.

Prvo značajnije ispitivanje djelovanja ulja crnog kima na prevenciju tumora izveli su znanstvenici u Južnoj Karolini. Donesen je zaključak da će zdrav imunološki sustav prepoznati i uništiti kancerogene stanice prije nego što tumor može ugroziti pacijenta.

Ulje čorokota djeluje kao imunomodulator, dakle potiče postizanje ravnoteže u svim sustavima, uključujući i imunološki sustav. Isto tako, ustanovljeno je da je čorokota osobito koristan kod agresivnih oblika tumora koji se šire pomoću tumorske angiogeneze i imaju tendenciju prema metastaziranju.

Znanstvenici u “Kimmel Cancer Center” u Philadelfiji su ustanovili da timokinon, jedan od sastojaka čorokota, zaustavlja rast tumorskih stanica kod karcinoma gušterače, te ih uništava pojačavajući proces apoptoze (programirane smrti stanica).

U tom smislu, timokinon kao hemopreventivno i hemoprotektivno sredstvo može pomoći pacijentima koji su podvrgnuti kemoterapiji, kao i osobama koji su visokorizični za karcinom.

Ulje crnog kima također znatno smanjuje štetni učinak zračenja kod radiološke terapije. Tijekom zračenja dolazi do stvaranja kisikovih slobodnih radikala koji oštećuju stanice, te posljedice mogu biti: oštećenje kože, edemi, ožiljci, fibroze itd. Studije su pokazale da će uzimanje ulja crnog kima pomoći u prevenciji tih posljedica.

Savezna uprava za kontrolu lijekova i hrane SAD-a je 1996. godine odobrila upotrebu ulja čorokota u tretmanima kancerogenih bolesti za sprečavanje neželjenih učinaka kemoterapije i jačanje imunološkog sustava organizma.

Uzima li se 2 – 3 puta na dan po jušna žlica ulja čorokota najbolje 15-30 minuta prije jela, olakšat će se i umanjiti neželjeni učinci kemoterapije, a tijelo potaknuti da jača vlastitu sposobnost samoobrane.

Također se preporučuje i osobama koje su rizične za karcinom (postoji obiteljska povijest bolesti, te mogući nasljedni faktor) da preventivno konzumiraju ulja čorokota, i to 1 jušna žlica na dan.

Važno je znati da do potpunog djelovanja ulja čorokota dolazi tek nakon 4-12 tjednog redovnog konzumiranja.
 

 
(webtribune.rs)

Sintetičke verzije vitamina sadrži kemijske spojeve koji nisu za prehranu ljudi i ne javljaju se u prirodi. Evolucija je diktirala da jedemo hranu koju možemo pokupiti sa zemlje, a ne hranu koju smo stvorili u laboratoriju.

Rasprava o korištenju (ili opasnosti) sintetičkih vitamina traje već godinama, a ovisno o kojim vitaminima govorimo: možda postoje razlike, ili ih uopće nema, u i kako vaše tijelo reagira na sintetičke vitamine.

Da pojasnimo, vitamin je molekula koju vaše tijelo ne može napraviti samo od sebe i mora doći izvana.

Prije nego što krenemo u raspravu o ovoj temi, važno je napomenuti da voće i povrće sadrži više od samih vitamina (i često sadrže mnogo različitih, ili sve, vitamine u različitim dozama), oni također sadrže različite mikronutrijente i aminokiseline (građevne blokove proteini koji su sami po sebi gradivni blokovi života).

Biljke, za razliku od životinja, zar ne (uglavnom) konzumiraju druge oblike života za energiju, i umjesto toga koriste svjetlo, i trebaju biti u stanju stvoriti sve aminokiseline same. Aminokiseline koje ljudi ne mogu stvoriti sami (de novo) nazivaju se “esencijalnim aminokiselinama”, i mi nemamo drugog izbora osim da ih dobijemo kroz hranu koju jedemo.

SINTETIČKI VITAMINI NISU NI PRIBLIŽNO ISTO KAO I PRIRODNI

Ako želite znati koje sintetičke vitamine vjerojatno ne bi trebali uzimati, naša prva stanica je vitamin A. Predformirani vitamin A može, u visokim dozama, imati značajnu toksičnost, koja nije povezana s beta-karotenom.

