Već godinama slušamo priče o kvaliteti flaširane vode, koliko je ona bolja od “obične” vode iz naših slavina, a nošenje plastičnih bočica vremenom je za neke postao i trendi dodatak koji bi trebao nešto govoriti o našem životnom stilu.

Nekima će ovo biti otkrivanje tople (flaširane) vode jer ovo je priča o kojoj se mnogo govorilo, ali mnogi i dalje vjeruju da flaširana voda kvalitetnija. Naravno, nitko ne govori da ne postoje situacije u kojima flaširana voda nije nužna ili praktična, ali ovdje ćemo se pozabaviti nečim drugim.

Umjetno stvorena potražnja

Naime, zanimljivo je baciti pogled unazad i podsjetiti se kako je prodavanje flaširane vode postalo izuzetno velik izvor zarade na područjima na kojima pitke vode ne nedostaje i kako je voda iz slavina došla na “loš glas” upravo zahvaljujući snažnoj kampanji industrije flaširane vode.

Iz tog ćemo se razloga vratiti u 2010. i prisjetiti se kratkog videa “The Story of Bottled Water” iza kojeg stoji Annie Leonard, kritičarka pretjeranog konzumerizma, najpoznatija po svom projektu The Story of Stuff kojeg je i ovaj video dio. Valja spomenuti i podnaslov “kako umjetno stvorena potražnja promiče ono što ne trebamo i uništava ono što trebamo najviše” koji ukratko rezimira ključnu poruku filma.
 

 
Priča ovog kratkog filmića započinje s primjerom Clevelanda gdje je reklamna kampanja tvrtke Fiji izazvala suprotan učinak nakon što su na svojim jumbo plakatima koristili slogan: “Fiji: Zato jer naša voda ne dolazi iz Clevelanda” nadajući se tome . Građanima Clevelanda to se nije svidjelo pa su odlučili staviti njihov proizvod na test i došli do zaključka da je voda iz slavine u mnogočemu kvalitetnija od one flaširane, boljeg je okusa i košta puno manje.

Prolazi manje provjera, štetno je za okoliš i skuplje je

Pokazalo se da je na većini mjesta s izvorom pitke vode situacija gotovo identična, ali u velikom broju slučajeva flaširana voda izložena je manjem broju ispitivanja od vode iz slavine.

Ipak, proizvođači se uporno pozivaju na veliku potražnju, ali valja se zapitati zašto bi netko tražio nešto što je neodrživo, štetno je za okoliš, prolazi kroz manje provjera i u konačnici, košta više? Preciznije, košta do dvije tisuće puta više.
 

 
U videu se objašnjava da je ova umjetno stvorena potražnja nastala u trenutku kada su proizvođači bezalkoholnih pića shvatili da prodaja stagnira i da će se ljudi, kad jednom shvate da sokovi nisu toliko zdravi, vratiti vodi. Odgovor na njihovo pitanje došao je u vidu poznatog brenda Perrier koju je ispočetka bio predmet sprdnje i nešto na što su ljudi gledali kao prolazni trend jer voda je gotovo besplatna i ne postoje temelji za masovnu prodaju.

Metoda Del Boya Trottera

Dakle, kako je došlo do toga da ljudi kupuju ono što im ne treba?

Odgovor je jednostavan – strah. Industrija flaširane vode krenula je u akciju serijom TV reklama koje vas tjeraju da se zapitate što to kriju vaše slavine i koliko je ono što pijete opasnije od onog što oni prodaju.

“Kada obavimo što smo naumili, voda iz slavine koristit će se samo za kupanje i pranje suđa”, rekao je čelnik jednog proizvođača flaširane vode.

Nadalje, mušterije morate uvjeriti da voda koju im želite prodati dolazi iz čistih izvora, ali to je daleko od istine. Iako djeluje kao šala, gledatelji “Mućki” iznenadit će se kad doznaju da većina proizvođača koristi metodu Del Boya Trottera i “Peckham Springa”, a njihova izvorska voda dolazi iz, pretpostavljate – slavina. Aquafina i Dasani samo su neki od proizvođača čija voda nije ništa drugo nego filtrirana voda iz slavina.

