Australska vegetarijanka Cilla Carden razmatra daljnje pravne postupke nakon što je Vrhovni sud zapadne Australije odbacio njezine pritužbe na roštilj njezinih susjeda u zaista specifičnom slučaju

Carden tvrdi da nije mogla uživati u mirnom prigradskom životu u udobnosti vlastitog vrta bez da su je napadali dimovi okolnih mesoždera koji peku svoje noćne gozbe.

Borba koja se vodila i sa susjedom Toanom Vuom, njegovom suprugom i njihovom djecom navodno je počela u kolovozu 2017. godine.

Slučaj Carden naizgled je došao u javnost ove godine nakon što je sud odbacio njezine tvrdnje na temelju nedostatka dokaza. Nakon toga, u srpnju ju je Vrhovni sud zapadne Australije odbio.

“Gospođi Carden je data prilično rijetka prilika da iznese svoj slučaj, a učeni sud je vodio postupak pošteno i primjereno” – napisao je u presudi glavni sudac Vrhovnog suda Peter Quinlan.

Unatoč presudi, Carden se zavjetovala da će nastaviti svoju borbu.

“Bilo je poražavajuće, imala sam nemir i nisam mogla spavati”, rekla je vegetarijanka Carden, tvrdeći da joj je miris kuhanja mesa, peradi i ribe, pokraj dima cigareta i buke igranja košarke, uništio kvalitetu života.

Vu sa svoje strane tvrdi da je, kako bi održao mir, uklonio roštilj i zabranio svojoj djeci da igraju košarku u dvorištu.

Vijest je izazvala vrlo malo suosjećanja za Carden na internetu. “Noćna mora svakog susjeda. Zašto ljudi jednostavno ne mogu ostaviti ljude da žive u miru. Trebala bi poštovati ljude oko sebe i njihove izbore“ – rekla je jedna korisnica društvenih medija.

“Ako želite toliko slobode, premjestite se tamo gdje nema drugih ljudi” – predložio je drugi komentator.

U skladu s tradicijom, neki su šaljivdžije na društvenim mrežama oglasili događaj ‘Community BBQ for Cilla Carden’ na Facebooku, pozivajući zajednicu da joj pomogne započeti jesti meso. Očito će događaj voditi strogu politiku „bez vegetarijanaca“.

*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik CC” i odaberite “Prijevod titla”*


Novi-Svjetski-Poredak.com

Za mnoge ljude, psi su jedne od prvih životinja koje im padnu na na pamet kada netko spomene kućne ljubimce – mesoždere, pa se postavlja pitanje zašto bi kalifornijska sloništa za životinje stavila sve sve svoje pse na vegansku prehranu?

Gradski odbor grada Los Angelesa za zaštitu životinja trenutno razmatra prijedlog zakona kojim bi sustav skloništa za životinje pretvorio u prvo sklonište koje bi svoje pse hranilo sa strogo vegetarijanskom hranom.

Naravno, postoji nekoliko dobrih razloga zašto sustavi drugih skloništa nisu uveli prije ovu promjenu, ali to ne zaustavlja liberale u Kaliforniji koji guraju svoje neprirodne ideje čovjekovom najboljem prijatelju.

Ideju je prvi put predložio povjerenik Roger Wolfson, koji je također i holivudski scenarist. On tvrdi da veganska prehrana može eliminirati zdravstvene probleme u pasa. Međutim, za njega je pravi problem učinak mesne industrije na okoliš.

Osim toga, on kritizira etiku davanja životinje drugoj životinji za prehranu. Očito, nitko mu nije rekao da životinje redovito jedu druge životinje u divljini, te da to rade još od početka vremena. Nije li to zbog čega postoje oštri zubi kod njih?

Povjerenik Wolfson pritom gura veganstvo na potpuno nove razine, te je izjavio na sastanku: „Ovdje se radi o dugoročnom opstanku svakog čovjeka, žene i djeteta u ovoj sobi, i svih ljudi u našim životima.”

Neki od onih koji su podržali taj prijedlog su feministička odvjetnica Lisa Bloom i glazbenik Moby, koji je rekao na sastanku odbora da bi usvajanje ovog zakona „dokazalo svijetu da je Los Angeles stvarno progresivan grad.”

Veterinari nisu da skloništa za pse prijeđu na vegansku prehranu

Šef veterinarskog državnog odjela u Los Angelesu, Jeremy Prupas, preporuča da prijedlog bude odbijen. U izvješću, on je rekao da bi takva prehrana oduzela psima odgovarajuće razine ne samo bjelančevina, već i kalcija i fosfora. On je također nadodao da je to neadekvatan način prehrane za štenace koji doje.

Prupas je rekao da je kontaktirao medicinskog specijalistu za skloništa životinja, veterinarskog toksikologa i tri veterinarska klinička nutricionista medicinske škole, i niti jedan od njih nije bio u korist hranjenja pasa veganskom prehranom.

Dok se psi u privatnom vlasništvu hrane ovom vrstom prehrane od strane njihovih vlasnika, populacija pasa pronađenih u skloništima za životinje imaju tendenciju da imaju različite potrebe. Ove životinje su često pod stresom i dolaze sa različitim navikama prehrane.

Neki veterinari kažu da u teoriji psi ne bi mogli preživjeti na veganskoj prehrani, ali to je zapravo puno složenije nego da jednostavno zamjenite meso u njihovim obrocima sa sa biljnom hranom.

Stručnjaci kažu da je prava ravnotežu između proteina i drugih elemenata neophodna kako bi se osiguralo da psi dobiju sve hranjive tvari koje su im potrebne nakon što se prebace na ovu neprirodnu prehranu, i to je nešto što je lakše reći nego učiniti.

Grad Los Angeles ima šest životinjskih skloništa sa 33.000 pasa koji prolaze kroz centar svake godine. Životinje se trenutno hrane tradiocionalnom prehranom koja se sastoji od piletine, puretine i janjećih nusprodukata, kao i riže i žitarica.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

Kroz ljudsku povijest i na svim područjima, jedna stvar ostaje konstantna: Sve što smatramo sigurnim, sve će se promijeniti

Da se otkriju nove ideje i rastjeraju stare, u znanosti, zdravstvu, ili bilo kojem drugom području, uvijek će postojati oštar otpor.

Kad je ljudski um bombardiran, godinama, s podacima i uvjerenjima sustava koji tvrdi: „ovo je istina”, uvijek je teško prihvatiti nove perspektive nove informacije koje ukazuje na drugi smjer.

Jedan od tih područja dramatičnih promjena je područje zdravlja, i kako na to svijet danas gleda, kao modernu revoluciju u zdravlju.

Sa stopom bolesti koja je u porastu dosljedno svake godine, ljudi su mnogo više svjesniji zdravlja nego što su bili prije.

Naša moderna prehrambena industrija je razotkrivena – kako ona pravi hranu, što stavlja u nju, što se raspršuje na njoj, i odakle dolazi – i to su postale bitne informacija za modernog potrošača.