Beta-karoten, prethodnik vitamina A, je dostupan u mnogim namirnicama (posebice onim koje su narančaste), i vitamin A je posebno koncentriran u jetri svih sisavaca. Predoziranje vitaminom A, bilo iz dodataka prehrani u obliku tableta ili prilikom previše konzumiranja jetre, ima otrovne posljedice na vaše tijelo.

Uporaba genetske modifikacije (primjer sa zlatnom rižom ili novim beta-karoten bananama), nastojaolo se povećati dostupnost prirodnog izvora beta-karotena (osnova vitamina A – GMO banane Bill Gatesa), ali oporba genetske modifikacije u cjelini je zakomplicirala taj proces.

Vitamin C, također poznat pod nazivom askorbinska kiselina, se pokazao da je jednako bioraspoloživ (apsorbira se) od voća i povrća kao i iz sintetičkih izvora ( Carr & Visser, 2013 ).

Važno je napomenuti da jedini oblik kojeg možemo lako apsorbirati je L-askorbinska kiselina, što je molekularno identično vitaminu C u voću. U dozama preko 200mg, vaše tijelo je u stanju apsorbirati manje vitamina C, pa je nekoliko manjih doza poželjno za uzimanje nego sve odjednom, te je sigurno konzumirati do 2000 mg na dan. Vitamin C je važan kofaktor u mnogim staničnim procesima, a važan je za imunološki sustav. Nedostatak vitamina C dovodi do bolesti “skorbut”, što je uobičajena bolest među brodarima starog svijeta.

Vitamin E nije bioraspoloživ u sintetičkom obliku kao i iz prirodnih izvora. Vitamin E je važan za rad imunološkog sustava, kao i ekspresiju DNA, a može se pronaći u mnogim namirnicama kao što su orašasti plodovi i sjemenke. Dorea Reeser u časopisu Scientific American sažima usporedbu sintetičkih i prirodnih izvora, ona navodi:

“Prirodno deriviran Vitamin E se zove d-(alfa)-tokoferol, a sintetički vitamin E se zove dl-(alfa)-tokoferol. Razlika između njih je u kemijskoj strukturi, pa se time “dl” odnosi na smjesu oba D i L-(alfa)-tokoferol. Nema dokaza da je “l” verzija štetna za ljudski organizam, ali ona je oko 1,4 puta manje učinkovita od prirodno dobivenog vitamina E”

Vitamin K je zapravo smjesa nekoliko različitih molekula, a uobičajena prehrana i zdrava crijevna flora bi trebala biti dovoljna kako bi se spriječila potreba za nadopunom (pokazalo se iz analize jetri mrtvih pacijenata koji su uzimali antimikrobne lijekove ili ne). Vitamin K je neophodan za zgrušavanje krvi (što može biti ometeno sa previše vitamina E), a može se naći u avokadu i brokuli.

Vitamin B6 je važan za funkciju živaca i mišićnu koordinaciju, i kao i svi vitamini B skupine, vaše tijelo ih ne može pohraniti (što znači da je potrebno obnoviti tjelesnu zalihu često). Preporučuje se uzimanje samo oko miligram dnevno, tako da vitaminskim suplementima riskirate brzo prekoračenje dnevne granice. Vitamin B6 se lako dobiva iz banane, oraha, i cjelovitih žitarica. Mnogi izvori koji sadrže vitamin B6 također sadrže i B12.

Vitamin B12 je važan kofaktor za regulaciju (metilacije DNA i transkripcije, potrebnih u sintezi metionina koji je prva aminokiselina u suštini svih proteine). Ne treba vam puno vitamina B12, i jedenjem različitih voća i povrća bi trebalo ispuniti vaše dnevne potrebe. Sintetski vitamin B12 se apsorbira samo oko 56% .

Ostali vitamini B skupine ( B1: tiamin , B2: riboflavin , i B3: niacin) mogu se naći u mliječnim proizvodima i orašastih plodovima. Trebate oko 1 mg dnevno tiamina i riboflavina, ali nešto više oko 10 mg dnevno niacina. Zajedno ovi vitamini su vrlo važni za vaš metabolizam (sposobnost tijela da transformira hranu u energiju, da se tako izrazim). Također, u skupini B vitamina koji vaše tijelo ne može pohraniti su pantotenska kiselina (B5) i biotin (B7), koji su osjetljivi na toplinu i kisik, i također teško ih je pohraniti kao dodatke. Poput ostalih B vitamina, pantotenska kiselina i biotin mogu se dobiti od mahunarki i mliječnih proizvoda (među ostalim izvorima).