Valja spomenuti i kako je istraživanje provedeno od strane EWG-a (Enviornmental Working Group) pokazalo da devet od 10 proizvođača (Aquafina, Dasani, Nestle) ne žele otkriti podatke o svojim “čistim” izvorima vode što je u najmanju ruku zanimljivo.

Drugo njihovo istraživanje pokazalo je da od 173 branda: 18% odbija otkriti lokaciju izvora vode, 32% ne govori ništa o provjerama čistoće koje njihov proizvod prolazi i 50% pada na testu transparentnosti.

Voda iz slavine – najveći neprijatelj?

Ekološki gledano, flaširana voda je apsolutna katastrofa. Nakon što se goleme količine nafte potroše da bi se boce proizvele i proizvod transportirao do trgovina, ostaje problem boca koje završavaju na deponijama ili se spaljuju što dovodi do ispuštanja smrtonosnih plinova. Nadalje, velik dio boca koje se recikliraju u Americi završavaju u Indiji gdje stvaraju “planine” otpada što predstavlja potpuno novi problem.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
“Naš najveći neprijatelj je voda iz slavine”, rekao je čelnik Pepsija, a u filmu se dodaje da neki dijelovi svijeta uistinu imaju lošu vodu iz slavina, ali i da odgovornost za zagađenje izvora vrlo često pada na proizvođače plastične ambalaže i štetne tvari koje nastaju proizvodnjom.

Na posljetku, priča o zagađenju okoliša možda vas ni najmanje ne pogađa i nitko vas ne može spriječiti da flaširanu vodu kupujete iako je ona koju imate u kući ili stanu daleko kvalitetnija, ali i dalje ostaje činjenica da masno plaćate nešto što vam uistinu ne treba.

Nekima će to biti dovoljno dobar razlog da razmisle o sljedećoj kupnji.
 
 
(index.hr,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=11391"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]

Dva velika britanska lanca supermarketa “Tesko” i “Asda” našli su se na udaru optužbi da prodaju običnu vodu iz slavine koju su prethodno filtrirali i flaširali.

Ove PET boce stoje na njihovim policama pored mineralnih voda poput “Evian” i “Perrier”, od kojih su naravno znatno jeftinije, ali na taj način kupce dovode u zabludu, jer na deklaraciji nema objašnjenja da je u pitanju obična voda iz slavine, tvrdi list “Daily mail”. No postavlja se pitanje povrh svega; možemo li vjerovati vodi iz slavine?

Obje kompanije su demantirale tvrdnje koje su se prvi put pojavile u otočnom tjedniku. Oni poriču da obmanjuju potrošače, jer smatraju da su na deklaracija dobro predstavili šta prodaju.

Također vjeruju da vodu ne treba nazivati ​​slavinskom budući da je prethodno prošla proces u kojem je uklonjen klor i dodatno je pročišćena.

“Daily mail” je na sebi svojstven način objavio da vodeći diskontni lanci rade ono što su Del Boy i Rodney pokušali u jednoj od čuvenih epizoda “Mućke” – da postanu milijunaši tako što će flaširati vodu iz slavine i prodavati je kao “vodu sa peckhamskog izvora” .

Supermarket “Tesko” prodaje vodu u dvolitrenim bocama za 17 penija ili u šest flašica po pola litre za funtu. Na obje varijante piše “samo voda, bez dodataka”. Ista voda koja je naknadno gazirana košta 17 penija za dvije litre. Litra vode iz vodovoda košta trećinu penija, što znači da se nakon obrade i flaširanja prodaje 25 puta skuplje.

Slična je cijena i “Asdinog” proizvoda “negazirana voda po povoljnoj cijeni”.