Ispostavilo se da vladine organizacije kojima bi trebali vjerovati u svezi sigurnosti naše hrane nisu toliko zabrinute nakon svega, a to ne čudi s obzirom da velike korporacije, kao što su Monsanto, na primjer, diktiraju mnoge vladinie politike koje se koriste da se reguliraju zakoni.

Sve naše smjernice koje oblikuju našu percepciju pravilnu prehranu dolaze iz znanosti koji je regulirana od strane velikih prehrambenih i farmaceutskih tvrtki. Kao rezultat toga, mi smo zavedeni i pogrešno naučeni u školama i kao potrošači, a korporativni pokušaji da se potkopaju istraživanja sada muče recenziranu znanost.

Gdje možete dobili potreban protein?

Kada nekoga pitate zašto jede meso ili zašto je meso toliko važno, prvi odgovor koji im padne na pamet vjerojatno će biti „protein”, argument koji leži u tome da ga jedemo u velikim količinama već tisućama godina.

Pa, istina je da mi ne znamo to sa sigurnošću. Novi podaci koji su se pojavili ponukali su neke stručnjake da vjeruju da su naši preci bili gotovo svi vegetarijanci.

Naime, nedavna studija objavljena od strane tima arheologa u Europi otkrila je da neandertalci iz Španjolske zapravo nisu uopće jeli meso.

Dakle, temeljeći naše trenutno ponašanje u prehrani na ideji da su „stvari uvijek bili takve” može zapravo biti potpuno pogrešna, unatoč činjenici da je to opće prihvaćen konsenzus javnosti. No, stvari se mijenjaju.

Dio tog razmišljanja ne samo da dolazi iz proučavanja arheologije i naše moderne prehrambene industrije; ono dolazi od današnje znanosti, koja je otkrila da protein životinjskog podrijetla teži stvoriti kiselo stanje u tijelu poznato kao metabolička acidoze.

Metabolička acidoza se događa kada tijelo proizvodi previše kiseline i postaje vrlo kiselo.

To nije dobro, pogotovo kad razmislite o činjenici da mnogi stručnjaci upozoravaju na kiselo tijelo, i vjeruju da  alkalna dijeta zapravo može uspješno liječiti rak.

Ova vrsta stanja također može rezultirati zatajenjem jetre, rakom, napadajima, ili dužim nedostatkom kisika od šoka, zatajenjem srca ili teškom anemijom.

Metabolička acidoza prisiljava tijelo da kompenzira to stanje izlučivanjem kalcija iz kostiju kako bi neutralizirala povećanu kiselost.

Tijekom vremena, sve to može imati ozbiljne i štetne učinke na zdravlje kostiju, a istraživanja su ovo i pokazala. Znanost nam govori da narodi s brojnim slučajevima prijeloma kuka i osteoporoze imaju vrlo visok unos kalcija.

S obzirom na ovu povezanost, kao i činjenica da protein životinjskog podrijetla uzrokuje metaboličku acidozu, izlučivanje kalcija iz kostiju – je u izravnoj suprotnosti s onim što mliječna industrija nama reklamira. lako je vidjeti da smo zavedeni, ako samo malo istražimo.
 

 
„Kada usporedimo ovaj veliki unos proteina, unos mliječnih proizvoda niske masnoće, sa npr. rakom prostate, odnos je sličan kao i kod pušenja cigareta i raka pluća.” – Dr. Colin Campbell

Ako vam netko kaže: „treba mi protein”, i to je razlog zašto oni jedu meso, oni bi mogli biti veoma dezinformirani. Objasnite im da im nije potreban protein ​​iz mesa da budu zdravi; u stvari, to je potpuno suprotno, dok je biljna bjelančevina, prema mnogima, zdravija alternativa.

Prema dr. Deepak Bhattu, profesoru sa Harvard Medical School i urednik časopisa Harvard Heart Letter:

„Kada su u pitanju proteini u prehrani, meso nije jedina opcija. Dokazi pokazuju da smanjena konzumacija mesa i povećanje unosa biljne bjelančevina je zdraviji način prehrane. Prehrana s bilo kojom vrstom mesa povećava rizik od srčanih bolesti i raka, u usporedbi s vegetarijanskom prehranom.”

Prema Harvard Medical School: „studije potvrđuju zdravstvene prednosti prehrane bez mesa. Danas, biljna prehrana je priznata kao ne samo nutritivno dostatna, već i kao način da se smanji rizik od mnogih kroničnih bolesti.”

Novija studija provedena od strane istraživača na Harvard Medical School i Massachusetts General Hospital ispitivala je više od 130.000 ljudi tijekom 36 godina, te je pratila bolesti, načina života, prehranu i smrtnost.

Otkrili su da zamjenom između 15g i 19g životinjskih proteina, ekvivalentom jedne kobasice, za mahunarke, leguminoze, orašaste plodovi i druge biljne proteine, značajno možemo smanjuje rizik od prerane smrti. Zamjena jaja za biljne bjelančevine također je dovelo do 19% smanjenja rizika od smrti.

Istraživači su otkrili da je 10% veći unos mesa bio povezana sa 2% većom stopom smrtnosti i 8% većom šansom za smrt od kardiovaskularnih bolesti.

Prehrana na biljnoj bazi može spriječiti preko 60% kroničnih smrtnih bolesti, ali ljudi još uvijek raspravljaju da li je veganstvo sigurna i održiva prehrana zbog masovnog marketinga i dezinformacija.

Kineska studija

Jedan od najopsežnijih studija ikad provedenih na ovoj temi je „The China Study”, koju su proveli Drs. T. Colin Campbell i Thomas Campbell.

Njihovi rezultati su pokazali direktnau korelacija između prehrane i bolesti srca, dijabetesa i raka, dokazujući da kulture koje jedu uglavnom biljnu hranu imaju manje ili čak nemaju uopće slučajeve ove bolesti i da prebacivanjem na biljnu prehranu može uspješno preokrenuti bolesti koje je već uspostavljena u tijelu.

Kineska studija je prepoznata kao najopsežnija prehrambene studija ikada provedena na odnosu između prehrane i bolesti.

Dr. Colin Campbell, glavni autor te studije, ide u detalje uspoređujući prehranu biljnim i životinjskim namirnicama.

U nastavku je informativan video o njegovim nalazima u svezi proteina iz mliječnih proizvoda:
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “pravokutnik” i odaberite “Prijevod titla”*

 
NoviSvjetskiPoredak.com

‘Mesojedi bi trebali plaćati dodatak zbog rizika! Već sam prijelaz čovjeka na vegetarijansku prehranu i prehranu siromašnu životinjskim proteinima, može liječiti bolesti’

…tvrdi liječnik, voditelj HG Naturklinike u Michelriethu. To dovodi do pitanja zašto sve bolnice i klinike ne pređu na vegetarijansku prehranu.

Veg: Gospodine Dr. Schneider, kod vas se, u HG Naturklinici, svi pacijenti hrane vegetarijanskom hranom. Radi li se o klinici koja je zamišljena samo za vegetarijance?