Posljednji esencijalni vitamin na našem popisu je folna kiselina (folna kiselina ili B9), koji je važan za replikaciju DNA i diobu stanica. Ljudima često ne manjka folne kiseline, a može se dobiti od raznih namirnica (gotovo svog voća i povrća). Njegov značaj u diobi stanica čini vrlo važnu ulogu kod trudnica, iako zdrava prehrana treba jamčiti ne uzimanje vitaminskih dodataka.

Namjerno smo zanemarili raspravljati o vitaminu D u ovom članku, ali prije svega zato što ljudi imaju tendenciju da znju o tome podosta.

Jedite svježe voće i povrće, kao i ono koje ste skuhali (ali imajte na umu da su neki vitamini osjetljivi na toplinu), kao dio raznovrsne prehrane, potrebne za dobro zdravlje.

Omiljeni vitamin – iz naftnog derivata

Mnogi su vitamini koji se nalaze na tržištu, dobiveni iz katrana i drugih naftnih derivata. I dok te sintetičke tvari po svom kemijskom sastavu mogu biti istovjetne ili vrlo slične prirodnim vitaminima, one ipak imaju samo djelić biološke aktivnosti.

Sintetički vitamini mogu zamijeniti neke, ali ne sve funkcije svih odgovarajućih prirodnih vitamina.

Sintetički vitamini, pored onih koji se nalaze u hrani, mogu imati i loše posljedice. Čak i sami proizvođači vitamina upozoravaju da velike količine vitamina A, grupe kompleksa B vitamina, kao i vitamina C, D i E mogu naštetiti organizmu. Osim toga, uzimanje malih količina dodatnih sintetičkih vitamina može izazvati postupnu koncentraciju vitaminske toksičnosti.

Dakle, ako ste odlučni da krenete s uzimanjem dodatnih vitamina i minerala, pokušajte nabaviti one prirodne (dobivene iz hrane) umjesto sintetičkih.

Vitaminska riznica

Makrobiotička prehrana oprskrbljuje tijelo svim neophodnim vitaminima u količinama koje su iste ili veće od preporučljivih dnevnih doza i bez dodataka u obliku tableta. Ključne namirnice u makrobiotičkoj prehrani – integralne žitarice, svježe voće i povrće (pogotovo zeleno lisnato povrće), sjemenke, mahunarke – predstavljaju, koliko se zna, hranu s najvišom koncentracijom vitamina.

PA KRENIMO….

GLAVNE RAZLIKE SINTETIKA / PRIRODNO (PROIZVODNJA I UPORABA)

Prirodni vitamin A – Vitamin A se pojavljuje u hrani kao beta-karoten. Tijelo ga mora pretvoriti u vitamin A kako bi bio koristan. To zvuči manje učinkovito, ali vitamin A može biti toksičan u velikim dozama. Beta-karoten dopušta tijelu da ga pretvori ono što treba i odbaci višak kao prirodnu zaštitu protiv oštećenja.

Sintetički vitamin A – Sintetički vitamin A je retinil palmitat ili retinil acetat. Ovaj sintetički spoj je izrađen od kombiniranja ribljeg ili palminog ulje sa spojem beta-ionone. Proizvodnja palminog ulja je dovela do krčenja šuma i prašuma i ugroženosti orangutana. Beta-ionone je stvoren pomoću citrusa, aceton i kalcijevog oksida.

Prirodni vitamin B1 – Tiamin ili vitamin B1, je vitamin topiv u vodi stvoren od biljaka i vezan za fosfate. Probava oslobađa tiamin pomoću specijaliziranih enzima koji su usmjereneni prema fosfatima.

Sintetički vitamin B1 – Tiamin mononitrat ili tiamin hidroklorid se sastoji od katrana, amonijaka, acetona i solne kiseline. On se apsorbira u mnogo manjoj količini jer nije vezan za fosfat. On je kristal u strukturi, za razliku od vitamina na prirodnoj biljnoj bazi. Mnogi sintetički vitamini su kristalične strukture. Kristali u našem krvotoku uzrokuju štetu i akumulaciju minerala gdje to nije potrebno, kao i kod zglobova.

Prirodni vitamin B2 – Riboflavin se lako apsorbira, ostaje u krvi dugo vrijeme, te se lako apsorbira u tijelu u mnogim važnim enzimima.

