Bern će sudjelovati u bilo kojem novom platnom sustavu ako je stvoren kao alternativa Društvu za međubankovnu financijsku telekomunikaciju (SWIFT), izjavio je švicarski veleposlanik u Moskvi Yves Rossier

Švicarski stav po pitanju stvaranja platnih kanala koji su neovisni o Sjedinjenim Državama vjerojatno se neće razlikovati od pozicije drugih zemalja, rekao je Rossier za RIA Novosti.

Dodao je kako njegova zemlja može sudjelovati u postavljanju alternative SWIFT-u.

“Ako u financijskom sektoru dođe do bilo kakvih novih zbivanja, pomno ćemo ih pratiti, ali to je očito razmišljanja u EU, a ne u Švicarskoj … Ali ako se pojavi novi sustav plaćanja, svaka će zemlja sudjelovati u tome, uključujući nas, naravno, zašto ne” – rekao je ovaj diplomat.

SWIFT je financijska mreža koja pruža prekogranične transfere visoke vrijednosti klijentima širom svijeta.

Tvrtka ima sjedište u Belgiji, ali njezin odbor uključuje rukovoditelje američkih banaka sa američkim saveznim zakonom koji omogućuje administraciji da djeluje protiv banaka i regulatora širom svijeta.

Ova tvrtka podržava većinu međubankovnih komunikacija i poruka, povezujući preko 11.000 financijskih institucija u više od 200 zemalja i teritorija.

Pitanje postavljanja sustava koji bi dopustio Bruxellesu da bude neovisan u svojim financijskim operacijama od Washingtona, u posljednje je vrijeme u velikoj mjeri raspravljano, osobito nakon američkog povlačenja iz iranskog nuklearnog sporazuma.

Prošlog tjedna je šefica Europske unije za vanjsku politiku Federica Mogherini izjavila kako EU blok radi na stvaranju posebnih kanala plaćanja za poslovanje s islamskom republikom Iranom.

Teheran je također rekao kako je razmotrio uspostavljanje mehanizama za trgovinu nafte kako bi zaobišao američke sankcije.

Očekuje se kako će Bijela kuća pritisnuti Teheran blokirajući njezin izvoz nafte u studenom, što bi moglo zaustaviti transport od oko dva milijuna barela dnevno, odnosno 50 posto iranskog izvoza.

U svibnju, američki predsjednik Donald Trump priopćio je američko povlačenje iz Zajedničkog opsežnog plana djelovanja (JCPOA). Kazao je kako bi bilo koje zemlje ili tvrtke koje provode transakcije s Iranom bile odgovorne za sekundarne sankcije.

EU je zatražila od Washingtona da odobri izuzeća europskim tvrtkama, ali Trump je odbacio žalbu, rekavši da bi izuzeća trebala biti učinjena samo ako bi imale koristi od državne sigurnosti SAD-a.
 
NoviSvjetskiPoredak.com

U sferi međunarodnih financija nedavno su se desila dva važna događaja, koja na prvi pogled izgledaju kao da nemaju apsolutno nikakve veze. To, međutim, tako izgleda samo na prvi pogled

Piše: Nikolaj Starikov

Za tjedan dana financijski svijet se promeniio. Bretton-Woodski svijet, koji su anglo-saksonci zasnovali na vlasti dolara, učiniio je još jedan, vrlo važan, korak ka prestanku svog postojanja.

Prije nego što nastavimo, neophodno je da se sjetimo i još jednog događaja, koji za ono što se dogodilo predstavlja vidljivu pozadinu. Naime, već nekoliko mjeseci unatrag, po medijima se spekulira o mogućem isključenju Rusije iz SWIFT-a, zapadnog bankarskog platežnog sustava. Danas se u svijetu kroz ovaj sustav obavlja najveći dio financijskih operacija. Glavni centar SWIFT-a je u Bruxellesu, a nalazi se pod izravnom kontrolom SAD-a.

Kao posljedica ovih tlaka Sjedinjenih Država na Rusiju, čime je SWIFT donekle izgubio na kredibilitetu, Kina je odlučila da do kraja 2015. godine ubrzano pustiti u rad sličan sustav plaćanja.