Dr. med. Schneider: Ne, nikako. U slučaju da je određeni pacijent vegetarijanac, sigurno vrlo cijeni što će u našoj klinici dobiti izvrsno vegetarijansko jelo. Međutim, mnogo je i pacijenata koji se inače hrane uobičajenom, ‘miješanom’ hranom, pa kod nas dožive raznolikost vegetarijanske prehrane i spoznaju da se može izvrsno vegetarijanski kuhati i jesti. Meso im, uglavnom, uopće ne nedostaje. Za mnoge je to potpuno novi doživljaj.

Veg: Zašto nudite samo vegetarijansku hranu?

Dr. med. Schneider: Dva su razloga. Prvi je etičke prirode jer smo mi Naturklinik (prirodna klinika). Kao prirodna klinika imamo obveze prema prirodi i okolišu. Mišljenja smo da čovjek, kao dio prirode, može postati zdrav samo tada kada ponovno, sve više, počne živjeti u skladu s prirodom. Ne može se reći: postat ću zdrav, postat ću sretan, postat ću veseo, kada je to utemeljeno na smrti, ubojstvu, patnji i bolu. To je etički razlog. Drugi je razlog sasvim zdravstvene prirode. Prošlih je godina u cijelom svijetu objavljen niz studija koje definitivno i nedvosmisleno dokazuju da vegetarijanska prehrana nije samo puno zdravija, već i da prehrana koja uključuje meso zaista čini bolesnim i uzrokuje, ili je barem indirektno odgovorna, za mnoge bolesti.

Veg: Popravlja li se stanje bolesti kada čovjek izbaci meso iz svoje prehrane? Možete li navesti neke primjere i opažanja iz vaše klinike, a u vezi su s jedenjem mesa?

Dr. med. Schneider: Ima puno aspekata koji su u međuvremenu potvrđeni kao sigurni. Poznato je, primjerice, da rak crijeva, rak debelog crijeva, nije u nebitnoj vezi sa jedenjem mesa. Dijabetes,odnosno šećerna bolest, također je usko povezana s jedenjem mesa, kao i mnoge bolesti srca i krvotoka. Ono što uopće nije toliko poznato, ali je možda najočitije u vezi s jedenjem mesa, su razni bolovi.

Primjerice, bolovi u zglobovima uzrokovani artrozom, odnosno tzv. degenerativnom bolesti zglobova ili upale zglobova kao što su artritis i reuma. Osteoporoza je, također, velikim dijelom uzrokovana konzumacijom životinjskih bjelančevina. U mnogim takvim slučajevima postoje iskustva da samo pri izostavljanju životinjskih bjelančevina kroz kratko vrijeme, često već u roku od jednog do dva tjedna, može doći do jasnog smanjenja bolova.

Veg: Dakle, u HG Naturkliniku dolaze pacijenti čije se tegobe poboljšaju ili skroz nestanu samo pri promjeni prehrane?

Dr. med. Schneider: Točno. U mnogo je slučajeva samo promjena prehrane na vegetarijansku, često i promjena na prehranu bez životinjskih bjelančevina, razlog za smanjenje bolova ili za poboljšanje stanja bolesti.

Veg: Je li to više subjektivno osjećanje pacijenta ili se može laboratorijskim vrijednostima dokazati da je doista došlo do poboljšanja?

Dr. med. Schneider: Bolovi su zapravo uvijek subjektivno osjećanje, jer svaki čovjek doživljava svoje bolove drukčije, ima drukčiji osjećaj bolova, drugu svijest bolova i drugi prag bolova, tako da je na kraju izjava ‘imam manje bolova’ uvijek subjektivna. Za nekoga tko podnosi bolove ili stalno pati od jakih bolova, izjava poput ‘sada imam manje bolova’ ili ‘više gotovo nemam bolova’ znači mnogo više nego svaki objektivni parametar.

Osim toga, postoje i laboratorijski parametri koji su pri upalama povišeni. Jedan od njih je high sensitive CRP, koji pokazuje podsvjesne kronične upale. Ove su upale, prema današnjim saznanjima, jedna od glavnih uzroka tzv. civilizacijskim bolestima poput artroze, dijabetesa, koronarnih bolesti srca, smetnji krvotoka…, sve do srčanog infarkta. I ovaj se CRP može mnogo smanjiti samom promjenom prehrane. Mnogo je pacijenata za koje se može reći da je sama promjena prehrane na vegetarijansku, i onu sa malo životinjskih proizvoda, već pridonijela poboljšanju ili čak normalizaciji ove CRP-vrijednosti.

Veg: U HG Naturklinici se koristite i metodama dijagnosticiranja koje nisu uobičajene u školskoj medicini. Pri tome mislim na mikroskopiju tamnog polja i test ‘razmazane’ krvi. Što se može utvrditi ovim metodama?

Dr. med. Schneider: Testom ‘razmazane’ krvi i mikroskopijom tamnog polja možemo vrlo dobro utvrditi stanje cijeloga tijela. Vidi se od čega se sastoji ‘milje’ i gdje leže slabe točke. Mogu se , primjerice, ustanoviti upale koje natiču, eventualni ukazi na infekcije. Ovaj test također može odgovoriti na pitanja postoji li opterećenje bjelančevinama i koji su organi pogođeni. Upućuje li sve u smjeru ‘alergičan’ ili, primjerice, u smjeru ‘reumatičan’? Eventualno se u krvnom testu mogu vidjeti ukazi na tumore. Ovi testovi jače prikazuju stanje cijelog organizma nego normalne laboratorijske vrijednosti.

Veg: Kako točno se radi taj test?

Dr. med. Schneider: Kod testa s ‘razmazanom’ krvi uzme se kap krvi iz jagodice prsta i stavi na stakalce. Ta se kap krvi tada razmaže s drugim stakalcem. Zatim se suši i nakon toga istražuje pod mikroskopom te prema najrazličitijim kriterijima ocjenjuje. Dobivena vrijednost liječnicima i terapeutima daje bitna razjašnjenja i upute.

Veg: A što je mikroskopija tamnog polja?

Dr. med. Schneider: Kod mikroskopije tamnog polja krv se u vitalnom stanju stavlja neposredno iz jagodice prsta na stakalce i promatra. Pri tom se može vrlo dobro raspoznati stanje seruma i stanje crvenih krvnih zrnaca. Primjerice, postoje li kristali kao u statusu zgrušavanja, je li krv žitka ili dobro protočna ili u kojem je stanju imunitet. Na bazi se specijalnih mikroorganizama u krvi može ocijeniti koliki je stupanj opterećenosti imuniteta, može li se stvoriti nešto upalno ili čak nešto kancerogeno. Tako se, prema određenim kriterijima, istražuje krv kod testa tamnog polja. Obje nam pretrage zajedno – mikroskopija tamnog polja i test ‘razmazane’ krvi – daju vrlo vrijedan uvid u to što se doista događa u tijelu.

Veg: Nakon što je pacijent HG Naturklinike neko vrijeme jeo hranu bez mesa, mogu li se tim pretragama ustanoviti moguće promjene?