Sintetički vitamin B2 – Sintetički riboflavin je izrađen od octene kiseline i dušika ili uporabom genetički modificirane bakterije (GMO bakterije) i fermentacije. Pokazano je da ga tijelo manje apsorbira i brzo uklanja iz krvi i biva izbačen kroz urin kao toksin.

Prirodni vitamin B3 – Niacinamid ili nikotinamid je ono što nalazimo u hrani i obično nazivamo niacin. Niacin može imati nuspojave, ali one su minimalne, kada ga uzimamo preko biljne hrane.

Sintetički vitamin B3 – nikotinska kiseline je stvorena pomoću katrana, amonijaka, kiselina, 3-cijanopiridina i formaldehida. On se manje apsorbira i ima viši rizik nuspojava od prirodnog vitamina B3.

Prirodni vitamin B5 – Pantotenat je prirodna verzija ovog bitnog B vitamina.

Sintetički Vitamin B5 – sintetički vitamin B5 ili pantotenska kiselina uključuje izobutiraldehid i formaldehid koji se dobivaju iz kalcijeve ili natrijeve soli. Derivat alkohola, pantenol se ponekad koristi kao stabilizator da ovaj vitamin traje dulje na policama trgovina.

Prirodni vitamin B6 – Piridoksin, kao i B1 je vezan uz fosfat u biljkama i čini piridoksal-fosfat. To je biološki aktivna forma. Bilo koji drugi oblik B6 se mora pretvoriti u ovu kombinaciju fosfata prije nego ga naše tijelo može koristiti.

Sintetički Vitamin B6 – Piridoksin hidroklorid dolazi iz petrolejskog estera, klorovodične kiseline, i formaldehida. On se teško apsorbira ili konvertira i pokazalo se da zapravo inhibira djelovanje prirodnog B6 u tijelu. Ona također ima nuspojave koje se obično ne nalaze u prirodnom vitaminu B6 iz prirodnih izvora hrane od ovog vitamina.

Prirodni vitamin B7 – Biotin je uključen u rast stanica, proizvodnju masti i metabolizam.

Sintetički vitamin B7 – Sintetički B7 se proizvodi koristeći fumarnu kiselinu.

Prirodni vitamin B9 – Ovaj vitamin B postoji u hrani kao folat, i on je vrlo važan u stvaranju i popravku DNA, pa tako je i od vitalne važnosti prije i tijekom trudnoće.

Sintetički vitamin B9 – Folna kiselina ne postoji u prirodnim namirnicama, ona je kristal, i teško se apsorbira usprkos velikim količinama koje su dodane u multivitamine i dodatke prehrani. Sintetski vitamin B9 se proizvodi od naftnih derivata, kiseline i acetilena.

Prirodni Vitamin B12 – Kobalamin B12 mogu proizvesti samo mikroorganizmi kao što su bakterije koje rastu u tlu i u našim crijevima, kao i neke mikro-alge i možda neke vrste morskih algi.

Sintetički Vitamin B12 – Kobalt i cijanid se fermentiraju i dobiva se cijanokobalmin. Dobro ste čuli! Cijanid. U malim količinama, ali to je još uvijek cijanid.

Prirodni Kolin – Kolin je često grupiran s B vitaminima. On je u kombinaciji s fosfatom u prirodi i važan je u staničnim membranama i provjeru čuvanja masnoća.

Sintetički Kolin – Kolin klorid ili kolin bitartrat je izrađen od etilena, amonijaka, i klorovodične kiseline, te vinske kiseline. On se ne veže za fosfate.

Prirodni vitamin C – Ovaj vitamin je lako dostupan u agrumima, crvenoj paprici, bobičastom voću, i još u mnogo voća i povrća. U prirodi se nalazi u kombinaciji s flavonoidima i fitonutrijenatima koji pomažu u njegovoj apsorpciji i korištenju.

Sintetički vitamin C – Askorbinska kiselina je izoliran vitamin kojeg dobivamo od genetski modificiranog kukuruznog šećera (GMO) koji se hidrira i obrađuje s acetonom. Njemu nisu potrebni flavonoidi i fitonutrijenti da bi mogao funkcionirati.

Prirodni vitamin D – Tehnički na ovaj vitamin se nije uvijek mislilo kao na vitamin jer naš organizam to može sam napraviti. Gljive, kvasci, i lišajevi proizvode vitamin D kada su izloženi suncu. Ljudi također. Dnevna doza od oko 20 minuta sunčeve svjetlosti daje sve što nam treba. Vitamin D3 je najučinkovitiji oblik, isti koji dolazi iz naše vlastite kože ili iz lišajeva. Gljive i kvasac često proizvode vitamin D2.