Kako izvještava Reuters, “… kineski međunarodni platežni sustav (CIPS) koji će služiti za obradu međunarodnih transakcija u juanima, već je spreman i može biti pušten u rad već u rujnu ili listopadu ove godine. Na ovaj način bit će uklonjena jedna od najvećih prepreka ka internacionalizaciji yuana. Ovime će se, uslijed smanjenja troškova i vremena potrebnog za obradu tranaskcija, značajno povećati međunarodno korištenje kineske valute”.

Iako je juan sve očiglednija alternativa dolaru, glavna posljedica stvaranja CIPS-a jeste postavljanje temelja za alternativni financijski sustav svjetskih razmjera, čime se staje na kraj svim pokušajima da se Rusija odstrani iz svijeta financija.

Ali ovdje se ne radi samo o Rusiji.

Riječ je prije svega o prestanku monopola Washingtona nad svjetskim financijskim sustavom.

Kina će do kraja 2015. postaviti alternativni sustav “krvotoka” plaćanja i trgovinskih transkacija. Radi toga je potrebno stvoriti emisijski centar koji treba izdavati novac – “krv ekonomije” – koji će teći novim platežnim sustavom.

Taj emisijski centar upravo je stvoren! Kineska alternativa Svjetskoj banci zove se Azijska infrastrukturna investicijska banka (AIIB). Kako izvještava RT, “unatoč protivljenju SAD-a, zapadno europske zemlje se učlanjuju u AIIB.”

Kako piše Financial Times, pozivajući se na vlastite izvore u diplomatskim krugovima, Francuska, Njemačka i Italija upravo su se složile da uđu u AIIB.

Ovo, po vijestima u američkim medijima, vrlo mijenja ravnotežu snaga u rastućoj sukobljenosti između SAD-a i Kine po pitanju tko će u Aziji diktirati ekonomska i trgovačka pravila. AIIB je osnovana u studenom 2014. godine na inicijativu Kine “radi financiranja infrastrukturnih projekata u azijsko-pacifičkoj regiji”. Nije prošlo ni četiri mjeseca, a ovom kineskom projektu pridružuju se Velika Britanija i druge zapadne zemlje.

Budući da ove događaje nije moguće ignorirati, onda je bolje u njima surađivati. Velika Britanija nije samo najbliži saveznik SAD-a. Ona je mozak – a SAD je tijelo. A mozak suvremenog financijskog sustava danas smatra da je danas veoma korisno pridružiti se ovom projektu, koji predstavlja njegovu vlastitu alternativu.

Da privremeno rezimiramo: Kina je povukla odlučujuće poteze u financijskoj sferi. Rusija u tom smislu Kinu podržava. Pošto nije našao način za oslabljivanje Kine, niti da Rusiju rasturi iznutra i destabilizira euroazijska prostranstvo, izazivajući rat u Ukrajini, Zapad je prinuđen da traži dogovor s Pekingom.

Da li ovo znači da je borba završena? Naravno da ne znači. Borba je vječita. Zapad će još mnogo puta pokušati zavadi Kinu i Rusiju. Za sada im to ne polazi za rukom i zato moraju da se dogovaraju s Pekingom.

A sad možemo vratiti onim dvjema promjenama, kojima smo započeli ovu analizu situacije. Prva novost je da su 20. ožujka 2015. godine predsjednici Rusije, Kazahstana i Bjelorusije razmatrili “kako prevladati krizne pojave u zemljama Carinskog saveza, kako unaprijediti međusobnu robnu razmjenu i kada prijeći na jedinstvenu valutu.”

Za sad se samo razmatra prijedlog uvođenja Altina, budući da nije usvojeno rješenje gdje će biti tiskan i kako će biti reguliran njegov opseg. Ali do prije samo nekoliko mjeseci govorilo se o sasvim drugim rokovima – razmatrala se godina 2025!

I sad se odjednom sve ubrzava za deset godina?! Kako sad to?! E, pa to je zato što se i financijski svijet mijenja vrlo brzo. Ono što je Euroazijski Savez planirao napraviti u vrlo udaljenoj perspektivi, sada je moguće (a i neophodno je) učiniti bez odlaganja. Kineski partneri postavili su emisijski centar i svakog časa trebaju pustiti i platežni sustav. U toj situaciji daleko je pogodnije u posao, po novim pravilima, ući s jedinstvenom valutom, nego li s tri ili više.