Dr. med. Schneider: Ne radi se samo o pojedinačnim slučajevima, već je pravilo da se između stanja nakon dolaska i stanja nakon što je pacijent neko vrijeme uživao u kuhinji bez mesa, vidi nevjerojatna razlika. Veliki je dio začepljenja, taloga i upala u tijelu popustio. Krv često ponovno ima više energije, manje je ‘ljepljiva’, bolje teče, a talozi su, primjerice, u žilama ili organima, puno manji. Isto je tako manje i opterećenje mikroorganizmima. Može se, naime, mjestimice vidjeti nevjerojatna razlika.

Veg: Kako možete biti sigurni da se ove promjene u rezultatima testova doista mogu svesti na promjenu prehrane, a nisu i rezultat terapija koje se istodobno provode?

Dr. med. Schneider: Mnogi naši posjetitelji dolaze isključivo zbog promjene prehrane. Žele saznati kako se mogu dobro i pravilno vegetarijanski hraniti te upoznati uravnoteženu, zdravu prehranu. Time se može vrlo dobro zaključiti da je promjena utemeljena isključivo promjeni prehrane.

Veg: Kada se već samom promjenom prehrane mogu dobiti takvi rezultati, a međunarodna istraživanja ujedno potvrđuju vaša iskustva, možemo se zapitati zašto vegetarijanska prehrana i prehrana siromašna životinjskim bjelančevinama nije obvezna u svim klinikama?

Dr. med. Schneider: To je dobro pitanje. Zašto se u uobičajenim ustanovama daje mesna hrana, pitanje je koje se ne može obrazložiti medicinskim činjenicama. Zapravo, stanje je znanja takvo da pokazuje da bi osnovna prehrana u svakom slučaju morala biti vegetarijanska prehrana, posebice u bolnicama i klinikama. S obzirom na to da se danas zna da mesna hrana čini bolesnim, činjenica da se unatoč tom znanju nudi mesna prehrana, ona postaje gotovo napad – posebice kod dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila ili nakon operacija. Zapravo, to baš i nije za razumjeti. Jedno bi od objašnjenja moglo biti da je ponekad takvim novim spoznajama teško zamijeniti otprilike nekoliko stotina godina stare dogme i tradicije. Možda je to i zato što naklonost i navike još uvijek imaju prednost pred zdravstvenom koristi.

Veg: Možemo li predmnijevati da će se kroz nekoliko godina takvo stanje promijeniti i da će se prehrana u bolnicama prilagoditi aktualnom znanstvenom položaju?

Dr. med. Schneider: Nadajmo se. Ja bih u svakom slučaju podržao ovu viziju budućnosti jer bi to bila prednost kako za liječnike, tako i za pacijente, pa i za cijeli zdravstveni sustav. Svi bi od toga profitirali. Nemalo bi profitiralo i zdravstveno osiguranje. Uštedjeli bismo milijarde već samom ponudom vegetarijanske prehrane kao osnovne prehrane u svim bolnicama. Profitirale bi, naravno, i životinje na koje mnogi pri jedenju mesa uopće ne misle. S ušteđenim bismo im milijardama, kao ‘odštetu’, mogli napraviti velike biotope (prirodna staništa) i napokon ih tretirati kao ono što jesu, kao živa bića koja postoje uz nas na ovoj Zemlji.

Veg: Ne bi li isto tako bilo opravdano da, svojedobno, vegetarijanci plaćaju manje doprinose za zdravstveno osiguranje?

Dr. med. Schneider: Ja bih prije to ovako rekao: ne-vegetarijanci bi trebali platiti dodatak. Ono što je bolje i zdravije bi trebala biti norma, a ne obrnuto. Kao što bi netko tko se bavi rizičnim sportom ili netko tko puši trebao platiti dodatak, tako bi i netko tko ulazi u jedan od najvećih svakodnevnih rizika, naime jedenje mesa, trebao platiti takav dodatak za rizik.

Veg: Čini se da se razglasilo kako je HG Naturklinika na ovom području preuzela ulogu predhodnika i privlači mnoge ljude iz cijeloga svijeta. Iz kojih zemalja dolaze vaši pacijenti?

Dr. med. Schneider: Dolaze iz pedesetak zemalja. Mnogo naših suradnika govori više jezika i mogu po potrebi prevoditi. Pacijenti dolaze iz cijele Europe, ali i iz Južne i Sjeverne Amerike, Australije, arapskih zemalja, Indije, Rusije… dakle, sa svih kontinenata i iz svih narodnih grupa.

Veg: Nedavno je slovenski predsjednik Dr. Janez Drnovšek završio u medijima zbog jedne svoje izjave. Rekao je: ‘Promijeni li čovjek svoj život u pozitivnom smislu tako što riješi svoje unutarnje i vanjske konflikte u životu i u odnosu s okolinom, tako da živi u miru s drugim ljudima, s prirodom i životinjama, tada može svoju bolest izbaciti iz svoje glave. Postat će tjelesno zdraviji ili zdrav, to je i moje iskustvo. Nadam se da će mnogi ljudi to shvatiti.’

Na to mu je upravo predsjednik liječničke komore, Dr. med. Poredos odgovorio: ‘Gospodine Predsjedniče, promjena života na pozitivan stav prema sebi, prema drugim ljudima, prema životinjama i prirodi nije automatizam za tjelesno ozdravljenje čovjeka, kao što vi tvrdite. Vaša izjava po meni nije dobra i pozivam sve ljude da umjesto toga potpuno slijede savjet liječnika.’ Koji je vaš stav prema ovim citatima?

Dr. med. Schneider: Naše iskustvo daje za pravo predsjedniku Slovenije. Mi uvijek nanovo doživljavamo iskustva da mišljenje i ponašanje, svakodnevna rutina i životne prilike imaju veliki udio u oboljenjima i prema tome su između ostaloga odlučujuće za zdravlje i bolest. Promjena životnog stava na pozitivan znači manje stresa, a to znači manje smetnji u imunitetu. Ove veze između psihe, životnog stava i imuniteta su više nego poznate i uobičajena su praksa. Bez promjene u mišljenju i životnom stilu, nema ozdravljenja. To zna i školska medicina i zato mi iskreno nije sasvim jasna izjava ovog predsjednika Zdravstvene komore. U Njemačkoj se u svakom slučaju postupa tako da su koncepti rehabilitacije i liječenja bolesti sasvim određeni aktivnostima svakog pacijenta. Zašto se onda radi analiza rizičnih faktora? Primjerice, kod dijabetesa se rade baš zato da bi se upravo te rizične čimbenike ugradilo i u vlastito oblikovanje života. Kod bolesti se srca i krvnih žila, kao i kod dijabetesa, zna da svladavanje stresa igra veliku ulogu. I to ne samo poslovni stres, već i ono nesvladano u privatnom području. Ovakve stvari pripadaju standardu medicine. Može biti da se predsjednik Slovenije nešto određenije izrazio, ali to je, eto, njegovo iskustvo i samim time njegovo uvjerenje. Mislim da nemamo pravo nekome osporavati njegova iskustva.