Sintetički vitamin D – Da bi oponašao prirodnu proizvodnje koju nalazimo u našoj koži, znanstvenici zrače životinjsku mast da stimuliraju sintezu vitamina D3. Oni obično koriste lanolin, voštane izlučevine iz ovčje kože koja čuva vunu suhomm.

Prirodni Vitamin E – Vitamin E se zapravo odnosi na 8 različitih spojeva topivih u masti i djeluje kao antioksidans koji štiti masti od oksidacije. Najviše biološki aktivnog oblika nalazimo u žitaricama, sjemenau, i ulju iz sjemenki i zrna.

Sintetički Vitamin E – Sintetički dl-alfa tokoferol je stvoren pomoću rafiniranih ulja, trimetilhidrokinona i izofitola. On se ne apsorbira tako lako, ne ostaje dugo u tkivima, te se brzo rasprši poput otrova ili nepoznate kemikalije.

Prirodni vitamin K – Ovaj vitamin je važan za pravilno zgrušavanja krvi i neke metaboličke procese. On je pronađena u tamnom lisnatom povrću.

Sintetički vitamin K – Sintetički vitamin K ili menadion, dolazi iz derivata katrana i genetski modificiranog (GMO) i hidrogeniranog sojinog ulja, a u proizvodnji se koriste još i solna kiselina i nikal. Ovaj sintetički vitamin se smatra vrlo otrovan i oštećuje imunološki sustav.

AKO VAM OVO NIJE DOSTA, OVO SU DODACI KOJI SE JOŠ STAVLJAJU U MULTIVITAMINE

Opasni, šokantni dodaci u vašim lošim vitaminima, navedeni kao „ostali sastojci“ uključuju: pesticidi, talk, boje, natrijev benzoat, metil – celulozu, carnauba vosak, silikon i/ili titanijum dioksid. Ukoliko ne poznajete niti jedan od navedenih dodataka, tada će vam i naštetiti!

Također, mnogi multivitamini, pogotovo oni za žvakanje, sadrže aspartam, vodeći uzročnik Fibromyalgije i sindroma bolesti crijeva.

A na sve to, ako vaši vitamini sadrže umjetne zaslađivače Aspartam, Kalijev Acesulfam, Sukralozu ili Sorbitol, mogli bi razviti bolest umjetnih zaslađivača (rak) i mutaciju stanica, vašega DNK i proslijediti taj mutirani DNK budućim generacijama.

Nemali broj primjera je primjećen u javnosti da su ljudi koji su živjeli zdravim životom, hranili se zdravo i bavili sportom, pa obolili od raka. Razlog tome je što su uzimali previše sintetskih vitaminskih preparata s nadom u bolje zdravlje. U Americi, milioni žena uzimaju sintetičke vitamine s nadom u prevenciju raka dojke, pa ih na kraju veliki postotak i dobije rak dojke.

Bilo kako bilo, čuvajte svoje zdravlje, jedite prirodno sa zemlje, i BACITE VEĆ DANAS SINTETIČKE VITAMINE U SMEĆE (ako već niste)!
 
(exposingtruth.com, sunwarrior.com, globalhealingcenter.com/ preveo i uredio: mag. spec. Alfred Bošković / nsp)

U današnje vrijeme, jedan od planova svjetskih maipulatora je neprestano stvarati strah i stres u masi preko raznih medija. 

Bez stresa ne ide – kada ga je premalo nedostaje nam motivacije, ali kada ga je previše uništava nas i troši tjelesno i psihički. Najbolja je zlatna sredina kada je količina adrenalina u našem tijelu zdrava i motivirajuća.

Sam po sebi stres nije ni loš ni dobar. To je reakcija na situacije, ljude, velike i male događaje… Drugim riječima, tijekom dana smo u kontaktu s drugim ljudima i moramo se nositi s različitim situacijama. Do određene granice stres odražava našu želju da živimo punim životom i iskušavamo sve što život nudi. U jednom trenutku ima motivirajuću ulogu i daje energiju za nešto što želimo postići ili promijeniti, ali u drugom on je nepodnošljiv, može zaprijetiti zdravlju i karijeri.

Kako doživljavamo različite situacije?