Tvrtka zadužena za pitku vodu u cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu tvrdi da je voda koja izlazi iz slavina jeftina, zdrava i sigurna i da nema apsolutno nijednog razloga da se filtrira. Prema posljednjim analizama nadležnog inspektorata 99,96 posto uzoraka je ispunilo sve standarde ispravnosti. Da li ćemo vjerovati državnim službama ovisi samo o našem neznanju.

Joe Taner-u iz ove kompanije ideja da supermarket prodaje filtriranu vodu “miriše” na Del Boy-a. Upitan da razjasni porijeklo svoje vode, “Tesko” je preko glasnogovornice najprije odgovorio neodređeno.

„Na temelju razgovora s dobavljačem, moj dojam je da potječe s jednog izvora u Francuskoj”, rekla je predstavnica ove tvrtke odbacila mogućnost da je u pitanju filtrirana voda iz slavine.

ASDA 17 penny - flaširana voda iz slavine pokraj ostalih, poznatijih, mineralnih voda

“Apsolutno ne. Porijeklom je iz Francuske, a flašira se u Britaniji. Ne preteže da je bilo što drugo. Svakako nije flaširana voda iz slavine “, rekla je ona.

Kasnije su potvrdili da je u pitanju filtrirana voda iz slavine, ali da budući da je filtrirana nije u redu da se opisuje kao slavinska.

I “Asda” je priznala da prodaje vodu iz vodovoda. Pravdali su se da je takva voda jeftinija nego da potrošači kupuju skupe uređaje za filtriranje i to sami rade kod kuće, no opet se vraćamo na vodovodnu vodu iz slavine za koju državna služba kaže da je zdravstveno ispravna. Ali državna služba s druge strane vam nebi rekla ni da je voda zatrovana, i zdravstveno neispravna kroz neki duži vremenski period.

“Daily mail” podsjeća na slučaj Coca-Cole koja je 2004. upala u slične nevolje kada se ispostavilo da je navodno vrhunska voda “DASANI” “filtrirana” vodovodna voda iz Kenta.

Ovaj slučaj je bio dobar povod da udruženja koja se zalažu za zaštitu okoliša i održivi razvoj još jednom apeliraju na potrošače da koriste vodu iz vodovoda. U Hrvatskoj se vodi iz vodovoda naravno ne može vjerovati, a još manje službama za zdravlje građana. Nedavni primjeri Vrbani 3, trovanje arsenom iz vode u Slavoniji, pokazuju da je voda iz slavine najbolji medij kroz koji industrija bolesti sebi može napraviti nove klijente.

“Prvo je Del Boy prodavao “peckhamsku vodu”, potom Coca Cola “Dasani” vodu, a sada isto radi “Tesko”. Ljudi jedva sastavljaju kraj s krajem da bi kupili osnovne namirnice. Posljednje što im treba jest da ih neko pelješi prodajući im vodu koja nije deklarirana kako treba. Nadam se da će se vratiti pouzdanoj vodi iz slavine i tako uštedjeti novac i energiju, a izbjeći gomilanje plastičnog otpada “, rekla je Janet Longfield iz udruženja Sustain.

U Hrvatskoj je flaširana voda postala “posao stoljeća” prije otprilike 10 godina. Navodno flaširanu vodu kupuje 30% Hrvata! U medijima nas bombardiraju napisima kako Hrvatska ima najbolju vodu u Europi, i da nam je vodovodna voda slična medu i mlijeku. Razvikana pretvrda voda sa katkad okusom klora, kakva teče iz slavine baš i nije idealno čista i najbolja voda.(Klor se inače koristio kao bojni otrov)

Čovjek se može zapitati da li može vjerovati Vladi i Javnom Zdravstvu u svezi zdravstvene ispravnosti vode. Vjerovati Vladi?! (smijeh). Jedna od boljih vijesti je da se u Hrvatskoj voda još ne fluoridira, ali i to nas čeka jer zapad stavlja fluor u vodu redovito.
 

CNN: Većina flaširane vode, potječe iz slavine (video)

 
(NoviSvjetskiPoredak.com)