Takvo iskustvo da promjena životnog stila i razmišljanja ima velikog utjecaja na ozdravljenje, kod nas je svakodnevica. U HG Naturklinici ne radimo bez razloga prema principu ‘Potpuno ozdravljenje za dušu i tijelo’, jer bez svladavanja konflikata u vlastitom životu koji nas dovode do napetosti, straha i brige, ne možemo postati zdravi. Rješavanjem čimbenika stresa, ovisnosti i konflikata u životu, postajemo slobodniji, sretniji, zadovoljniji – i jednako tako zdraviji.

Veg: Puno vam hvala na razgovoru.

(Iz časopisa Vegetarisch genießen, broj 2/06)

Dr. med. Arno Schneider, liječnik u HG Naturklinici Michelrieth
 
(prijatelji-zivotinja.hr/uredio:NSP)

Prema obrazloženju presude, “veganska prehrana bolja je od one “svejeda” i poštivanje takve prehrane je ljudsko pravo, čak i u jaslicama”

Općina Merano u Italiji izbacila je dijete iz vrtića nakon što je njegova majka zatražila da mu se omogući veganska prehrana. Obitelj je uz pomoć odvjetnika sudu predočila znanstvene dokaze da je takva pravilno planirana prehrana zdrav izbor za djecu predškolskog uzrasta.

Sud je na temelju toga odlučio da je općina, kao vlasnik vrtića, dužna poštovati pravo djeteta na moralan i etički izbor prehrane u vrtiću. Donosimo prijevod napisa u kojem je opisan ovaj slučaj, koji predstavlja pouku o pravu na slobodan izbor i u području prehrane, ali i ukazuje da se jedino znanjem te odgovornim i odvažnim pristupom mogu ukloniti predrasude i prepreke na putu ka zdravijem i skladnijem životu pojedinaca i zajednica:

Sve je počelo u veljači. Glavni su likovi ove priče dijete vegan i svjesna majka. No idemo redom.

Vrijeme brzo prolazi svima, pa tako i majci iz mjesta Merano koja mora početi dijete uključivati u društveni život, točnije – upisati ga u vrtić. Važno je napomenuti da ova majka zbog osobnih uvjerenja slijedi određeni zdrav i etičan način prehrane temeljen isključivo na biljkama. Ovakav pristup životu u Italiji prihvaća sve više ljudi.

U skladu s tim, majka je zatražila od vrtića da njenom djetetu zamijene neprirodnu hranu kojom se hrane mala djeca u vrtićima, često pripremljenu u tvrtkama za catering, zdravim biljnim jelima.

Općina Merano taj zahtjev smatra nevjerojatnim i neprihvatljivim i ne samo da ne udovoljava zahtjevu, nego i udaljuje dijete iz vrtića! Mama je, naime, morala donijeti liječničke potvrde (koje se, među nama, mogu lako dobiti od bilo kojeg liječnika prijatelja ili onog koji nam je naklonjen) i napraviti klinička testiranja na djetetu kojima će dokazati da je dijete dobrog zdravlja.

U stilu “Ili mi daj dobar razlog zašto je dijete vegan i pokaži da je zdrav k’o dren ili si ga drži kod kuće i ne zafrkavaj nas!”. Kako to da se slična mjerila ne primjenjuju za svu djecu, vjerojatno svu lijepu cijepljenu i imunokompromitiranu, pa da svi oni naprave testove? Čudno kako se nisu sjetili u Općini Merano tražiti i genetsko testiranje “veganskog” djeteta da se utvrdi kakva predispozicija za neke buduće bolesti poput autizma ili ADHD-a…?

Upravo onako kao što se nekad zločestu djecu tjeralo da stoje u kutu pored školske ploče, tako i stručnjaci Općine Merano izbacuju iz škole dijete čija je jedina krivnja što mu se roditelji zdravo hrane.

Stav Općine je čvrst: veganska dijeta je opasna za maloljetnike, posebno u predškolskoj dobi te se ne primjenjuju Smjernice o prehrani u školama jer se iste odnose na škole, a ne na vrtiće i jaslice. Skinuti sa sebe odgovornost tipično je za političare. Stav je zapravo smiješan i pokazuje potpuno neznanje općinskih službenika, neznanje koje je rašireno i u drugim područjima medicine.

Dovoljno je, međutim, citirati službeni stav američkog i kanadskog udruženja dijetetičara (A.D.A., American Dietetic Association (1) da se ukloni svaka sumnja: “Pravilno isplanirana vegetarijanska prehrana, uključujući i vegansku, je zdrava, prikladna s nutricionističkog gledišta i može biti korisna u prevenciji i liječenju nekih bolesti. Takva prehrana, ako je dobro isplanirana, prikladna je za pojedince u svim stadijima životnog ciklusa, uključujući trudnoću, dojenje, rano i kasno djetinjstvo, adolescenciju te za sportaše.”

Dakle, prema svjetskim autoritetima iz područja nutricionizma, režim veganske prehrane, dobro planiran (i ovdje leži ključna činjenica), može se primjenjivati u svim razdobljima ljudskog razvoja, čak i u trudnoći!

Ova su saznanja jako daleko od općinskih ureda regije Alto Adige. I zato je majka zbog apsurdne i necivilizirane odluke bila prisiljena ići na sud. Majka je ne samo pokazala i dokazala superiornost prehrane temeljene na biljkama u odnosu na onu “svejeda” (što je bilo vrlo lako jer istraživanja i znanstvenih podataka ima na pretek), već je pokazala i da odluka uprave i vlasnika vrtića nije bila u skladu s ustavnim normama i uputama ministarstva, postavljajući pred nju nepravedan zahtjev (dobavljanje posebnih liječničkih potvrda) i diskriminirajući dijete izbacivanjem iz vrtića.

Regionalni sud Regije Alto Adige povijesnom presudom odobrava zahtjev majke i obvezuje upravu vrtića da ponovo primi dijete, a Općina Merano kao vlasnik ustanove mora platiti sudske troškove.

Prema obrazloženju presude, “veganska prehrana bolja je od one “svejeda” i poštivanje takve prehrane je ljudsko pravo, čak i u jaslicama”.

Carlo Prisco, odvjetnik mlade majke, smatra da se radi o prekretnici u priznavanju prava na etičnu alternativnu prehranu, a to pravo proizlazi iz Ustava.

Odvjetnik nastavlja da “ne treba nikakva potvrda da bi se u bilo kojoj dobi tražilo veganski obrok, roditelji vegani ne mogu biti objekt diskriminacije, čak niti tako da se od njih traže dodatne provjere i dokazi koji se ne traže od drugih. Ovaj će slučaj biti od pomoći svim drugim, budućim slučajevima u kojima ustanove ili javne službe onemogućavaju građanima da uživaju prava vezana za svoj odabir etične prehrane.”

Napokon se u trećem tisućljeću počinje govoriti o pravima i u području prehrane.

Danas su nam puna usta svih vrsta prava: socijalnih, seksualnih, vjerskih i tako dalje. I ako neka osoba odluči biti gay, promijeniti spol, unajmiti maternicu, biti surogat majka, umjetno se oploditi, nastaje problem ako osuđujete njihov izbor jer bi se na noge digle odgovarajuće udruge i lobiji, optužilo bi vas se za homofobiju, možda biste riskirali čak i zatvor.