Ljudsko tijelo ima svoje mehanizme za “borbu” s neželjenim i pretjeranim količinama stresa koji prijeti našem preživljavanju i dobrobiti. No, svi mi različito reagiramo u različitim situacijama, pa će ono što je stres za jednu osobu, za drugu biti uzbuđenje. Sve ovisi o tomu kako smo definirali (umno doživjeli) ono što nam se trenutno događa. Izvori stresa su oko nas, a stresni događaji kao što su gubitak posla, neslaganje u obitelji, pa čak i gužve u prometu dodaju se “teretu” koji svatko od nas nosi. Stresni su, dakako, i oni lijepi događaji poput rođenja djeteta, vjenčanja i ostalih obiteljskih okupljanja.

Znanstvenici kažu da je, kada je u pitanju zdravlje, mnogo važnije kako naše tijelo reagira na hormone stresa koje proizvodi, nego kako se mi psihički osjećamo u stresnim situacijama.

Tijekom akutnog stresa hormoni kao što je kortizol najprije nas štite aktivirajući tjelesnu obranu kroz složeni lanac biokemijskih događaja. No, kad se ti isti zaštitni hormoni proizvode prečesto ili u velikim količinama zbog kroničnog stresa, nižu se štetne fiziološke promjene koje mogu biti uzrok bolesti. Ako hormoni stresa bez prestanka nadvladavaju hormone sreće, nastaje kronični stres.

I akutni stres (veliki, važni događaji) i kronični stres (teret manjih, dnevnih stresova koji se nakupljaju) mogu imati trajne posljedice, tvrde znanstvenici. Ljudi koji imaju velik “teret” ili plaćaju visoku “tjelesnu cijenu” pri prilagodbi na stres u najvećoj su opasnosti za razvoj srčanokrvožilnih bolesti, te znatno većoj opasnosti od smanjenja spoznajnih i tjelesnih funkcija. Psiho-fiziologija je, naime, davno dokazala da svaka vaša misao doslovce iste sekunde djeluje na vaš organizam – na stijenke želuca, na srce, tlak, krvne žile, crijeva… Učinci stresa mogu se znatno pogoršati s previše hrane, nikotina, alkohola, kofeina…

Stres i bolesti?

Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature, obilnog obroka. Stres doslovce u prijevodu znači – udarac. Okolnosti koje izazivaju stres nazivaju se stresori ili “udarači”.

Kada se “nagomila stres” čovjek se razbolijeva – može se osjećati kronično umorno ili iscrpljeno, može patiti od nesanice ili prevelike potrebe za snom; može izgubiti tek, spolnu želju i sposobnost uživanja u životu; može ga uhvatiti depresija, anksioznost, napadi plača i panike, opsjednutost, fobija…

Odavno je poznato da previše stresa može naštetiti zdravlju kože, kose, endokrinih žlijezda, krvožilnom i probavnom sustavu. Svaka bitna promjena u vašem svakidašnjem životu – uključujući i promjene nagore – opterećuju vas duševno, emocionalno i tjelesno.

Nagomilavanje, nakupljanje stresa i svakodnevnih sitnih stresnih situacija dovodi organizam u izuzetno osjetljivo stanje, pa postajemo skloni tjelesnim, duševnim i emocionalnim nestabilnostima., pa čak i slučajnim ozljedama. Gotovo svaki dio našeg organizma postaje osjetljiv na stresne situacije. Evo kako stres djeluje na organizam:

Kosa: neki oblici ćelavosti, među njima i alopecija areata, povezani su s visokim stupnjem stresa;

Koža: abnormalni stres može biti uzrokom pojave ekcema, psorijaze…;

Mišići: pod utjecajem stalnog stresa trzaju se mišići i javljaju se “nervozni tikovi”;

Pluća: astmatičari opažaju da im se stanje pogoršava pod jakim stresom;

Mokraćni mjehur: na stres postaje “razdražljiv”;

Mozak: može pospješiti mnoge duševne i emotivne tegobe, među njima tjeskobu i depresiju;

Probavni sustav: uzrokuje ili pogoršava gastritis, čir želuca ili dvanaesnika, ulcerozni colitis, nadraženost debelog crijeva (iritabilni kolon) itd.;

Spolni organi: ženi zbog stresa može izostati menstruacija;

Srce: stres je poguban za srčane bolesnike, javljaju se napadi angine pectoris i smetnje srčanog ritma…;

Usta: čini se da bolesti poput aftoznog ulkusa ili afti često izbijaju zbog stresa.