U vezi s ovim zanimljivo je i što se, uoči odlaska u Astanu i prije davanja izjava o jedinstvenom financijskom sustavu i jedinstenoj valuti Evroazijskog saveza, predsjednik Rusije u Moskvi sastao s visoko rangiranim kineskim funkcinerom, rukovoditeljem ureda Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, Li Juan Suomi.

Druga novost je da je promijenjen i sustav određivanja svjetske cijene zlata.

Po pisanju West Financea, “Počevši od 1919. godine, pa sve do danas, na tržištu dragocjenih metala bio je u uporabi tzv. sustav Londonskog zlatnog fiksa (London gold fix) – sustav formiranja cijene, po kome se dvaput dnevno utvrđivala određena srednja cijena, pri čemu je postupak vodila tvrtka London gold market fiksing limited.

Stručnjaci smatraju da ovo neće biti tek bilo kakva banalna tehnička promjena, nego da će to biti prekretnica u povijesti zlata.

A evo i zašto: London gold fiks, koji će u uskoro prestati postojati, omogućavao je da cijenu zlata utvrđuju samo četiri igrača, što je, naravno, omogućavalo i vršenje mnogih manipulacija. Ovaj sustav biti će sad zamijenjen naročito razrađenim postupkom aukcije, koji će u najvećoj mogućoj mjeri biti transparentan i u kome će biti omogućeno sudjelovanje što je moguće većeg broja sudionika”

Zabavno, zar ne ?! Sustav po kome je cijenu zlata dvaput dnevno određivalo samo četvero ljudi funkcionirao je skoro 100 godina. I nitko nije primijetio nikakve “nedostatke”. Nitko nije ništa kritizirao. I “odjednom” svi su shvatili!

Mnogi primjećuju da je odluka o uvođenju novog načina formiranja cijene zlata bila donesena uslijed kritike od strane velikog broja ekonomista i burzovnih trgovaca, kao i zbog rezultata isljeđivanja makinacija koje su regulatori provodili po raznim burzama.

Kako namjeravaju promjeniti sustav? Razumije se da Anglo-Saksonci nemaju ni najmanju namjeru da ukinu vlastiti monopol. Neće biti nikakve “transparentne aukcije”, kao što je nije bilo ni tijekom proteklih sto godina do sada. Englezi će samo u sustav određivanja cijena zlata uključiti i kineske banke. A na račun čega? To će biti naknada za to da i Velika Britanija bude primljena u onu kinesku AIIB banku, a zatim, u perspektivi, i u kineski platežni sustav.

Kako piše Kevin Kerr, predsjednik Market watch-a i Kerr Tradinga international: “eksperti smatraju da će u novim uvjetima uloga Kine u formiranju cijene zlata značajno porasti. Ova novina otvara polje za igru ​​u trgovini zlatom i dodaje potpuno novi spektar mogućnosti i igrača, što se posebno tiče Kineza.”

Danas svi govore o ogromnoj potražnji za zlatom od strane Kine ali stvarne brojke nitko ne zna, budući da ih vlasti “Središnjeg carstva” brižljivo kriju.

Gospodin Kerr izgleda vjeruje da će u novim uvjetima veo tajne biti podignut. Londonsko udruženje burzovnih trgovaca na burzi dragocjenih metala (LBMA) obećala je da neće otkrivati ​​imena igrača sve dok novi sustav ne bude pušten, ali ukoliko kineske banke budu izravno uključene u postupak “fiksinga”, one će biti u stanju da vrše arbitražu na relaciji Šangaj – zlato, što će u suštini dovesti do toga da međunarodno tržište zlata radi dvadeset i četiri sata dnevno.

Ovakvo mišljenje zastupa Julian Phillips, osnivač Gold Forcastera. Kako se vidi, naročito mnogo nam toga i nisu u svim ovim vijestima rekli – ali sve to su jasni znaci ozbiljnog umanjenja dolarskog monopola, a time i u suštini i anglo-saksonskog monopola nad svjetskim financijskim sustavom.
 
(webtribune.rs/uredio i preveo:nsp)