No kada jedna svjesna majka traži da se poštuje njeno pravo na moralne i etičke izbore, dokazane kao valjane čak i znanstveno, onda treba pozvati odvjetnika i voditi parnicu na sudu…

To je Italija.
 
(oslobodjenje-zivotinja.com)

Vegetarijanstvo tijekom generacija može dovesti do genetskih mutacija

The Daily Mail piše da vegetarijanstvo tijekom generacija može dovesti do genetskih mutacija koje povećavaju rizik srčanih bolesti i karcinoma. Znanstvenici su ustanovili da dugogodišnji vegetarijanci vjerojatnije nose DNK zbog koje su osjetljiviji na upale. (link na istaživanje)

Ova mutacija čini da vegetarijanci lakše apsorbiraju biljne masne kiseline, ali ujedno potiče nastanak arahidonske kiseline, polinezasićene omega 6 masne kiseline koja povećava upalne bolesti i karcinom, piše poznati RT.

Ovo, zajedno s prehranom bogatom biljnim uljima znači da mutirani geni pretvaraju masne kiseline u arahidonske kiseline. Problem se pogoršava jer mutacija obstruira proizvodnju omega 3 masnih kiselina koje štite od srčanih bolesti. To je rastući problem kod ljudi koji ne jedu ribu i orašaste plodove bogate omega 3 masnim kiselinama, a koriste biljna ulja sa nezdravim omega 6.

Vegetarijanci 40 posto više obolijevaju od karcinoma crijeva

Nova saznanja objašnjavaju prijašnje studije koje su ustanovile da vegetarijanci 40 posto češće obolijevaju od karcinoma crijeva nego oni koji jedu meso. Istraživanje je provelo Sveučilište Cornell, uspoređujući stotine genoma uglavnom vegetarijanske populacije u gradu Pune u Indiji sa ljudima koji jedu meso u Kanzasu. Nađene su primjetne genetske razlike.

Oni koji potječu od vegetarijanaca vjerojatnije nose genetiku koja brže metabolizira biljne masne kiseline. Kod tih osoba, biljna ulja pretvaraju se se u sklonu upalama arahidonsku kiselinu povećavajući rizik kronične upale vezane uz razvoj srčanih bolesti i pogoršanje karcinoma.

Imaju i 5 posto manju gustoću kostiju

Mutacija se u ljudskom genomu pojavljuje odavno i prenosi se kroz generacije. Vegetarijancima češće nedostaje bjelančevina, željeza, D vitamina, B12 vitamina i kalcija, a jedna studija koja pokazuje da vegetarijanci imaju 5 posto manju gustoću kostiju.

Drugo istraživanje pokazuje da su vegeterijanci češće pretili, češće imaju dijabetes i moždane udare. Ova studija objavljena je u časopisu Molecular Biology and Evolution.
 
(telegram.hr/uredio:NSP)

Što je dobro za zdravlje ovaj liječnik je osobno ispitao, pa se u skladu s tim počeo hraniti, a rezultat svega toga jeste što i na pragu 11 desetljeća života živahno ide uz stepenice, sređuje vrt, a ne koristi se čak ni štapom

Vjerujete li da na svijetu postoji osoba koja je u mirovinu otišla sa 95 godina ?!

Dokaz da je moguće jeste doktor Ellsworth Worth, proslavljeni kardiokirurg koji je nedavno napunio 100 godina!

Simpatični djedica u životu je prošao sve i svašta, uključujući i Drugi svjetski rat, u kojem je sudjelovao i radio kao liječnik, a svoje zanimanje oduvijek je volio.

“Znate ono kada ljudi kažu da da imaju životni poziv? Ja osjećam da je moj bio liječnički. Nikada to nisam dovodio u pitanje “- rekao je vorh u intervjuu za Fox News.

Upravo njegov poziv ga je natjerao da realno i izbliza sagleda sve posljedice loših životnih navika, jer je kao proslavljeni kirurg mnogo puta vidio srce, krvne žile i pluća uništena hranom, pušenjem, nedovoljno sna i premalo kretanja.

Još prije više od 60 godina, Ellsworth je odlučio promijeniti prehranu i svom tijelu podari zdrave namirnice. Kako se meso uvijek smatralo hranom bogatom važnim namirnicama, on je odlučio da to osobno ispita i uvjeri se. Sproveo je studiju i došao do zaključka da proteini iz životinjske masti povećavaju razinu kolesterola, pa je njegova odluka bila da prijeđe na vegansku prehranu – jelovnik koji isključuje svu hranu životinjskog porijekla.

Također, on svakoga dana spava 8 do 9 sati, a budi se u 5 ujutro. Ellsworth vjeruje da je za njega najbolje da jede dva puta dnevno, a za doručak su obvezne cjelovite žitarice s bademovim mlijekom.

Ostatak dana, ovaj poštovani doktor provodi vrijeme s obitelji i vježba tako što sređuje svoj ​​vrt – kosi travu i obrezuje ruže i dekorativne žbunove.

Zahvaljujući ovakvom stilu života, Ellsworth je prestao raditi operacije tek u 74. godini, čak dvije godine kasnije nego što zakon nalaže, a do svoje 95-e je predavao na sveučilištu i bio mentor mlađim liječnicima tijekom velikih operacija, a kada zatreba, priskakao je u pomoć.

I dan danas mu ni za što nije potrebna tuđa pomoć, sve radi sam bez problema, baštu uređuje i do 10 sati dnevno, penje se uz stepenice bez poteškoća, lifotva izbjegava, čak se ne oslanja ni na štap.

Penzionerske dane provodi u društvu 14 godina mlađe supruge Barbare, koju je upoznao davne 1948. godine u bolnici u kojoj je radio kao šef kirurgije, a ona bila na praksi za medicinsku sestru.

“Kada sam jednom izašla s njim, mlađi muškarci me više nisu privlačili” – priznaje Barbara, koja je imala 21. godinu kada je upoznala Ellsworth. Iz braka dugog 60. godina imaju petero djece – četiri sina i jednu kćer, kao i osam unučića.

Doktor Ellsworth vorh vjeruje da je tajna dugovječnosti u pravilnoj prehrani i aktivnom životu.

“Ako imate kolesterol blizu donje granice, male su šanse da doživite srčani udar. Ja se uopće ne bih ni uznemirio kada bih osjetio bol u prsima, znao bih da nije ništa”- kaže Ellsworth.

On smatra i da je za njegove navike zaslužno interesiranje za medicinu, koje čak ni sada ne jenjava.

“Uvijek me je zanimalo sve istražiti, čak me i sada zanima. Bavim se pomalo i time, ali više ne proučavam. Uživam u životu”- zaključuje 100-godišnji liječnik.
 
(Stil/uredio:NSP)

Želite li saznati što se nalazi u hrenovkama koje jedete za doručak? Pazite što želite

Neki proizvođači hrenovki imaju upitan pedigre. Naime, novo izvješće Clear Fooda, online vodiča hrane otkriva potkrijepljene činjenice onoga što jedemo kada jedemo hrenovke.