Dobar ili odgovarajući stil života u kojem je svakodnevno uključena primjerena prehrana poput mediteranske (antistresne, antioksidativne) prehrane može doprinijeti zaštiti i očuvanju Zdravlja, jer uključuje konzumiranje voća i povrća, maslinova ulja, ribe, mišance, smokava i grožđa, uz “žmul” vina, Ukoliko, dodatno, u izuzetno napornim periodima poput godišnjeg odmora primjerice, ili pre- i postoperativnih stanja, intenzivnih poslova, odrastanja, bavljenja športom i športskim natjecanjem, starenja, treće dobi i sl., uključimo i preventivno ili kontinuirano uzimanje antioksidansa, u mnogome ćemo doprinijeti očuvanju i zaštiti zdravlja i prevenirati ćemo oštećenja izazvana stresom.

HRANA za smanjivanje stresa

Kao da zeleni čaj nije mogao dobiti malo bolje mjesto, malo poznata studija od prije nekoliko godina pokazala je da je to zapravo jedan od mnogih namirnica koje smanjuju stres. Prema japanskoj studiji, objavljenoj u časopisu American Journal of Clinical Nutrition (2009), ispijanje pet šalica čaja svaki dan može smanjiti stres za 20%.

Zeleni čaj među hranom koja smanjuje stres

Studiju je pogledao 42,093 ljudi, od kojih 2.774 boluje od psihičkog stresa i rekli su da zeleni čaj smanjuje taj stres.

Kao što je izvijestio Nutraingredients.com:

“Nakon prilagđavanja rezultata od potencijalnih konfuznih čimbenika, uključujući dob, spol, povijest bolesti, BMI, konzumacija alkohola, pušenje, prehrana, i druge čimbenike, značajna obrnuta povezanost je otkrivena između konzumacije zelenog čaja i psihološke nevolje zabilježene kod ljudi koji su pili najmanje pet šalica zelenog čaja dnevno, u usporedbi s onima koji su pili manje od jedne šalice dnevno.

Bit epidemiološke studije, autori nisu mogli ponuditi nikakve dokaze kao što su aktivni sastojci iza prividne dobrobiti. Daljnje istraživanje je potrebno da bi se razjasnila bioaktiva i mehanizam djelovanja.”

Aktivni sastojak EGCG (epogallocatechin gallate) u zelenom čaju je prethodno bio povezani sa smanjenim fizičkim i psihičkim umorom. Ta ista komponenta je zaslužna za brojne druge prednosti zelenog čaja.

Tijekom proteklih nekoliko godina, korištenje zelenog čaja na Zapadu se povećalo, barem dijelom i zbog sve novijih i obećavajućih istraživanje njegovih prednosti. Iako se zeleni čaj računa samo za 20% globalne proizvodnje čaja, on sadrži četiri puta više korisnih antioksidansa od crnog čaja.

Od 2000. do 2003., broj studija o zelenom čaju je porastao sa 430 na 1500. Nema sumnje da je konzumacija zelenog čaja narasla eksponencijalno od tog vremena, kao dobra stvar.

Uzimanje pet šalica zelenog čaja dnevno može biti izazov za mnoge ljude, ali postoje načini da se ušulja još više u vašoj dnevnoj potrošnji. Ako uživate u glatkim pićima, na primjer, koristite ohlađeni zeleni čaj umjesto vode ili redovite tekućine. Također, uzimanje čaja nakon obroka može pomoći u probavi i reducirati vašu glad.

Ostale namirnice za smanjenje stresa uključuju:

• Borovnice – Sadrže antioksidanse i vitamin C,  od kojih oba pomažu u smanenju stresa.

• Brokula – Sadrži vitamine B skupine, za koje se zna da oslobađaju od stresa. Brokula također posjeduje folnu kiselinu, koja se također pokazala dobra u smanjenju stresa i tjeskobe.

• Pistacije, Bademi, i Orasi – B i E vitamini u bademima su vrlo korisni za ublažavanje stresa. Oni također sadrže stres-reduktore magnezij i cink. Orasi i pistacije također pomažu u borbi protiv stresa zahvaljujući  B vitaminima.

• Suhe marelice - Među namirnicama za smanjenje stresa, marelice su bogate magnezijem, poznatim stres-borcem i aktivatorom prirodne mišićne labavosti.

 

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)