Istraživanje koje je provela američka tvrtka Clear Foods pokazalo je da se u dva posto uzoraka hrenovki i u dvije trećine vegetarijanskih alternativa ovim proizvodima nalazi ljudska DNK. 

Ipak, to je samo djelić krajnje neugodnih otkrića do kojih je došla ispitujući kvalitetu 345 hrenovki i kobasica 75 različitih marki. Zagađivače su pronašli u čak 21 uzorku, a ukupno 14,4 % posto su ocijenili kao “problematične” na ovaj ili onaj način.

“Sredinom 19. stoljeća u Americi kružile su glasine da neki mesari prave jeftine kobasice slične frankfurtskim od mljevenog psećeg mesa. Iako to nitko nije mogao sa sigurnošću potvrditi, pitanja o hrenovkama, stara su koliko i same hrenovke, a sumnje nisu potpuno neutemeljene”, navodi se u izvještaju tvrtke. 

Clear Food – online vodič hrane, koji koristi ‘genomsku tehnologiju’ za ispitivanje namirnica po sastojcima, pronašao je i ljudski DNA u 2% uzoraka hrenovki kao i u dvije trećine uzoraka vegetarijanske hrane.

Zamjenski problemi pronađeni u uzorcima

Nabrojan je iznenađujući broj zamjena ili neočekivanih sastojaka. Pronađeni su dokazi o mesu koji nisu navedeni na deklaracijama, odsustvo sastojaka nabrojenih na deklaracijama, te meso u nekim vegetarijanskim produktima.

Higijenski problemi pronađeni u uzorcima

Clear Food pronašao je ljudsku DNA u 2% uzoraka, te dvije trećine uzoraka s ljudskom DNA prisutnom u vegetarijanskim produktima.

Pronađeni su dokazi o postojanju piletine (u 10 uzoraka), govedina (u četiri uzorka), puretina (u tri uzorka) i janjetina (u dva uzorka) u proizvodima koji nisu trebali sadržavati ove sastojke.

Svinjetina je posebno nedobrodošla zamjena u bilo kojoj hrani ako se smatra da značajan broj ljudi ne jede svinjetinu iz vjerskih razloga. Clear Food pronašao je svinjetinu kao zamjenu u 3% testiranih uzoraka. U većini slučajeva, svinjetina je pronašla način kako da dođe i u pileće ili pureće kobasice. Svinjska zamjena problem je u proizvodima diljem cjenovnog spektruma u različitom društvu trgovina, piše ClearFood.

Nadalje, deklaracije na hrenovkama pretjerane su s količinama bjelančevina ‘za čak 2,5 puta’.

Ostala važna otkrića uključuju:

• 2% svih uzoraka sadrži ljudski DNA

• 10% vegetarijanskih proizvoda sadrži meso

• 4 od 21 testiranih uzoraka vegetarijanskih uzoraka, odnosno 67% ima higijenskih problema

• No, Clear Foods pronašao je da ‘postoji nemali broj proizvođača hrenovki, velikih i malih, koji proizvode veoma kvalitetne hrenovke s integritetom’
• svinjetina je provađena u “kosher” hrani
  

• Deklaracije na pakiranjima hrenovki pretjeruju s količinom bjelančevina u proizvodu ‘za čak 2,5 puta’.

Kratka povijest hrenovki

Kobasice spadaju među najstariju hranu na svijetu koja se priprema. Grčki bard Homer u Odiseji je pisao o crnom pudingu i krvavoj kobasici još prije 3 000 godina.

Predak moderne hrenovke je frankfurter, kuhana kobasica od svinjetine uvučena u ovčje crijevo. Povijesni trag frankfurterica seže u 13. stoljeće u njemačkom Frankfurtu na Maini iz jedne mesnice. 1860., kobasice s imigrantima iz Njemačke dobivaju ‘američko prebivalište’. Hrenovkama je dodan komad kruha čime je nastao hot dog, dio američke kulture. Na prijelazu na 20. stoljeće Amerikanci su hot dogove mogli naručivati na utakmicama baseballa.

Kako se rade hrenovke (uznemirujući video):
 

 
(lijecnik.hr,b92.rs)

Razmišljate o tome da postanete vegetarijanac? Ili samo da jedete manje mesa? A znate li kako će reagirati vaš organizam …

Ne događa se ništa biokemijski dramatično u tijelu, ali promjena ipak ima

Evo što se događa.

Profesorica Joan Salge Blake, sa Sveučilišta u Bostonu tvrdi da se ništa biokemijski dramatično ne događa u našem tijelu ako smo prestali jesti meso. Ništa dramatično ne znači da ipak nećete imati neku korist od vegetarijanske prehrane. Naravno, samo ako ste pravi vegetarijanci i vodite računa da jedete balansirano.

Također, vegetarijanstvo može popraviti vašu kvalitetu života, ali to ne znači da iz povrća možete dobiti sve potrebno za nirmalno funkcioniranje organizma stoga biste vjerojatno trebali uzmati i malo nadomjestaka.

Stoga ćete morati pripaziti da u svoje tijelo unosite više tvari koje bi inače unosili jedući meso kako ne biste izgubili osjet okusa ili pak uzimati kalcij i vitamin B12 koji je potreban za pravilnu funkciju živaca.

1. Možda ćete izgubiti koji kilogram

Ako ste prešli na vegetarijanski režim prehrane moguće je da ćete biti malo lakši iako to nije bio cilj promjene prehrane. Prosječno, prelaskom na bezmesnu prehranu, gubite oko 3.5 kilograma.

2. Možda ćete dobiti zdrave bakterije i napuhati se

U početku biste mogli imati malih tegoba.

Naše tijelo ima enzime koji pomažu probavi životinjskih i mesnih bjelančevina i to se neće promijeniti ni kad prestanete jesti meso. Svi neprobavljivi ugljikohidrati u biljnim izvorima bjelančevina i druge hrane bazirane na biljkama mogu izmijeniti profil bakterija u crijevima.

Točnije, znanstvenici smatraju da ovi ugljikohidrati mogu potaknuti rast zdravih bakterija u crijevima. Probavnom traktu treba neko vrijeme da se privikne na nove stanare pa ćete se u početku osjećati napuhano. Strpljivo, priviknut ćete se. Dijeta osnovana na biljkama pokazala je smanjeni rizik od različitih kroničnih bolesti povezanih sa povećanjem opsega struka.

3. Možda ćete se zaštititi od srčanih bolesti

Nekoliko opsežnih studija u koje je bilo uključeno više od 76 tisuća žena i muškaraca sličnog načina života, uspoređivalo je vegetarijance i one koji to nisu. Rezultati pokazuju da je smrtnost od ishemičnih srčanih bolesti (uzrokovanih ozbiljnim suženjem ili zatvaranjem koronarnih arterija) bila 24 posto niža kod vegetarijanaca. Prehrana bazirana na biljkama dokazano je antiupalna.

4. Možda ćete izgubiti osjet okusa. Ne samo za crveno meso

Cink je jaki biokemijski filter koji obavlja puno funkcija u tijelu, uključujući davanje potpore imuno sustavu. Taj mineral kojeg ima puno u crvenom mesu ( i oštrigama) je vrlo važan za osjet okusa i sluh. Studija sa Institute of Health Bioscience sa sveučilišta u Tokushimi u Japanu, našla je da je nedostatak cinka glavni uzročnik gubljenja osjeta okusa.

Dok grah, orašasti plodovi, cjelovita vlakna i mliječni proizvodi osiguravaju ponešto cinka, fitinska kiselina u cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima i mahunarkama može interferirati sa apsorbcijom cinka u organizmu. Zbog toga vegetarijanci trebaju 50 posto više cinka nego oni koji jedu meso. Preporučena dnevna doza za žene je 8 miligrama, a možete uzeti do 12 miligrama.

5. Možda će vam se mišići dulje oporavljati od vježbanja

Mišići malo dulje bole nakon vježbanja.

Proteini su važni za izgradnju mišića, njihovo održavanje i obnovu poslije vježbanja. Životinjski ili biljni proteini djeluju samo što mišićima vegetarijanaca treba dulje vrijeme za oporavak. Sportaši vegetarijanci trebali bi uzimati proteine u tekućem obliku jer se tekućine apsorbiraju puno brže.

Možda da nakon vježbanja popijte napitak sa kokosovim, bademovim, rižinim ili soja mlijekom u koji dodajte ugljikohidrate u obliku svježeg voća da nadopunite glikogen koje je vaše tijelo potrošilo za energiju.

6. Možda ćete trebati nadomjestke. Ali ne puno

Studije smatraju da vegetarijanci koji se hrane uravnoteženo dobijaju istu količinu željeza kao i osobe koje jedu meso. Trebali bi imati i dovoljno kalcija i B12 vitamina koji je važan za pravilnu funkciju živaca. Ako ste zabrinuti da vam nedostaje bilo kojeg od ovih sastojaka, cinka, kalcija,željeza i B12 vitamina, provjerite razine i neka vam liječnik prepiše količinu i vrstu nadomjestka.
 
(telegram.hr/uredio:nsp)

Zamislite da je lako nagovoriti ljubitelje mesa da zamijene svoj životni stil sveždera s vegetarijanskim. Što bi takva promjena značila za Zemljin okoliš i za 7 milijardi ljudi koji žive na njoj?

Danas kad globalna populacija dostiže broj od 7 milijardi stanovnika, nevjerojatno je važno da počnemo misliti na sve ljude i njihovu djecu koja će jesti tijekom ovog stoljeća, a i sljedećih. Lanjsko izvješće Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (eng. Food and Agriculture Organisation) navelo je da je mesna industrija jedna od najvećih prijetnji okolišu jer čini 14,5% svih emisija stakleničkih plinova koje emitira čovjek.

Taj broj sve više će se povećavati jer razvijene zemlje razvijaju i uspostavljaju održive ekonomije, zbog čega će si ljudi moći priuštiti skuplju, mesnatiju prehranu ako to žele.

Dok postoje neuspješni napori privlačenja ljubitelja mesa k bezmesnim proizvodima, poput novog veggie burgera, te ljubitelje mliječnih proizvoda k proizvodima bez mlijeka, poput novog umjetnog mlijeka, kako bi se smanjilo iskorištavanje zemlje, zagađenje i otpad, ljudi koji vole životinjske proizvode neće tako lako odustati od njih.

No, što ako odustanu? Što ako bi nekako svi na svijetu prestali jesti meso? Kako bi svijet tada izgledao?

Jedan znanstveni tim upitao se upravo to, te su 2009. godine počele nicati brojne vizije vegeterijanskog svijeta. Znanstvenici nizozemske Agencije za okoliš, u radu objavljenom u časopisu Climate Change, zaključili su da, kada bi svi na svijetu sutra prešli na vegeterijanstvo ili veganstvo, do 2050. godine emisije ugljika povezane s poljoprivrednom industrijom smanjile bi se za 17%, emisije metana za 24% i emisije dušikovog oksida za 21%. Emisije stakleničkih plinova također bi se značajno smanjile.

Također, ta poboljšanja koštala bi nas mnogo manje nego slične redukcije kojima se koristimo sada, poput poreza na ugljik i poticanja čistih, obnovljivih izvora energije. Ipak, odricanje od mesa ne bi samo odjednom zaustavilo globalno zatopljenje, no možda bi bilo jedno od prvih koraka k tome.

Još jedna pozitivna strana jest da bi s manje stoke, problem infekcija otpornih na antibiotike bio mnogo manje ozbiljan. Zbog načina na koje se uzgajaju životinje (često u vrlo bliskim pregradama), farmeri čine sve što je u njihovoj moći da spriječe bilo kakvu infekciju koja bi mogla naškoditi njihovoj stoci. A antibiotici ne samo da preventiraju bolest, već i potiču rast, zbog kojeg je stoka vrijednija. No, ovako nešto u konačnici ne pomaže ljudima na duge staze. Centar SAD-a za kontrolu i prevenciju bolesti kaže: „Mnogi antibiotici koji se koriste na životinjama nepotrebni su i neprimjereni te prijete sveopćoj sigurnosti.”

Manje zagađenje i smanjenje infekcija su dobre vijesti. No, jedan nizozemski tim pod vodstvom klimatologa Elke Stehfesta nije uzeo u obzir ukupno zdravlje svih tih ljudi koji bi odjednom prestali jesti meso, te koliki bi to bio financijski teret za zdravstvene sustave diljem svijeta.

„U ovom slučaju ignorirali smo sve moguće socioekonomske implikacije, poput efekata na promjenu zdravlja ili BDP ili broj populacije. Nismo analizirali agroekonomske posljedice i implikacije promjene prehrane; posljedice poput cijene promjene prehrane, no također porast cijena zemljišta. Cijena prelaska na vegeterijanstvo mogla bi zasjeniti dobrobiti istog”, objašnjava tim.

Također, tu je i ekonomski aspekt mesne industrije koja zarađuje pozamašnu svotu – mesna industrija iznosi 1,4% ukupnog svjetskog BDP-a i zapošljava 1,3 milijarde ljudi (od toga 987 milijuna siromašnih). Kad bi mesna industrija nestala preko noći, ti siromašni ljudi morali bi pronaći drugi izvor zarade.

Također je pretpostavka da bi cijeli svijet novopečenih vegeterijanaca s radošću jeo koje god sezonsko voće i povrće. No, kada bi netko zaželio šparoge izvan sezone, uzgoj šparoge pod uvjetima za rast, transport i pohranu diljem svijeta imaju vrlo ozbiljne implikacije na okoliš.

Nikad neće postojati savršeno rješenje koje daje 7 milijardi debelih i sretnih ljudi i minimalnu štetu za okoliš, no ipak možemo kontrolirati koliko mesa jedemo. Ne samo da možemo – moramo. Napokon, procjenjuje se da će populacija do 2050. narasti do 9 milijardi, a mi ćemo morati preuzeti nešto od zemlje namijenjenoj stoci.
 
(znanost.geek.hr/uredio:nsp)